Professional Documents
Culture Documents
Behavioral Consistency
Behavioral Consistency
Doslednost u ponaanju: teorija da e se poinioci ponaati dosledno izmeu zloina koje ine.
Interpersonalna koherencija: vrata doslednosti u ponaanju gde se teoretie da e se poinioci
ponaati dosledno izmeu kriminalnog i nekriminalnog ponaanja.
Homoloka pretpostavka: teorija koja navodi da postoji slaganja izmeu ponaanja dva poinioca
i njihovih demografskih karakteristika.
Problem pouzdanosti: problem indukcije gde profajler nee znati da li se bavi statistikim
prosekom ili statistikom anomalijom.
Problem relevantnosti: problem indukcije gde relevantnost literature koja se koristi kako bi se dao
prosek za reference, nije poznat.
Problem pouzdanosti osobina: problem indukcije gde uproeni opisi osobina se nude kako bi
opisali kako e se poinilac ponaati kada se pronae, na osnovu ponaanja poinioca na mestu
zloina nekada u prolosti.
Problem povezivanja sluaja: problem indukcije gde se povezivanje sluaja zasniva na teoriji o
doslednosti ponaanja
39
UVOD
Krajnji cilj profajlinga je da otkrije glavne karakteristike u ponaanju i linosti kako
bi se suzio krug osumnjienih. Zakljuci o karakteristikama poinioca se mogu
izvui deduktivno, na osnovu analize posebnog ponaanja poinioca koje je
utvreno u okviru odreenog sluaja. Ovo se takoe moe postii induktivno,
ukljuujui predvianje zasnovano na izdvajanju proseka poinioca iz grupe
podataka (ove metode su date detaljno u Poglavlju 2; videti Petherick &
Turvey, 2008a). Kao to je bilo rei, ova dva pristupa ni u kom sluaju nisu
jednaka. Pouzdanost i validnost induktivnog profajlinga skoro iskljuivo poiva na
dve slabe teorije: doslednost u ponaanju i homoloka pretpostavka. Doslednost
u ponaanju postavlja da e isti poinilac uraditi istu stvar tokom vremenskog
razdoblja u razliitim prekrajima. Homoloka pretpostavka ukazuje da e,
generalno, postojati slinost izmeu razliitih poinilaca koji su poinili sline
zloine. Bez mogunosti da se koristi bilo koja od ove dve teorije, poreenje
sadanjih poinilaca sa prethodnim poiniocima je u biti uzaludno. Iako neki u
okviru profajling zajednice shvataju znaaj ovih teorija za postojei rad na
sluaju, mnogi ne. Bilo kako, veina nije svesna njihovih ogranienja.
Ovo ima ozbiljne implikacije za legitimnu ulogu induktivnog profajlinga kada se
daju istrani ili forenziki zakljuci po pitanju dokaza u vezi sa ponaanjem. Ovo
poglavlje daje dubinsku raspravu i o doslednosti u ponaanju i homolokoj
pretpostavci, istiui neke od istraivanja koja su bila uraena u toj oblasti. Svrha
je da se edukuju studenti i profesionalnci po pitanju ta su ovi koncepti, zato su
vani i posledice rada na sluaju u svetlu njihovih ogranienja. Ono izgrauje
diskuciju o induktivnim metodama predstavljenim u poglavlju 2.
DOSLEDNOST U PONAANJU
U biti postoje dva tipa doslednosti koji su vani za prmenu znanja u profajlingu.
Prvi je da e poinilac pokazati doslednost izmeu svojih kriminalnih i
nekriminalnih dela. Ovo se naziva interpersonalna koherencija (Canter, 1994) i
nije vrata dolsednosti koja je fokus ovog poglavlja. Drugi tip doslednosti, i
predmet znaajno veeg prouavanja u kriminalistikom profajlingu je da e se
kriminalac ponaati dosledno kroz svoje prekraje. Znaaj doslednosti povezuje
Canter (1995, str. 347), koji primuje da
jedna hipoteza koja je od centralnog znaaja za profajling je nain na koji poinilac izvodi zloin u
jednoj prilici e imati iste karakteristine slinosti sa nainom na koji izvodi druge zloine u drugim
prilikama.
