4.

Podeavanje regulatora
Za rad sa hidraulinim regulatorom potrebno je izvriti sljedee korake:
1.
2.
3.
4.

Iskljuiti sistem ako je ranije bio ukljuen.

Provjeriti pumpu i pripremni dio sistema.
Smaknuti nepotrebne elemente i osloboditi prostor za rad sa sistemom.
Postaviti odgovarajue elemente po datoj emi.
4.1. Provjeriti da li su elementi dobro privreni. Ne smiju da budu labavi
niti nesigurni.
4.2. Elementi moraju biti iskljueni. To osigurava da sistem nakon to se
pusti u rad nee
ometati ve ranije postavljene elemente niti e izvriti neke
neeljene akcije.
4.3. Paziti na postavljanje elemente po eventualnoj proceduri i daljnim
njihovim spajanjem.
5. Uzimanje i spajanje elemenata sa odgovarajuim crijevima.
5.1. Odabiranje valjane duine crijeva. Sva crijeva ne smiju da se zateu
zbog davanja bolje
sigurnosti pri radu.
5.2. Crijeva se mogu odabrati iz tri osnovne kategorije: 600mm, 1000mm i
1500mm.
6. Prilikom iskljuivanja sistema i uklanjanja elemenata potrebno je prvo izvui
pritisak iz sistema. Ostali elementi se takoer otpajaju ovisno o svojim
pojedinostima pratei koncept spajanja.
6.1. Crijeva je potrebno pritisnuti pri kraju gdje su spojena, malo zaokrenuti
u odreenu stranu, te povui prema sebi.
6.2. Izvrni i upravljaki elementi, poput ventila, uglavnom imaju odreene
arafe ili druge
prekidae preko kojih su spojeni.
4. Podeavanje regulatora
Za rad sa hidraulinim regulatorom potrebno je izvriti sljedee korake:
1.
2.
3.
4.

Iskljuiti sistem ako je ranije bio ukljuen.

Provjeriti pumpu i pripremni dio sistema.
Smaknuti nepotrebne elemente i osloboditi prostor za rad sa sistemom.
Postaviti odgovarajue elemente po datoj emi.
4.1. Provjeriti da li su elementi dobro privreni. Ne smiju da budu labavi
niti nesigurni.
4.2. Elementi moraju biti iskljueni. To osigurava da sistem nakon to se
pusti u rad nee
ometati ve ranije postavljene elemente niti e izvriti neke
neeljene akcije.
4.3. Paziti na postavljanje elemente po eventualnoj proceduri i daljnim
njihovim spajanjem.
5. Uzimanje i spajanje elemenata sa odgovarajuim crijevima.
5.1. Odabiranje valjane duine crijeva. Sva crijeva ne smiju da se zateu
zbog davanja bolje
sigurnosti pri radu.
5.2. Crijeva se mogu odabrati iz tri osnovne kategorije: 600mm, 1000mm i
1500mm.
6. Prilikom iskljuivanja sistema i uklanjanja elemenata potrebno je prvo izvui
pritisak iz sistema. Ostali elementi se takoer otpajaju ovisno o svojim
pojedinostima pratei koncept spajanja.
6.1. Crijeva je potrebno pritisnuti pri kraju gdje su spojena, malo zaokrenuti
u odreenu stranu, te povui prema sebi.

6.2. Izvrni i upravljaki elementi, poput ventila, uglavnom imaju odreene

arafe ili druge
prekidae preko kojih su spojeni.
4. Podeavanje regulatora
Za rad sa hidraulinim regulatorom potrebno je izvriti sljedee korake:
1.
2.
3.
4.

Iskljuiti sistem ako je ranije bio ukljuen.

Provjeriti pumpu i pripremni dio sistema.
Smaknuti nepotrebne elemente i osloboditi prostor za rad sa sistemom.
Postaviti odgovarajue elemente po datoj emi.
4.1. Provjeriti da li su elementi dobro privreni. Ne smiju da budu labavi
niti nesigurni.
4.2. Elementi moraju biti iskljueni. To osigurava da sistem nakon to se
pusti u rad nee
ometati ve ranije postavljene elemente niti e izvriti neke
neeljene akcije.
4.3. Paziti na postavljanje elemente po eventualnoj proceduri i daljnim
njihovim spajanjem.
5. Uzimanje i spajanje elemenata sa odgovarajuim crijevima.
5.1. Odabiranje valjane duine crijeva. Sva crijeva ne smiju da se zateu
zbog davanja bolje
sigurnosti pri radu.
5.2. Crijeva se mogu odabrati iz tri osnovne kategorije: 600mm, 1000mm i
1500mm.
6. Prilikom iskljuivanja sistema i uklanjanja elemenata potrebno je prvo izvui
pritisak iz sistema. Ostali elementi se takoer otpajaju ovisno o svojim
pojedinostima pratei koncept spajanja.
6.1. Crijeva je potrebno pritisnuti pri kraju gdje su spojena, malo zaokrenuti
u odreenu stranu, te povui prema sebi.
6.2. Izvrni i upravljaki elementi, poput ventila, uglavnom imaju odreene
arafe ili druge
prekidae preko kojih su spojeni.
4. Podeavanje regulatora
Za rad sa hidraulinim regulatorom potrebno je izvriti sljedee korake:
1.
2.
3.
4.

