1.

Manevarske posebnosti broda

Svaki brod ima svoju "ud", tj. njemu karakteristina svojstva. Ovisno o vrsti, tipu i veliini broda,
manevarska svojstva broda se znatno razlikuju. ak i kod brodova istoga tipa se njihove osobine razlikuju.
Osim toga, jedan te isti brod e se razliito ponaati u pojedinim sluajevima. Tako e se isti brod kod
manevriranja drugaije ponaati po mirnom moru nego po vjetrovitom i valovitom vremenu, drugaije pri
plovidbi u struji, drugaije pri plovidbi u plitkoj vodi, u ogranienom akvatoriju, itd. Na ponaanje broda
utjeu slijedei imbenici:
1. kormilo broda, njegove karakteristike i djelovanje te okretljivost broda,
2. vijak, njegove karakteristike i djelovanje,
3. zaustavljanje i zalet broda,
4. vrijeme prebacivanja stroja iz vonje naprijed u vonju krmom,
5. djelovanje veznih konopa i ostaih sredstava za vez broda,
6. koritenje i djelovanje sidara pri manevriranju,
7 .utjecaj trima i nagiba na brzinu i okretljivost broda,
8. poznavanje i koritenje ostalih sredstava i ureaja potrebnih prilikom manevriranja brodom.

1.1. Kormilo broda

Kormilom se zbog djelovanja tlaka struje vonje i /ili struje vijka brod moe skretati udesno ili ulijevo i na
taj nain upravljati u vonji naprijed, odnosno krmom. Da bi kormilo uspjeno djelovalo, mora imati
odredenu povrinu i mogunost otklanjanja iz uzdunice broda preko sustava prijenosa za odredeni kut od
O do 45 stupnjeva udesno ili ulijevo. Povrina lista kormila izraunava se za odredeni brod po formuli:

F=

LT
K

gdje je: L= duina broda,

T = gaz broda,
K= koeficijent koji se kod trgovakih brodova kree izmeau 50 i 65.

1.1.1. Optereenje na listu kormila, na rudi i na kormilarskom ureaju

Sila tlaka koju stvaraju struje vode (struja kretanja broda i strujavijka) na plohi kormila je data izrazom :

F = A v 2 K sin a
U formu1i:

A = povrina plohe konnila,

v = brzina struje estica vode na plohi kormila ,
K = koeficijent koji ovisi o podvodnom obliku broda,
a = kut otklona kormila.
Kurs

1.1.2. Krug okreta broda

Pod krugom okreta podrazumijeva se krug koji brod uini pri
konstantnoj brzini uz isti kut otklona kormila.

2-3L

3-4L

Razliiti brodovi imaju razliit krug okreta. Osim to veliina

kruga okreta ovisi o kutu otklona kormila, brzini i gazu, on je
uvijek i u funkciji duine broda. Toka oko koje se brod
okree po krunici se zove toka okreta. im se kormilo pone
otklanjati, u naem sluaju udesno, krma broda vri izboj
ulijevo zbog jake sile P koja djeluje na samoj krmi.

Krug okreta broda

1.2. Sile
Sila poriva je jedina korisna sila koju stvara vijak. Ona je po snazi najjaa i ini vie od 95% energije koju
proizvodi vijak. Djeluje u smjeru osi vijka (uzdunice broda) i omoguuje vonju broda. Dok se vijak
okree na prednjoj plohi lista dolazi do snanog pada tlaka, a na stranjoj plohi dolazi do poveanja tlaka.
Pad tlaka na usisnoj strani je vei od poveanja tlaka na tlanoj strani, radi ega vei dio poriva ostvaruje
usisna strana vijka.
Osim ove najjae i jedine korisne sile, okretanjern vijka na brod djeluju i ostale ranije spomenute sile. Da bi
se brodom moglo uspjeno manevrirati, potrebno je znati i njihovo djelovanje (smjer i jainu), kako pri
vonji naprijed, tako i pri vonji krmom.

1.2.1. Poprene (bone) sile pri vonji naprijed

a) Sila zapljuskivanja kormila
Svojim okretanjem vijak uzrokuje kruno, odnosno spiralno gibanje estica vode koje snano izbaene
udaraju i na gomju i na donju plohu kormila. estice vode koje udaraju u donju plohu kormila djeluju jae
jer je na veoj dubini vei tlak. Osirn toga, u gornjem poloaju voda se lako izdie i odbacuje u obliku
pjene. Posljedica djelovanja ove sile je da kod desnookretnog vijka krma izbija ulijevo, a pramac udesno.
Kod lijevookretnog vijka je situacija obratna.

Utjecaj sile zapljuskivanja kormila na izboj krme

Sila zapljuskivanja kormila

b) Sila otpora ili boni poriv

Sila otpora ili boni poriv nastaje zbog toga to pojedina krila vijka rade istovremeno na razliitim
dubinama, pa se kao posljedica toga javljaju i razliiti otpori na svakom pojedinom krilu. Donje krilo je
najdublje uronjeno i ono mora savladati najveu silu otpora jer radi u podruju najgue vode (najveeg
tlaka). Gornje krilo moe vodu lako izdizati i odbaciti prema povrini. Osim toga, kod donjeg krila se
potisnuta voda lako i brzo nadomijeta jer tu zbog ueg podvodnog oblika broda lake pritjee voda, dok na
gornjoj strani na kojoj je krma iroka voda sporije pritjee.
Posljedica toga je vei
otpor na krilu 3 od
otpora na krilu l, pa e
kod desnookretnog
vijka zbog sile otpora
(bonog poriva) krma
izbijati desno, a
pramac lijevo (slika
22 i 23). Kod
Djelovanje sila otpora na izboj krme
Sile otpora na listovima vijka u vonji naprijed
u vonji naprijed
lijevookretnog vijka
situacija je obrnuta.
Brod s desnokretnim vijkom pri vonji naprijed (ukoliko brodograditelj tehniki ne izvede neutralan, nulti
poloaj kormila) krmom izbija UDESNO, a pramcem ULIJEVO.