40
Ako su svojstvene varijacije izmeu konteksta, za svaki aspekt ljudskog ponaanja, vee nego
nego varijacije izmeu ljudi, onda je malo verovatno da e se otkriti jasne razlike izmeu
pojedinaca za ova ponaanja. Ova hipoteza je primenjiva u situaciji u kojoj je osoba poinila
samo jedan zloina. ak i u tom sluaju, profil mora da se zasniva na pretpostavci da e
zloinac pokazati karakteristike koje su tipine za tu osobu, a ne situaciju u kojoj je zloin poinjen.
Woodhams and Toye (2007, str. 3) daju sledee izlaganje u pogledu odreivanja
da li je razliite zloine poinio isti pojedinac. Ovaj proces je poznat kao
povezivanje sluaja:
Druga hipoteza u profilisanju poinioca je da hipoteza o doslednosti (ponaanja) poinioca
(Canter, 1995). Ova hipoteza predvia da e poinilac pokazati doslednost (ili slinost) u svom
kriminalnom ponaanju tokom serije zloina. Kako su objasnili Mokros and Alison (2002),
ova hipoteza je neophodna za profilisanje poinioca jer jedna osoba mora da ostane pre
dolsedna svojom delilma ako podudaranje slinosti stoji izmeu karakteristika i ponaanja
pojedinca (str. 26).
Canter nagovetava da e nauka o profajlingu doi iz brojeva. intimating Kao i sa svim nastojanjima,
nauka je u tumaenju, ne u statistici.
1
41
Hipoteza o doslednosti ponaanja poinioca lei u osnovi prakse povezivanja sluaja. Ako
poinioci nisu dosledni u svom kriminalnom ponaanju, bilo bi nemogue pripisati zloine
obinom poiniocu na osnovu njihove slinosti u ponaanju.
Holmes and Holmes (2002) isto pretpostavljaju u Profajlingu nasilnih zloina. Oni
ovde ukazuju da ne samo da mesto zloina odraava linost (interpersonalna
koherentnost), ve e i linost ostati ista (doslednost u ponaanju), a
manifestacija ponaanja u zloinu (i u modus operandi (nain rada) i u potpisu )
ostae ista. Neophodno je izloiti njihovo izlaganje skoro u potpunosti (Holmes &
Holmes, 2002, str. 4144):
Moe se dati nekoliko pretpostavki u po pitanju psiholokog profajlinga. Ove pretpostavke je
vano razmotriti jer se direktno bave sa razlozima zato su profili vani i nain na koji se
odreena informacija moe dobiti i koristiti kako bi se formulisala verovatna krininalna istrana
procena. Ove pretpostavke su date detaljno u delu koji sledi.
42
Meta napada takoe moe ukazati na odreene informacije koje pomau hvatanju nepoznatog
poinioca. Na primer, u jednoj dravi na srednjem zapadu, stariju enu su ubili u njenom domu
Ona je ubadana nekoliko puta i imala je vie dubokih rana u gornjem delu nogu i genitalnoj regiji.
Iz razloga koji emo detaljnije dati u kasnijem poglavlju, profil je ponudio procenu samog zloina,
koji je, delimino, doveo do hapenja oveka koji je smatran osumnjienim u poetnim fazama
istrage.
...
Takoe je pametno govoriti o pitanju patologije. Ova re potie od grke rei pathos, to znai bolest.
Meutim, vie je verovatno da a u zloinu koji obuhvata istinsku patologiju, aspekti linosti poiniosca
verovatno biti prikriveni. O ovom pitanju se nije znaajnije govorilo u literaturi.