Iskljuiti sistem ako je ranije bio ukljuen.

Provjeriti pumpu i pripremni dio sistema.
Smaknuti nepotrebne elemente i osloboditi prostor za rad sa sistemom.
Postaviti odgovarajue elemente po datoj emi.
4.1. Provjeriti da li su elementi dobro privreni. Ne smiju da budu labavi
niti nesigurni.
4.2. Elementi moraju biti iskljueni. To osigurava da sistem nakon to se
pusti u rad nee
ometati ve ranije postavljene elemente niti e izvriti neke
neeljene akcije.
4.3. Paziti na postavljanje elemente po eventualnoj proceduri i daljnim
njihovim spajanjem.
5. Uzimanje i spajanje elemenata sa odgovarajuim crijevima.
5.1. Odabiranje valjane duine crijeva. Sva crijeva ne smiju da se zateu
zbog davanja bolje
sigurnosti pri radu.
5.2. Crijeva se mogu odabrati iz tri osnovne kategorije: 600mm, 1000mm i
1500mm.

6. Prilikom iskljuivanja sistema i uklanjanja elemenata potrebno je prvo izvui

pritisak iz sistema. Ostali elementi se takoer otpajaju ovisno o svojim
pojedinostima pratei koncept spajanja.
6.1. Crijeva je potrebno pritisnuti pri kraju gdje su spojena, malo zaokrenuti
u odreenu stranu, te povui prema sebi.
6.2. Izvrni i upravljaki elementi, poput ventila, uglavnom imaju odreene
arafe ili druge
prekidae preko kojih su spojeni.

5. Pravila prilikom putanja regulatora u rad

Da se regulator pustio u rad moraju se pridravati odreeni koraci:
1. Provjeriti da li je sistem iskljuen i da je sva tekuina povuena u rezervoar.
Pritisak se mora spustiti na minimalnu relativnu vrijednost. Nakon toga drati
sistema na off stanju preko on/off ventila dok ne bude konano bio puten u rad,
kako ne bi se dovelo do iznenadnih curenja ili slinih problema.
2. Provjeriti da li su svi elementi postavljeni i spojeni i da li su oni izlazi koji nisu
spojeni za druge elemente zagueni, odnosno zatvoreni. Takoer sva crijeva
moraju biti vrsta i ne bi se trebala moi odvojiti bez praenja ranije navedenih
koraka (vrstog primanja, zaokreta i povlaenja).
3. Ventili i priguivai moraju biti u neturalnom ili zatvorenom stanju. Posebno
priguivai najee imaju element koji odgovara namjetanju odgovarajueg
protonog stanja.
4. Nakon sigurnosne provjere, pritisnuti glavno aktivacijsko dugme. Drati
dovoljno da se pokrene motor i omogui pumpi dovlaenje pritiska.
5. Namjestiti glavni ventil na pumpi i samim time koliinu pritiska. Najbolje je
krenuti od manjih vrijednosti, a onda poveavati prema veim (namjestiti krajnju
vrijednost negdje na 6 bara).
6. Otvoriti glavni on/off ventil i ostale pratee regulatorske ventile.
7. Vriti kontrolu pritiska i rada aktuatora sa odgovarajuim ventilima.
5. Pravila prilikom putanja regulatora u rad
Da se regulator pustio u rad moraju se pridravati odreeni koraci:
1. Provjeriti da li je sistem iskljuen i da je sva tekuina povuena u rezervoar.
Pritisak se mora spustiti na minimalnu relativnu vrijednost. Nakon toga drati
sistema na off stanju preko on/off ventila dok ne bude konano bio puten u rad,
kako ne bi se dovelo do iznenadnih curenja ili slinih problema.
2. Provjeriti da li su svi elementi postavljeni i spojeni i da li su oni izlazi koji nisu
spojeni za druge elemente zagueni, odnosno zatvoreni. Takoer sva crijeva
moraju biti vrsta i ne bi se trebala moi odvojiti bez praenja ranije navedenih
koraka (vrstog primanja, zaokreta i povlaenja).
3. Ventili i priguivai moraju biti u neturalnom ili zatvorenom stanju. Posebno
priguivai najee imaju element koji odgovara namjetanju odgovarajueg
protonog stanja.
4. Nakon sigurnosne provjere, pritisnuti glavno aktivacijsko dugme. Drati
dovoljno da se pokrene motor i omogui pumpi dovlaenje pritiska.
5. Namjestiti glavni ventil na pumpi i samim time koliinu pritiska. Najbolje je
krenuti od manjih vrijednosti, a onda poveavati prema veim (namjestiti krajnju
vrijednost negdje na 6 bara).
6. Otvoriti glavni on/off ventil i ostale pratee regulatorske ventile.

