GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

STATIKI PRORAUN
RASPONSKOG SKLOPA

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

5.

Statiki proraun rasponskog sklopa

5.1

Pristup statikom proraunu

k. god.
2009/10

Statiki proraun zapoinje kada je koncepcija sklopa odabrana i kada je graevina iscrtana u osnovnim crteima.
Kod uobiajenih sklopova crtei e se doraivati, ali ne i bitno mijenjati nakon prorauna.
Prije prorauna potrebno je nainiti statiki model (inenjerski model) kojim e se priblino opisati sklop i
optereenja na njega. Inenjersko modeliranje podrazumijeva znatna pojednostavljenja i kod modeliranja sklopa i
kod modeliranja razliitih djelovanja. Razliite pretpostavke uvode se u svakoj fazi prorauna i uvijek se postavlja
pitanje da li pruaju dobru aproksimaciju stvarnog stanja. Uz to, bitno je ocijeniti razinu pojednostavljenja koja e
rezultirati dostatnom tonou prorauna za odabranu razinu projektiranja. Za idejni projekt preporuljivo je
odabrati jasan i jednostavan model, po mogunosti takav da su mogue i rune provjere kako bi se otklonila
mogunost grube greke. Pri tome je vrlo bitno uoiti i obrazloiti uvedena pojednostavljenja i napomenuti
zanemarena (sekundarna) djelovanja, nastojei biti na strani sigurnosti. Ono to nije uzeto u obzir u idejnom,
razraditi e se u glavnom projektu, a uspjenost preliminarnog modela dokazujemo usporedbom trokovnika:
glavne stavke u idejnom i glavnom projektu ne bi se smjele razlikovati za vie od 5 do 10%.
U prikazanim primjerima proveden je proraun po linearnoj teoriji i po graninom stanju nosivosti.
5.1.1 Modeliranje optereenja
Europske norme o odreivanju veliine optereenja mostova daju itav niz osnovnih, dopunskih i iznimnih
djelovanja koja pri proraunu treba uzeti u obzir u prikladnim kombinacijama. Budui da su ona podrobno
objanjena na predavanjima, ovdje e biti nainjen pregled samo onih djelovanja koja e biti razmatrana u
primjerima danim u ovoj skripti: to su optereenja od vlastite teine, stalnog tereta i prometnog optereenja. Kod
sklopova od armiranog betona dokazi utjecaja od temperature, skupljanja i puzanja betona te od nejednolikog
slijeganja mogu se izostaviti iz preliminarnog prorauna po graninom stanju nosivosti. Proraun na horizontalne
sile (za masivne graevine obino je mjerodavan potres) zahtijevao bi dodatne modele i nainio postupak
sloenijim, pa bi ga bilo teko uklopiti u okvire programskog zadatka.
injenice da smo zanemarili vei broj proraunskih optereenja, kao i proraun po graninom stanju uporabljivosti
(progibi, pukotine) sjetiti emo se kod odabira konstruktivne armature. Uz pretpostavku da su za preliminarni
proraun odabrani mjerodavni utjecaji i dostatne izmjere presjeka, zbroj statiki potrebne i konstruktivne armature
trebao bi pokriti i ona djelovanja koja su zanemarena.
Statiki proraun zapoinje Analizom optereenja, gdje su prikazane i obrazloene veliine proraunskih
optereenja za pojedine dijelove mosta.
Pored pravilne ocjene mjerodavnih djelovanja kod nekih sklopova potrebno je u proraunu predvidjeti i vrijeme
njihovog nastupanja, odnosno pretpostaviti nain izvedbe sklopa.
Stalno optereenje
Sastoji se od vlastite teine nosaa i teine ostalih konstruktivnih i nekonstruktivnih dijelova mosta (opreme).
Prometno (korisno) optereenje
Na mostu se predviaju maksimalno tri prometna traka irine od 2,7 do 3,0 m specifino optereena i preostala
ploha do pune irine mosta. Broj i irina prometnih trakova se odreuju prema tablici 5.1.1.
Tablica 5.1.1. Broj i irina prometnih trakova ovisno o irini kolnika
Broj prometnih
irina prometnih
irina kolnika w
trakova
trakova (m)
< 5,4 m
1
3
2
w/2
5,4 m w 6 m
n = Int (w/3)
3
w6m

Preostala irina
kolnika (m)
w-3
0
w-3 n

Karakteristina optereenja koja predstavljaju suvremena cestovna prometala na europskim cestama statiki su
odreena i saeta u 4 modela.
Glavni sustav optereenja od kontinuiranog i koncentriranog optereenja koje pokriva utjecaj od tekih vozila i
osobnih vozila je dan Modelom 1.(Slika 5.1.1.). Svaki prometni trak optereuje se s dva osovinska tereta Qik na
razmaku od 1,2 m s razmakom kotaa od 2,0 m i kontinuiranim optereenjem qik. Povrina nalijeganja kotaa je

MOSTOVI

k. god.
2009/10

SEPARAT UZ VJEBE (01)