5
43
Zapaanje ovog ubice pokazuje jednu dimenziju linosti svesnu dimenziju koju profajling
esto zanemaruje. Ovaj ubica i silovatelj ilustruje svojom izjavom elemente u okviru svog mesta
zloina koje istinski odraavaju njegovu linost. Nain rada, MO, je ponavljan vie puta tokom
njegovih silovanja i ubistava. 6
44
Kako bismo ponovili i proirili neka pitanja koje postavlja ovaj odlomak kao
relevantne za profajling, razmotrite sledee:
1. Idiografska analiza daje temeljniji opis i objanjenje pojedinane situacije u
odnosu na onu koja se moe priutiti kroz hipotetisanje.
2. Kada se razmatraju dela pojedinca, situacione varijable igraju vodeu ulogu.
3. U profajlingu, interakcija osoba-situacija se mora biti uzeta u obzir u detaljnoj
rekonstrukciji kriminalnog dogaaja. Bez ovoga, situacione varijable ne mogu, ili
nee biti, donoenjem bilo kakvih zakljuaka o poinicu, potencijalno netane.
4. Ne moemo se osloniti na ideju doslednosti u ponaanju, s obzirom na razlike
izmeu javnih i pravatnih lica pojedinaca tokom vremena. To jest, ono to vidimo
od osobe u jednom okruenju, u mnogome e se razlikovati od onoga to vidimo
o toj osobi u drugom, a ponaanje pojedinca u zloinu se moe mnogo razlikovati
od onog u drugom zloinu. Glavni problem sa doslednou je da bez obavljanja
kompletne rekonstrukcije zloine, ne moe se pretpostaviti da je postajao bilo koji
nivo doslednosti u ponaanju poinioca, bilo u jednom sluaju ili kroz vie njih.
Daljen, ne moemo pretpostaviti da ak iako moe postojati doslednost izmeu
dva razliita zloina poinjena od strane istog poinioca, da e to uvek biti istina.
Doslednost je lepa teorija, ali u praksi, ona nee biti odgovarajua ili pouzdano
predvidiva.
Da zaokruimo ovu diskusiju, brojni uticaji na doslednost se moraju zapaziti.
Zbog ovoga, okreemo se komentaru Turveya (2008a) o problemu sa
organizovanom/neorganizovanom dihotomijom, koja je moda najpoznatiji
pristup u profajlingu koji se oslanja na doslednost. Turvey prikazuje pet dogaaja,
iako ih nesumnjivo ima vie, za koje e sitacione varijable znaajno uticati na
ponaanje poinioca, to e ga initi razliitim od prethodnog kriminalnog ili
nekriminalnog ponaanja. Pretpostavka o doslednosti u ponaanju stoga nee
biti zadovoljena. Ovi dogaaji/poinioci su sledei:
Poinioci iz osvete i besa koji ne boluju ni od kakvih mentalnih bolesti
Prekraji vezani za kuno nasilje
Fazni prekraji
Prekinuti (spreeni) prekraji
Prekraji koji obuhvataju kontrolisane supstance (materije)
45
46
Poinilac je preduzeo mere opreza u svemu u navedenim sluajevima, kao to je noenje kape,
naoara za sunce i jakne. U nekim sluajevnima, imao je dobro poznavanje izgleda zgrada i u
nekim sluajevima pripremljen plan bega (kao to je seenje ograde).
Zaudo, uprkos pripremama koje su oigledne u mnogim sluajevima, poinilac je uinio dosta
stvari koje su izgledale kontradiktorno onim merama opreza koje je trebalo da mu pomognu da se
izvue sa svojim prekrajima. U prvo sluaju u Cal-Sprayu potroio je dosta vremena na mestu
zloina, na taj nain poveavajui svoje anse da bude uhapen. Takoe, ponovljena upotraba
vatrenog oruja i jednog veeg (kalibra .40), dalje je povealo anse da bude uhvaen
zahvaljujui buci koju ono stvara. Tokom pljake banke, ekao je uredu kako bi ga video
slubenik, takoe poveavajui anse da bude uhapen. Da priroda njegovog dela nije ozbiljna i
da nije injenice da je neko umro na njegovim rukama, njegova dela u vezi sa James Loper
(Dejmsom Loperom) bi bila komina: Ubrzo nakon to je upucao gdina Lopera, poinilac je
pozvao Charter Way Towing traei posao tvrdei da je uo da im fali ovek.
Sluajevi su bili povezani korienjem balistike, ali banka i Cal-Spray nisu bili povezani sa
serijskim kriminalom dok ih drugi balistiki testovi nisu povezali neposredno pre ukljuenja Turvey
-a (Turvija). Osrvui se na serije zloina, Turvi je verovao da su dela poinioca u Cal-Spray.u
dala najvei uvid u zloine. Turvi je ukazao istraiteljima da koliina vremena provedena u CalSpray-u, oteenje na autima, poznavanje lokacije i trase ulaska i izlaska, sve znae da treba da
tragaju za bivim zaposlenim. Kada su im pristupili sa ovom informacijom, upravnici u firmi su
informisali policiju da bi trebali da tragaju za bivim zaposlenim: Lous Peoples (Luj Piplom). Pipl
je bio zavisnik od metamfetamina (koji je uticao na njegovo ponaanje tokom zloina) i kada je
uhapen, odveo je policiju do pitolja kalibra .40 koji je zakopao. Takoe je vodio dnevnik o
medijskoj pokrivenosti svojih zloina u obliku albuma zvanog Biografija kriminalnog provda.
47
HOMOLOKA PRETPOSTAVKA
Homoloka pretpostavka, jednostavno reeno, odnosi se na to da li postoji
slaganje izmeu ponaanja dva poinioca i njihovih narednih osnovnih
karakterisitka. Moglo bi se rei da je to i oblik dolsednosti to jest, doslednosti
izmeu ponaanja i pozadina razliitih kriminala.
Kako su naveli Mokros i Alison (Mokros i Alison) (2002, str. 2526),
Profajling poinioca obuhvata proces predvianja karakteristika poinioca zasnovanih na
informacijama raspoloivim na mestu zloina. Odluje o verovatnim sociodemografskim
karakteristikama te osobe se donose na osnovu ponaanja. Ako je mogue zakljuiti neto o
osobo iz onoga to se desilo na mestu zloina, onda bilo koje dve osobe koje poine odreenu
vrstu zloina na priblino isti nain bi trebalo da su prilino sline jedna drugoj.
Kao posledica, profajling poinioca u svom ustanovljenom obliku je bezuslovan, linearan proces.
Ako bi pravilo ako...onda uslova bilo ukljueno da bi se prihvatile osobenosti pojedinca, uticaji
situacije ili nedeterministiki odnosi, dobijeni profili bi sadrali ili...ili predvianja. Da damo
primer: Ako bi preterano nasilje u sluajevima silovanja moglo biti povezano sa anitsocijalnim
poremeajem linosti ili pijanstvom poinioca, profil za dati sluaj gde je prisutan povean nivo
nasilja bi moga predvideti ili antisocijalnog izvrioca zloina ili osobu sa sklonou zloupotrebe
supstanci ili kombinacija ova dva.
48
49
50
PROBLEMI SA INDUKCIJOM
Induktivni profajling kao sredstvo za stvaranje teorija je i koristan i neophodan, ali
koristiti gao kao jedinu osnovu za donoenje zakljuaka je nepravilno. Ovaj
odeljak se bavi problimam sa indukcijom jer se oni odnose naroito na
doslednost i homologiju.
Problem pouzdanosti
Opti problem indukcije, kako to predstavlja Karl Popper (Karl Poper) (2003) je
da se nikada ne zna da li se radi sa statistikim prosekom ili statistikom
anomalijom (pouzdanost). U stvarnosti, svako induktivno zakljuivanje je
neispitana teorija koja se zasniva na tome ta se desilo u prolosti; moda je ili
nije pravilo prouavana i moda e ili nee se ponovod dogoditi. Nadamo se da
nee.
Naalost, induktivni profajling je laki i troi manje vremena nego deduktivni. Ovo
ga ini privlanijim za svakoga ko vie voli da utroi malo truda.
