Na osnovu Zakona o udruenjima i fondacijama Federacije BiH (Sl.

Novine F BiH broj

45/02) i Zakona o radu ("Sl. novine FBiH, broj 43/99, 32/00 i 29/03)a prema sjeditu
Udruenja, te Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Sl. novine F BiH" broj 30/97) i Statuta
Udruenja poslodavaca FBIH, Upravni odbor na svojoj 22 sjednici odranoj dana
24.08.2010. godine usvojio je
PRAVILNIK O RADU
I. OPTE ODREDBE
lan 1.
Ovim Pravilnikom ureuju se meusobna prava i obaveze izmeu Poslodavca i
Zaposlenika a koji se odnose na: zakljuivanje Ugovora o radu, obrazovanje,
osposobljavanje i usavravanje Zaposlenika, unutranju organizaciju i sistematizaciju
poslova, radno vrijeme, odmore i odsustva, platu i naknade plate, naknadu tete ,
prestanak ugovora o radu, otkaze ugovora o radu, prava, dunosti i obaveze iz radnog
odnosa, zatitu Zaposlenika, rjeavanje radnih sporova i druga pitanja znaajna za
Zaposlenika i poslodavca, u skladu sa Zakonom o radu, drugim propisima , Kolektivnim
ugovorima u Federaciji BiH, Statutom i drugim aktima Poslodavca.
Poslodavac u smislu odredaba ovog Pravilnika je "Udruenje poslodavaca FBiH,
Sarajevo.
Zaposlenik u smislu odredaba ovog Pravilnika je fiziko lice koje je zaposleno kod
Poslodavca, na osnovu ugovora o radu.
Zaposlenici i menaderi e svoje poslovne aktivnosti usmjeriti u cilju prosperiteta
odranja firme i poboljanja konkurentnosti na tritu.
lan 2.
Ugovorima o radu, ne mogu se utvrditi manja prava i obaveze i nepovoljniji uslovi
rada, od prava, obaveza i uslova rada utvrenih zakonom, Optim kolektivnim ugovorom i
ovim pravilnikom.
Ako bi prava zaposlenika Ugovorom bila manja od prava utvrenih
pravilnikom, tada se neposredno primjenjuju odredbe ovog pravilnika .

ovim

II. RADNI ODNOSI

Zakljuivanje ugovora o radu i zasnivanje radnog odnosa
lan 3.
Zakljuivanjem Ugovora o radu izmeu poslodavca i zaposlenika, zasniva se
radni odnos.
Za zasnivanje radnog odnosa pored optih uslova zaposlenik mora ispunjavati i
posebne uslove u pogledu strune spreme, u pogledu posebnih specijalistikih znanja,
pogledu radnog iskustva i drugih posebnih uslova propisanih ovim Pravilnikom.

lan 4.
Nain i postupak izbora zaposlenika radi zakljuivanja ugovora o radu i zasnivanja
radnog odnosa,ureuje se odlukom Direktora.
Nain i postupak izbora Direktora radi zakljuivanja ugovora o radu i zasnivanja
radnog odnosa, ureuje se u skladu sa Statutom i ovim Pravilnikom.
Probni rad

lan 5.

Za sve poslove i zanimanja, Poslodavac moe odrediti probni rad sa trajanjem

do 6 mjeseci i to:
- za zaposlenike sa IV stepenom strune spreme ili zanimanja do 3 mjeseca,
- za zaposlenike sa VI, VII i VIII stepenom strune spreme do 6 mjeseci.
Posebnim aktom Direktora, Poslodavac odreuje duinu trajanja probnog rada za
poslove iz prethodnog stava, zavisno od vrste stepena, sloenosti i odgovornosti poslova
za koje se uvodi probni rad.
Provjera strunih i drugih radnih sposobnosti u toku probnog rada vri se nadzorom
nad zaposlenikovim radom, uvidom u rezultate njegovog rada, praenjem radne i
tehnoloke discipline.
Ocjenu probnog rada vri Direktor, koji je duan da ocjenu probnog rada saopti
zaposleniku najkasnije do isteka probnog rada.
Ako se ocjena iz prethodnog stava ne saopti zaposleniku do navedenog roka,
smatrae se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.
lan 6.
Prije zakljuivanja Ugovora o radu i toku probnog rada, Poslodavac moe
posebnim aktom, koji donosi direktor, odluiti da za pojedine poslove i radne zadatke izvri
provjeru strunih, drugih radnih i psihofizikih sposobnosti budueg zaposlenika.
Aktom iz prethodnog stava Poslodavac e odluiti za koja radna mjesta i na koji
nain e izvriti prethodnu provjeru strunih i drugih sposobnosti zavisno od vrste
stepena, sloenosti i odgovornosti poslova, kao i koja osoba e vriti provjeru strunih i
drugih sposobnosti.
Na osnovu ocjene o prethodno izvrenoj provjeri kandidata, Poslodavac odluuje
sa kojim e kandidatom zakljuiti ugovor o radu.

Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme.