1.2.2.Poprene (bone) sile pri vonji krmom

a) Sila zapljuskivanja krmenog dijela broda

Sile zapljuskivanja krme u vonji krmom

b) Sila otpora ili boni poriv

Budui da se pri vonji krmom vijak okree u
suprotnom smjeru od onoga pri vonji naprijed,
logino je zbog toga zakljuiti da e sila otpora (sila
koja se suprotstavlja okretanju vijka) na krilima biti
suprotnog smjera od smjera pri vonji naprijed, tj.
kod desnookretnog vijka otpor na krilu 3 je vei
nego na krilu 1. Radi toga krilo 3 "vue" jae krmu
nego krilo 1, zbog ega krma izbija ulijevo.

Sile otpora na listovima vijka u vonji krmom

Iz izloenog moemo zakljuiti da u vonji krmom obje sile (sila zapljuskivanja i sila otpora, tj .boni
poriv) stvaraju izboj krme u lijevu stranu, pa kao zakljuak slijedi:
Brod s desnookretnim vijkom pri vonji krmom ima vrlo jako izbijanje krme u lijevu stranu. Kod
lijevookretnog vijka situacija je suprotna.

1.2.3. Okret broda s jednim vijkom na mjestu

(koenje)
Brodovi s jednim vijkom nisu u stanju izvesti okret na
mjestu. Ipak, taj se prostor moe smanjiti vonjom
naprijed krmom, tzv. koenjem. Okret broda lake se
izvodi i potreban prostor za okret broda je manji sa strane
smjera okretanja vijka (s desne strane za brod s
desnookretnim vijkom).
Brod najprije zaveze svom snagom naprijed s kormilom
sasvirn udesno, zatim svom snagom krmom s kormilom
sasvirn ulijevo, ponovno svom snagom naprijed (sasvim
udesno), itd. Vonja strojem mora biti kratka da brod ne
dobije zalet, ve samo zakretni moment.

Okret broda s jednim vijkom

1.2.4. Manevarske osobine broda s dva

vijka
Kod brodova s dva vijka su ti vijci postavljeni
simetrino s obje strane uzdunice broda tako da se na
desnoj strani nalazi desnookretni vijak, a na lijevoj
strani lijevookretni. Pri vonji naprijed se vijci okreu
prema vani, tj. na desnoj strani udesno (u smjeru
kazaljke na satu) a na lijevoj ulijevo, a rijetko kada
prema unutra. Ovakvim nainom se postie bolji
zakretni moment jer sve bone sile na obje strane (i sila
zapljuskivanja krme i sila otpora) pomau okretanju.
Smjer okretanja vijaka kod brodova s dva vijka

Koritenje dva vijka na brodovima danas je vrlo est sluaj, pogotovo na onim
brodovima koji esto pristaju u lukama (putniki, trajekti, ro-ro brodovi). To je
zbog toga to brodovi s dva vijka imaju mnogo bolje manevarske sposobnosti
od brodova s jednim vijkom.
Kad jedan stroj vozi naprijed a drugi krmom, stvara se spreg sila koji brod
okree gotovo na mjestu bez upotrebe kormila. Okretljivost je bolja to je vea
snaga strojeva P i to je vei razmak izmeu vijaka l. To proizlazi iz izraza o
momentu okreta:

M = Pl

P = P1 + P2

Okret broda s dva vijka na

mjestu

Kad brod s dva vijka vozi naprijed ili krmom s jednakim brojem okretaja na
oba stroja, konani uinci na jednoj i na drugoj strani su jednaki, ali suprotnog
smjera, pa se ponitavaju i nema neeljenog izboja. S kormilom u sredini i s
istom snagom na oba vijka brod e ii po pravcu ako nema drugih utjecaja:
vjetra, struje, nagiba, i sl.

1.3. Zaustavljanje i zalet broda

Zalet broda je put koji brod prijee od toke (pozicije broda) na kojoj je stroju data naredba "stoj" do toke
(pozicije broda ) na kojoj se brod zaustavio vozei svom snagom krmom. Zalet broda je razliit za razliite
stupnjeve brzina.
Slobodan zalet je put koji brod prijee od toke (pozicije broda) na kojoj je stroju data naredba "stoj" do
toke (pozicije broda) zaustavljanja bez vonje krmom.
Budui da je za uspjeno manevriranje brodom potrebno znati koliki je zalet broda, potrebno ga je odrediti,
zasebno za razliite stupnjeve brzina broda.
Zalet broda se najee odreuje na progresivnim vonjama. Prilikom odreivanja zaleta se preporuuje i
mjerenje vremena trajanja zaleta. Podaci o zaletu broda se unose u tablicu koja izgleda ovako:
Stupanj vonje naprijed

Zalet u metrima

Vrijeme trajanja zaleta

Sasvim polagano
Polagano
Pola snage
Svom snagom
Razliiti brodovi irnaju razliitu duljinu zaleta. Sposobnost zaustavljanja, odnosno zalet broda ovisi o
nekoliko imbenika, od kojih najvie utjeu sljedei:

veliina broda

snaga strojeva i ukupna povrina krila vijka

brzina broda u trenutku poetka zaustavljanja

koliina tereta, tj .prazan ili nakrcan brod

1.4. Sredstva za vez i djelovanje veznih konopa

1.4.1. Sredstva za vez
Brodovi se privezuju uz obalu pomou konopa, elik -ela, a ponekad i lanaca. Vrlo esto se upotrebljavaju
i tzv. kombinirani konopi koji su u jednom dijelu svoje duine elik-elo, a u drugom dijelu konopi. Takvi
se kombinirani konopi najee koriste kod veza kao tzv. spring ili kao tegalj kod lukog tegljenja. Taj
konop ispunjava oba uvjeta koje jedan konop treba ispunjavati, a to su vrstoa i elastinost.
Danas se za izradu konopa koriste vlakna sintetikog porijekla (najlon, polipropilen, itd.), dok su se ranije
koristili biljni konopi. Da bismo konope mogli pritezati, postoje pritezna vitla. Nakon to se konop
dovoljno pritegne, zapori ga se, a nakon toga ga se skida sa vitla i namee na bitve. Suvremeni brodovi se
danas najee koriste s vie automatskih priteznih vitala na koja su konopi, odnosno elik-ela stalno
namotani i odakle ih se ne skida (s bubnjeva vitla). Veina tih vitala imaju mogunost da sami automatski
reguliraju napon konopa, tj. da prikupljaju olabavljene konope kod nastupa oseke ili kod ukrcaja tereta,
odnosno da ih poputaju kod nastupa plime ili kod iskrcaja tereta. S obzirom na to kako "rade" s broda
prema obali, konopi se nazivaju: prednji pramani konop (1), pramani boni konop (2), prarnani spring
(3), krmeni spring (4), krmeni boni konop (5) i stranji krmeni konop (6).
Brodovi koriste konope za vez da zbog privezivanja uz obalu, privlaenja k obali uvitlavanjem ili zbog
okretanja vonjom na konopu koji "radi" kao spring.

Brodski vez

1.4.2. Djelovanje veznih konopa

Da bi se bolje razumjelo djelovanje veznih konopa, potrebno je zamisliti brod kao polugu na koju djeluje
konop koji se povlai silom S u odreenom smjeru. Smjer ovisi o tome gdje je konop privezan. S obzirom
na to da konop predstavlja silu odreenog smjera, tu silu moemo rastaviti na dvije komponente.

Djelovanje veznih konopa: povlaenje pramanog konopa

Djelovanje veznih konopa povlaenje iz teita

Djelovanje veznih konopa istovremeno povlaenje

pramanog i krmenog konopa
Djelovanje veznih konopa povlaenje springa

1.5. Koritenje sidara kod manevriranja brodom

Prilikom manevriranja brodom esto se upotrebljavaju sidra zbog:

okretanja broda na malom prostoru

skretanja broda u sluaju otkazivanja kormila, ili u sluaju neposredne opasnosti ako kormilo ne
slua

zaustavljanja broda u sluaju otkazivanja stroja i spaavanja od nasukanja, sudara s drugim brodom
ili obalom na taj nain

smanjivanja izboja pri vonji krmom

S oborenim sidrom i jednom uzom isputenog lanca, brod e lagano skretati i vui sidro za sobom.
S oborenim sidrom i s dvije uze isputenog lanca, brodom e se bolje skretati jer e sidro povremeno
zakaiti za dno te popustiti.
S oborenim sidrom i s tri uze isputenog lanca, sidro e dobro zakaiti, a ukoliko je brzina broda velika,
postoji opasnost da doe do tete na vitlu ili da pukne lanac. Ova praktina uputstva mogu dobro posluiti u
slinim situacijama, pa o tome treba voditi rauna i drati se ovih naela.

2. Vanjski faktori
2.1. Utjecaj vjetra na brod u vonji
Brod u vonji naprijed moe ploviti s vjetrom u pramac, s bonim vjetrom ili s vjetrom u krmu. Osim iz
ovih osnovnih pravaca, brodu vjetar moe dolaziti i iz nekog meupravca. Zbog jednostavnijeg pojanjenja
analizirat e se uinak vjetra samo iz navedena tri pravca.
Ako brod plovi s vjetrom u pravac ili krmu, nee biti zanoen, ve e vjetar djelovati samo na brzinu, na
zalet i na zaustavni put. Kada vjetar u vonji naprijed dolazi s pramca, brzina broda e se smanjiti, a
zaustavni put i zalet broda e biti krai.
Ako brod u vonji naprijed plovi s vjetrom u krmu, brzina e mu se eventualno poveati, ali e njegov
zaustavni put i zalet biti dosta vei. Koliko e oni biti vei ovisi opet o veliini nadvodnog dijela broda
izloenog vjetru i o gazu broda.
Ako brod u vonji naprijed plovi s bonim vjetrom, bit e izloen zanoenju udesno ili ulijevo, ovisno o
tome s koje strane pue vjetar. Zanos broda opet e ovisiti o veliini i rasporedu nadgraa i o gazu broda.
Da li e brod s bonirn vjetrom imati tendenciju "prihvaanja", tj. da li e ii s pramcem u vjetar ili e imati
tendenciju "padanja", tj. ii s pramcem niz vjetar, ovisi o
brzini broda, rasporedu nadgraa i o trimu .
Openito, kad se kree u vonji naprijed veom brzinom,
veina brodova ima tendenciju prihvaanja ("orcanja"), ali
kod brodova u balastu sa slabom snagom stroja moe se
dogoditi da se brod radije zadrava u bonom poloaju.
Pramac takvog broda e se tee okretati iz bonog
poloaja, pogotovo ako pramac malo gazi, to je est
sluaj za prazan brod s nadgraem na krmi. Taklav e se
brod teko okrenuti niz vjetar. Tada treba zaustaviti stroj te
snano zavoziti krmom, pa e brod iz ve poznatih razloga
ii krmom u vjetar. Ovu injenicu treba znati vjeto
iskoristiti. Krug okreta broda u vonji po vjetru sa
Oblik kruga okreta broda pod utjecajem vjetra
spomenutim karakteristikama bit e "deformiran" i
izgledat e kao na slici.
Pri vonji krmom brod uvijek ide krmom u vjetar bez obzira na izboj.

Zbog jakog uinka vjetra na brod svaki manevar se mora vriti

energino, sa snanom vonjom stroja i velikim otklonom kormila.
to polaganije izvodimo manevar, due smo izloeni vjetru. Ovo
treba biti jedno od osnovnih pravila pri manevriranju brodom po
vjetrovitom vremenu.

Izboj u vonji krmom pod utjecajem

vjetra

2.2. Utjecaj struje na brod

Kadgod je to mogue, treba pristati sa strujom u pramac jer je brzina pribliavanja relativno mala. Takva
brzina, zajedno s velikom brzinom kroz vodu omoguava bolje djelovanje kormila i lake zaustavljanje
broda (krai zalet). Ako to nije mogue, prilazni kurs se odreuje kao kurs preko dna koji je rezultanta
kursa kroz vodu i smjera struje.
Kod manevriranja brodom u struji treba voditi rauna o veliini i obliku
kruga okreta. Krug okreta u mirnoj vodi je slian krugu, a u struji je
deformiran, tj. izduen niz struju i poprima oblik krivulje, kao to
prikazuje slika 59. taj se krug moe lako konstruirati ako poznajemo
smjer i jainu struje tako da svaku toku kruga okreta u mirnoj vodi
pomaknemo niz struju za prevaljeni put struje u proteklom vremenu.
Iz slike se vidi da je toka 1-1' najmanje pomaknuta, a toka 8 -8' najvie
jer je proteklo najvie vremena. Ukoliko se okret izvodi manjom
brzinom, razvuenost e biti vea. Uinak struje, osim o jaini struje
ovisi i o poprenom presjeku kanala u odnosu na popreni presjek broda.
Otpor podvodog dijela broda struji je razmjeran kvadratu brzme struje i
presjeku podvodnog oblika broda suprotstavljenog struji.
Prema tome, uinak struje na brod e biti vei u uskom kanalu i plitkoj
vodi zbog toga to e ispod i oko broda struja biti pojaana, a to se
dogaa zato to e ista koliina vode sada morati proi u istom vremenu
kroz manji popreni presjek kanala.

Krug okreta pri plovidbi brodom pod

utjecajem struje

3. Sidrenje
Za boravka broda na sidru treba voditi rauna i o eventualnirn
iznenadnim promjenama vremenskih prilika. U tom sluaju je
pored ovako ve odreene duine radi sigurnosti broda potrebno
ispustiti jo neto vie lanca. Usidreni brod se pod utjecajem vjetra
i struje postavlja pramcem prema vjetru ili struji, odnosno u
rezultantu njihovog zajednikog djelovanja. Struja obino ima jai
uinak zbog gueg medija. Promjenom djelovanja struje i vjetra
brod e se kretati u prostoru kruga povrine koju nazivamo lazni
prostor. Polumjer tog kruga je zbroj duine ispusta lanca i duine
broda.

R = d1 + d 2
Lazni prostor broda usidrenog s jednim
sidrom

lazni prostor broda usidrenog s dva vijka

Ako je brod usidren s dva sidra, lazni prostor

se smanjuje, a oblik rnu je eliptian.

Kod sidrenja o laznom prostoru treba voditi rauna da se brod pri promjeni smjera vjetra ne priblii
navigacijskim zaprekama (pliinama, itd.) ili drugim brodovima.
Na usidreni brod djeluju tri sile:
-horizontalni vlak H
-teina lanca T
-vlak na prvoj karici sidra na dnu V

Optereenja na sidrenom lancu

3.1.1. Sidrite
Sidrite je podruje (obino izvan luke) na kojem sidre brodovi. Dobro sidrite mora zadovoljiti sljedee
zahtjeve:
da je zatieno od vjetrova
da su dubine i morsko dno povoljni za sidrenje
da je u navigacijskom smislu sigurno
Pod pojmom zatienog sidrita se podrazumijeva sidrite u uvalama ili ono koje je zaklonjeno otocima od
vjetra i valova. Dubine i dno trebaju biti pogodni za sidrenje. Takvo je sidrite redovito oznaeno na
pomorskim kartama. Na tako dobro zatienim sidritima brod se moe zakloniti od nevremena.
Nezatiena sidrita se mogu koristiti samo po lijepom vremenu ili po vjetru s kopna koji ne razvija valove
ako su dno i dubine povoljni za sidrenje. Takva sidrita su privremena i brodovi ih koriste dok ekaju
"slobodan saobraaj" s kopnom, dok ekaju peljara ili dozvolu za uplovljenje u luku.
Sidrita mogu sluiti za ukrcaj i iskrcaj tereta s teglenica ili ukrcaj tekuih tereta iz podvodnih naftovoda.
Takva se sidrita smatraju dijelom luke.
Nanos morskog dna je jedan od najvanijih inilaca u pogledu sigurnosti broda na sidru. Prema
kvaliteti morskog dna moemo razlikovati:

muljevito dno najbolje kvalitete

pjeskovito i glinasto dno dobre kvalitete
ljunkasto i kamenito dno slabe kvalitete

U muljevito dno sidro se lako, brzo i duboko ukopava i zbog toga vrlo dobro dri. Glina je tvrda i gusta
tvar pa se sidro teko i plitko ukopava!
U pjeskovitom, a pogotovo koljkastom dnu zbog njihovog nekompaktnog sastava sidro ne dri vrsto. Jo
je gore ljunkovito dno. Kamenito dno zna biti veoma opasno jer sidro moe tako zakaiti da ga se vie ne
moe isupati. U sluaju da vjetar ili struja promjene smjer, sidro se moe lako otkaiti, orati i time brod
dovesti u opasnost od nasukanja, sudara s drugim brodom na sidru, i sl.
Dubine prikladne za sidrenje dijele se na:

male dubine, do 20 metara

srednje dubine, od 20 do 50 metara
velike dubine, preko 50 metara

1:4
1:3
1:2 1:2,5

O dubini na kojoj brod sidri redovito ovisi i duljina ispusta sidrenog lanca. Iz prakse je poznato da se na
malim dubinama isputa etiri puta vie lanca od dubine mora, na srednjim dubinama tri puta vie lanca od
dubine mora, a na velikim dubinama dva do dva i pol puta vie lanca od dubine mora. Osim o dubini, ispust
sidrenog lanca ovisit e i o vrsti morskog dna, jaini vjetra i stanju mora (valova) te o jaini struje.
Prije sidrenja je potrebno:
-pripremiti sidreno vitlo; ako je elektrino, provjeriti je li pod naponom, a ako je parno, potrebno je
odreeno vrijeme zagrijavati stroj sidrenog vitla putanjem pare te isputanjem vode (kondenzirane pare)
kroz posebni ventil
-obavijestiti stroj kako bi se u strojarnici izvrile potrebne radnje
-skinuti poklopce sa sidrenog i lananog drijela
-osloboditi sidrene zapore
-pregledati lananik
-provjeriti vezu sa zapovjednikim mostom
-provjeriti sidreno svjetlo nou i pripremiti signalnu kuglu danju
-pripremiti sidreni plovak
Svirn pripremama oko obaranja sidra rukovodi prvi asnik palube.

3.1.2. Izbor toke sidrenja

Tokom sidrenja se naziva ona pozicija koju je zapovjednik broda odredio kao mjesto na kojem e se brod
usidriti. Za toku sidrenja se odabire ona pozicija koja ispunjava sve navigacijske i hidrometeoroloke
uvjete, a o tome se odluuje nakom to su proueni prirunici (peljari, itd.) i pomorske karte.
Brod prilazi toki sidrenja laganom brzinom, po mogunosti pramcem prema vjetru, odnosno prema struji
ili u rezultanti njihova zajednikog djelovanja. Ovakav nain prilaenja sidritu ponekad nije mogu zbog
prisutnosti drugih brodova ili navigacijskih prepreka (pliina, podrtina, i sl.). Najvanije je da prilazni kurs
toki sidrenja bude odabran tako da brod prolazi mimo svih opasnosti, a k tome po mogunosti prema
nekom markantnom objektu na obali (svjetioniku) ili, jo bolje, prema pokritom smjeru (slika 78).

Prilaz toki sidrenja

3.1.3. Boravak na sidru

Nakon to se sidro obori i ispusti predviena koliina sidrenog lanca, postavi se lanani zapor. asnik
palube odreuje poziciju broda i oznaava je na karti. Za sve vrijeme boravka broda na sidru se dri morska
straa. To znai da je na zapovjednikom mostu stalno u slubi deurni asnik palube, a u stroju asnik
stroja. asniku palube je dunost da stalno provjerava poziciju sidrenja te da vodi rauna o vremenskim
prilikama. Za vrijeme boravka broda na sidru stroj mora biti "parospreman " da bi se u sluaju potrebe
moglo voziti, a ako zatreba i napustiti sidrite na vrijeme.
Na sidritu e brod leati s vie-manje zategnutim lancem i s pramcem okrenutim prema vjetru ili struji,
odnosno u rezultanti njihovog djelovanja. Kako vjetar i struja rnijenjaju smjer, brod e se okretati. Brodusidren s jednim sidrom pod utjecajem vjetra i/ili struje "zauija", lj. skree naizmjenino lijevo-desno.
Ovo se dogaa zbog toga to su sidrena drijela postavljena izvan uzdunice broda, kao i zbog
naizmjenine promjene smjera i jaine vjetra.

3.1.4. Obaranje sidra

Na pramcu sidrenjem neposredno rukovodi prvi asnik palube, a radove oko pripreme sidrenog ureaja
izvrava voa palube.
Ve je reeno koje pripreme je potrebno izvriti. Samo obaranje sidra se vri otputanjem konice na
zapovijed "obori". Sidro se moe obarati na dva naina:
1. izravno iz oka to se ini rjee (samo u sluaju neposredne opasnosti ili hitnosti na malim dubinama)
2. prethodnim sputanjem sidra do dubine od oko 10 do 15 metara ispod razine mora pomou vitla, a zatim
obaranjem slobodnim padom kontrolirajui brzinu istjecanja lanca uz pomo konice.
Ovakvim nainom obaranja sidra se ne oteuje sidreni ureaj. Obaranje sidra izravno iz oka na veim
dubinama treba izbjegavati jer bi zbog velike brzine istjecanja i koenja radi zaustavljanja lanac mogao
puknuti ili se isupati iz uglava u lananiku. Osim toga, koenjem pri velikoj brzini istjecanja lanca se
oteuje konica (troe se bez potrebe ferode) i sidreno vitlo. Za sve vrijeme otputanja lanca na most se
javlja koliko je uza lanca isteklo udaranjem u zvono - za svaku uzu lanca po jedan udarac u zvono. Pored
toga je potrebno povremeno pokazivati ispruenom rukom u smjeru lanca da se oznai smjer "kako sidro
radi".
Kad se sidro obori, nou se pale sidrena svjetla, a gase navigacijska, a po danu se die signalno tijelo u
obliku kugle crne boje.