Potrebno je manje ili nikakvo ispitivanje fizikog dokaza u sluaju koji treba da se
vodi i samim tim manje obuke analitiara. U praksi, posebne dokaze o ponaanju
u odreenom sluaju esto preuzimaju induktivni analitiari na osnovu njihovog
istraivanja ili iskustva pre nego to su zasnovani na naunom ispitivanju
injenica iz sluaja.
51
52
Iako ova dva specijalna agenta imaju isustvo radei sa takvim profilima, skupivi nekih 30 analiza
u proteklih nekoliko godina, nijedan od njih nije licencirani psiholog sa iskustvom da moe da se
bavi sa mnotvom ponaanja koji mogu manifestovati linost pojedinca. Oba specijalna agenta
iamju vie stepene u savetovanju. Ovaj manjak licenciranja je naroito znaajan kada materijal
koji analiziraju postaje sumnjiv. U ovom sluaju, najvie materijala je stiglo iz intervjua koje su
sproveli i FBI-u dali iz NIS-a. Kako je potkomisija saznala kasnije, postavljena su ozbiljna pitanja
o vodeoj prirodi ili odstupanju koje su agenti NIS-a uveli u intervjue. Neki svedoci su poricali da
su dali izjave NIS-u, a koje su znaajne za profil, prvenstveno one koje se tiu Hartwig-ovog
navodnog gesta samoubistva kada je bio tinejder. Znamo da je, u najmanje jednom sluaju,
svedok opovrgao nekoliko delova svog svedoenja, ali se i dalje smatrao pouzdanim svedokom.
NISova istraga je krivina istraga fokusirana na neke posebne aspekte linost Hartwig-a i
Kendala Truitt-a. 7 Ovi intervjui nikako ne slue kao skup klinikih podataka na kojima se moe
zasnivati pouzdana analiza. Ovo vodi drugm pitanju potkomiteta stepenu sigurnosti miljenja. S
obzirom na sumnjivu prirodu materijala na kom je analiza zasnovana - i da osoblje FBI-a u
ovakvim sluajevima ne vodi aktivnu istragu - potkomisiji se ini da bi mornarici trebalo razjasniti
neke primedbe na zakljuke FBIa, ak iako odreene znaajne informacije, kao to je prethodno
savetovanje i podaci iz kole, intevjui sa nastavnicima, roditeljima i prijateljima nisu bile dostupne
FBIa za pregled.
53
Ako napori za dokumentovanje i obradu mesta zloina nisu dovoljni za zadatak da omogue
kriminalistikom profajleru da utvrdi prethodno pomenuta razmatranja, onda su ovi napori u
najboljem sluaju neadekvatni. Profajleri moraju zabeleiti takve nedostatke u svojoj analizi i
odrediti ih u svojim miljenjima i zakljucima. Moda e morati i da objasne da su odreeni
zakljuci nemogui zbog njih.
54
Vano je primetiti da profajler ne moe znati apsolutno sve o svakoj stavci dokaza. Niko ne moe.
Izazov je razmotriti sve to je pozato kada se obavlja pregled i biti spreman na ubacivanje novih
podataka koji mogu izai na videlo. To znai ceniti da svaka novainformacjiu o svakoj stavci u
dokazu, ili njenoj istoriji, moe uticati na zakljuke o tome ta ona znai.
55
56
57
Upravo su ove granice greke ono to su Hart i kolege ispitivali Bez Delvinga u
posebnim statistikim rezultatima studije, ispitivani su intervali poverenja oba
instrumenta. Procene rezultata studije i pogodnosti grupe na pojedinane
sluajeve su najbolje sabrani u njihovoj diskusiji (str. 63):
Naa analiza je pokazala da su dva ARAIa koji su korieni u proceni rizika slabo precizni.
Granice greke za procenu rizika koristei testove su bile znaajne, ak i na nivou grupe. Na
nivou pojedinca, granice greke su bile toliko visoke da uine rezultate testova besmislenim.
58
Nai nalazi verovatno nee biti iznenaenje za mnoge ljude. Potekoe u predvianju ishoda za
grupe prema pojedincima bilo u kontekstu igara na sreu ili procene rizika od nasilja su
intuitivno oigledne.
U skladu sa nalazima Hart et al. (2007), Meloy (1998, str. 8) daje slino
upozorenje u pogledu uhoenja:
Nomotetike (grupne) studije o pretnjama i njihovom odnosu sa ponaanjem nisu neophodno od
pomoi u ideografskom (jedan sluaj) istraivanju o upravljanju rizikom, izvan pravljenja izjava o
verovatnoi rizika ako se uhoda uklapa u referentnu grupu. Takve studije mogu zaseniti premise
zdravog razuma da pretnje imaju jednu od tri veze sa nasiljem koje sledi ili nemaju vezu sa
nasiljem pojedinca. Paljivo ispitivanja istorije pretnji/nasilja subjekta treba da bude istrani foku
kada se ovaj odnos analizira u pojedinanom sluaju uhoenja; a znaaj, ili teina pretnji u
situaciji upravljanja rizikom bi trebalo da budu odreeni traenjem pristustva drugih faktora koji
mogu pogorati ili ublaiti nasilje (Monahan & Steadman, 1994).
59
60
podataka ovog tipa i u UK i VICLAS bazi podataka, su mali u relativnom smislu; mnoge od
moguih 256 kombinacija se jednostavno ne javljaju, dok nasumine fluktuacije mogu znaiti da
su druge previe prikazane.
Meutim, ovaj problem nije ogranien na UCR ili neku drugu bazu podataka za
taj predmet. Woodhams i Toye (2007) takoe istiu brojne probleme sa
izvlaenjem podataka iz takvih baza podataka. ViCLAS (Violent Crime Linkage
Analysis System Sistem za analizu veza nasilnikih zloina), adaptacija FBIovog sistema Programa za hapenje nasilnih kriminalaca, uprhos tome to je
iroko rasprostranjena, takoe je i kritikovana (McKenna, 2005):
Nacionalni sistem za hvatanje serijskih ubica, silovatelja i iznuivaa pomou profajlinga i
poreenjem zloina irom drava iskritikovano je kao neefikasno jer je policija u svim osim u dve
drave odbila da deli informacije.
Stariji policajac u Kvinslendu se ali da Sistem za analizu veza nasilnikih zloina uspostavljen
1997.godine nakon nekoliko sluajeva serijskih ubistava-nije podran od strane snaga reda irom
Australije.
Ovaj sistem, koji je oblikovan prema prilino uspenom programu FBIa u SAD, koordinie
Australijska komisija za zloine i obuhvata automatsku bazu podataka koja pronalazi obrasce
izmeu nasilnikih zloina.
To je jedina analiza ponaanja koja je obavljena na zloinima u Australiji i fokusira se na
sluajeve silovanja, ubistva, pokuaja ubistva, iznude i seksualnih prekraja.
Od svake slube dravne policije, kao i od Australijske savezne policije se oekuje da arhivira
detaljne podatke o nasilnikom zloinu, koji se onda analizira radi slinost sa drugim sluajevima
irom zemlje.
Ali saveznoj parlamentarnoj istrazi u ACC je reeno da sistem ne radi svojim potencijalom zbog
manjka saradnje policije.
61
Detektiv nadzornik Stephan William, naelnik Obavetajne grupe za podrku u policiji Kvinslenda,
rekao je parlamentarnom sasluanju da je ACC trabalo da preuzme odgovornost i popravi sistem.
Baza podataka nije jednako podrana irom Australije, rekao je.
Mislim da je pravedno rei da neke nadlenosti nisu dale doprinos uopte, i nikada nee postii
svoj puni potencijal dok se to javlja.
Moramo se u vezi sa tim obratiti na nacionalnom nivou na jedan ili drugi nain tako da moemo
odluiti kako emo ga unaprediti
Stariji policajac je jue rekao za The Australian da su samo Kvinsledn i Zapadna Australija
shvatili bazu podataka ozbiljno.
Pod ovakvim sistemom, istraitelj ispunjava upitnik pokrivajui sve detalje o nainu zloina i
svakoj otkrivenoj vezi izmeu poinioca i rtve.
