Professional Documents
Culture Documents
10 Adaptive
10 Adaptive
Adaptivno upravljanje
Uvod
Ovo poglavlje je uradeno bez detaljnog objanjavanja koritenja MATLAB-a iz razloga
to se koriste dijelovi koji su vec obradeni u prethodnim poglavljima. Takode, za razliku
od ostalih poglavlja, ovdje nisu dati zadaci za samostalan rad, nego je ilustriran jedan
konkretan primjer kroz koji je korisno proci, s tim da se ovaj primjer moe pooptiti u
cilju dobijanja citavog spektra problema.
Bez obzira na sve vecu pojavu alternativnih algoritama u procesu automatizacije kao to
su adaptivni, robusni, fuzzy, kao i algoritmi na bazi neuronskih mrea, linearni PID
regulator se jo uvijek najvie pojavljuje kao zadovoljavajuce rjeenje za vecinu
procesa. Medutim, znajuci da postoje slucajevi u kojima ovaj algoritam ne dovodi do
eljenih odziva, korisno je znati i ostale vidove upravljanja. Obicno algoritmi
upravljanja ispred sebe imaju nelinearne sisteme, te je za koritenje PID regulatora
potrebno izvriti linearizaciju u okolini radne tacke (operacioni nivo) i tek onda traiti
optimalne parametre PID-a (pojacanje, integralno vrijeme i derivativno vrijeme). Ovo bi
znacilo da ako se operacioni nivo i parametri sistema (pojacanje i vremenske konstante)
promijene iz bilo kojih razloga, dinamika sistema se mijenja i sistem se automatski nece
ponaati onako kako je unaprijed predvideno. Ovu promjenu dinamike sistema izazivaju
vremenski uzrokovana odstupanja pojedinih parametara sistema, promjena nivoa
signala kod nelinearnih sistema zbog promjene radne tacke, te samim tim promjena
modela kojim je lineariziran dati nelinarni sistem, te promjena dinamike sistema pri
razlicitim uslovima okoline (npr. dinamika aviona se mijenja sa promjenom nadmorske
visine). Takode, cesto se javljaju i smetnje koje s okolinom mogu da imaju znacajan
ucinak (promjena amplituda valova, kao smetnji u autonavigaciji brodova, moe biti
znacajno velika s neznatnom promjenom inteziteta vjetra). U nekim slucajevima
najcece koriteni PID algoritam regulacije ne zadovoljava postavljene zahtjeve zbog
promjena dinamike sistema, kao i samom pojavom smetnji.
Koritenje klasicnog PID regulatora u avionskim sistemima pri kreiranju autopilota nije
dalo ocekivane rezlutate, to je iniciralo algoritme koji su mogli savladati promjene
dinamike aviona zbog promjene vanjskih us lova. Tako se dolo do regulatora koji su se
prilagodavali promjeni parametara sistema, kako u razvoju algoritama, tako i u njihovoj
implementaciji. Zbog karaktera njihovog adaptivnog ponaanja prozvani su adaptivni
regulatori.
Adaptivno upravljanje
Primjer 1
Neka je dat sistem opisan prenosnom funkcijom
Go ( s ) ?
1
( s ? 1)( s ? a)
96
400
350
izlaz iz sistema
300
250
200
150
100
50
0
50
100
150
vrijeme
200
250
300
Slika 10.1
1.4
1.2
izlaz iz sistema
0.8
0.6
0.4
0.2
5
vrijeme
10
Slika 10.2
97
Adaptivno upravljanje
Primjer 2
Neka je dat sistem opisan s prenosnom funkcijom
Go ( s ) ?
400 (1 ? sT )
( s ? 1)( s ? 20)(1 ? Ts)
izlaz iz sistema
1.5
T=0.015
1
T=0
0.5
-0.5
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
vrijeme
0.6
0.7
0.8
0.9
Slika 10.3
98
Slijedeci primjer pokazuje kako promjena nivoa signala utice na odziv nelinearnih
sistema.
Primjer 3
Neka imamo sistem opisan prenosnom funkcijom
Go ( s) ?
1
( s ? 1) 3
Nelinearnost unosi ventil cija se prenosna karakteristika moe opisati relacijom f(u)=u4.
Pretpostavimo da reguliramo odziv sistema sa PI regulatorom u sistemu sa jedinicnom
negativnom povratnom spregom. Ovakav sistem je dat na slici 10.4.
Slika 10.4
Neka su dati optimalni parametri PI regulatora za jednu radnu tacku naeg nelinearnog
sistema k = 0.15 i Ti = 1. Uticaji promjene nivoa ulaznog signala na odziv sistema su
dati na slijedecim slikama, pri cemu se mijenja amplituda step funkcije sa 0 na 0.3, sa 1
na 2.3 i sa 5 na 7, respektivno.