Vrste ugovora

lan 7.

Ugovor o radu moe se zakljuiti na neodreeno i na odreeno vrijeme.

Zakljuivanje ugovora iz st. 1. ovog lana vri se na nain i pod uslovima utvrenim
Zakonom o radu, propisima Kantona, Kolektivnim ugovorom u Federaciji BiH, ovim
Pravilnikom i drugim aktima Poslodavca.
Ugovor o radu na odreeno vrijeme moe se zakljuiti na nain i pod uslovima
propisanim Zakonom, Kolektivnim ugovorom, ovim Pravilnikom i drugim aktima.
Ugovor o radu zakljuen na odreeno vrijeme prestaje istekom roka utvrenog
ugovorom za svaki pojedinaan sluaj, a moe i prije isteka roka zbog prestanka razloga
zbog kojih je ugovor zakljuen.
Sadraj ugovora

lan 8.

Ugovor o radu pored podataka utvrenih Zakonom , treba da sadri i podatke o:

-

vremenu trajanja pripravnikog staa, ako se ugovor zakljuuje sa pripravnikom;

vremenu trajanja probnog rada, ako je odreen probni rad kao uslov za
zakljuivanje ugovora o radu,
posebnim uslovima utvrenim aktima Poslodavca.

Podaci iz stava 1. ovog lana daju se tako to se u Ugovoru o radu oznaavaju

odgovarajui zakoni, kolektivni ugovori ili Pravilnik o radu, kojim su ureena ta pitanja.
Privremeni i povremeni poslovi

lan 9.

Privremeni i povremeni poslovi mogu se obavljati na nain, pod uslovima utvrenim

Zakonom.

Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova moe se zakljuiti i za:

izradu: studija, elaborata, projekata i sl;
vjetaenje,
rad u privremenim ili povremenim komisijama
otklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda,
suzbijanje nastanka veih teta u procesu rada
drugi poslovi iji obim posla ne zahtjeva potrebu zakljuivanja ugovora o radu na
odreeno ili
neodreeno vrijeme.

Za vrenje privremenih i povremenih poslova zakljuuje se pismeni ugovor sa licem

koje obavlja te poslove u skladu sa zakonom.

III OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE, USAVRAVANJE I STIPENDIRANJE

Osposobljavanje, usavravanje i stipendiranje
lan 10.
Pravo je i obaveza zaposlenika da stalno usavrava svoje strune i radne
sposobnosti, kao i da uz rad razvija svoje sposobnosti i da se usavrava, da se
dokvalifikuje, prekvalifikuje, u sluaju tehnolokih, organizacionih i drugih promjena, koje
zahtjeva tehnologija i razvoj Poslodavca.
Poslodavac moe planirati i obezbijeivati kadrove putem stipendiranja za vrijeme
redovnog kolovanja-studiranja u srednjim i viim kolama, i fakultetima ukoliko to ne
moe obezbjediti iz vlastitih kadrova, u skladu sa posebnom odlukom koju donosi Direktor.
lan 11.
Zaposlenik e se uputiti na usavravanje i osposobljavanje za rad na nain i pod
uslovima utvrenim odlukom Direktora, o emu se zakljuuje poseban ugovor.
U sluaju odbijanja usavravanja i osposobljavanja za rad, zaposleniku e se
donijeti odluka o otkazu ugovora o radu bez otkaznog roka i prava na otpremninu.
Pripravnici

lan 12.

Poslodavac moe zakljuiti ugovor o radu sa pripravnikom radi osposobljavanje za

samostalan rad i zasnivanja radnog odnosa u skladu sa Zakonom, Kolektivnim ugovorom
u FBiH, ovim Pravilnikom i drugim aktima poslodavca.
lan 13.
Ugovor o radu u svojstvu pripravnika zakljuuje se na odreeno vrijeme, a najdue
godinu dana sa licem koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se kolovalo,
radi strunog osposobljavanja za samostalan rad.
Duinu trajanja pripravnikog staa u skladu sa Zakonom odreuje Poslodavac
posebnim odlukom koju donosi direktor, u svakom konkretnom sluaju, zavisno od vrste
stepena, sloenosti i odgovornosti poslova za koje se zakljuuje ugovor sa pripravnikom.
Osposobljavanje pripravnika i polaganja strunog ispita vri se na nain i po
postupku koji utvrdi Direktor svojom odlukom, ukoliko Zakonom, propisom kantona nije
drukije propisano.
Pripravniku koji nije poloio pripravniki ispit prestaje radni odnos sa danom
uruenja odluke o tome da nije zadovoljio na strunom ispitu.

Volonterski rad

lan 14.

Ako je struni ispit ili radno iskustvo propisano zakonom ili Pravilnikom o radu kao
uslov za obavljanje poslova odreenog zanimanja, poslodavac moe lice koje zavri
kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno osposobljavanja za samostalan rad, bez
zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad), najdue godinu dana, ako zakonom nije
drugaije odreeno.
Duinu trajanja volonterskog rada i druga prava odreuje poslodavac, Odlukom
koju donosi direktor u skladu sa zakonom u svakom konkretnom sluaju kao i za
pripravnike, zavisno od vrste stepena, sloenosti i odgovornosti poslova za koje se
zakljuuje Ugovor o volontiranju.
IV. UNUTRANJA ORGANIZACIJA I SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA
lan 15.
Unutranja organizacija i sistematizacija rednih mjesta udruenja zasniva se na
principima racionalne organizacije rada, uspjenog rukovoenja i efikasnog obavljanja
posla te pune zaposlenosti svakog pojedinca, a sve u cilju najracionalnijeg obavljanja
osnovinih funkcija udruenja.
Zaposlenici koji su zateeni na radu u udruenju u momentu stupanja na snagu
ovog ugovora, kao i Zaposlenici sa kojim bude zakljuen ugovor o radu, a koji ne
ispunjavaju posebne uslove za radno mjesto na kojem rade, predviene ovim pravilnikom,
moraju u roku od 2 godine od stupanja na snagu ovog pravilnika, odnosno od dana
zakljuivanja ugovora o radu stei traene uslove, u protivnom poslodavac im moe
otkazati ugovor o radu bez potivanja otkaznog roka.
Unutranja organizacija, sistematizacija radnih mjesta, kao i posebni uslovi za
pojedina radna mjesta data je u Anex-u br. 1. koji se smatra sastavnim djelom ovog lana.
Opisi poslova dati su u Anex-u br. 2. koji se smatra sastavnim djelom ovog lana.
V. RADNO VRIJEME
Puno radno vrijeme

lan 16.

Radno vrijeme zaposlenika, prekovremeni rad, rad sa nepunim radnim vremenom

ureuje se posebnom odlukom koju donosi direktor, a sve u skladu sa zakonom, Optim
kolektivnim ugovorom u Federaciji BiH, ovim Pravilnikom, i drugim aktima Poslodavca.

lan 17.
Zaposlenik koji radi sa nepunim radnim vremenom, ostvaruje sva prava iz radnog
odnosa kao i zaposlenik sa punim radnim vremenom, osim prava koje zavisi od duine
radnog vremena, (plaa, naknada i sl.) u skladu sa Kolektivnim ugovorima, ovim
Pravilnikom, i drugim aktom poslodavca.
Dnevni i sedmini odmor

lan 18.

Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima pravo na odmor u toku radnog
dana u trajanju od 3o minuta.
Vrijeme dnevnog odmora ne uraunava se u radno vrijeme.
lan 19.
Poslodavac e Zaposleniku odobriti odmor u trajanju od jednog sata za jedan dan
u toku radne sedmice, ukoliko za to postoje opravdani razlozi.
lan 20.
Zaposlenik ima pravo na odmor izmeu dva uzastopna radna dana i na sedmini
odmor u skladu sa zakonom i Kolektivnim ugovorom.
Godinji odmor

lan 21.

Zaposlenik ima pravo na plaeni godinji odmor u toku jedne kalendarske godine
u minimalnom trajanju koje je utvreno Optim kolektivnim ugovorom, a najvie
uveanjem zakonskog minimuma za broj radnih dana ostvarenih po osnovu duine radnog
staa i rezultata rada.
Godinji odmor Direktora regulie se menaderskim ugovorom.
Sticanje prava na godinji odmor

lan 22.

Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeu dva radna odnosa
dui od osam dana ima pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada.
Zaposlenik koji nije ispunio uslov iz stava jedan ovog lana ima pravo na plateni
godinji odmor za svaki navreni mjesec, jedan dan.
Godinji odmor iz prethodnog stava, zaposlenik
koristi na kraju godine ili po
prestanku radnog odnosa, ili tako to mu zadnji dan godinjeg odmora istie danom
raskida ugovora ukoliko je ugovor zakljuen na odreeno vrijeme. i kada se zna kad
zaposleniku prestaje radni odnos.
Zaposleniku se ne moe uskratiti pravo na godinji odmor.
6

Nain korienja godinjeg odmora

lan 23.

Godinji odmor moe se koristiti u dva dijela, s tim to se prvi dio godinjeg
odmora koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u kalendarskoj godini a
drugi dio godinjeg odmora u skladu sa zakonom.
Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora kad on to eli, uz
obavezu da podnese zahtjev tri dana prije korienja tog prava.
lan 24.
Vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i
drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se Zaposleniku priznaje kao sta osiguranja, ne
uraunava se u godinji odmor.
Uveanje godinjeg odmora

lan 25.

Najmanji broj dana godinjeg odmora odreen Zakonom , uveava se za broj

radnih dana po osnovu sljedeih kriterija:
-

Prema duini staa: za navrenih svakih 5 godina radnog staa, 2 radna dana
Prema rezultatima rada, do 2 radna dana ( odobrava direktor).
lan 26.