Sidrenje s dva sidra s prilaznim kursom okomito na

vjetar

Sidrenje s dva sidra s prilaznim kursom protiv

vjetra

3.2. Manevar uplovljavanja u luku i pristajanje

-voditi rauna o brodovima koji isplovljavaju iz luke jer oni imaju prednost
-drati se meunarodnih pravila o izbjegavanju sudara, a ako postoje lokalna pravila za dotino podruje,
drati se tih pravila
-kod uplovljenja se drati vie desne strane
-u luku uplovljavati laganom brzinom, uvijek vodei rauna da se radi o ogranienom prostoru na kojem
moe doi do nepredvidenih okolnosti, kako bi se u sluaju potrebe brod mogao zaustaviti na mjestu
-za vrijeme uplovljavanja oba sidra moraju biti spremna za obaranje
-posada palube mora biti rasporeena na svoja mjesta prema rasporedu za vez broda
-priprerniti sredstva za vez broda; na pramcu i na krmi pripremiti pritezna vitla, konope i elik-ela te
nekoliko bacala

3.2.1. Manevar pristajanja uz obalu

3.2.1.1.Pristajanje broda s jednirn vijkom po lijepom vremenu i manevar isplovljavanja
Brod s desnookretnim vijkom lake pristaje lijevim
bokom, tj. na stranu izboja. Manevar pristajanja
na stranu izboja izvodi se na sljedei nain: brod se
pribliava obali pod neto veim kutem i
smanjenom brzinom. Na vrijeme se zaustavi stroj
te nakon toga snano zaveze krmom.

3
2

Pristajanje broda s jednim vijkom po lijepom vremenu na stranu

izboja

Manevar pristajanja na stranu suprotnu izboju

treba izvoditi opreznije i uvijek najmanjom
brzinom. Brodom se prilazi, ako je mogue, to
paralelnije s obalom i veoma smanjenom brzinom.
Neposredno prije nego e se zavesti krmom,
kormilo se okrene od obale, to e udaljiti pramac.

Pristajanje broda s jednim vijkom po lijepom vremenu

Manevar okretana i priljubljivanja obali na

springu se izvodi tako da se nametne spring
na obalnu bitu i da se vozi lagano prema
naprijed s kormilom okrenutim od obale. im
se krma dovoljno priblii obali, priveu se
krmeni konopi. Na mjestu prvog dodira
pramca s obalom je potrebno postaviti
bokobran.

4
3

Pristajanje broda s jednim vijkom po lijepom vremenu na stranu

suprotnu izboju pomou springa

Manevar isplovljavanja
Ako je brod uz obalu privezan sa stranom suprotnom izboju
(desnom stranom za brod s desnookretnim vijkom),
manevar je vrlo jednostavan.
Odrijee se konopi i brod zaveze krmom. Brod e se poeti
kretati krmom koja e se zbog izboja ulijevo udaljavati od
obale. Da bi se sprijeilo struganje prednjeg djela broda o
obalu, potrebno je postaviti bokobrane. Struganje o obalu
moe se prethodno sprijeiti laganom vonjom naprijed na
springu s kormilom postavljenim ka obali, to se i
preporuuje.
Kad je brod privezan uz obalu sa stranom izboja, potrebno
je krmu broda zbog izboja ka obali dovoljno udaljiti
vonjom naprijed na springu s kormilom prema obali.

Manevar isplovljavanja broda sjednim vijkom (izboj od

obaleaa)

Prije nego se zaveze naprijed, preporuuje se nategnuti spring

povlaenjem prednjeg pramanog konopa da se ublae trzaji i
sprijei pucanje springa. Nakon to se je krma dovoljno udaljila,
brod zaveze krmom i isplovi.
Manevar isplovljavanja katkad se moe izvesti i vonjom krmom
na krmenom springu. Ovaj manevar se moe primijeniti samo
ukoliko ne prijeti opasnost oteenja vijka ili kormila. To je
mogue kad je brod privezan lamom na kraju gata ili kad je brod
nakrcan pa je krmeni dio broda "irok" na vodenoj liniji.

2
1

Manevar isplovljavanja broda s jednim

vijkom (izboj k obali)

Nekad je zbog ogranienog prostora u luci potrebno

izvriti okret na springu za 180.

Manevar isplovljavanja broda s jednim vijkom

(izboj k obali)

3
2

Okret broda s jednim vijkom za 180 vonjom na springu

Kod ovog manevra treba u trenutku kad brod doe u poloaj okomit na obalu prebaciti spring na drugu
stranu. Za cijelo vrijeme vonje na springu je nuno postavljati bokobrane da ne doe do oteenja pramca
broda i obale.

3.2.l.2. Pristajanje broda sjednim vijkom po vjetrovitom vremenu i manevar isplovljavanja

Po vjetrovitom vremenu su mogua sljedea etiri osnovna sluaja:
vjetar pue du obale ili gata u pramac,
vjetar pue du obale ili gata u krmu,
vjetar pue ka obali,
vjetar pue od obale.
Ako vjetar pue du obale ili gata, manevar se ne razlikuje mnogo od manevra po lijepom vremenu, ali
ipak treba znati da je manevar pristajanja s vjetrom u pramac laki nego s vjetrom u krmuu zbog kraeg
zaleta. Zbog toga, kadgod je mogue treba pristajati s pramcem na vjetar. Ukoliko se mora pristati s
vjetrom u krmu, treba prilaziti opreznije i vrlo smanjenom brzinom da bi se brod lake zaustavio.
Manevar isplovljavanja kad vjetar pue du obale ili gata u pramac moe se izvesti na dva naina, slino
kao i po mirnom vremenu: brod se okree na pramanom springu ili na krmnom springu.