99
Adaptivno upravljanje
step: 0 - 0.3
0.35
0.3
izlazni signal
0.25
0.2
0.15
0.1
0.05
0
-0.05
10
15
20
vrijeme
25
30
35
40
25
30
35
40
Slika 10.5
step: 1 - 2.3
3.5
3
izlazni signal
2.5
2
1.5
1
0.5
0
-0.5
0
10
15
20
vrijeme
Slika 10.6
100
step : 5 - 7
14
12
izlazni signal
10
8
6
4
2
0
-2
10
15
20
vrijeme
25
30
35
40
Slika 10.7
101
Adaptivno upravljanje
ym
MODEL
parametri regulatora
MEHANIZAM
PODEAVANJA
uc
REGULATOR
y
PROCES
Slika 10.8
eljeno ponaanje sistema, odnosno njegov odziv, je dato odzivom referentnog modela
ym, dok se podesivi parametri regulatora mijenjaju na osnovu informacije greke
dobijene razlikom odziva stvarnog sistema i izabranog referentnog modela. Primjetimo
da postoje dvije povratne sprege od kojih se standardna povratna sprega izlaza sa
regulatorom naziva unutranja povratna sprega, a sprega za podeavanje parametara
regulatora vanjska povratna sprega.
Mehanizam podeavnja parametara regulatora moe se dobiti iz gradijentne metode ili
iz uslova stabilnosti po Ljapunovu. U ovom poglavlju cemo uraditi gradijentnu metodu
sa MIT2 pravilom dobijanja parametara za podeenje regulatora.
Neka je e greka regulacije izmedu izlaza posmatranog sistema sa zatvorenom spregom
y i eljenog izlaza iz izabranog referentnog modela sa zatvorenom povratnom spregom
ym. Jedan od nacina podeavanja parametara regulatora je minimizacija jedne od
standardnih kriterijalnih funkcija
J (? ) ?
gdje je ? matrica podesivih parametara.
102
1 2
e
2
d? i
?J
?e
? ??
? ? ?e
dt
?i
?? i
gdje su ?i podesivi parametri.
Parcijalna derivacija ?e/?? i pokazuje uticaj podeenja parametara na greku regulacije e.
Velicinu ? uzimamo kao konstantnu vrijednost dobijenu odredenim tehnikama izbora
koje zahtjevaju podrobniju analizu ili metodom slucajnig izbora.
Primjer3 4
Posmatrajmo sistem prvog reda dat relacijom:
dy
? ? ay ? bu
dt
? (1)
dy m
? ? a m y m ? bm u c
dt
i da je regulator dat sa jednacinom:
u (t ) ? ? 1u c (t ) ? ? 2 y (t )
? ( 2)
bm
b
a ?a
? 2 ? ? 20 ? m
? (3)
b
? 1 ? ? 10 ?
103
Adaptivno upravljanje
e = y - ym
Ako oznacimo sa p = d/dt difrencijalni operator, tada iz jednacina (1) i (2) slijedi
y?
b? 1
u
p ? a ? b? 2 c
Dalje imamo:
?e
b
?
uc
?? 1 p ? a ? b? 2
b 2? 1
?e
b
??
uc ? ?
y
2
?? 2
( p ? a ? b? 2 )
p ? a ? b? 2
Ove relacije ne mogu biti direktno koritene u kreiranju algoritma adaptivnog
upravljanja jer su parametri a i b nepoznate velicine. Jedna od mogucih aproksimacija je
pretpostavka da odziv sistema dobro prati odziv modela, pa koristeci relaciju (3)
moemo napisati:
p ? a ? b? 2 ? p ? a m
Greka ovog izraza postaje sve manja sa pribliavanjem vrjiednosti podesivih
parametara adaptivnog regulatora svojim krajnjim vrijednostima.
Ova aproksimacija daje slijedece relacije koje predstavljaju algoritam za dobijanje
parametara adaptivnog regulatora:
a
d? 1
b
? ?? ' (
u c )e ? ? ? ( m u c ) e
dt
p ? am
p ? am
d? 2
a
b
y ) e ? ? ? ( m y )e
? ?? ' (
p ? am
dt
p ? am
104
Slika 10.9
105
Adaptivno upravljanje
1.5
y
ym
0.5
-0.5
-1
-1.5
0
10
20
30
40
50
vrijeme
60
70
80
90
100
70
80
90
100
Slika 10.10
4
??????
3.5
3
??????
?1
2.5
????????
2
1.5
1
0.5
0
10
20
30
40
50
vrijeme
Slika 10.11
106
60
??????
1.5
?2
??????
0.5
????????
-0.5
10
20
30
40
50
vrijeme
60
70
80
90
100
Slika 10.12
3
2.5
2
?2
1.5
1
? ?2 = ( a m / b m) ? ?1 - a/b
0.5
0
-0.5
-1
0.5
1.5
2.5
3.5
?1
Slika 10.13
107
Adaptivno upravljanje
108