ACC i NSW i policija Viktorije treba da odgovore na te tvrdnje od prole noi. Ali shvaeno je da
mnoge nadlenosti ne sarauju zbog shvatanja da ACC ne analizira pravilno informacije o sluaju
zbog njihovog fokusa na organizovani kriminal.
Nadzornik William je pokazao istrazi da se deo krivice moe usmeriti na ACC. To je teak
problem za njih (ACC) jer se ne uklapa u njihovu povelju, ali su ga nasledili", rekao je on.
Ali mi, kao nadlenost koja se prilino posvetila tome, voleli bismo da vidimo neku odluku o tome
ta e se dogoditi". U vreme implementacije sistema, stariji policajac je rekao da su visokoprofilni
sluajevi serijskog ubice Ivana Milata i ubice baka iz Sidneja, Kevina Glover-a istakli da
australijske snage reda nemaju mogunost za analizu ponaanja.
U kvinslendu, sistem je prvi put korien kako bi se pratio i osudio silovatelj baka, Gilbert Atwell.
Atwell je bio osuen na doivotnu kaznu zatvora 2000.godine za napade na 11 starijih ena iz
Brizbejna.
62
ZAKLJUAK
U svetlu problema o kojima se govori u ovom poglavlju, ne moe biti pitanje da je
nastavljeno oslanjanje na doslednost i homologiju, a produavanjem induktivnog
profajlinga, velika greka. Da se takva praksa nastavlja neoslabljena je dokaz
loeg kvaliteta raspoloive obuke profajlera, odsustva bihejvioristikih naunika
koji su angaovani na sluaju, ukorenjenih miljenja i veza i neuspeha onih u
zajednici da razumenju ono to su proitali.
Da bi doslednost u ponaanju i homoloka pretpostavka bile jednako korisne
teorije, mora se javiti mnog stvari. Prvo, potpuna i temeljna rekonstrukcija dokaza
se mora obaviti kako bi se osiguralo da su ponaanja koja se ispituju radi
doslednosti validna. Slino, ne moe se pretpostavljati da su drugi obueni
strunjaci koji su obavili svoj posao profesionalno. Ovo esto nije sluaj.
Ne moe se pretpostaviti da je raspoloivo istraivanje reprezentativno ili da
odraava nekog posebnog poinioca ili populaciju poinilaca. Na primer, da li bi
istraivanje o jednom ubistvu moglo odgovarati standardu sa kog se ocenjuje
ponaanje serijskog ubice? Da li bi opta istraga o ubistvu, ukljuujui kuno
ubistvo, odgovarala standardu iz kog se ocenjuje ponaanje u ubistvu stranca?
Ovaj problem je najbolje izneo Turvey (2008c, str. 629), koji zapaa da
serijski zloin oznaava svaku seriju od dva ili vie vezanih zloina (Petherick,
2005, str. 143149). Uprkos granicama koje nam je postavilo tradicionalno
nomotetiko zakljuivanje, ovo ne znai dva ili vie vezanih zloina iste vrste (tj.
silovanje, ubistvo, provala, uhoenje, itd). Naalost, mnogi istraitelji i istraivai
su zaglavljeni u nomotetikom nainu funkciji o tome kako se prouava zloin
(izdeljen u sline grupe), suprotno tome kako se zloinci u stvari ponaaju i kako
63
se svaki zloin mora nakon toga istraiti. Sa praktinog gledita, to nije vrsta zloina koja definie
postojanje serije, ve zakljuak da ih ini isti poinilac. Nomotetiko istraivanje i studije su radile
dosta kako bi nas zaslepile od realnosti da mnogi poinioci nisu samo silovatelji, ubice, uhode,
provalnici i pljakai banaka. U stvari, mnogi serijski poinioci ine vie vrsta zloina tokom svoje
zloinake karijere. Razmiljanje na ovaj nain je jedno od koraka koji moe voditi do njihove
identifikacije i hapenja. A suprotno je takoe tano.
64