7. Vriti kontrolu pritiska i rada aktuatora sa odgovarajuim ventilima.

5. Pravila prilikom putanja regulatora u rad
Da se regulator pustio u rad moraju se pridravati odreeni koraci:
1. Provjeriti da li je sistem iskljuen i da je sva tekuina povuena u rezervoar.
Pritisak se mora spustiti na minimalnu relativnu vrijednost. Nakon toga drati
sistema na off stanju preko on/off ventila dok ne bude konano bio puten u rad,
kako ne bi se dovelo do iznenadnih curenja ili slinih problema.
2. Provjeriti da li su svi elementi postavljeni i spojeni i da li su oni izlazi koji nisu
spojeni za druge elemente zagueni, odnosno zatvoreni. Takoer sva crijeva
moraju biti vrsta i ne bi se trebala moi odvojiti bez praenja ranije navedenih
koraka (vrstog primanja, zaokreta i povlaenja).
3. Ventili i priguivai moraju biti u neturalnom ili zatvorenom stanju. Posebno
priguivai najee imaju element koji odgovara namjetanju odgovarajueg
protonog stanja.
4. Nakon sigurnosne provjere, pritisnuti glavno aktivacijsko dugme. Drati
dovoljno da se pokrene motor i omogui pumpi dovlaenje pritiska.
5. Namjestiti glavni ventil na pumpi i samim time koliinu pritiska. Najbolje je
krenuti od manjih vrijednosti, a onda poveavati prema veim (namjestiti krajnju
vrijednost negdje na 6 bara).
6. Otvoriti glavni on/off ventil i ostale pratee regulatorske ventile.
7. Vriti kontrolu pritiska i rada aktuatora sa odgovarajuim ventilima.

6. Opis redoslijeda rada regulatora

Svi elementi kod hidraulinog sistema odgovaraju konanoj hiearhiji postavljenoj
preko osnovnih pet nivoa eme. Po izvravanju se prati sljedei redoslijed:
1. Sigurnosna provjera sistema i putanja u rad preko paljenja elektromotora i
pripreme ulja za dovod preko pumpe. Tu se nalazi i posebni filter na izlazu za
odvajanje ulja od nekih neistoa.
2. Putanje pritiska u ostatak sistema se uglavnom regulie preko glavnog on/off
ventila. Postavljanje ruice na on omoguava konani rad sistema. on/off ventil se
spaja na poetku izmeu pumpe i rezervoara.
3. Kontrola rada aktuatora se uglavnom vri preko razvodnih, odnosno signalnih
ventila. Oni imaju dva osnovna stanja, otvoreno i zatvoreno (odreeni imaju i
neutralno stanje). Kontrolom tih stanja uglavnom utie na rad glavnog kontrolnog
ventila ili samog aktuatora. Kontrola se vri peko odgovarajue ruice, tipkala ili
nekog drugog kontrolnog dijela.
4. Preko manometara se oitava vrijednost pritiska na odreenim takama, a
preko regulatora pritiska se namjeta procenat protoka pritiska iz ulaza prema
izlazu toga elementa i dalje prema ostatku sistema.
5. Zadnji element na koji se utie je aktuator, koji moe da bude cilindar. Njegov
rad ovisi o dovedenom pritisku i koliini toga pritiska.
6. Opis redoslijeda rada regulatora
Svi elementi kod hidraulinog sistema odgovaraju konanoj hiearhiji postavljenoj
preko osnovnih pet nivoa eme. Po izvravanju se prati sljedei redoslijed:

1. Sigurnosna provjera sistema i putanja u rad preko paljenja elektromotora i

pripreme ulja za dovod preko pumpe. Tu se nalazi i posebni filter na izlazu za
odvajanje ulja od nekih neistoa.
2. Putanje pritiska u ostatak sistema se uglavnom regulie preko glavnog on/off
ventila. Postavljanje ruice na on omoguava konani rad sistema. on/off ventil se
spaja na poetku izmeu pumpe i rezervoara.
3. Kontrola rada aktuatora se uglavnom vri preko razvodnih, odnosno signalnih
ventila. