Professional Documents
Culture Documents
Zbogom Panici
Zbogom Panici
elbookers.com
SADRAJ
uvod
Poglavlje 1
Definicija anksioznosti
Poglavlje 2
Poglavlje 3
Poglavlje 4
Poglavlje 5
Opta anksioznost
Poglavlje 6
Poglavlje 7
Zakljuak
Uvod
Dugo ekate u redu u supermarketu, ali ostao je samo jo jedan kupac ispred vas
i stiete do kasirke. ekaj, kakva je to senzacija? Neprijatan osjeaj stvara se u
vaem grlu, stee vas u grudima, sad ostajete i bez daha, a srce vam je upravo
preskoilo otkucaj. Molim te, Boe, ne ovdje.
Brzo skeniranje okoline da li je prijetea? etiri namrgoena lica u redu iza vas,
jedna osoba ispred. Igle kao da bockaju lijevu ruku, osjeate blagu omaglicu, a
onda eksplozija straha, ega ste se najvie i plaili. Upravo ete da doivite
panini napad.
Nema sumnje da e ovaj napad da bude jak. U redu, skoncentrii se: Sjeti se ta
si uio, sad je vrijeme da upotrijebi tehnike borbe protiv napada. Poni vjebu
disanja koju ti je doktor preporuio. Udisaj kroz nos, izdisaj kroz usta. Misli na
oputajue stvari i, dok udie, pomisli oputanje , a onda izdahni. Ali, ne
izgleda da daje neke rezultate; u stvari, samo koncentrisanje na disanje ini vas
jo nervoznijim.
Dobro, tehnika broj 2:
Postepeno oputanje miia. Podigni oba ramena, dri 10 sekundi pa opusti.
Pokuaj ponovo. Ne; opet nita. Anksioznost postaje gora i izgleda da ove
tehnike samo poveavaju paniku. Kad bi bar bili okrueni porodicom ili bar
bliskim prijateljima, bilo bi lake nositi se sa ovom situacijom.
Sada adrenalin stvarno iba kroz va organizam, tijelo vam bridi od neprijatnih
senzacija i sada vas preplavljuje odvratan osjeaj da gubite kontrolu nad
emocijama. Niko oko vas nema pojma kroz kakav uasan teror upravo prolazite.
Za njih, ovo je samo obian dan i frustrirajue spor red u supermarketu.
parasimpatiki nervni
sistem.
Simpatiki nervni sistem je onaj o kome elimo sve da znamo jer die nae tijelo
za akciju, priprema nas za bori se ili bjei odgovor, dok je parasimpatiki nervni
sistem onaj koji volimo jer nas smiruje i vraa u ravnoteu.
Kada je bilo koji od ovih sistema aktiviran, oni stimuliu cijelo tijelo, to rezultuje
efektom sve ili nita. Ovo objanjava zato se javlja panini napad, osoba
osjea niz razliitih senzacija u svom tijelu.
Simpatiki nervni sistem je odgovoran za oslobaanje adrenalina iz nadbubrene
lijezde. To su male lijezde smjetene iznad bubrega. Meutim, manje je
poznato da nadbubrene lijezde oslobaaju adrenalin takoe i da bi tijelo moglo
da funkcionie. Kada panini napad pone, ne iskljuuje se tako lako kao to se
ukljuuje.
Uvijek postoji period onoga to se ini kao poveana ili neprestana anksioznost,
sve dok ovi nosioci poruka putuju kroz tijelo.
Smetnja za vae tijelo nije nita vea nego ona kada radite rigorozne vjebe. Ovi
simptomi ne alarmiraju nae tijelo. Zato bi? Jedino nae razmiljanje dovodi do
paninog napada. Razmiljamo o najgorem i preuveliavamo senzacije. Ubrzan
rad srca dovee do infarkta. Ovakvo pretjerano razmiljanje lii na izofreniju.
Da li je tako? Ne ba samo patimo od loe informisanosti.
Kardiovaskularni efekti
Aktivnost u simpatikom nervnom sistemu poveava nae otkucaje srca, ubrzava
protok krvi kroz tijelo, osigurava da su sva podruja snabdjevena kiseonikom i
uklanja tetne supstance. To se deava da bi se tijelo pripremilo na akciju.
Fascinantna karakteristika bori se ili bjei mehanizma, jeste da se krv
suavanjem krvnih sudova preusmjerava iz podruja gdje trenutno nije potrebna
u podruja gdje je hitno potrebna.
Na primjer, ako e se desiti fiziki napad, da bi manje krvi bilo izgubljeno, krv iz
koe i prstiju na nogama i rukama odlazi u aktivna podruja kao to su bedra i
bicepsi da bi pomogla tijelu da se pripremi za akciju.
Zbog ovoga mnogi osjeaju obamrlost i trnce tokom paninog napada, esto ih
pogreno tumaei kao rizik po zdravlje, kao to je prethodnica za srani napad.
Zanimljivo, mnogi ljudi koji pate od anksioznosti esto misle da imaju problema
sa srcem. Ako ste stvarno zabrinuti da je to tako, onda posjetite kardiologa da to
provjeri. Bar moete tu brigu da skinete s vrata.
Efekti na disanje
Jedan od najstranijih efekata paninog napada je strah od guenja. Veoma je
uobiajeno da se prilikom paninog napada osjea pritisak u grudima ili grlu.
Siguran sam da ste svi nekad pomislili da ete se uguiti. Iz linog iskustva znam
Poglavlje 2
Mitovi i pogrena tumaenja
Da li gubim razum?
Za nekog ko doivljava panini napad sasvim je razumljivo da se boji gubitka
razuma jer se vrlo malo zna o mentalnim bolestima, tako da ljudi esto prebrzo
izvode
zakljuke.
Ti
zakljuci
uglavnom
su
zasnovani
na
pogrenim
13
koji se plae javne sramote, upravo se toga najvie i boje tokom paninog
napada.
Gubljenje kontrole moe biti od slijetanja autom s puta i udaranja nedunog
pjeaka ili uzimanja noa i ubijanja najblie i najdrae osobe (nije da nismo svi
ponekad to poeljeli!).
Ne brinite se oko toga! Bez obzira koliko te misli bile strane, nee se desiti nita
od toga. Opustite se. Razlog zbog kojeg to osjeate jer se tijelo osjea kao da je
van kontrole. Onda slijedi da va um pomisli da je tijelo van kontrole.
Neete izgubiti kontrolu. U stvari, siguran sam da kod svakog paninog napada
koji ste doivjeli u javnosti niko nije primijetio ak ni da vam je neugodno. Mi
smo, po prirodi, socijalne ivotinje i uasava nas da se javno osramotimo.
Skakanje sa stolice na poslovnom sastanku i vritanje da se zovu kola hitne
pomoi moe vam proi kroz misli, ali teko da e se to desiti. Na kraju krajeva,
ak i da se javno osramotimo, da li je to stvarno vano? Moramo nauiti biti dobri
prema sebi. Pa ta ako napravimo scenu i javno se osramotimo? ivot je previe
kratak da bi na sve obraali panju. U stvari, to ste iskreniji prema svojim
strahovima, to ete manji pritisak osjeati.
Padanje u nesvijest u javnosti
Sr straha od padanja u nesvijest u javnosti je ta da odjednom postajemo tako
ranjivi, pogotovo ako smo sami. Ko e se pobrinuti za nas dok budemo leali na
trotoaru? Takoe nas pomisao od padanja u nesvijest uasava i zbog straha da
se vie nikad neemo probuditi, ve da emo pasti u komu. Padanje u nesvijest
je uzrokovana manjkom krvi u mozgu. Kada se onesvijestimo, tijelo pada na
zemlju i omoguava da krv polako dotie u mozak to je, opet, jo jedan
inteligentni mehanizam tijela. Jednostavno, padanje u nesvijest tokom paninog
napada je vrlo malo vjerovatno zbog koliine krvi koja cirkulie. Vae srce
ubrzano tue tako da mozak dobija dosta svjee krvi. Omaglica koja se osjea je
esto uzrok ubrzanog disanja i, iako je neugodna, nije opasna i nee dovesti do
onesvjeivanja.
Srani udari
Ovo je pravo minsko polje i skoro svako ko trpi panine napade, u nekom
trenutku e se zabrinuti za zdravlje svog srca. Sagledajmo injenice o sranim
bolestima da vidimo kako se to razlikuje od paninih napada.
Glavni simptom srane bolesti je ostajanje bez daha i bol u grudima, kao i
lupanje srca i onesvjeivanje. Ovi simptomi su povezani sa fizikim naporom,
odnosno, to vie napora, to gore, a smanjenjem napora postaje bolje.
Ovi simptomi obino brzo prolaze ako se osoba odmara. Ovo je vrlo razliito od
simptoma koji se ispoljavaju tokom paninog napada. Naravno, simptomi se
mogu pojaviti tokom napora, ali su drugaiji od onih kod sranog udara jer se
esto javljaju i u mirovanju. Najvanije od svega, srana bolest e skoro uvijek
proizvesti velike elektrine promjene, to e biti vrlo oito na EKG-u. Kod
paninih napada, jedino to e biti oito na EKG-u jesu ubrzani otkucaji srca.