4040 cm. Preostala povrina optereuje se kontinuiranim optereenjem qrk. Mjerodavna cestovna uprava pojedine
drave moe propisati djelotvorno proraunsko optereenje tako da se normalna optereenja mnoe s faktorom
prilagoavanja za osnovni teret Qi, odnosno kontinuirano optereenje qi. Ovdje napominjemo da se prema
njemakom strunom izvjetaju DIN Fachbericht 101, koji se temelji na europskim normama, preporuuje koristiti
korekcijski faktor u iznosu 0,8 za koncentrirano optereenje u prvom i drugom traku. Prema ovom izvjetaju na
prometnu povrinu postavljaju se samo dva prometna traka. U prvom traku osovinsko optereenje iznosi 240 kN, a
u drugom 160 kN. Kontinuirano optereenje mnoi se sa korekcijskim faktorom u iznosu 1,0, odnosno ostaje
nepromijenjeno. U rjeavanju programskog zadatka koriste se vrijednosti optereenja dane njemakim propisima.
Q ik

Q ik

qik q rk

50 200 50

120

40

40

qrk=2.5kN/m

DIN Fachbericht 101

Q1k=300kN q1k=9kN/m 2
Q2k=200kN q2k=2.5kN/m

Q3k=100kN q3k=2.5kN/m

qrk=2.5kN/m

Q1=0,8
Q2=0,8
Q3=0

(Q1=240 kN)
(Q2=160 kN)
(Q3=0 kN)

Slika 5.1.1: Optereenje po modelu 1

Kolnik mosta kod prorauna ne mora se poklapati sa kolnikom u prometnom smislu. (Podjela prometne plohe ne
odgovara cestarskoj!).
Glavni trak se optereuje kontinuiranim optereenjem 9 kN/m2. Povrina kolnika izvan glavnog traka optereuje se
kontinuiranim optereenjem od 2.5 kN/m2. Za optereenja cestovnih mostova dinamiki faktor je ukljuen u zadane
veliine za sve sheme optereenja.
Pri proraunu pojedinih dijelova koristi se optereenje dano Modelom 2. Optereenje jednom osovinom pokriva
prometne uinke na vrlo kratkim rasponima , a slui lokalnim provjerama. Osovinsko optereenje iznosi
Q1Qak(Qak=400 kN). Ako je potrebno moe se u proraun uzeti i samo jedan kota s 200 kN. Prema spomenutom
njemakom strunom izvjetaju DIN Fachbericht 101 preporuuje se koristiti osovinsko optereenje Q1Qak gdje
je Qak=240 kN. Povrina nalijeganja kotaa uzima se 4040 cm.
Korisno optereenje pjeakog mosta uzima se kao jednoliko rasprostrto u iznosu od qfk=5 kN/m2,a smanjuje se za
mostove pojedinanog raspona veeg od 10,0 m prema zakonitosti: 2,5 kN/m2qfk=2,0+120/(Lsj+30)5,0 kN/m2
gdje je Lsj pojedinani raspon u metrima. Osim toga treba izvriti provjeru na pojedinana optereenja
koncentriranom silom Qfwk veliine 10 kN, koja ima kvadratinu plohu nalijeganja veliine 1010 cm.
Poprena raspodjela prometnog optereenja
Nosivi sklop u uzdunom smislu vrlo je esto sainjen od vie uzdunih nosaa, koji su povezani elementima koji
nose u poprenom smjeru (popreni nosai, ili npr. kolnika ploa). Budui da prometno optereenje moe mijenjati
svoj poloaj na prometnoj plohi, nosai mogu biti vie ili manje optereeni. Pored toga, kada se glavnina
optereenja nae nad jednim nosaem, popreni elementi ga preraspodjeljuju na ostale nosae, tako da i oni u nekoj
mjeri sudjeluju u prijenosu optereenja. Javlja se problem poprene razdiobe optereenja, odnosno odreivanja
optereenja mjerodavnih za proraun uzdunih elemenata (koja se ne moraju podudarati s propisanim
optereenjima).

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god.
2009/10

5.1.2 Modeliranje konstrukcije

Prvi zadatak pred modeliranja sklopa je prepoznati mjerodavne unutarnje sile za proraun sklopa ili dijela sklopa. U
primjerima se proraunavaju glavni nosai grednih mostova, za koje je mjerodavan moment savijanja i poprena
sila, te lukovi, za koje je mjerodavna uzduna tlana sila i moment savijanja.
U uvodu je reeno da za poetak treba odabrati jednostavniji model: u prikazanim primjerima prvo je nainjen
proraun glavnih nosaa pomou tapnih ravninskih modela sa svega nekoliko elemenata. Prostorno djelovanje
sklopa isprva zanemarujemo, a svo optereenje rasporeeno po irini konstrukcije prebacujemo u linijsko. Oslonce
tretiramo kao zglobne, horizontalno pomine ili nepomine, ovisno o odabranoj vrsti leaja, ali kao vertikalno
nepopustljive, to u sluaju elastomernih leaja nije tono. Nakon prorauna glavnih uzdunih nosaa slijedi
proraun sekundarnih, poprenih elemenata: konzola i kolnike ploe. I ovdje koristimo jednostavne modele
(konzola, elastino upeta greda).
Rasponski sklop grednog mosta rebrastog presjeka ima jasno izraene uzdune nosae (rebra), pa modeliranjem
poprene razdiobe na pregledan nain brzo dolazimo do optereenja mjerodavnih za kasniji proraun. Nasuprot
tome, unutarnje sile u ploama trebalo bi odrediti na osnovi teorije ploa, koja poiva na slijedeim
pretpostavkama:
- debljina ploe obzirom na raspon je malena
- materijal je izotropan i elastian
- omjer progiba i debljine ploe je malen.
Momenti savijanja u uzdunom i poprenom smjeru, kao i poprene sile izraunavaju se pomou utjecajnih ploha
ili tablica za tipska optereenja (Rusch) ili na raunalu, koritenjem posebnih konanih elemenata. No, momenti u
uzdunom smjeru mogu se dovoljno tono izraunati i po teoriji greda ako je odnos raspona i irine ploe l/b2, te
ako se potuje propisani nain poprene razdiobe optereenja. Ovaj nain koriten je u odgovarajuem primjeru
(5.3).
Bitno je uoiti da e se za proraun jednog sklopa koristiti vie statikih modela, za razliite konstruktivne
elemente, a isto tako bi trebalo razraditi razliite modele za razliita djelovanja. Cjelovito modeliranje graevine i
proraunskih optereenja na raunalu je mogue, ali predstavlja znatan iskorak u odnosu na osnovna znanja koja
savladavamo kroz nastavni program.

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god.
2009/10

km 0+072,60

mjesto B

5.2 PRORAUN RASPONSKOG SKLOPA GREDNOG REBRASTOG MOSTA PREKO ETIRI

RASPONA (armiranobetonski most s dva rebra u poprenom presjeku)

128
224
8

STATICKA SHEMA

656

100
8

10 100

mjesto A

280

km 0+004,60

UZDUNI PRESJEK

10

260

60

km 0+019,60

10

km 0+038,60

R=3200 m
T=22,40 m
S=0,078 m

km 0+057,60

Slika 5.2.1. Uzduni i popreni presjek mosta

MOSTOVI

k. god.
2009/10

SEPARAT UZ VJEBE (01)

Proraunava se rasponski sklop statikog sustava kontinuiranog nosaa preko etiri polja (sl.5.2.1.).
U poprenom presjeku su dva rebra, od kojih proraunavamo jedno, kao zasebni gredni nosa. Stalni teret
se zbog simetrije dijeli na oba rebra jednako, dok kod nesimetrinog prometnog optereenja i
neoptereeno rebro sudjeluje u noenju, to e se u proraunu modelirati pomou utjecajne linije za
poprenu razdiobu. Proraunski model je tapni kontinuirani nosa preko etiri polja, sa statikim
karakteristikama T - presjeka koji se sastoji od grede i kolnike ploe kojoj se sudjelujua irina mijenja.
Popreni nagib kolnike ploe u statikom modelu ne uzimamo u obzir.
Kod prorauna pjeakog mosta s dva rebra u presjeku postupak je isti, samo to otpada optereenje
tipskim vozilom. Za proraun pjeakog mosta s jednim rebrom u poprenom presjeku otpada i proraun
poprene preraspodjele, ali je obavezna provjera na torziju uslijed nesimetrinog prometnog optereenja.
5.2.1. ODREIVANJE SUDJELUJUE IRINE KOLNIKE PLOE
Sudjelujua irina kolnike ploe beff se odeuje prema sljedeem izrazu:
b eff

eff ,i

bw b

gdje je
beff ,i 0, 2bi 0,1l0 0, 2l0

i
beff ,i bi

beff,1

b1

beff
bw

bw
b

beff,2

b2
Dimenzije poprenog
presjeka iz primjera

b = ukupna irina pojasa nosaa (kolnike ploe)

bw = srednja irina hrpta (rebra) nosaa
beff,i = sudjelujua irina pojasa nosaa (kolnike ploe) lijevo ili desno od hrpta (rebra) nosaa
bi = irina pojasa nosaa (kolnike ploe) lijevo ili desno od hrpta (rebra) nosaa
Vrijednosti l0 se odreuju prema sljedeoj skici:

l0 =0,85l1
l1

l=0,15(l+l
1 2)
0

l0 =0.7l2
l2

l0=0.15l2+l 3
l3

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

Kontinuirani nosa preko etiri polja iz primjera:

vanjsko (prvo i etvrto) polje:
l0=0,85xl1 = 0.85x15=12.75 m
leaj nad drugim i etvrtim osloncem:
l0=0.15(l1+l2)=0.15(15.0+19.0)=5.1 m
srednje (drugo i tree) polje:
l0=0,7xl2 =0.7x19=13.3 m
leaj nad treim osloncem:
l0=0.15(l2+l2)=0.15(19.0+19.0)=5.7 m
Ukupna irina kolnike ploe: b = 5.215 m
Srednja irina rebra: bw = 1.45 m
irina ploe lijevo od rebra: b1=1.805 m
irina ploe desno od rebra: b2=1.96 m
Sudjelujua irina ploe u vanjskom (prvom i etvrtom) polju:
beff ,1 0, 2 1.805 0,1 12.75 1.636 m
beff ,2 0, 2 1.96 0.1 12.75 1.667 m