Manevar isplovljavanja broda s jednim vijkom

kad vjetar pue uzdu obale u pramac

Ipak, treba napomenuti da je kod isplovljavanja i

okreta na pramanom springu za udaljavanje krme od
obale zbog vjetra potrebna jaa vonja na pramanom
springu, zbog ega ga je potrebno "pojaati". Ako se
isplovljava okretom na krmenom springu, manevar je
laki nego po mirnom vremenu jer vjetar pomae
okretu pa esto nije ni potrebno voziti krmom, osim
malo u poetku.
Kad vjetar pue uzdu obale u krmu, manevar
isplovljenjaje jo jednostavniji.
U ovom sluaju je potrebno odrijeiti sve konope na
krmi. Uvitlavanjem prednjeg pramanog konopa,
"drei" pramani spring, brod e se poeti okretati uz
pomo vjetra bez vonje naprijed. Uinak se moe
dodatno poboljati laganom vonjom naprijed na
springu.
Kad se krma dovoljno udalji, brod zaveze krmom i
isplovi.

Manevar isplovljavanja broda s jednim vijkom kad

vjetar pue uzdu obale u pramac pomou krmenog
springa

Manevar isplovljavanja broda s jednim vijkom kad

vjetar pue uzdu obale u krmu

Kad vjetar pue ka obali, treba do mjesta pristajanja doi laganom brzinom drei se podalje od obale.
Brodom treba doi tako da se pri vonji krmom radi zaustavljanja (a vodei rauna o izboju) brod postavi
paralelno s obalom. Kad je brod tako zaustavljen, vjetar e ga postepeno pribliiti obali.

b
a
Manevar pristajanja broda s jednim vijkom i s vjetrom prema obali pomou sidra

to je mogue prije treba "dati" pramani i krmeni konop s kojima e se regulirati da brod paralelno "pada
" ka obali.
Ni u kojem sluaju se krma ne smije prije prisloniti zbog mogueg oteenja kormila ili vijka: Ako je vjetar
ka obali i suvie jak, najbolje je manevar pristajanja izvesti pomou sidra.

Manevar pristajanja broda s jednim vijkom i s vjetrom prema obali pomou

sidra

U ovom sluaju se obali prilazi okomitije i na odreenoj udaljenosti (1 do 2 uze) se obori vanjsko sidro.
Okret i zaustavljanje broda se regulira konicom vitla. Oboreno sidro omoguuje brodu lake
isplovljavanje, pogotovo ako i dalje pue jak vjetar ka obali.

Kad vjetar pue ka obali, manevar isplovljenja se izvodi tako da se vonjom naprijed na pramanom
springu i s kormilom prema obali krmu broda to vie okrene u vjetar.

2
1

Manevar isplovljavanja broda s jednim vijkom kad vjetar

pue prema obali

Manevar isplovljavanja broda s jednim vijkom pomou sidra

kad vjetar pue prema obali

1
3
2

2
Manevar isplovljavanja broda s jednim vijkom kad vjetar
pue od obale

Manevar isplovljavanja broda s jednim vijkom

na stranu izboja kad vjetar pue od obale

3.3.Pristajanje broda s dva vijka i manevar isplovljavanja

Manevar pristajanja brodom s dva vijka je mnogo
jednostavniji jer nema negativnog izboja. Osim
toga, kod broda s dva vijka eljeni izboj krme k
obali se postie vonjom krmom s vanjskim
strojem.
Obali se prilazi pod odreenim kutem i u povoljnom
trenutku zaveze krmom sa strojem na vanjskoj
strani, a zatim lagano i na unutarnjoj. Ovo e
uzrokovati izboj krme ka obali.

3
2

1
Manevar pristajanja uz obalu broda s dva vijka

Kod isplovljenja se najprije laganom volljom

prema naprijed na springu krmu udaljiod obale
(slika 99). Uinak okretanja i manjeg
optereenja na springq se moe poboljati
vonjom s vanjskim strojem naprijed, a
unutarnjim lagano krmom. Kad se krma udalji,
zaveze se krmom i isplovi. Kojom snagom i
kojim strojem e se jae voziti krmom, ovisi o
okretu i putanji koje krmom elimo postii s
obzirom na izlaz iz luke.

1
2

3
Manevar isplovljavanja broda s dva vijka

Manevar pristajanja i isplovljavanja pri vjetrovitom vremenu brodovima s dva vijka slianje ve opisanom,
s tim to vonja naprijed i krmom treba biti jaa nego po mirnom vremenu. Po mogunosti treba izvoditi
manevar pramcem prema vjetru. Ako se ipak mora pristati s vjetrom u krmu, brzina treba biti manja jer je
zaustavljanje broda tee.
Kad vjetar pue od obale, treba prilaziti veem brzinom i pod veim kutem, a ako vjetar pue ka obali, treba
prii pod manjim kutom (paralelnije s obalom) i vie u vjetar. Ako je potrebno, po jakom vjetru ka obali
moe se upotrijebiti sidro. U tom sluaju je manevar slian onom kod brodova s jednim vijkom.

3.4. Manevar pristajanja brodom u etverovez

etverovez predstavlja vez broda s jednim ili dva oborena sidra na pramcu i krmom vezanom konopima za
obalu. Umjesto oborenih sidara, pramac se kod etveroveza moe privezati i za plutau.
Prednosti ovakvog vezivanja broda su sljedee:
-brod zauzima vrlo malo prostora na obali
-manevar isplovljavanja iz etveroveza je jednostavan i brz za bilo kakvog vremena
Najvei nedostatak ovakvog veza je taj to je krma broda kao najosjetljiviji dio (kormilo i vijak) izloena
oteenju zbog blizine obale. Radi toga, prilikom izvoenja ovog manevra treba biti posebno oprezan. S
obzirom na to da se manevar izvodi vonjom krmom, a upravljanje brodom u vonji krmom je posebno
teko, ovakav manevar zahtijeva dodatnu strunost i izvjebanost.
Klasian primjer etveroveza predstavlja etverovez s
dva oborena sidra. Taj se manevar izvodi na sljedei
nain: brod s jednim vijkom vozi u kursu paralelno s
obalom prilazei joj po mogunosti s one strane koja je
povoljnija s obzirom na izboj u vonji krmom.
Vozei lagano prema naprijed, najprije se obara vanjsko
sidro (1). Nakon toga se nastavlja laganom vonjom
prema naprijed do mjesta obaranja unutarnjeg sidra uz
stalno isputanje lanca ve oborenog sidra. Neposredno
prije obaranja unutarnjeg sidra se zakoi istjecanje lanca
toliko da se brod okrene i zauzme povoljni poloaj za
vonju krmom s obzirom na izboj (2). Nakon toga se
obara unutarnje sidro i zaveze krmom. Kad se krma
priblii obali, daju se konopi na obalu. Nakon to se
krmu vee sa dovoljnim brojem konopa, uvitlavaju se
sidreni lanci onoliko koliko je potrebno. Konope treba
pritegnuti tako da vez bude elastian.

Manevar pristajanja broda u etverovez s dva sidra

Manevar pristajanja broda u etverovez s jednim sidrom

etverovez s jednim oborenim sidrom se izvodi tako da se na odabranom mjestu obori sidro, a zatim izvede
okret na oborenom sidru da krma doe u najpovoljniji poloaj prema obali s obzirom na izboj u vonji
krmom.
Slian e se okret izvriti ako se brod vezuje u etverovez s pramcem na plutau umjesto sa sidrima.

Manevar pristajanja broda u etverovez s pramcem vezanim na

plutau

Kad vei brodovi pristaju u etverovez, redovito se pri ovom manevru koriste tegljai.

4. Manevar ovjek u moru

1 Praksa je pokazala da se trebaju primijeniti razliiti

manevri "ovjek u moru " ovisno o situaciji koja vlada i o
vrsti broda.
2 Efikasnost opisanih manevara je provjerena u mnogo
"ovjek u moru" sluajeva, ukljuujui slijedee situacije:

.1 Situacija "Trenutno djelovanje"

Nezgoda je uoena s mosta i akcija je odmah zapoeta;
.2 Situacija "Odgoeno djelovanje"
Nezgodu je na most prijavio oevidac i akcija je zapoeta s izvjesnim zakanjenjem;
.3 Situacija "nestala osoba"
Na most je javljeno da je osoba "nestala".

3 Kad brod ide punom snagom naprijed primjenjuju se slijedea tri standardna manevra:
.1 Jednostruki okret (270 manevar)
.1.1 Kormilo u krajnji poloaj (u situaciji "trenutno
djelovanje", samo na stranu nezgode).
.1.2 Nakon otklona od poetnog kursa za 250, kormilo u
srednji poloaj i zapoeti manevar zaustavljanja.

.2 Williamsonov okret
.2.1 Kormilo u krajnji poloaj (u situaciji "trenutno
djelovanje", samo na stranu nezgode).
.2.2 Nakon otklona od poetnog kursa za 60, kormilo u
krajnji poloaj na suprotnoj strani.
.2.3 Nakon dolaska 20 do suprotnog kursa, kormilo u srednji
poloaj i brod e se okrenuti u suprotan kurs.

.3 Scharnowov okret (ne primjenjuje se u situaciji

"trenutno djelovanje".)
.3.1 Kormilo u krajnji poloaj.
.3.2 Nakon otklona od poetnog kursa za 240, kormilo u
krajnji poloaj na suprotnoj strani.
.3.3 Nakon dolaska 20 do suprotnog kursa, kormilo u srednji
poloaj i brod e se okrenuti u suprotan kurs.

4 Provjera manevara opisanih pod (3) u ovisnosti od vrste

situacje opisane pod (2):
.1 Situacija "Trenutno djelovanje"
.1.1 JEDNOSTRUKI OKRET e najbre vratiti brod na
mjesto nezgode.
.1.2 WILLIAMSONOV OKRET treba vie vremena i privremeno e odvesti brod podalje od
mjesta nezgode.
.1.3 SCHARNOWOV OKRET nije prikladan.
.2 Situacija "Odgoeno djelovanje"
.2.1 WILLIAMSON OKRET e najvjerojatnije odvesti brod na mjesto nezgode. (Kad se brod
priblii poetnoj toki manevra brzina broda se mora smanjiti da se omogui brzo zaustavljane).
.2.2 SCHARNOWOV OKRET ne moe se efikasno izvesti ako nije poznato proteklo vrijeme od
trenutka nezgode do poetka manevra.

.3 Situacija "nestala osoba"

Oba WILLIAMSONOV OKRET i SCHARNOWOV OKRET e
vratiti brod u njegovu brazdu. Manja udaljenost se prijee i time
utedi vie vremena izvodei SCHARNOWOV OKRET.
Kada je brod u suprotnom kursu nakon SCHARNOWOVOG
OKRETA, poetna toka manevra biti e nekoliko brodskih
duina iza krme broda. Ovisno o tipu broda moe se utediti
nekoliko nautikih milja. (Slika).

5 Kako standardni "ovjek u moru" manevri ne garantiraju

povratak broda u njegovu brazdu ovi okreti se redovno ozimaju
u obzir ovisno o konkretnom brodu, uvjetima okoline i osobi u
vodi.

Pokus nagiba broda