Ponekad, ljudi imaju sline brige za svoje srce, kao i za disanje. Oni uvjere sami
sebe ako se mnogo brinu za srce ili previe obrate panju na svoje postupke, to
moe da zbuni srce da ono zaboravi kako da pravilno kuca. Vrlo je uobiajeno da
ljudi koji doivljavaju panine napade vrlo esto provjeravaju svoj puls da se
uvjere da im srce jo kuca.
Istina je da, mentalno, svi moemo da utiemo na otkucaje srca. Kada se
koncentriete moete da primijetite jedan ili dva nepravilna otkucaja. To nije
nita oko ega bi trebali biti zabrinuti. Zapamtite da je nae tijelo nevjerovatno
inteligentno i jednostavno vam govori da vae srce nee stati samo zato jer se vi
toga bojite. Nauite da pozitivno mislite o svom srcu, pustite ga da radi svoj
u literaturi ne spominje
Poglavlje 3
Tehnika jednog poteza
Svi znamo kako panini napadi mogu biti zastraujui. Na um se suoava sa
mogunou gubitka kontrole. Upotrebljavamo sve tehnike koje znamo da se
izborimo sa napadom, a kada ne uspijemo, osjeamo se ranjivo i usamljeno sa
bezbroj zbunjujuih senzacija i uasnih misli.
Dozvolite mi da s vama podijelim moje iskustvo sa paninim napadima i kako se
moj ivot preokrenuo od ivota u strahu do ivota sa hrabrou i istinskim
samopouzdanjem. Tehnika nije agresivna i elim da naglasim da ona, ne samo da
je potpuno eliminisala panine napade iz mog ivota, nego i iz ivota mnogih ljudi
koji su dugo patili od njih. Ova tehnika se razlikuje od svih tehnika borbe protiv
anksioznog poremeaja na koje sam dosad naiao, jer ona udara na samu sr
anksioznosti i paninih napada.
Tradicionalni pristup borbi protiv anksioznosti je pogrean. Ljudi se stalno ue
nekim tehnikama borbe da bi pobijedili anksioznost. Te tehnike su bezbrojne i
preporuene kao oruje da bi se panini napad prevaziao. ak i termin panini
napad sugerie na borbu ili konflikt. On je opisan kao spoljanja sila koja
napadnutog eli da vidi poraenog i usamljenog. Prava istina je da nikakav napad
zapravo ne postoji, jer ne postoji ni napada. Panini napadi nisu opasni, oni su
samo niz pojaanih emocija. Ali gdje lei pravi odgovor na ivot bez panike? Da li
u neprestanoj borbi da se prevlada anksioznost ili prihvatanju da zauvijek ivite u
tom stanju koje upravlja vaim ivotom?
Odgovor je pronaen posmatrajui prirodu. Priroda je veliki uitelj pogledajte
kako se ona bori sa svojim neprijateljima. Drvo se savija kako vjetar duva, rijeka
tee oko stijene, sve ide prirodnim tokom i tu lei klju rjeenja za panine
napade.
17
Nai primarni instikti nam govore da zapnemo i odbranimo se od straha. Mi se, ili
borimo razliitim tehnikama, ili se povuemo i pobjegnemo u sigurno okruenje.
Bilo koje od ovoga stvara unutranju borbu. Kao da se tokom paninog napada u
nama deava nadvlaenje, da li se boriti ili pobjei, trudimo se svim silama da
pobijedimo anksioznost, a na kraju to rezultuje jo veim stresom, strahom i
konfliktom.
Nervozno razmiljamo, ta ako izgubim ovu bitku? ta e se desiti ako me
anksioznost pobijedi? Hou li zavriti u bolnici, ili jo gore, izgubiti razum?
Borei se sa ovim mislima, steemo se jo vie i bjeimo od prijetnje
pokuavajui d potisnemo senzacije. Moda popijemo neki antidepresiv, ponemo
neke vjebe za oputanje, ili ak popijemo malo alkohola da potisnemo te uasne
osjeaje koji nam prolaze kroz tijelo.
Ponekad, kad imamo sree, nae tijelo je raspoloeno za borbu pa strah uspijemo
potisnuti. Veinom, gubimo borbu odmah i panini napad udara svom snagom i
ini da se osjeamo vrlo ranjivo i preplaeno. Koji god scenario bio, uvijek nam
na kraju ostaje ista misao: Kada e ponovo udariti? Kada u opet morati da se
borim sa ovim terorom?
im se varljivi signali paninog napada pojave, kao to je ubrzano disanje ili
lupanje srca, mi odmah skaemo da pokuamo da stvar sasijeemo u korijenu i
da kontroliemo senzacije, nadajui se da emo odrati stanje relativne
smirenosti. Oni koji redovno imaju panine napade kau da im je najvei strah
gubljenje kontrole nad umom i tijelom. Svim silama se trudimo da kontroliemo
situaciju i da ne dozvolimo ubrzanje tjelesnih funkcija uzrokovanih bori se ili
bjei odgovorom. Zatvaramo se i napreemo miie to vie moemo da bi se
pripremili za psihiku borbu. Ova priprema je slina onoj koju tijelo radi
neposredno pred sudar u automobilu
Iskra anksioznosti koja pokree panini napad nastaje od borbe u nama koja je
obino u dubljem podsvjesnom nivou. Nebitno je ta je izazvalo tu borbu jer to
ne moramo znati da bi eliminisali panini napad. Svakako posjetite psihijatra i
otkrijte uzrok anksioznosti, ali budite svjesni da ete time samo saznati ta je
izazvalo da se anksioznost uopte pojavi, ali ne mora da znai da ete se tim
Ako ste vizuelni tip, moete anksioznosti dati i mentalnu sliku kao to je
problematino dijete ili smijeni lik iz crtia.
Pustite da vas strah preplavi. Osjetite svaku senzaciju do detalja. Ovaj put ne
pokuavamo pobjei od paninog napada mi ga, u stvari, pokuavamo potpuno
prigrliti. Nastavite sa senzacijama i posmatrajte ih kao talase koji padaju i
ponovo se diu kroz vae tijelo. Prosjeno trajanje paninog napada je oko 20
minuta.
Bie trenutaka kada ete moi posmatrati i osjeati, a bie ih i kada e vam
jednostavno biti previe i kada ete poeljeti da se borite ili da pobjegnete na
sigurno. To je razumljivo jer senzacije znaju biti vrlo neugodne. Ipak, ovo je
vitalna taka u cijelom procesu. Ona oznaava momenat da se primijeni tehnika
jednog poteza, tehnika koja je promijenila moj ivot. U tom kljunom
momentu, kada se osjetite izgubljeno i da vie ne moete da doivljavate i
posmatrate snane senzacije, identifikujte izvor anksioznosti i traite jo!
JO?
Sigurno mislite, Mora da se ali!, Jedva i ovo izdravam, a kamoli da traim
jo,
Traite jo! Vrisnite za jo ako morate, ali dajte anksioznosti do znanja da
odluno traite da iskusite ono najgore to moe da vam priredi! Traenje jo je
najmonija izjava koju izgovarate u jeku paninog napada. aljete istu, snanu
poruku da su svi strahovi obian blef, da vi jo imate punu kontrolu i da ete je
uvijek imati. Dosad ste samo posmatrali. Kao na roler kosteru, dozvoljavate sebi
da se prepustite iskustvu i senzaciji straha. Vi ste ovdje dobrovoljni uesnik, a ne
rtva. Sada svjesno krenite prema strahu i traite da vam pokae jo tih
neobinih senzacija kroz koje prolazite.
Evo nekih mantri koje moete upotrijebiti:
Sada sam anskiozan, ali pokai mi kako je to biti ba, ba anksiozan.
Pokai mi kako izgleda kada su mi grlo i grudi jo vie stegnuti.
Osjeam vor u stomaku, ali pitam se kako bi bilo kad bi bio mnogo jai, moe
li ga jae stegnuti? Je li to najvie to moe?
Mnogo uasavajuih misli sada krui mojim umom ubrzaj ih, zar nema nekih
jo stranijih?
Ovaj zahtjev za jo je neto to strah ne moe da ispuni. Vi se dobrovoljno
kreete u istom pravcu sa senzacijama i ne dozvoljavate strahu njegov
momentum da u vama stvori borbu i anksioznost. Ovo anksioznost udara pravo u
glavu i ona vie nema gorivo kojim pokree svoju kampanju terora. Fitilj, koji je
umalo zapalio snaan panini napad, sada se ugasio. to je najvanije, kada ste
strahu rekli da blefira, otkrila se cijela istina uopte nije ni postojalo nita ega
bi se trebalo plaiti! Prijetnja je bila lakrdija. Panini napad je bio neuspjeh,
nikada nije postojala opipljiva prijetnja.
Va strah nema izbora nego da se povue. Ne ostavljate mu mjesta za manevar.
Moe pomoi i da agresivno traite jo. Senzacije, naravno, nisu ugodne i neko
ne kae da se u njima uiva, ali to vas ne spreava da ih potpuno iskusite. U
stvari, svaki put ste ih potpuno iskusili, ali ovaj put ste dobrovoljni uesnik. Ono
to radite je da sebi i svom tijelu samouvjereno izjavljujete da ste sposobni da
izdrite anksioznost ma kolika ona bila jer znate istinu. Nemate se ega plaiti.
Insistirajte za jo.
Strah ne zna kako da se nosi sa ovim zahtjevom; potpuno je zbunjen ovim novim
odgovorom i nema opcija nego da padne i nestane. Strah se hrani strahom;
unitavate gorivo koje pokree panini napad. Sada nema borbe, nema se ime
hraniti. Dok strah iezava, tiho mu recite, Je li to najbolje to moe? Pozovite
ga da se vrati! Ostani, zar nema nita vie im e me prestraviti? Dok odlazi
a hoe poelite mu sreu i pozovite ga da doe kad god eli. Trebate da
poelite dobrodolicu anksioznosti da bi eliminisali loe misli u sluaju da se ona
neoekivano vrati.
Ako ovo pravilno uradite, rezultati ove tehnike su trenutni. Odmah ete osjetiti
prelomnu taku i kako parasimpatiki nervni sistem, o kome smo ranije govorili,
stupa u akciju i vraa vam mir. To je kao da hodate s druge strane straha sa
novim samopouzdanjem. Nema ambisa, nema litice s koje ete se survati. Sve
ovo je bilo nita drugo do niz fizikih senzacija.
Moda primijetite da e strah pokuati da se vrati, npr. neto strano kao runa
misao prolazi vam kroz glavu. Ne brinite. To je samo zaostali povjetarac
anksioznosti koja nestaje. Ne obraajte panju na to. Posmatrajte je kao i prije,
kao oblak koji vam prolazi iznad glave i nestaje u daljini. Zapamtite, posmatrajte,
ne reagujte. Ostanite vrsti i nastaviteda posmatrate svoj um i tijelo. Zapamtite
da se moete nositi sa svim to vam stane na put. Neka vam to bude
svakodnevna mantra.
Mogu se nositi sa svakom situacijom u koju me ivot dovede.
Na poetku, vjerovatno ete teko povjerovati da ete biti u stanju traiti jo jer
su panini napadi poljuljali vae samopouzdanje. To je sasvim prirodno moda
ete, im zatraite jo, poeti bjeati jo sa rukama u vazduhu. Neka vas to ne
zabrinjava.
Vjebajte
i dalje.
Ako
ne postignete
uspjeh odmah
i dalje
Sad je malo bolje. Dobro je biti sam van pogleda bilo koga ko moe da vidi
kako pravite budalu od sebe. Problem je to se ponovo osjeate zarobljeni.
Poseete u dep i vadite relaksant u sluaju nude za panine napade. To ne
mora biti tableta. Moe biti i mala boca alkohola, ak i neka brojanica. ta god da
je vaa zadnja linija odbrane, bolje da radi. Ako ne, moraete poduzeti oajniki
korak povui sigurnosnu konicu i iskoiti iz voza. Ova situacija, kao i veina
paninih napada je takva da panika raste, a tehnika borbi ponestaje.
Sad, hajde da probamo isti scenario sa novim pristupom:
im ste uli da se vrata voza zatvaraju, strane misli se gomilaju ovaj put ne
reagujete strahom, ve jednostavnim posmatranjem moda ak i blagim
uzbuenjem to ete dobiti novu priliku da nauite vie o vaim paninim
napadima.
Ne kaem da neete osjetiti strah to je ponekad neizbjeno. Ali razlika je u
tome da, ta god da ete iskusiti, baciete se pravo u to, glavom naprijed. Vi ste
snani.
Vae srce sada bra kuca i primjeujete da vam disanje postaje plitko i brzo.
Odluujete da zadrite ova osjeanja u cjelosti. Misli vas strave, govore vam da
ustanete i kreete se, da idete u toalet. Odluujete da to ne uradite. Kaete sebi
da e vam to biti zadnja opcija ako se napad ba pojaa. Ali, sada ete ostati tu
gdje jeste.
Panini napad udara. Sluate vae strane misli i jedino to osjeate su neobine
senzacije u tijelu. Zadovoljni ste sobom. Shvatate da jaete na talasu
anksioznosti, a niste se ni pokuali suprotstaviti. Onda se pojaava. Poinjete
osjeati jak strah u stomaku dok vam lijeka ruka podrhtava i trne. Pribliavate se
klimaksu anksioznosti.
Preispitujete vae opcije vikanje, bijeg ili da zatraite jo. To je ono to radite
traite jo. U stvari, vrsto to zatraite tako da osjetite punu snagu emocija.
Prolo je nekoliko sekundi. Jo se nije pojaalo pa traite ponovo i opet, nita.
U stvari, poelo je da se smiruje. Srce vam ne lupa vie tako jako i u grudima
nije vie toliki pritisak. Zavrava se. Sad se stvarno moete osjeati puni
samopouzdanja!
Ne samo da ste proli kroz panini napad nego ste ili ukorak s njim i do kraja ga
iskusili. Ostali ste vrsto na zemlji, niste bili agresivni, nego ste samo posmatrali,
traei da osjetite senzacije u svoj svojoj snazi. Strah i panini napad se nee
vie vraati u tom vozu jer ste spremni da se ponovo suoite sa njim kako ste
upravo i uinili maloprije. Zatvorite oi i oputate se u svom sjedalu.
Ono to ste uinili je da ste se sprijateljili sa strahom. Pozivate ga u svoj ivot,
inei ga svojim. Posjedujui ga.
Ovo je potpuno drugaije od onog to ste prije uili. Obino se uimo da se
borimo
nekakvim
tehnikama
i,
nakon
nekog
vremena,
da
prevladamo
Ja strah pojednostavljeno opisujem kao spoljanju silu, napadaa koji vam dolazi
u posjetu. Istina je da je sve to naa kreacija igra koju igramo sami sa sobom.
Strah je pretjerana reakcija na tjelesne senzacije. elim da istaknem da ovo nije
samo prosto posmatranje anksioznosti, ili preputanje istoj. Metoda posmatranja
i prihvatanja anksioznosti je opisana i u nekim drugim kognitivnim metodama, ali
je ovo prvi korak u tehnici jednog poteza.
Samo po sebi, posmatranje nije dovoljno mono da zaustavi napad kada pone.
Jednostavno posmatranje je kao kad nepokretno sjedi na ogradi. To je
neutralnost, ali moda ste primijetili ranije da nikad niste bili neutralni prema
anksioznosti. Da bi stvarno i jednom zauvijek eliminisali panine napade, treba
vam dodatni element. Treba vam pokret. Taj pokret je unutranji i kree se
prema anksioznosti i paninom napadu. Traenje jo je takav pokret. Zbog svoje
jednostavnosti, ovaj koncept esto ostaje neprimijeen od strane medicinskih
profesionalaca.
Ne dajte da vas zbune akademski izrazi kada opisuju va anksiozni poremeaj.
Ono to doktori i psiholozi ne objanjavaju jeste da anksioznost nije kompleksan
mehanizam. Da, vai problemi i hemijski procesi koji dovode do anksioznosti
moda jesu kompleksni, ali razumjeti anksioznost i eliminisati je, uopte nije
komplikovano. 33 koraka oslobaanja od anksioznosti nije rjeenje. To je u stvari
lista tehnika borenja protiv nje. Vama treba samo jedan korak, jedan pokret
prema sri anksioznosti. Ta promjena razmiljanja dovee vas do rezultata koji
traite.
Zapamtite, anksioznost nije logina. Pogledajte samo strahove koji vam prolaze
kroz glavu; nemaju nikakvog osnova, nemaju razlog zato su tu, nemaju ak ni
strukturu. Panini napadi su nelogini; nemaju smisla. Ne postoji nikakva
prijetnja, a opet osjeate strah i senzacije. Ono to trebate je jednako tako
nelogino rjeenje. To znai, raditi upravo suprotno od onoga to logini um
rezimiramo,
1. kada
koraci
panini napad
pone
kojima
gdje
smo
god da
govorili
ste,
su
jednostavno
sledei:
ga
iskljueno od svijeta oko nas. Balon straha iskrivljuje pravu sliku, tako da za
nekog, na primjer, prost odlazak u kupovinu moe da postane strano
iskustvo.
Koritenje tehnike jednog poteza je vrlo efektno jer je kao uzimanje iljka i
buenje balona. Puf! rasprila se iluzija stvarne prijetnje. iljak je taj
izmiljeni scenario traenja i htijenja da panini napad doe, traenja jo i
govorenja mu da blefira. To je samopouzdanje duboko u vama, koje vas
vadi iz balona straha i omoguava vam da nastavite ivot.
Poglavlje 4
U ovom poglavlju dau vam neke primjere kako tehnika jednog poteza
moe biti primijenjena u razliitim situacijama iz stvarnog ivota. Vi moda
imate odreenu situaciju koja vam izaziva napade i niste sigurni kako da
ispravno primijenite tehniku. Nadam se da e vam ovo poglavlje to pojasniti.
Vonja sa anksioznou
Jedno od najeih pitanja koje mi postavljaju jeste kako da se primijeni
tehnika jednog poteza za borbu sa anksoznou tokom vonje. Ovdje ima
mnogo strahova, od zaglavljivanja u saobraaju do prelaska preko mostova
itd. esto se anksioznost javlja iz straha od guve u saobraaju kada bi
osoba bila zarobljena u vozilu ili od gubljenja kontrole nad vozilom i
izazivanjem udesa.
Nepotrebno je rei da, iako su se godinama borili protiv fobija od vonje,
veina onih koje sam savjetovao vie nikad nisu imali strah od udesa.
Pogledajmo primarni strah. Strah od nesree koji bi bio uzrokovan gubitkom
kontrole zbog paninog napada.
Veina ljudi poinje da bude anksiozna ak i prije nego to krenu od svoje
kue jer ve zamiljaju kako e izazvati lanani sudar desetak automobila jer
su se pogubili i udarili u drugi automobil. Ako imate ovakve brige, prvo to
treba da pogledate je kako ste se u prolosti ponaali u vozilu. Da li ste bili
lo voza? Veina vozaa sa fobijom od vonje zapravo imaju ist dosije i
nikad nisu imali ni najmanju nezgodu. Anksiozni vozai nisu smrtno opasni
na putu; u stvari, mnogo su oprezniji od vozaa koji su imali teak dan na
poslu pa su pospani za volanom.
poglavlju
osim
to
ovdje
trebate
vei
nivo
opreznosti.
Objasniu.
Predlaem da uzmete auto i krenete na probnu vonju, ako je mogue nou
ili nedjeljom, kad je manje saobraaja na putu. Vozite putem na kojem ste
inae anksiozni; to bi moglo biti izvan vae bezbjedne zone ili preko mosta.
Ako se osjetite vrlo nervozno, ponite manjim testom. Vano je da vozite
putem koji vam izaziva nervozu. Neete dugo voziti prije nego to se
anksioznost pojavi. Moda e biti blaga, ali ako vonja bude problem, poee
da prerasta u paniku.
Kako panika bude rasla, ponite da ohrabrujete senzacije. Osjetite kako vam
tijelo postaje sve vie anksiozno. Zainteresujte se za neobine senzacije i
ponite da snano ohrabrujete napade da se jo vie pojaaju. Sada
izazivate anksioznost da se pokae. Uite u nju to je vie mogue.
Va trening je da krenete na probnu vonju u nadi da ete imati panini
napad. To vam je cilj. I prije nego to krenete, traite anksioznost da vas
35
Na kraju, mogu vam predloiti nekoliko izjava koje moete koristiti dok
vozite. Moete ih ponavljati u sebi ili naglas i pomoi e vam da opustite um
i budete fokusirani na vonju.
Ja sam dobar voza i uvijek bezbjedno stignem na odredite.
Ja sam smiren, oprezan i imam punu kontrolu u vonji.
Studija
sluaja
reagovalo
ubrzanim
otkucajima
srca,
plitkim
disanjem,
cijelim
37
ranije da bih ila duim putem, ako bih bila malo plaljiva, ili bih ustala u
normalno vrijeme, kao i veina majki u komiluku, ako bih se osjeala
hrabrom. Dolo je ak do te take kada su i moja djeca poela da primjeuju
da neto nije u redu.
Dui put danas, mora da se mama ne osjea ba sjajno.
Morala sam neto da preduzmem. Poela sam da istraujem po internetu i
naila sam na program Panika Zbogom. Trebalo mi je malo vremena da
potpuno usvojim sve to sam nauila iz tehnike jednog poteza i stvarno
nisam imala pojma kako da to primijenim u vonji do kole. Ali nakon
nekoliko itanja, neto mora da je kliknulo. Mislim da je poelo kada sam se
iznervirala zbog tog demonskog straha. U stvari sam, dovoljno glupavo,
uzviknula Samo navali, kao u filmovima. Ako e da me terorizira do
kraja ivota, onda hajde, najgore to moe!
To je bilo vrlo zastraujue i, iznenaujue, osjetila sam se jaom, kao da
sam skinula veliki teret sa grudi. Sledee jutro ustala sam sa istim stavom. I
po prvi put u mnogo godina vozila sam po putu sa velikom mirnoom. Sad,
kad mislim o tome, sjeam se da sam pomislila ako u da doivim veliki
panini napad, neka ga doivim! Ta stvar me nee ubiti, pa ako nee da me
ubije, onda me, doavola pusti da na miru vozim svoju djecu u kolu!
Kakav preokret! Neto u meni je stvarno kliknulo. Da osjeala sam iste trnce
i ista lupanja srca i nedjeljama poslije, ali tada me stvarno nije bilo briga.
Moj stav se potpuno promijenio od toga da me plaila i najmanja senzacija
do toga da me ba briga. Bilo je to skoro kao da su mi se ti panini napadi
vie smuili i umorili i da vie nisam htjela da toleriem te strahove. Nisam
sigurna da je to prava interpretacija tehnike jednog poteza, ali to je ono
to sam ja iz nje izvukla i meni je stvarno pomogla.
vratila
kolosijek.
Uskoro
sam
poela
da
se
budim
ujutro
razmiljajui gdje bih danas voljela da idem. Nedugo zatim, sama sam
putovala.
Nadam se da mogu da inspiriem ostale itaoce koji moda imaju sline
probleme i da im poruim da zapamte da nada uvijek postoji. Ne dozvolite
da vam te misli zarobe um i da vam kau da je kua jedino bezbjedno
mjesto. To nije tano. To jednostavno nije tano.
Strah od letenja
Letenja se esto boje i osobe koje nemaju problema sa estom anksioznou
i paninim napadima, pa je razumljivo kakav je to izazov za one koji te
probleme imaju.
Demonstrirau vam kako da pobijedite strah od letenja koristei tehniku
jednog poteza tako da ete bez straha i puni samopouzdanja moi da
letite, kako na kratkim, tako i na dugim relacijama.
Veina ljudi koji pate od paninih napada tokom leta, generalno se ne boje
mehanikog kvara aviona, nego vie kvara u njima samima, odnosno
pravljenja scene u avionu. To je zato to se osoba, koja ima panine
napade, osjea kao da u sebi ima bombu koja e eksplodirati svakog
trenutka i to je gura u spiralu panike. Ako ta bomba eksplodira na sigurnom
mjestu, kao to je kua, onda je se lake nositi sa njom jer je kua sigurna
zona u umu te osobe. Ali ako je na visini od 10 kilometara, to je sasvim
druga pria, jer se tu ne osjea ugodno. Takoe, tu je esto i element
klaustrofobije, koja se manifestuje kao strah od letenja. Osoba koja pati od
ovoga eli otvoren prostor ili mjesto da se sakrije i bude sama.
Ako osjetite strah ve im rezerviete let, taj va poetni stav je veoma
vaan. Budite uzbueni to imate tu priliku. Podsjetite se da ete sad, dok
budete u avionu, imati nove tehnike koje e vam pomoi da savladate strah
i da letite bezbrino i duge destinacije. Ne brinite, u avionu ete biti
bezbjedni.
est, bezbrian let poinje no ranije. Pokuajte se dobro odmoriti prije leta.
Tako ete izbjei umor koji moe da izazove stres. Na dan leta dobro se
organizujte da bi izbjegli gnjavae pri dolasku na aerodrom, prolasku kroz
carinu, itd. Dajte sebi dosta vremena da bi izbjjegli dodatni stres urei na
aerodrom.
Kada ulazite u avion, ponovite sebi injenicu da vam anksioznost, ukoliko se
pojavi, nee nauditi. Kao i svaki put, kroz nju ete proi neozlijeeni i to to
ste u avionu ne znai da sada nee biti tako.
Ovo je va novi pristup letenju.
Ukrcavate se na avion, ne sa nadom da ete biti oputeni i mirni, nego sa
nadom da ete iskusiti anksioznost koje se tako bojite.
Kao i uvijek, trik kod metode jednog poteza je da se potpuno uivite u
iskustvo. Ako ostanete pri miljenju da su sva osjeanja i senzacije loi,
samo ete se jo vie prestraiti i osjeati manje pozitivnim oko letenja.
Ukrcajte se na avion, sjedite u vae sjedite i, ako ne osjeate ni jednu
poznatu senzaciju anksioznosti, traite da dou. Ako su tamo, traite da se
pokau. To moete da uradite jer se ne krijete niti bjeite od njih. Ne sjedite
u vaem sjeditu molei se da se ne pojave sjetite se kako ste se ponaali
proli put kada su se poele pojavljivati. Najvjerovatnije, poeli ste da
paniite i mislite kako je avion zadnje mjesto na svijetu na kojem elite da
budete. Te misli su rasle do trenutka dok se niste izbezumili od straha, a sve
to se desilo ak i prije nego to su zatvorena vrata aviona.
Ako, meutim, ne osjeate nita alarmantno, to je u redu; itajte novine,
knjigu ili sluajte muziku; ali, da bi bili sigurni, provjeravajte osjeaje s
vremena na vrijeme da vidite ima li ikakvih naznaka anksioznosti.
U nadi da ete dobiti panini napad, svojevoljno pokuavajte da dozovete
senzacije anksioznosti. Zvui kao zadnja stvar koju bi trebali da radite u
elbookers.com
Recite sebi:
Primijeniu tehniku, a ako kasnije stvarno budem imao potrebu da im
kaem, rei u im. Sad u sam da se prepustim iskustvu.
Konano, ako se osjeate vrlo anksiozno i to vas preplavljuje, evo jo
nekoliko savjeta za oputanje prije leta:
Ako ne uzimate nikakve sedative, razmotrite da odete doktoru i
objasnite mu situaciju. ak i ako ga nikad ne uzmete, mala doza
Xanex-a, na primjer, moe biti korisna. U stvari, ja vam preporuujem
da tablete uvijek imate sa sobom. Tako moete rei sebi da, ako
stvarno postane neizdrivo, uvijek moete uzeti tabletu da se smirite.
Sama injenica da ih imate moe utiati anksiozne misli.
Pijte dosta vode i ponesite flau vode sa sobom. Vrlo je lako
dehidrirati na dugim letovima. Voda vam takoe pomae da progutate
tokom uzlijetanja i slijetanja da bi izjednaili pritisak u uima.
Ako mislite da e pomoi, prije polijetanja recite posadi da ste
nervozni kad letite. Oni imaju mnogo iskustva sa tim strahom i uvijek
e biti tu za razgovor ako ih budete trebali, jer to je dio njihovog
posla i za to su i obueni. Neki se osjeaju manje usamljeno kada
posadi kau da se boje letenja. Realnost je da niste sami; vjerovatno
u istom avionu s vama ima jo nervoznih letaa.
Studija sluaja
Stivenov strah od letenja
Prije nego to sam doivio svoj prvi panini napad 1999. godine, godinama
sam letio bez ikakvog straha. Poslije tog prvog napada, koji se dogodio
prilikom sluenja u crkvi, moj stav prema letenju dramatino se promijenio.
Nije bio problem to sam u avionu iznad Atlantskog okeana; problem je bio
to sam van kue. Primijetio sam kako sam poeo smiljati izgovore da ne
letim. Ubjeivao sam djevojku da e nam za praznike biti mnogo ljepe kod
kue i da stvarno nema potrebe da letimo u nepoznata mjesta.
2001. promijenio sam posao i dio njega je bilo i redovno letenje. To je za
mene postalo veliki izvor stresa. No prije leta jedva da sam spavao, a kada
bih se nekako natjerao da uem u avion, dohvatio bih se alkohola da smirim
ivce. Na odredite bih dolazio malo pijan, umoran i nesposoban za posao.
Neto se moralo promijeniti.
Na jednom forumu itao sam o ovom programu i odluio da ga isprobam i da
vidim da li e mi pomoi sa mojim, sada ve hroninim, strahom od letenja.
Za nekoliko dana trebao sam ponovo da letim i stvarno sam traio udo.
Jutro polijetanja je dolo i stigao sam na aerodrom, u rukama nosei mali
prtljag, a u glavi nove vjetine za paniku. Na papiru mi je ova tehnika imala
smisla, ali da li e djelovati u stvarnoj situaciji?
Sjeo sam na svoje sjedite u zadnjem dijelu aviona i skenirao se iznutra da
provjerim kako se osjeam. Da, bio sam uplaen. To je bilo u redu, reeno
mi je da to mogu oekivati. Avion je izaao na pistu i, kao i obino, osjetio
sam malo veu anksioznost. Smijeno je da ja stvarno znam kada e napad
panike da pone. Misli su mi divljale, a oi su lutale po avionu i svaki mali
48
pokret ili zvuk mi je smetao. Imao sam boicu alkohola i razmiljao sam da
li da, kao i obino, popijem malo ili da isprobam novu tehniku.
Moje uzbuenje mora da je bilo ravno onom kao kod vojnika kada iskoi iz
rova i pojuri u borbu. Sjeam se da sam vritao (u mislima) i zvao
anksioznost da doe po mene POKAI MI NAJGORE. Zavalio sam se u
sjedite i ekao napad. Hrabro sam se oslobaao straha. Osjetio sam navalu
adrenalina, ali nisam bio van kontrole. Zato to sam pozivao strah, radije
nego ekao da me talasi udave, osjeao sam se kao da surfujem na njima.
Bilo je mnogo lake jahati ih nego se daviti pod njima. Nastavio sam da
radim ovo jo nekoliko minuta. Kao to sam i itao, strah se u talasima
kretao kroz moje tijelo, ali ako to ima ikakvog smisla, osjeao sam kao da
sam ga nekako sagorijevao. Nakon to je navala prola, osjeao sam se
nekako ivahno, hrabro, kao malo dijete. Godinama se nisam tako osjeao.
Taj let i oni naredni proli su odlino. Nakon jo nekoliko letova, prestao sam
toliko da brinem no ranije. Poeo sam da vjerujem da mogu da se nosim sa
svakom situacijom. Nije sad da sam ba skroz oputen kad letim, i dalje sam
malo napet kad ulazim u avion i kad prolazimo kroz turbulencije. Stvarna
razlika za mene je ta da sam proao tu prepreku koja je letenje inila tako
stranim. Prepreka je bila strah od gubljenja u avionu. Sad shvatam da je
to bila samo iluzija. Dozvolio sam svom umu da vjeruje da je gubljenje
stvarna mogunost i ta misao me je uvukla u spiralu panike.
Zanimljivo, kada sam savladao strah od letenja, briga od doivljavanja
paninog napada na vrstom tlu nestala je. Vjerujem da se to desilo jer je
jedan dio mog uma shvatio da, ako moe da savlada strah u avionu, onda je
pretrpano kino ili vonja automobilom kao etnja u parku.
50
Prva taka veoma je vana. Prosjena zdrava osoba moe da osjeti niz vrlo
neugodnih senzacija tokom govora i nije u opasnosti da izgubi kontrolu, niko
ak nee ni primijetiti ni najmanji trag anksioznosti. Bez obzira kako teko
bilo, uvijek ete zavriti svoj dio, ak i ako ve otpoetka bude teko i vrlo
neugodno. Ni na koji nain neete biti onesposobljeni.
Stvarni uspjeh deava se kada u potpunosti povjerujete da niste u opasnosti
i da e senzacije proi. Ovo je kljuna stvar kod tehnike jednog poteza;
traei jo, vi zapravo govorite:
Svjestan sam da mi ti (anksioznost) nisi prijetnja.
Ono zbog ega se panini napad stalno vraa jeste strah od straha strah
da e vas sledei napad stvarno izbaciti iz cipela i mislite da ste samo pukom
sreom proli napad preivjeli neozlijeeni. Poto su napadi tako strani,
vae samopouzdanje je poljuljano zbog prethodnih anksioznih epizoda.
Jednom, kada shvatite da vam nita ne prijeti, imaete novi odgovor na
anksioznost koja se javlja kada govorite.
Uvijek postoji prelomna taka kada anksioznost prelazi u panini napad, a to
se, kada javno govorite, deava kada pomislite:
Neu moi da se nosim sa tim pred svim ovim ljudima.
Taj djeli sekunde sumnje u samog sebe izaziva navalu adrenalina i
ekstremna anksioznost pojuri u talasima. Meutim ako, kada osjetite tu
poetnu anksioznost, reagujete sa znanjem da vam ona nije prijetnja, tada
e se brzo povui.
Ovaj novi pristup je moan saveznik jer vam govori da je u redu da se
plaite dok javno govorite; osjetiete anksioznost i senzacije, ali ete,
51
zajedno sa njima, proi kroz to. Zato to se on ili ona osjea vrlo anksiozno,
esto i prije poetka govorenja, ta osoba moe pomisliti da je ve iznevjerila
samu sebe. Sada se moete opustiti, to se tie toga, potpuno je prirodno
osjeati anksioznost.
Uzmite za primjer najgoru senzaciju koja vam se ikad desila u toj situaciji
osjeanje opte nelagodnosti zbog gubitka daha. Vaa automatska reakcija
bila bi:
Opasnost doivjeu epizodu anksioznosti, a stvarno sebi ne mogu
dopustiti da mi se to desi ovdje.
U ovoj taki veina reaguje na ovaj nain zbog svih tih senzacija i osjeaju
da im kola idu nizbrdo, a negativne misli se gomilaju i stvaraju anksioznost
koja ima negativan uticaj na vae prezentacijske sposobnosti.
Zato, pustite o Boe, ne sada misao da proe i odmah zauzmite stav:
A tu si pitao sam se kada e doi, i usput, ni malo se ne plaim ni jedne
tvoje senzacije, ovdje sam potpuno bezbjedan.
Umjesto potiskivanja emocija i uzbuenja, vi se kreete kroz njih. Vae tijelo
je blago uzbueno, ba kako bi i treblao da bude tokom govora, zato
oslobodite
tu
energiju
sopstveno
izraavanje.
Potisnite
je
kroz
Ovo izgleda kao mnogo stvari o kojima treba da se razmilja prije govora, ali
u stvari nije. Bili bi iznenaeni da znate koliko nepovezanih misli moete
imati tokom govora. Ovim pristupom usvajate novi stav o samopouzdanju
koje ste negdje izgubili zbog dosadanjeg straha.
Ako je va najvei strah kod javnog govorenja da ete se osjetiti kao u
zamci, onda vam savjetujem da smislite nekakav vid mentalnog oputanja
koje moete pripremiti ranije. Na primjer, na nekim govorima/sastancima i
same sluaoce je mogue ukljuiti u razgovor, pa tako odvraate panju sa
sebe. Neke vidove oputanja moete pripremiti i u glavi. Ne znai da et eih
uopte i upotrijebiti, ali samo znanje da imate izlaz ve vas oputa. To moe
biti neto jednostavno kao zahtjev od sluaoca da se predstave ili davanje
mogunosti da postavljaju pitanja i sl. Razumijem da ovakve diverzije nisu
uvijek mogue i da zavise od situacije, ali bilo ta to moete smisliti uinie
da se osjeate manje sputano.
Studija sluaja
Robertovo iskustvo sa javnim govorenjem
Ja sam izvrni direktor kompanije koja se bavi razvojem softvera. esto
drim govore na konferencijama i prezentacijama naih proizvoda. Grupe
pred kojima govorim variraju od malih do onih od nekoliko stotina ljudi.
Nekoliko godina to sam radio bez problema dok nisam dobio ono to je
kasnije dijagnosticirano kao panini napad. Moj prvi panini napad desio se
tokom jedne vrlo stresne sedmice. Vee prije prezentacije ostao sam do
kasno u gradu i ujutro sam bio pomalo mamuran.
Taman sam htio da ponem svoj dio kad sam osjetio kako mi srce poinje
ubrzano raditi. Osjetio sam trnce u lijevoj ruci i kako mi vrelina udara u
obraze. Bio sam ubijeen da dobijam srani udar. Otiao sam do
organizatora i rekao mu da ne mogu da otvorim prezentaciju zbog virusa i
da je pomjeri za kraj dana.
Ovo me je stvarno uplailo i, iako su svi nalazi, koje sam odmah uradio, bili
uredni, teko mi je bilo povjerovati da je to bila samo anksioznost. Znao
sam ta je anksioznost, ali ovakvu nisam osjetio nikad ranije, ne ovako jaku.
Poto sam do kraja godine imao jo planiranih govora, morao sam da
odradim ovaj da se ne bih skroz preplaio javnih nastupa. Ovo mi je zaista
bio veliki problem jer su javni nastupi kljuni dio moje funkcije u kompaniji.
Moja ena je istraivala po internetu i pronala knjigu Panika zbogom i
kupila je. Otili smo na odmor za vikend to mi je dalo vremena da
sagledam ta se dogaa sa mnom. Navee bih pravio zabiljeke iz programa
i gledao da li postoji nain da ga u potpunosti primijenim da mi pomogne sa
ovim strahom. Senzacije su bile vrlo neugodne i nisam bio siguran da ih ita
osim lijekova moe eliminisati.
Moj sledei govor nije proao savreno, mogao sam i bolje, ali bitna razlika
bila je u tome da vie nisam osjeao senzacije koje su me ranije dovodile u
stanje paninog napada. Mislio sam da su tablete jedini nain da se
oslobodim straha, ali sam nauio da su ta osjeanja u redu; ona su bila
neto to je mom tijelu iz nekog razloga izazivalo ubrzan rad srca, znojenje
dlanova, pritisak u grudima itd.
Nauio sam da drugaije reagujem na to i to je bio preokret. Prije sam sebi
govorio da u umrijeti, a sada te senzacije prihvatam potpuno i ak ih
pozivam i pozdravljam. Samo ih posmatram i ne oznaavam ih kao dobre ili
loe. One su jednostavno ono to jesu senzacije.
Kako je vrijeme prolazilo osjeao sam se sve slobodnije zahvaljujui svom
novom stavu prema senzacijama koji je omoguio da ih veoma brzo
eliminiem. Tokom mog poslednjeg govora u novembru bio sam oputeniji
Poglavlje 5
Kada se suoite sa paninim napadom, tehnika jednog poteza je
najmonije psiholoko orue koje postoji. im osjetite dolazak paninog
napada, primijenite tehniku i odmah ete smiriti situaciju.
Govorili smo o razvoju strategije suoavanja sa strahom da bi ga oslabili i
kontrolisali. Strah je jak samo kad bjeimo od njega i kada ga se bojimo.
Moemo biti njegove rtve samo ako mi to dozvolimo.
Uradite neto ega se plaite i smrt od straha je izvjesna.
- Ralph Waldo Emerson
Sad, da kaemo neto o nus-pojavama paninih napada. Veina ljudi koji
imaju este panine napade kau da su dugo anksiozni, ak i nakon to
panini napad zavri. Panini napadi nisu spontani, sluajni dogaaji. Njihov
korijen je u podsvjesnoj anksioznosti koja je plodno tlo za pojavu napada.
Neki ljudi tvrde da njihovi napadi dolaze iz vedra neba, ali kada se bolje
sagleda, oni su ve osjeali anksioznost i prije pojave paninog napada. U
ovom poglavlju govoriemo o ovoj, pozadinskoj anksioznosti.
Optu anksioznost ljudi opisuju kao vor u stomaku, zajedno sa loim
mislima. Ovakvo stanje naziva se Opti anksiozni poremeaj ili OAP. Ova
opta anksioznost je plodno tlo za razvoj buduih paninih napada i vano je
da bude prepoznata i eliminisana da bi osoba mogla normalno da
funkcionie.
57
Loe misli
Osjeaj nestvarnosti i depresija
Ovo stanje obino se dijagnosticira kao Opti anksiozni poremeaj (OAP) i
esto je povezan sa paninim napadima.
Ako vam je dijagnostificiran Opti anksiozni poremeaj, ne uvjeravajte sebe
da imate kliniku bolest. Nemate. Ovaj poremeaj ne znai da imate
fiziku ili mentalnu bolest. Va mozak je u redu; vae tijelo je u redu.
Kada bih mogao, u knjigama psihologije bih ukinuo termin poremeaj jer
je pogrean. Navodi na ideje o haosu i totalnom slomu psihe, a to nije
tano. OAP je naviknuti nain ponaanja koji se lako moe promijeniti
pratei niz koraka. Ponovo moete ivjeti oputeno ako budete pratili korake
i tehnike koje u vam sada predstaviti.
Promjena stava
Anksioznost nije izazvana negativnom misli, nego nainom na koji reagujete
na nju, reakcijom koja joj omoguava da utie na vas i ima mo nad vama.
Da bi bolje shvatili kako negativna misao djeluje, zamislite sledee:
Stojite na ulici, a svuda oko vas lijeno plutaju misli. Neke su vae, a neke su
iz drugih izvora, kao to su novine, TV, magazini, itd. Primjeujete kako,
kada obratite panju na neku misao, ona vam prilazi blie. Ostale, koje
ignoriete, i dalje plutaju nesmetano.
Kada poblie istraite misao, uviate kako se ona vee za drugu, slinu, i
uhvatite sebe kako skaete od jedne do druge. Nekad su to svakodnevne
misli, kao to su rauni, kuni poslovi i sl., a nekad su to misli o prolosti ili
matanje.
U naem zamiljenom scenariju, vi neoekivano primijetite kako misao koje
se plaite lebdi prema vama. Ovu misao nazvaemo Strah X. X moe biti
panini napad, bolest ili neto bizarno. Ne moete se oduprijeti nagonu da
pogledate u tu misao i, kad joj date punu panju, ona prilazi sve blie i blie.
Reagujete sa strahom jer vam se ne svia to to vidite.
krug
(mir/osjeaj
kontrole
reda)
ili
negativan
krug
srcu
primijetite
pozitivnu
promjenu
vaeg
emocionalnog stanja.
Polaznik se pozove da izae ispred grupe i stane rairenih nogu. Trener tada
kae polazniku da se fokusira na svoje line brige i strahove. Kada se
polaznik fokusira na njih, trener se tiho pomakne u stranu i kae mu da e
pokuati da ga gurne. Tada gurne polaznikovo rame i relativno lako ga izbaci
iz ravnotee. Tada se polazniku kae da zaboravi brige i vizuelizuje vrsto
stojanje na podlozi. Trener tada ponovo pokuava da ga gurne, ali sada
osjea mnogo jai otpor. Polaznik vrsto stoji. Ovo pokazuje koliko je vano
osjeati se vrsto i uravnoteeno, a ne stalno razmiljati. Anksiozne osobe
mogu se osjeati iskljueno iz vlastitog ivota, odnosno kao da je ukljuen
autopilot koji im upravlja ivotom.
Nauiu vas jednu vizuelizaciju koja je podijeljena na tri dijela. Svrha
vizuelizacije je da vam pomogne da se brzo rijeite stresa i napetosti.
Vizuelizacija se moe koristiti kad ste pod stresom, a djelimino je korisna
kada vam loe misli jure glavom. Postoji bezbroj takvih vizuelizacija koje
moete nai u razliitim kursevima samopomoi, ali ja sam kombinovao tri
najefikasnije
i prilagodio
ih tako
Da bi vam bilo lake navii se, kod udaha brojte do tri, napravite pauzu,
onda brojte do tri dok izdiete (ili do 2, ili do 4 kako vam je lake). Ovo e
vam takoe pomoi da se koncentriete samo na disanje, da ne mislite ni na
ta drugo. Ako druge misli ponu nadolaziti, samo ih pustite da prou i
obratite panju na disanje i brojanje. Nastavite tako nekoliko minuta. Ako
vjebate ovo, zateete miie dijafragme i poee normalno da rade, a vi
ete se osjeati lijepo i oputeno cijelo vrijeme.
Kada ste doivite taj osjeaj da ste vrsto srasli sa tlom kao drvo, elim da
vizuelizujete oblak jarkog svjetla koji se formira visoko iznad vas.
68
Munja iz tog sjajnog oblaka udara u tjeme vae glave i formira snop jarko
bijele svjetlosti koja se sa vae glave polako sputa niz tijelo, preko nogu i
kroz prste. Kada svjetlost pree preko vas, osjetite kako vam se um
razbistrava. Doivljavate prosvjetljenje uma i ienje svog otpada koji se
tamo nalazi. Ponovite ovu sliku etiri ili pet puta, sve dok ne osjetite bistrinu
i olakanje.
69
Dijeta
Voda
Ne postoji bri nain za smanjenje opte anksioznosti od pravilne ishrane i
redovne hidratacije organizma. Jedan od najefikasnijih sastojaka vae dijete
jeste voda. Voda sjajno gasi e a za vas jo vanije anksioznost.
Skoro svaka tjelesna funkcija zavisi od toka vode kroz va sistem. Voda
transportuje hormone, hemijske nosioce poruka i hranljive sastojke do
vitalnih organa. Kada tijelo nije dovoljno hidrirano, ono moe da reaguje na
razne naine, npr. anksioznou, za koju nikad ne bismo pomislili da je
vezana za slabu hidrataciju.
Evo
nekoliko
zanimljivih
informacija
vodi:
Redovno pijenje vode je najznaajnija stavka kod vae dijete. Kada smo
dehidrirani, nae elije to osjete na molekularnom nivou i to prenose u
podsvijest, gdje anksioznost lukavo eka da izae. Da bi postigli balans
tenosti, dnevno bi trebalo da pijemo osam aa vode.
Da li ste ikada ranije osjetili efekte dehidracije na vae emocije? Ako ste
ikada imali jak mamurluk nakon lude noi, onda razumijete kakav je osjeaj
dehidratacije. Mamurluk je rezultat dehidratacije i neravnotee elektrolita.
Siguran sam da mnogi od vas imaju tzv. Strah od mamurluka. To je jak
osjeaj anksioznosti i nervoze koji je rezultat dehidracije, koja je opet,
uzrokovana mamurlukom. Za nekoga ko pati od anksioznosti, najsigurniji
nain da dobije panini napad jeste da navee popije dosta alkohola i saeka
mamurluk ujutro.
Dijeta (Hrana)
Veina ljudi dri veoma kisele dijete to, ne samo da uzrokuje veu
podlonost stresu, nego izaziva i niz drugih ozbiljnih zdravstvenih problema.
Vaa dijeta je neto nad im odmah moete preuzeti kontrolu. Kada
ovladate njome, ne samo da ete poboljuati vae fiziko zdravlje, nego ete
izgraditi i pozitivan stav koji kae, Ja imam kontrolu nad svojim tijelom.
Kisela
dijeta
izbalansirano
moe
pogorati anksioznost.
Tijelo
je
zdravije
ako
je
eerom
soli
su
kisela
hrana.
Patrnak
Rutabagas
Gljive
Mahune
Graak
Bijeli krompir
Dinja
Cerovaa
Karfiol
Krompir
Mandarina
Jagoda
Naranda
Groe
Kajsija
Borovnica
Breskva
Malina
Kruka
Jabuka
Grah
Suha smokva
Suhe datule
Banana
Groice
Avokado
Suha ljiva
Slatki krompir
Lubenica
Badem
Proso
Sirup
Zelena repica
Celer
Blitva
Grba
Kiseli kupus
Zelena salata
Limeta
Krastavac
Rotkva
Kupus
Brokula
Cvekla
Prokelj
Mrkva
Soja
Ananas
Sirovi pinat
Minerali
Minerali u organizmu napadaju kiseline i ponitavaju ih, odnosno stvaraju
alkalno okruenje. Nedostatak minerala moe dovesti do kisele tjelesne pH
vrijednosti. Minerali odravaju alkalnost u tijelu i ravnotea moe biti
poremeena usljed nedostatka minerala. Zaostaci i minerala i kiselina
izluuju se preko urina. Vremenom, minerali se iscrpe ukoliko se ne
obnavljaju. To je razlog zato minerali moraju biti sastavni dio vae dijete.
Ako konzumiranjem voa i povra ne moemo dobiti dovoljno minerala,
tada trebamo uzimati dodatke prehrani koji ih sadre.
Najbolji hranljivi sastojci koji pomau tijelu da se nose stresom ukljuuju
kompleks B vitamina, sirovi koncentrat nadbubrenjaka, suha jetra,
laneno ulje i koloidni minerali. Balansirani suplement vitamina Bkompleksa je kljuan za normalno luenje nadbubrene lijezde. Bez Bkompleksa lijezda nee proizvoditi dovoljno vitamina.
Minerali su apsolutno kljuni za normalno funkcionisanje tijela, naroito
autonomnog nervnog sistema. Dobar primjer njihove vanosti jeste
mineral magnezijum. Magnezijum je prisutan u preko 270 biohemijskih
reakcija u tijelu. Takoe pomae u regulaciji pH (ravnotea kiselina i baza).
Ljudsko tijelo funkcionie sa vrlo malim oscilacijama pH vrijednosti.
Natrijum i kalijum su kljuni za funkcionisanje nervnog sistema. Bez bilo
kojeg od njih, na nervni sistem ne bi funkcionisao i umrli bi. Ovi minerali
obino se nalaze u povru koje jedemo. Meutim, zbog osiromaenja tla,
minerali iz povra lagano nestaju. Zato je ponekad neophodno uzimati
minerale iz suplemenata, odnosno dodataka prehrani.
Istina je da je vrlo teko odrati snagu i pouzdati se u svoju sposobnost da
se moemo nositi sa svim to nam ivot nosi, ako u prehrani imamo
manjak vitalnih stvari. Zadovoljite potrebe svog tijela i biete sposobni da
se suoite, ne samo sa paninim napadima, nego i sa svim oblicima
svakodnevnog stresa.
Vjeba
Vjeba je odlina i vrlo korisna za prevazilaenje stresa i anksioznosti.
Pored svih dokazanih i dokumentovanih koristi koje donosi, vjeba takoe
pomae da poveate vjeru u sposobnosti svog tijela.
Tokom paninog napada, mnogi simptomi su slini onima nakon dobre
vjebe:
-
Ubrzan puls
Znojenje
Brzo disanje
srca ubrzano poveaju tokom paninog napada. Moi ete da kaete sebi
da to nije nita i da e se otkucaji vratiti u normalu jer je vae tijelo to
radilo mnogo puta do sada. Svjesni ste da se nakon kratkog perioda vae
tijelo vraa u stanje oputenosti.
Faktor straha zbog neobinih senzacija je za mnoge glavni okida paninih
napada. Vjeba je zdrav stres za tijelo. Pomae nam da se oslobodimo
nagomilane napetosti u nama i slui kao odlian ventil za izduvavanje.
Da bi potpuno izgradili vjeru u fizike sposobnosti vaeg tijela, trebalo bi
da minimalno 20 do 30 minuta dnevno radite kardiovaskularne vjebe. To
moe biti brzo hodanje, tranje, plivanje bilo ta to e vas dobro
oznojiti. Kada ponete sa programom vjebanja, najbolje je da krenete
lagano i da postavite skromne ciljeve pred sebe. Izaberite aktivnost koja
nije preteka i u kojoj uivate, tako da ne odustanete.
Radite vjebe tako da vam srce brzo udara i da teko diete. Najbolja je
vjeba u kojoj par minuta radite na granici izdrljivosti, a onda usporite,
odmorite, pa opet punom parom. Na taj nain pomjerate granice
izdrljivosti i nikad ne stagnirate. Kada vae tijelo zaista dovedete u formu,
vae samopouzdanje e biti ogromno. Siguran sam da ste i prije nekad
vjebali i osjetili taj elan nakon vjebe. To je jasna poruka da je ubrzan rad
srca i teko disanje sasvim prirodno i normalno i da ih vae tijelo sa
lakoom podnosi.
Nedavno istraivanje pokazuje da vjeba u vaem mozgu puni odbojnike
stresa. Fiziki aktivni ljudi su manje anksiozni i depresivni od onih
neaktivnih. Istraivai sada trae vezu izmeu vjebanja i hemikalija u
mozgu
koji
su
povezani
sa
stresom,
anksioznou
depresijom.