beff 1.636 1.667 1, 45 4.753m b 5.215m

Sudjelujua irina ploe nad drugim i etvrtim osloncem

beff ,1 0, 2 1.805 0,1 5.1 0.871m
beff ,2 0, 2 1.96 0.1 5.1 0.902 m

beff 0.871 0.902 1, 45 3.223m b 5.215m

Sudjelujua irina ploe u srednjem (drugom i treem) polju:

beff ,1 0, 2 1.805 0,1 13.3 1.691m
beff ,2 0, 2 1.96 0.1 13.3 1.722 m
beff 1.691 1.722 1, 45 4.863m b 5.215m

Sudjelujua irina ploe nad treim osloncem

beff,1=0,2 1.805 + 0,1 5.7 = 0.931 m
beff,2=0,2 1.96 + 0,1 5.7 = 0.962 m
beff = 0.931 + 0.962 + 1.45 = 3.343 m < b = 5.215m

k. god.
2009/10

MOSTOVI

k. god.
2009/10

SEPARAT UZ VJEBE (01)

5.2.2. ANALIZA OPTEREENJA (sl.5.2.2.)

Slika 5.2.2. Pojednostavljeni presjek za proraun

5.2.2.1 Stalno optereenje

vlastita teina:
povrina poprenog presjeka
rasponskog sklopa
masa jednog metra
rasponskog sklopa

A=
A/2 =

5.754 m2
2.877 m2

g = 25 kN/m3 x A =
g/2 = 25 kN/m3 x A/2 =

143.9 kN/m'
71.93 kN/m'

dodatni stalni teret:

slojevi asfalt - betona:
izolacija:
armirani beton:
ograda:
vjenac, rubnjak, pjeaka staza

22 kN/m3
21 kN/m3
25 kN/m3
0.4 kN/m'
25 kN/m3

U konkretnom sluaju:
(promatramo polovicu irine - dodatni stalni teret na jedno rebro)
zastor
22 kN/m3 x 0.07 m x 3.55 m =
izolacija:
21 kN/m3 x 0.01 m x 5.215 m =
ograda:
vijenac, rubnjak, pjeaka staza
A=0.471 m2,
0.471 m2 x 25 kN/m3=
Ukupno dodatno stalno
(vlastita teina + dodatno stalno)
UKUPNO STALNO OPTEREENJE

5.47 kN/m'
1.10 kN/m'
0.40 kN/m'
11.80 kN/m'
18.77 kN/m'
90.70 kN/m'

MOSTOVI

k. god.
2009/10

SEPARAT UZ VJEBE (01)

5.2.2.2 Pokretno optereenje (sl.5.2.3.)

POPRENI PRESJEK
25

150

1060

30

325

Q1k 240 kN

qrk 2.5 kN / m

q1k 9.0 kN / m

148
148

Q 2k 160 kN

300
200

50

30

325

150

25

qrk 2.5 kN / m 2
558

50 50

200

308

140

183

40
120

40

120

40

40

25

najnia tocka
na kolniku

140

397
537

253

183
253

TLOCRTNI PRIKAZ
q1k 9.0 kN / m 2

120

qrk 2.5 kN / m 2

148

50

200

50 50

200

160

148

Slika 5.2.3. Shema pokretnog optereenja na nadvonjaku iz primjera;

Prikaz na poprenom presjeku i tlocrtni prikaz
5.2.3. RAZDIOBA OPTEREENJA NA GLAVNE NOSAE
5.2.3.1 Stalno optereenje
Na jedan glavni nosa (rebro) prenosi se polovica stalnog optereenja, odnosno za stalni teret nema
preraspodjele optereenja izmeu nosaa.
5.2.3.2 Pokretno optereenje
Pokretno optereenje na mostu koje je neravnomjerno raspodijeljeno u poprenom smislu preraspodjeljuje
se zbog utjecaja torzijske krutosti nosaa. Izravno optereen nosa preuzima vei dio optereenja, a
neizravno optereen manji. Udio preraspodjele odreujemo priblinim postupkom, crtajui utjecajnu liniju
poprene preraspodjele. Postupak je zasnovan na usporedbi kutova zaokreta nosaa uslijed optereenja
9

MOSTOVI

k. god.
2009/10

SEPARAT UZ VJEBE (01)

jedininom silom za dva ekstremna sluaja: u prvom pretpostavljamo da je torzijska krutost presjeka
jednaka 0, a u drugom da je krutost na savijanje jednaka 0.
STVARNI NOSAC

a) Pretpostavka: Torzijska krutost nosaa = 0

Progib uslijed jedinine sile u sredini raspona:
1L3
G I t 0f1
48 E I y
kut zaokreta nosaa:
f
b 1
2e
e - razmak od osi poprenog presjeka do osi rebra
U konkretnom sluaju (sl.5.2.4.):
Iy = 0,3526 m4
Ebetona 3,2x107 kN/m2
L=19 m = raspon mosta