Ukupni radni sta koji slui kao osnov za odreivanje godinjeg odmora, rauna se
u trenutku kad zaposlenik zapoinje korienje godinjeg odmora.
lan 27.
Ako zaposlenik ispunjava uslove za uveanje godinjeg odmora po vie osnova
onda mu se godinji odmor uveava za utvreni broj radnih dana po svim osnovama s tim
da godinji odmor ne moe biti dui od trideset radnih dana.
lan 28.
Vrijeme korienja i trajanja godinjeg odmora, uveanja, odreuje se Rjeenjem
koje donosi Direktor.
Odsustvo sa rada uz naknadu plate /plaeno odsustvo/
lan 29.
Zaposlenik ima pravo na plaeno odsustvo u jednoj kalendarskoj godini do sedam
radnih dana i vie od 7 radnih dana u sluajevima:
- sklapanja braka 5 radnih dana;
- roenja dijeteta 2 radna dana;
- smrti lana ue porodice, odnosno domainstva 5 radnih dana;
7

smrti lana ire porodice 2 radna dana;

sklapanje braka dijeteta 2 radna dana;
teke bolesti lana ue porodice 2 radna dana;
otklanjanje posljedica elementarne nesree kojom su ugroeni objekti i imovina
zaposlenika 3 radna dana;
polaganje ispita 3 radna dana;
davanje krvi 1 radni dan za svako davanje;
uee u sportskim, kulturnim i drugim manifestacijama 2 radna dana;
za vrijeme strunog obrazovanja i osposobljavanja zaposlenika za potrebe posla 8
radnih dana, odnosno onoliko vremena koliko traje osposobljavanje.

U sluaju smrti lana ue porodice, Zaposlenik ima pravo na jo 3 radna dana

plaenog odsustva ukoliko je u toku kalendarske godine ve iskoristio 7 radnih dana
odsustva.
Posebnim aktom, koji donosi Direktor, Poslodavac odreuje vrijeme korienja i
broj dana plaenog odsustva.
Odsustvo zbog bolesti

lan 30.

Zaposlenik moe da odsustvuje sa posla usljed sprijeenosti za rad zbog bolesti u

skladu sa Zakonom.
Zaposlenik je obavezan obavjestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad
u roku od 3 dana od dana nastupanja nesposobnosti za rad.
Za vrijeme odsustva sa posla iz prethodnih stavova Zaposlenik ne smije obavljati
nikakve poslove niti na bilo koji drugi nain zloupotrijebiti takvo odsustvovanje.

Neplaeno odsustvo

lan 31.

Poslodavac moe Zaposleniku na njegov zahtjev odobriti odsustvo sa rada bez

naknade plate (neplaeno odsustvo) u trajanju do godinu dana.
Za vrijeme neplaenog odsustva prava i obaveza Zaposlenika koje se stiu na radu
i po osnovu rada miruju.
Poslodavac je duan omoguiti Zaposleniku odsustvo do 4 radna dana u jednoj
kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba s
tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plate.

VI. PLATE I NAKNADE PLATA

Plate

lan 32.

Za obavljeni rad zaposleniku pripada plaa, te ostala primanja u skladu sa

Zakonom, Optim kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i odlukama Udruenja.
Plaa pripravnika iznosi 80% od osnovne plate radnog mjesta za koje se
osposobljava,
lan 33.
Plata iz lana 32. ovoga Pravilnika sastoji se od: osnovne plate radnog mjesta na
kojem zaposlenik radi ukljuujui i uslove rada, dodatka na osnovnu platu za radni sta,
uveanja osnovne plate za kvalitet i rezultate rada.
Zaposleniku se ne moe obraunati i isplatiti plaa u iznosu manjem od iznosa
odreenog Kolektivnim ugovorom, a period isplate plate ne moe biti dulji od 30 dana.
Poslodavac moe odrediti i druge vidove plaanja rada ako se radi o Zaposleniku
ijim angaovanjem e se unaprijediti ukupno poslovanje Udruenja to se regulie
ugovorom.

Osnovna plata

lan 34.

Osnovna plata je najnii iznos koji se Zaposleniku mora isplatiti za puno radno
vrijeme za posao odgovarajue grupe sloenosti, normalne uslove i rezultate rada.
Osnovna plata je proizvod osnovice i odgovarajueg koeficijenta sloenosti poslova
koje Zaposlenik obavlja.
Osnovicu, iz prethodnog stava utvruje se posebnom odlukom koju donosi
Predsjednik UO na prijedlog Direktora, u skladu sa raspoloivim finansijskim sredstvima.
Plata direktora utvruje se menaderskim ugovorom.
lan 35.
Sva radna mjesta, utvrena sistematizacijom poslova i radnih mjesta u Udruenju
poslodavaca u FBiH razvrstavaju se u 3 (tri) grupe poslova i utvruju koeficijenti ovisno o
sloenosti, potrebnoj strunoj spremi i odgovornosti, kako slijedi:
I grupa
srednje sloeni poslovi koji se za koje je potrebna SSS - trei i etvrti
stepen obrazovanja
koeficijent
1.5 2.0
II grupa
obrazovanja

sloeniji poslovi, za koje je potrebna VS ili VSS VI i VII stepen

9

III grupa

koeficijent

2.0 2.4

koeficijent

2.4 3.0

rukovodei poslovi

Koeficijent odreuje Predsjednik UO na prijedlog direktor prilikom zakljuivanja

ugovora o radu, vodei rauna o raspoloivim sredstvima udruenja.

Minuli rad

lan 36.

Osnovna plaa iz ovog ugovora, uveava se za svaku godinu penzijskog staa za

0,6%, s tim da ukupno poveanje ne moe biti vee od 20%.
Nagraivanje i stimulisanje zaposlenika
lan 37.
Poslodavac moe nagraditi i stimulisati zaposlenika po uinku, koji nije javan, o
emu odluuje Predsjednik UO na prijedlog direktora. Pri utvrivanju stimulacije polazi se
od slijedeih kriterija:
-

obima izvrenog posla,

kvaliteta izvrenog rada,
uteda u trokovima,
ekonomskih efekata izvrenog posla,
odnosa prema povjerenim sredstvima,
odnosa prema partnerima i lanovima Udruenja.

Stimulacija se odreuje na tromjesenom nivou i moe iznositi najvie do 35%

mjesene plate zaposlenika iz obraunskog perioda.
Naknada plate na teret Poslodavca
lan 38.
Zaposlenik ima pravo na naknadu plate srazmjerno vremenu provedenom na
odmoru, odnosno odsustvu ili prekidu rada za vrijeme:
-

godinjeg odmor ;
plaenog odsustva i praznika;
obrazovanja, kolovanja i prekvalifikacije;
prekid rada. zbog bolesti do 42 dana ;
prekida rada koji nije prouzrokovan krivicom Zaposlenika

10

Naknada za godinji odmor i plaeno odsustvo

lan 39.
Zaposleniku pripada naknada plate za godinji odmor i plaeno odsustvo do 7
dana u visini prosjene plate isplaene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije
poetka korienja odmora ili odsustva.
Naknada za bolovanje

lan 40.

Zaposleniku pripada naknada za bolovanje u skladu sa Zakonom.

Naknada po osnovu promjenjene radne sposobnosti
lan 41.
Pravo na naknadu plate po osnovu promjenjene radne sposobnosti Zaposlenik
ostvaruje u skladu sa Zakonom .
Naknada za sluaj smrti, invalidnosti i druge sluajeve
lan 42.
Zaposlenik ili njegova obitelj imaju pravo na pomo u sluaju:
- smrti Zaposlenika 5 prosjenih plaa
- smrti branog druga ili dijeteta 2 prosjene plate,
- smrti roditelja 2 prosjene plate
- teke invalidnosti ili bolesti Zaposlenika 2 prosjene plate,
- teke invalidnosti ili bolesti branog druga ili dijeteta 1 prosjena plaa,
- u drugim sluajevima kao to su otklanjanje tete nastale zbog elementarne
nepogode, dueg bolovanja, trokova lijeenja i sl. u visini 1 do 3 prosjene plate,
zavisno od vrste i teine sluaja.
lanom ue porodice smatraju se: brani drug i djeca, roditelji, unuad bez roditelja koji
ive u zajednikom domainstvu kao i druga lica koje je zaposlenik duan po zakonu
da izdrava.
Regres

lan 43.

Zaposlenik ima pravo na regres za korienje godinjeg odmora zavisno od poslovanja

poslodavca, odnosno materijalnih sredstava kojima udruenje raspolae.
Visina, nain i vrijeme isplate regresa utvruju se posebnom odlukom koju donosi
Predsjednik UO na prijedlog direktora.

11

Otpremnina za penziju
lan 44.
Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju, u visini pet
prosjenih plaa ostvarenih u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima
Federalnog zavoda za statistiku, ili pet prosjenih plaa zaposlenika ako je to za njega
povoljnije.
Otpremnina zbog otkaza ugovora o radu
lan 45.
Pravo na otpremninu po osnovu otkaza ugovora o radu ostvaruje se u skladu sa
zakonom, i Kolektivnim ugovorom u Federaciji BiH.
Naknada o putnim trokovima (dnevnicama)
lan 46.
Zaposlenik ima pravo na naknadu trokova koji nastaju njegovim upuivanjem na
slubeno putovanje u zemlji i inozemstvu.
Visina dnevnice i putnih trokova za put u zemlji i inostranstvu odreuje se odlukom
koju donosi Predsjednik UO na prijedlog direktora.
Naknada trokova prijevoza na posao
lan 47.
Zaposlenik ima pravo na prijevoz ili naknadu trokova prijevoza na posao i sa posla u
skladu sa odlukom poslodavca, koju donosi Predsjednik UO na prijedlog direktora.
Ostali izdaci

lan 48.

Pod ostalim izdacima koji mogu nastati u vezi slubenog putovanja podrazumijevaju
se izdaci kao to su: pribavljanje putnih isprava, vakcinisanje i lijeniki pregledi, takse,
telefonski i telefaks trokovi, izdaci za prijevoz i prenos pote, drugi pratei izdaci na
slubenom putovanju.
Izdaci iz prethodnog stava mogu se priznavati i obraunavati na osnovu rauna i
drugih dokumenata, o emu odluku donosi direktor, a za direktora Predsjednk UO.

12

Akontacija i obraun trokova

lan 49.
Zaposlenik upuen na slubeno putovanje ima pravo, da prije polaska na slubeni
put, naplati akontaciju u visini predraunskih - procijenjenih trokova za hranu, smjetaj,
prijevoz i ostale trokove koji e nastati na slubenom putovanju.
Akontacija se odobrava putnim nalogom od strane direktora ili lica koje on ovlasti.
Naknada za ishranu
lan 50.
Zaposlenik ima pravo na naknadu za ishranu u toku rada u skladu sa Optim
kolektivnim ugovorom, na osnovu odluke poslodavca koju donosi Predsjednik UO na
prijedlog direktora.
Rokovi

lan 51.

Poslodavac je duan da isplati plate i naknade iz ovog pravilnika u periodu

najdue od 30 dana po isteku mjeseca za koji se vri obraun i isplata, u skladu sa
mogunostima i tekuim poslovanjem Udruenja.
Zaposleniku se isplauje iznos plate po odbitku obaveznih doprinosa, ali mu se u
obraunu prezentiraju podaci o svim odbicima, raunajui i one na koje je dao saglasnost /
kredit, kup, sindikalna lanarina i sl. Poslodavac ne moe uvesti ni jedan doprinos osim
onih koji su utvreni zakonom.
Zaposleniku se ne moe bez njegove saglasnosti naplatiti potraivanje koje ima
prema poslodavcu
uskraivanjem isplate plate ili nekog njenog dijela, odnosno
uskraivanjem isplate naknade plate ili dijela naknade plate.
Najvie polovina plate ili naknade plate zaposlenika, moe se prisilno obustaviti radi
ispunjenja obaveze zakonskog izdravanja, a za ostale obaveze moe se prisilno
obustaviti najvie jedna treina plate Zaposlenika.
Plate se obavezno obraunavaju u bruto iznosu.
Prilikom isplate plate, zaposleniku se uruuje pismeni obraun.

Evidencija, javnost plaa, ugovaranje plaa i naknada

lan 52.
Poslodavac vodi evidenciju
o platama za sve
i pojedinanu za svakog
Zaposlenika. Pojedinane plate nisu javne. Tajnost plaa predstavlja slubenu i poslovnu
tajnu.
13

Plate i naknada unose se u Ugovor o radu prilikom zakljuivanja ugovora u

apsolutnim iznosima ili pozivom na odredbe koje reguliu pojedine vidove plaa i
naknada.

VII ZABRANA TAKMIENJA ZAPOSLENIKA SA POSLODAVCEM

Zabrana i naknada vrenja poslova iz djelatnosti poslodavca
lan 53.
Zaposlenik ne moe bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun vriti ili sklapati
poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac.
U sluaju krenja odredbe iz prethodnog stava, zaposlenik je duan naknaditi tetu
Poslodavcu po propisima obligacionog prava.
VIII NAKNADA TETE
Naknada tete

lan 54.

Naknada tete, uslovi i nain smanjenja ili oslobaanja zaposlenika od obaveze

naknade tete uinjene na radu, odnosno u vezi sa radom, utvruje se ovim pravilnikom u
skladu sa Zakonom i propisima obligacionog prava.
lan 55.
Zaposlenik koji u radu, odnosno u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepanje
prouzrokuje tetu, duan je da tetu nadoknadi.
Ako tetu prouzrokuje vie zaposlenika, svaki je odgovoran za dio tete koji je
prouzrokovan. Ako se za svakog Zaposlenika ne moe utvrditi dio tete koji je
prouzrokovan smatra se da su svi Zaposlenici podjednako odgovorni i tetu nadoknauju
u jednakim dijelovima.
Ako je vie Zaposlenika prouzrokovalo tetu krivinim djelom sa umiljajem, za
tetu odgovaraju solidarno.
Zaposlenik je obavezan da nadoknadi tetu Poslodavcu koju je ovaj isplatio treem licu
ako je tetu prouzrokovao namjerno ili iz krajnje nepanje.
lan 56.
Zaposleni koji je zaduen stvarima, osnovnim sredstvima za rad, opremom, koji su
vlasnitvo ili na koritenju drutva, koje mu slue u toku rada , materijalno je odgovoran za
povraaj tih stvari, a moe biti osloboen od iskljuive odgovornosti za povraaj odnosno
naknadu samo na osnovu konane odluke nadlenog organa.

14

Postupak za naknadu tete

lan 57.
Poslodavac e Zaposleniku, protiv koga je pokrenut postupak za naknadu tete,
omoguiti da se izjasni o okolnostima koje su od znaaja za utvrivanje njegove
materijalne odgovornosti.
Ako se Zaposlenik ne odazove pozivu da se u roku od tri dana po dostavljanju
zahtjeva za naknadu tete izjasni na okolnosti priinjene materijalne tete, Poslodavac e
postupak provesti bez prethodnog izjanjenja zaposlenika.
Visina tete utvruje se na osnovu cjenovnika ili knjigovodstvene vrijednosti.
Ako za oteene stvari ili osnovno sredstvo vrijednost ili cijena nisu predvieni
cjenovnikom, teta se utvruje na osnovu nalaza strune komisije koju imenuje
Poslodavac, na osnovu nalaza sudskog vjetaka ili na drugi nain.
lan 58.
Poslodavac moe na zahtjev zaposlenika smanjiti visinu tete odnosno osloboditi
ga od plaanja naknade tete pod sljedeim uslovima, sluajevima i kriterijima:
- da zaposleni tetu nije prouzrokovao namjerno;
- da je do tete dolo prekoraenje nune odbrane, krajnje nude ili dozvoljene
samopomoi, zabluda o pristanku na tetu, dobrovoljni odustanak od zapoete
radnje, dobrovoljno spreavanje dovravanja tetne radnje, samoprijavljivanje ili
prijavljivanje izvrioca;
- ako bi reparacija tete teko pogodila zaposlenog ili lanove njegove porodice ili u
stanje socijalne bijede.
Rok zastarjelosti
lan 59.
Rok zastarjelosti potraivanja naknade tete iznosi tri godine i poinje da tee od
dana saznanja za tetu i uinioca.
Potraivanje naknade tete koju je Poslodavac isplatio treem licu zastarjeva prema
Zaposleniku koji je tu tetu prouzrokovao u roku od est mjeseci od dana isplaene tete.
Kad je teta prouzrokovana krivinim djelom, a za krivino gonjenje je predvien
dui rok zastarjelosti, zahtjev za naknadu tete prema odgovornom licu zastarjeva kad
istekne vrijeme zastarjelosti krivinog djela.

15

IX ODGOVORNOST ZAPOSLENIKA ZA UINJENE TEE PRIJESTUPE

ILI TEE POVREDE RADNIH OBAVEZA IZ UGOVORA O RADU
lan 60.
Tei prijestupi obaveza iz radnog odnosa ili tee povrede radnih obaveza iz
ugovora o radu smatraju se sva ona ponaanja Zaposlenika koja su suprotna utvrenim ili
ugovorenim pravilima ponaanja na radu i koja se mogu okvalifikovati kao nedoputena a
utvrena su Zakonima, Optim kolektivnim ugovorima, ovim Pravilnikom, Ugovorom o
radu i drugim aktima Poslodavca.
Zbog uinjenih teih prijestupa ili teih povreda radnih obaveza iz ugovora o
radu utvrenih ovim Pravilnikom, Poslodavac moe dati zaposleniku otkaz ugovora o
radu bez potivanja otkaznog roka, o emu odluuje direktor.
U sluaju uinjenih lakih prijestupa ili lakih povreda radnih obaveza Ugovor o
radu, Zaposlenik e se prethodno pismeno upozoriti za otkaz ugovora.
Pismeno upozorenje iz prethodnog stava ovog lana sadri opis prijestupa ili
povrede radne obaveze i upozorenje da e se Zaposleniku dati otkaz ugovora o radu za
sluaj da se takav prijestup ponovi.
Prije odluke zbog teih ili lakih prijestupa iz radnog odnosa ili radnih obaveza iz
ugovora o radu, Poslodavac mora zaposleniku omoguiti pravo da bude sasluan na
okolnosti iz stav 1. ovog lana.
lan. 61.
Teom povredom radnih obaveza smatra se:
- neizvravanje, nesavjesno, neblagovremeno i nemarno izvravanje radnih obaveza;
- zloupotreba poloaja i prekoraenje datih ovlatenja;
- zloupotreba peata;
- nezakoniti raspolaganje sredstvima udruenja;
- dovoenje u zabludu direktora, koje ima za posljedicu donoenje odluke koja je u
suprotnosti sa pozitivnim propisima;
- izvrenje krivinog djela koje je u vezi sa radom u udruenju;
- primanje mita u vezi sa radom u udruenju;
- povreda propisa o zatiti od poara i zatite na radu;
- zloupotreba prava koritenja bolovanja;
- nemaran odnos prema radu usljed kojeg je dolo do gubljenja spisa ili vanog
dokumenta;
- odbijanje izvrenja posla odnosno radnog zadatka ili radnog naloga ako za to ne
postoje opravdani razlozi;
- neopravdano izostajanje sa posla 2 dana neprekidno ili 3 dana u kalendarskom
mjesecu;
- neopravdano kanjenje na posao, ili naputanje posla, 2 puta uzastopno ili 5 puta u
toku mjeseca;
- neprijavljivanje bolovanje u roku od 3 dana po otvorenom bolovanju;
- neovlatena posluga sredstvima provjerenim zaposlenicima za izvravanje poslova
odnosno radnih zadataka;
- prouzrokovanje tete udruenju ili treim licima u vezi sa radom, namjerno ili iz
krajnje nepanje;
16

falsifikovanje akata ili druge dokumentacije u vezi sa radom;

nesavjesno uvanje i zloupotreba sredstava i dokumentacije udruenja;
izazivanje ili uestvovanje u tui za vrijeme radnog vremena;
nekorektno postupanje prema direktoru, lanovima organa udruenja, lanicama
udruenja, radnim kolegama ili treim licima;
nepotovanje pozitivnih propisa ili akata udruenja;
povreda tajnosti plate
lan 62.

Lakim povredama radnog odnosa smatraju se:

- neopravdano kanjenje na posao ili naputanje posla;
- neopravdano izostajanje sa posla 1 dan u toku mjeseca;
- neblagovremeno i nekvalitetno izvravanje poslova i radnih zadataka ako se time
nanosi neznatna teta udruenju;
- neuredno odravanje sredstava za rad i dokumentacije bez tetnih posljedica za
udruenje;
- ometanje ostalih zaposlenika u radu.
X PRESTANAK UGOVORA O RADU, OTKAZ UGOVORA O RADU I OTKAZNI ROK
Prestanak ugovora o radu, otkaz ugovora o radu
lan 63.
Ako Poslodavac otkazuje zaposleniku ugovor o radu u skladu sa zakonom i ovim
Pravilnikom, moe istovremeno ponuditi zaposleniku zakljuivanje ugovora o radu pod
izmjenjenim uslovima.
Ako zaposlenik ne prihvati ponueni ugovor pod izmjenjenim uslovima prestaje mu
ugovor o radu i radni odnos.
Ako zaposlenik prihvati ponueni ugovor pod izmjenjenim uslovima, zadrava pravo da
pred nadlenim sudom osporava doputenost takve izmjene ugovora.
Ugovor o radu prestaje i otkazuje se na nain i pod uslovima propisanim Zakonom
o radu.
Otkazni rok

lan 64.

Trajanje otkaznog roka odreuje Poslodavac u svakom konkretnom sluaju

zavisno od sloenosti i odgovornosti poslova i radnih zadataka, duine radnog staa i
drugih uslova, s tim to duina trajanja otkaznog roka ne moe biti manja od zakonom
utvrene.

17

Otkazni rok iznosi:

za Zaposlenike na rukovodeim mjestima i za zaposlenike sa radnim staom duim
od 20 godina, do 2 mjeseca;
za Zaposlenike sa VII i VIII stepenom strune spreme i zaposlenike sa 15 do 20
godina radnog staa, do 1 mjesec;
za sve druge zaposlenike, do 15dana.

U sluaju da Zaposlenik otkazuje ugovor o radu, Poslodavac moe osloboditi

Zaposlenika otkaznog roka ili dijela otkaznog roka.
Otkaz ugovora o radu bez potivanja otkaznog roka
lan 65.
Poslodavac moe Zaposleniku dati otkaz ugovora o radu bez potivanja otkaznog
roka zbog uinjenih teih prijestupa ili teih povreda radnih obaveza iz ugovora o radu, na
nain i pod uslovima utvrenim Zakonom, Kolektivnim ugovorom u Federaciji BiH, ovim
Pravilnikom i Ugovorom o radu.
Otkaz ugovora od strane Zaposlenika bez potivanja otkaznog roka daje se na
Nain i pod uslovima utvrenim Zakonom.
XI OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZE IZ RADNOG ODNOSA
lan 66.
U ostvarivanju pojedinanih prava iz radnog odnosa Zaposlenik moe zahtijevati
ostvarivanje tih prava kod Poslodavca, pred nadlenim sudom i drugim organima u
skladu sa Zakonom, Optim kolektivnim ugovorom, ovim Pravilnikom i drugim aktima
Poslodavca.
O pravima i obavezama zaposlenika iz ugovora o radu u ime Poslodavca odluuje
Direktor.
Prije traenja zatite kod nadlenog suda, Zaposlenik i Poslodavac se mogu
dogovoriti za mirno rjeavanja radnog spora u skladu sa zakonom i Optim kolektivnim
ugovorom.
U sluaju postizanja sporazuma o mirnom rjeenju spora, taj sporazum ima
obavezujuu pravnu snagu.
XII PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 67.
Izmjene i dopune ovog pravilnika usvajaju se na nain i u postupku koji vae za
njegovo donoenje.

18

lan 68.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom njegovog donoenja, a primjenjuje se od
01.07.2010. godine.
lan 69.
Direktor je duan, u roku od 30 dana po stupanju na snagu ovog pravilnika,
zakljuiti sa zaposlenicima nove ugovore o radu u skladu sa odredbama ovog pravilnika.

U Sarajevu, 24.08.2010. godine

Predsjednik Upravnog odbora

Nihad Imamovi, s.r.

Broj protokola:071/10

19