Odvraanje panje
Da bi se odmakli od opte anksioznosti, potrebno je da se 100% bacite u
ta god je pri ruci. Na poetku to moe biti teko, naroito ako ste
okupirani svakodnevnim poslovima kao to je pranje sua, kupovina
namirnica, za koje i ne treba toliko angaovanja. Ono to trebate je da
radite neto to e vam kompletno okupirati panju, neto u ta se
potpuno moete udubiti. to je aktivnost fiziki zahtjevnija, to bolje.
To moe biti rad u bati, sviranje na nekom muzikom instrumentu,
bavljenje nekim sportom ili jednostavno dobar razgovor sa prijateljem.
Ideja je da pronaete neto to moete raditi svakodnevno to e vam
odvratiti panju od loih misli.
to se vie unesete u neku aktivnost, to se vie ukljuujete u ivot i
osjeate manju anksioznost. Jedna od najboljih aktivnosti za odvraanje
panje i koju ja preporuujem ako niste sigurni ime bi se bavili, jeste
volontiranje u nekoj humanitarnoj organizaciji ili dogaaju. To moe biti
javna kuhinja, pomaganje
beskunicima
biti i
Ako zamislite da su sve loe, anksiozne misli, koje idu kroz va um, kao
rolna filma koja prolazi kroz projektor (va um) i izlaze u va ivot,
fokusiranje na neku aktivnost smjesta presijeca tu rolnu i dovodi vas
direktno ovdje i sada. Kada ivite u trenutku, nema mjesta za anksioznost.
To vaem umu i tijelu kupuje vrijeme za relaksaciju i izbacivanje
nagomilanih hemikalija koje uzrokuju anksioznost iz vaeg sistema.
(TFT))
misli vjerovatno
je
drugaija od bilo
kojeg drugog
psiholokog tretmana koji ste dosad isprobali ili uli za njega. To je sistem
koji dolazi do sri uzroka problema i rjeava ga, bio taj problem panini
napad, trauma, fobija, tuga itd., jednostavno tapkajui po odreenim
takama na vaem tijelu. Da bi potpuno razumjeli TFT, kratko u vas
upoznati sa osnovama akupunkture.
Akupunktura dodiruje energetski sistem tijela. Ovaj drevni sistem lijeenja,
koji su razvili Kinezi, zasnovan je na pretpostavci da stimulacija toka
energije u tijelu aktivira mreu samoizlijeenja.
TFT upravo oko te energije primjenjuje svoju tehniku. TFT je proces gdje
se dodiruju tano odreene take, gdje se tradicionalno bodu igle, da bi se
stimulisala energija ili i i uklonile blokade energetskog polja iz sistema.
Terapeuti Polja misli opisuju emocije kao informacije koncentrisane u
obliku energije, vezane za ono to se odnosi na polje misli. Tretman se
zasniva na djelovanju na bioenergiju tijela tako to e se prstima dodirivati
odreene take na tijelu koje se nalaze du energetskih meridijana. Vjeruje
se da negativne emocije budu blokirane ili ponu da stagniraju u
energetskom polju i to uzrokuje razvoj anksioznosti, iracionalnih strahova,
itd. Te negativne emocije se onda eliminiu nizom tapkanja prstima po
specifinim takama.
Moram priznati, na poetku sam bio skeptian prema ovoj terapiji, ali
izvjetaji i prie ljudi koji su je isprobali zaista su ohrabrujui. Objasniu
vam kako ide terapija. Prvo, ispitanik se podstie da misli na problem, tj.
anksioznost i panine napade i onda na skali od 1 do 10 kau koliko je to
uznemirujue za njega. Imajui to u vidu, odreuju se vjebe tapkanja na
odreene dijelove tijela u odreenim razmacima. Kada se to zavri, uklanja
se dizbalans energije u tijelu i eliminiu se negativne emocije i simptomi
stresa.
Moe li vam ovo stvarno pomoi? Pa, najjednostavniji nain je da probate.
Vrlo interesantno je da ova tehnika djeluje gotovo trenutno. Potrebno je
nita vie od tapkanja po odreenim takama, znai potpuno bezopasna
terapija za eksperimentisanje. Ljudi su oduevljeni ovom tehnikom i priali
su mi koliko im je pomogla, pogotovo kod uklanjanja vora u stomaku,
to je esto kod anksioznosti.
Sada u vam pokazati niz vjebi tapkanja koje se koriste kod anksioznosti i
paninih napada. (Postoje razliite vjebe za razliite negativne emocije i
fobije).
Korak 1
Korak 3
Tapkajte malo jae na bonoj strani grudi, ispod ruke, 10-ak centimetara
tano ispod pazuha, opet 5 puta. Ova taka je kod mukaraca u nivou sa
bradavicom, a kod ena je u nivou sa kopom grudnjaka (Slika 2.)
Korak 4
Naite taku kljune kosti na sledei nain. Dva prsta bilo koje ruke
stavite na grlo i klizite nadole do gornjeg dijela grudne kosti. Odatle idite
nadole jo 3 cm, pa onda idite 3 cm lijevo ili desno. Ovu taku tapkajte 5
puta (Slika 3).
Korak 5
Sada se zapitajte kako se osjeate. Ako je nivo opao za 2 ili vie stepena
na skali, nastavite sa korakom 6. Samo ukoliko nema promjene ili je
ima vrlo malo, pratite sledee instrukcije. U suprotnom nastavite sa
korakom 6:
Korak 6
U redu, osjetili ste smanjenje anksioznosti ili osjeanja koji prethode
paninim napadima. Sledei korak naziva se gama taka. Nalazi se na
zadnjoj strani ake oko 2.5 cm ispod ispupenja prstenjaka i malog prsta
kada zatvorite aku (Slika 5). Ponite tapkati taku sa dva prsta druge
ruke, 3 puta u sekundi i nastavite tapkati dok izvodite sledei niz
koraka.
1. Zatvorite oi
2. Otvorite oi
3. Pomjerite oi nadole u jednu stranu, glava mirno
4. Pomjerite oi nadole u drugu stranu, glava mirno
5. Zakolutajte oima u jednom smjeru
6. Zakolutajte oima u drugom smjeru
7. Otpjevuite nekoliko nota neke pjesme
8. Glasno brojte od 1 do 5
9. Otpjevuite nekoliko nota pjesme
Ovdje je trik da neprestano tapkate gama taku dok prolazite kroz sve ove
korake.
Korak 7
Sada ponovo ocijenite nivo anksioznosti. Kolika je ona sad na skali od 1 do
10.
Ako je ocijenite sa 1, odnosno da je vie nema, tada preite na korak 8.
Ako se smanjila, ali ne znaajno, vratite se na korak 5. i tapkajte PR taku
kao to je opisano u tom koraku, samo to ete sada umjesto 5 puta,
tapkati 15 puta.
Poglavlje 6
Piti lijekove ili ne
vrlo
brzo),
Poglavlje 7
Otkrivanje vaeg skrivenog potencijala
Kao to smo vidjeli, ubrzan puls ili stezanje u grudima nije ono to izaziva
strah kada panini napad udari. Strah se vee za brigu koja kae, Ne
mogu da se borim sa ovim, ovo je previe, ne mogu da se nosim sa ovom
situacijom, moram da pobjegnem.
Ne. Panini napad je doao i, kao i uvijek, otiao. Sada, kad ste naoruani
tehnikama koje ste ovdje nauili, pogotovo tehnikom jednog poteza,
vidjeete kako e se budui panini napadi povui brzo kao to su i doli.
Ovdje se nalazi osnova za ponovnu izgradnju vjere u sebe.
Podsjetite sebe na ovo, ne samo kad ste uplaeni, nego kad god imate
slobodnog vremena za sebe. Vrtite taj film u glavi, ponovo i ponovo, o
svim tim paninim napadima koji su doli i otili, a vi ste ostali
neozlijeeni; u stvari, ne samo neozlijeeni, nego i netaknuti.
Budite ponosni na vaa iskustva niste kukavika rtva, nego borac koji je
pobijedio napad i nastavio da obavlja svoje dunosti na poslu, a kasnije jo
otiao i pokupio djecu iz kole. Nastavili ste sa ivotom.
Izgradite obilje uspomena i bie vai prijatelji, izvor energije. Zapiite ih jer
ete ih tako uvrstiti i napraviti jo realistinijim u vaem umu. esto ih
itajte sebi.
Zakljuak
Primijenite tehnike koje su opisane u ovoj knjizi. Uzmiite sebi vremena,
radite dan po dan. Uskoro, pogledaete oko sebe i zatei se kako ivite
potpuno nov ivot, pun samopouzdanja i bez straha. Ova knjiga je
napisana za sve koji pate od paninih napada, ali prvenstveno za one koje
misle da e im cijeli ivot proi u strahu i teroru i da nema izlaza. Vaa
budunost bie svijetla. Kako ja to znam? Zato to sad imate tehniku koja
je mnogim ljudima promijenila ivot; napravili ste prvi korak investirajui u
svoje zdravlje samo kupivi ovu knjigu. Kada uloite trud, uspjeh je
siguran. Najtamnije je prije svitanja, ali svitanje uvijek doe.
Reference
Wegner, D.M., Schneider, D.J., Carter, S., III & White, L. (1987) Paradoxical effects of thought
suppression. Journal of Personality and Social Psychology, 58, 409-418.
elbookers.com