P=1

teziste
A = 5,754 m 2
I y= 0,717 m 4
2e

253

268
522

RACUNSKI NOSAC
241.6
244.7
202
209
A = 2,574 m 2
I y= 0,3526 m4

Slika 5.2.4. Geometrijske znaajke (ACAD-mass properties)

f1

1193
1,266 10 5
7
48 3,2 10 0,3526

1,266 10 5
2,382 10 6
2 2,685

b) Pretpostavka: Krutost nosaa na savijanje EIy = 0

Kut zaokreta uslijed jedininog momenta torzije u sredini raspona:

M L
t
M L
2 2 t ;
(G=0,4xEb)
t
GI
1,6E I
t
t
Jedinini moment torzije: Mt = P e = 1 2,685 = 2,685 kNm
It = torzijska krutost koja se odeuje izrazom h3 b pri emu je dana u Tablici 5.2.1.
Za pojednostavljeni presjek na slici 5.2.5 torzijska krutost, uz pretpostavku neraspucalosti presjeka iznosi:
It = (0,159x1,23x1,4)x2+ 0,333x0,253x3,97 =0,79 m4
Tablica 5.2.1. Koeficijent za odreivanje torzijske krutosti pravokutnog presjeka

b/h

1,0

1,5

2,0

3,2

4,0

6,0

8,0

10,0

0,141

0,196

0,229

0,263

0,281

0,299

0,307

0,313

0,333

e
677

120

P=1

140

397

140

Slika 5.2.5. Pojednostavljeni presjek za proraun torzijske krutosti presjeka

Kut zaokreta:

1 2,685 19
1,26110 6
7
1,6 3,2 10 0,79
10

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god.
2009/10

c) Utjecajna linija
Utjecajnu liniju crtamo spajanjem izraunatih ordinata za izravno i neizravno optereen nosa.

Y/2

neizravno

Y/2
X

izravno

P=1

Neka je X vrijednost utjecaja koji se prenosi savijanjem izravno optereenog nosaa, a Y dio utjecaja koji
se preraspodjeljuje na oba nosaa zbog torzijske krutosti presjeka. Tada vrijedi:
1.
X+Y=1
2.
X b - Y t = 0
Rjeenje sustava jednadbi daje:

b t

Y 1 X

U konkretnom sluaju:
1.261
0.346 , y=1-0.346=0.654
2.382 + 1.261
Ordinata utjecajne linije dobiva se zbrajanjem utjecaja X i Y, tako da je njezina vrijednost ispod izravno
optereenog nosaa:
izravno = X + Y/2
te ispod neizravno optereenog nosaa:
neizravno = Y/2
Konkretno, (Sl.5.2.6)
izravno =0.346+0.654/2=0.673
neizravno =0.654/2 =0.327
x=

11

MOSTOVI

k. god.
2009/10

SEPARAT UZ VJEBE (01)

Q1k 240 kN

q1k 9.0 kN / m 2

Q1k 160 kN

qrk 2.5 kN / m2

qrk 2.5 kN / m2

148
148

300
200

50

558
50 50

200

308

IZRAVNO OPTERECEN NOSAC

UTJECAJNA LINIJA ZA POPRECNU PRERASPODJELU NA IZRAVNO

OPTERECEN NOSAC

0.503

234

0.327

74
558

0.176

200

0.374

50 50

0.535

164
300

0.568

36

0.697
0.673

50

0.729

0.824

148
148

Slika 5.2.6. Utjecajne linije i razdioba

optereenja u poprenom presjeku

d) Razdioba optereenja (Sl.5.2.7.)

Sva kontinuirana optereenja mnoimo s povrinom ispod utjecajne linije.
q=1.48x2.5x(0.825+0.729)/2+3,0x9x(0.729+0.535)/2+5,58x2,5x(0.535+0.176)/2
q=24,898 kN/m' = KONTINIRANO PROMETNO OPTEREENJE
Koncentrirane sile mnoimo s pripadajuom ordinatom i zbrajamo.
Qik = 120(0.697+0,568)+80(0,503+0.374)=
Qik =221.96 kN = KONCENTRIRANO PROMETNO OPTEREENJE

Qik

Qik

qik

120

Slika 5.2.7. Linijski proraunski model (nosa reduciran sudjelujuom irinom, optereenja
modificirana poprenom preraspodjelom

12

MOSTOVI

k. god.
2009/10

SEPARAT UZ VJEBE (01)

5.3

PLOA

5.3.1

UVOD

U primjeru je prikazan proraun ploastog rasponskog sklopa mosta po teoriji greda. Naelno, ploaste (ravninske)
nosae treba raunati koristei teoriju ploa kada su ispunjene pretpostavke:
- debljina je mala u odnosu na raspon
- gradivo je izotropno i elastino
- omjer progiba i debljine je malen.
Treba raunati slijedee unutarnje sile:
- mx momente savijanja u smjeru vonje
- my - momente savijanja okomito na smjer vonje
- mxy momente torzije
- qx poprene sile u uzdunom smjeru

Slika 5.3.1 Koordinatni sustav

i osnovni smjerovi.

Za proraun unutarnjih sila u ploastim mostovima razraeni su prirunici koji pokrivaju sluajeve do omjera ly/lx
= 0,5, dakle za raspone manje ili jednake dvostrukoj vrijednosti irine ploe. Za ue ploaste mostove s dovoljnom
tonou moe se primijeniti teorija grednih nosaa. Ovakvim postupkom ploastu (ravninsku) konstrukciju
prevodimo u grednu (tapnu), vrei proraun za traku nosaa jedinine irine, slino kao to inimo u proraunu
ploa u visokogradnji. (Proraun na metar irine.) Pri tome je glavni problem kod cestovnih mostova nai
mjerodavno optereenje jedinine trake.
5.3.2

PRORAUNSKI PRIMJER NADVONJAK PREKO DVA POLJA

Projekt nadvonjaka razraen je za prijelaz lokalne ceste preko autoceste na dionicama u brdovito- planinskom
terenu.
Trasa nadvonjaka je u pravcu, okomita na os autoceste. Most ima dva polja jednakih raspona od 14.5 m, a ukupna
duljina izmeu krajeva upornjaka iznosi 37.7 m; razmak osi leajeva na upornjacima iznosi 29 m. Ukupna irina
rasponskog sklopa iznosi 10.10 m. Prometna ploha: 2 x 330 + 2 x 150 (pje. staze). Kolnik je popreno u
jednostrenom padu od 2.5 %
Projektirani su masivni upornjaci sa ovjeenim krilima. Rasponski sklop se oslanja na zid upornjaka kojim je upet u
trakasti temelj. Krila su upeta u zid i nemaju vlastite temelje. Upornjaci i stupovi se izvode od betona C 30/37,
temelji naelno od betona C 20/25. Ispod svih temelja izvodi se podloni sloj debljine 10 cm (C 12/15).
Stupite se sastoji od dva stupa promjera 80 cm koji su povezani zajednikim temeljem. Stupovi su na vrhu upeti u
plou. Armiranobetonski rasponski sklop je puna ploa debljine 70 cm statikog sustava kontinuiranog nosaa
preko dva polja, nainjena od C 30/37 (armatura S 450). irina ploe pri vrhu (proirenje od konzola) je:
744+2x120. irina pri dnu je 744 cm (irina nosaa koju koristimo kod prorauna).
Nad svakim upornjakom se nalaze po tri leaja. Leaji su elastomerni, i to 250 x 400 x 41 mm (rubni);
200 x 300 x 41 (srednji). Visina leajeva odreena je u skladu sa horizontalnim silama i pomacima (temperatura,
koenje, pokretanje...)
Hidroizolacija se sastoji od zavarene bitumenske trake koja se postavlja na itavoj irini ploe, dakle i ispod
pjeakih staza te na horizontalnim dijelovima krila upornjaka i na prelaznim ploama. Kolniki zastor se izvodi od
dva sloja asfalt-betona, svaki debljine od po 3.5 cm.
Osnovne skice nadvonjaka prikazane su na narednim stranicama.

13

13 120

120

150

25

50

5 107

20

30

80

80

660

300

AB PLOA 70 cm MB-30

370
630

450

370

744

30

80

80

50

5
120

C 12/15

C 20/25

C 30/37

107

25

25

120

150

150

PRESJEK A-A

HIDROIZOLACIJA, ZAVARENA BITUMENSKA TRAKA 1 cm

ASFALTNI BETON 3,5 cm

ASFALTNI BETON 3,5 cm

300

1010

13

25

25

58

150

70

110

70

33

573

100

14
575
110

20 120

150

150

20

30
300

8
295

20 70

25

870

660

295

300

150

150

120

PRESJEK B-B

30

25

C 12/15

C 20/25

20

C 30/37

25

SEPARAT UZ VJEBE (01)

10

MOSTOVI
k. god.
2009/10

25

150

435

435

20

350

350

50

35

110

165

75

250

20

1450

350

TLOCRT GORNJEG USTROJA

330

150

60
280

110

150

110

165

3760

110

150

350

35

3770

60

80

1450

450

130 80 170
380

90

25

50

35
350

35

350

1450

350

20

TLOCRT DONJEG USTROJA

350

1450

465

250

80

465

25
330

55
150
1010
330

330

575
150

1010

870

20
575
75

110
170

80 130
380

80

30
30

80 130
380

90
20 70

155

170

50 35 5 30

435

400

360
360

435

80
270
350

PRESJEK F-F

55

110
25

80
370
80

50
630
50

120 20
295
295
20 120

60
375
375
60

60
60

15

750
870
1010

MOSTOVI

SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god.
2009/10

485

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god.
2009/10

5.3.3. ANALIZA OPTEREENJA

VLASTITA TEINA MOSTA

- ploa
25 kN/m3 0,70 m..................................17,5 kN/m2
DODATNO STALNO OPTEREENJE
kolnik
- asfalt
22 kN/m3 0,07 m 6,60 m.....................10,2 kN/m1
- izolacija
21 kN/m3 0,01 m 10,1 m.......................2,1 kN/m1
- dodatak*
0,5 kN/m2 9.6 m......................................4,8 kN/m1
UKUPNO: g1 =17,1 kN/m1
hodnik
- konzole
2 25 kN/m3 0,25 m 1,20m................15,0 kN/m1
- bet. staza
2 25 kN/m3 0,27 m 1,67 m.................22,5 kN/m1
- ograda
2 0,4 kN/m1..............................................0,8 kN/m1
- vijenac
2 25 kN/m3 0,8 m 0,1 m......................4,0 kN/m1
UKUPNO: g2 = 42,3 kN/m1
g = g1 + g2 = 59,4 kN/m1
* - prema propisu DIN 1072 dodajemo 50 kg/m neplaniranog optereenja na prometnoj plohi. Nije obavezno.
2

Izraunali smo optereenje vlastitom teinom i stalnim teretom trake irine jednog metra u poprenom smjeru
mosta. Sada ovo optereenje rasporeujemo na 1 m irine nosaa (ploe). Zanemarili smo injenicu da su rubni
dijelovi ploe vie optereeni, zbog konzole koja je na njih ovjeena. Ovoga emo se sjetiti kasnije!
Konano, proraunsko stalno optereenje na mostu iznosi:

17,5kN / m 2 7,44m 59,4kN / m'

25,50 kN/m1
7,44m

16

MOSTOVI

k. god.
2009/10

SEPARAT UZ VJEBE (01)

PROMETNO OPTEREENJE

U konkretnom proraunskom primjeru:

q1k 9,0 kN / m 2

Q1k 240 kN

Q 2k 160 kN

q rk 2,5 kN / m 2

50

200

50

50

200

50

197

955

70

33 70

110

158

q rk 2,5 kN / m 2

Slika 5.3.2 Shema korisnog optereenja na mostu. Tipsko vozilo treba postaviti u poloaj koji daje najvei
utjecaj.

q rk 2,5kN / m 2

120

q1k 9,0 kN / m 2

50

200

50 50

200

Slika 5.3.3 Tlocrtna shema tipskog vozila.

.

Prema iskustvenim preporukama, koncentrirana optereenja na ploi mogu se razdijeliti na smjer okomito na smjer
A
glavne armature na irinu bs (sudjelujua irina) koju odredimo kao: b s b1 ar l x ly/2
Aa
b1 irina rasprostiranja koncentriranog optereenja do sredine ploe
A ar
- odnos povrine presjeka razdjelne i glavne armature, koji se obino pretpostavi u iznosu od 0,2.
Aa
Ovaj omjer proizlazi iz injenice da momenti u ploi u poprenom smjeru dosiu najvie petinu vrijednosti
uzdunih momenata. Uvevi ovu iskustvenu pretpostavku, eliminirali smo proraun poprenih momenata
(raunamo samo mx, a pretpostavili smo vrijednost my).

17

MOSTOVI

k. god.
2009/10

SEPARAT UZ VJEBE (01)

78 8

35 35

bs* bs*

2 2

70

b11

45

Proraun b1
Promatramo dva sluaja i raunamo irinu rasprostiranja (b1=b11 ili b12). Mjerodavna je manja irina, a ako je i ona
vea od polovice irine ploe, tada je mjerodavna irina ly/2. Optereenje od kotaa tipskog vozila (propisanih
izmjera 4040 cm) rasprostire se do neutralne osi nosaa (ploe).
40
40
160
1. sluaj: irine rasprostiranja se ne preklapaju
Kod rauna treba uzeti u obzir i debljinu
zastora na mostu!

200
*

bs/2

Q optereenje kotaem vozila

(koncentrirana sila iz propisa)

bs/2

Slika 5.3.4a irina rasprostiranja optereenja kotaima

vozila 1. sluaj
2. sluaj: irine rasprostiranja se poklapaju

78 8

45

70

35 35

40

40

b12 odrediti prema skici

b12
Slika 5.3.4b irina rasprostiranja optereenja
kotaima vozila 2. sluaj

Koncentrirano prometno optereenje za linijski (tapni) nosa iznosi: Q

Qik

bs
0, 40 2 0, 43 1, 26 m
2
b*
b1 2 s 2,52 m
2
bs 2,52 0, 2 l x
bs 2,52 0, 2 14,5 5.42 m
5, 42

ly

3,72 m bs 3,72 m

Q1k Q 2k 240 160

107.53kN
bs
bs
3,72 3.72
Dobili smo zamjensku koncentriranu silu, kojom zamjenjujemo djelovanje dva kotaa (jedne osovine) na
proraunsku traku irine 1 m.
Q

Kontinuirano prometno optereenje za linijski (tapni) nosa iznosi: q

18

q l
i

ly

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god.
2009/10

Svoenje kontinuiranog optereenja na linijsko:

q1k kN / m 2

q rk kN / m 2

ly

Slika 5.3.5 Kontinuirano optereenje mosta u poprenom presjeku.

Veliinu kontinuiranog optereenja odreujemo kako je prikazano na Sl. 5.3.3:

2,5kN / m 2 1,58m 9kN / m 2 3m 2,5kN / m 2 4,97 m

5,83kN / m'
7,44m

tako ukupno optereenje svodimo na tapni sustav:

Q 120 Q

Slika 5.3.6 Uzduno postavljanje optereenja proraunske trake irine 1 m.

OPTEREENJA ZA PRORAUN

stalno (djeluje uvijek)

g = 25,50 kN/m1
pokretno (postaviti na nosa tako da izazove najnepovoljniji efekt)
kontinuirano prometno
q= 5,83 kN/m1
koncentrirano prometno
Q = 107,53 kN
Ostala proraunska optereenja (npr. horizontalne sile od potresa, vjetra, jednolike i nejednolike promjene
temperature, sila koenja i polaska vozila, te vertikalne sile, npr. od nejednolikog slijeganja oslonaca) nisu uzeta u
obzir.
5.3.4

STATIKI SUSTAVI

Proraun se provodi na nekoliko statikih sustava. Glavni uzduni smjer mosta moe se zamijeniti okvirnim
sustavom, kojeg emo pojednostavniti na tapni, prema skici 5.3.7:

Slika 5.3.7 Statiki model: kontinuirani nosa preko dva polja.

19

MOSTOVI
SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god.
2009/10

Proraun unutarnjih sila na linijskom kontinuiranom nosau preko dva polja nainiti emo prema poznatim
naelima tehnike mehanike. Bitno je uzeti u obzir sve mjerodavne kombinacije optereenja. Na taj nain dobivamo
sile za proraun glavne uzdune armature i vilica.

Slika 5.3.8 Model za

proraun skrivene grede nad
stupovima. Dio optereenja
s ploe prenosi se izravno na
stupove (trake irine
dstupa+2 hploe).

Ranije smo u proraunu zanemarili injenicu da su rubni dijelovi ploe vie optereeni. U principu, ako vozilo
moe stajati blizu ruba ploe tada vrijednosti glavnih uzdunih momenata u rubnim trakama ploe treba poveati za
10 do 20%. Time pokrivamo i utjecaj konzole uz rub nosaa (ploe) mosta.
Tijekom prorauna takoer smo usvojili pretpostavku linijskog oslanjanja ploe u leajnim osima. Ova pretpostavka
nije na strani sigurnosti, osobito na srednjim stupovima, koji predstavljaju diskretne oslonce. Zbog toga emo
unutar ploe nad stupovima izvesti tzv. skrivenu gredu, odnosno popreni nosa. Statiki sustav je greda s
prepustima, prema Slici 5.3.8, optereen reakcijama proraunskog nosaa (reakcije predstavljaju optereenje
dunog metra grede s prepustima). Na isti bismo nain proraunali i oslonaku gredu nad upornjakom. (Kada bi bio
ispunjen uvjet da je razmak leaja manji od 2 m ovaj bismo proraun mogli pojednostavniti.)

20

MOSTOVI

k. god.
2009/10

SEPARAT UZ VJEBE (01)

Na kraju valja proraunati i konzolu kao konzolnu gredu u poprenom smjeru mosta odgovarajue duljine (1m) u
uzdunom smjeru mosta.

40

stalno optereenje:
g1 = vlastita teina konzole
g2 = teina hodnika i izolacije
q2 = 2,5 kN/m2 od prometne sheme

25
200

40

vlastita teina konzole

g1 = 25 kN/m3 0,25 m 1,0 m = 6,25 kN/m

Qak =240 kN

1 28

teina hodnika i izolacije

g2 = (25 kN/m3 0,27 m+21 kN/m3 0,01 m)1,0 m=6,96 kN/m

13 120
91

Mq = 1200.91 = 109,2 kNm/m1

MSd = 1,3512,32+1,5109,2 = 180,43 kNm/m1

30

Mg = 13,211,22/2+0,41,02+21,2 = 12,32 kNm/m1

20

70

Mg = (g1+g2) 1,22/2+ Qograda1,02+ Qvijenac1,2

27

Qograda = 0,4 kN
Qvijenac = 2,0 kN

Qak =240 kN
Qograda
Qvijenac

102
g2
g1

Slika 5.3.9 Proraun konzole.

Nakon prorauna mjerodavnih unutarnjih sila slijedi dimenzioniranje.

Uzduni smjer: Pokrivanje M i T dijagrama vrimo za sredinju traku irine 1 m. Rubne dijelove ploe (uzmimo
irinu 0,2 ly) ojaavamo s 10 do 20% vie glavne armature, u skladu s naprijed navedenim pretpostavkama.
Popreni smjer: Pokrivamo dijagrame unutarnjih sila za skrivenu gredu (jednu ili vie njih), a potom preostale
dijelove ploe armiramo s 20% vrijednosti glavne uzdune armature.
Utjecaj torzije: Sekundarna torzija, iju veliinu nismo raunali javlja se u uglovima ploe, koje bi trebalo dodatno
ojaati armaturom. Kod ploastih mostova s diskretnim oslanjanjem (npr. pjeaki most koji se oslanja na
pojedinani stup) torzija je primarna unutarnja sila, pa proraun treba paljivo provesti.

21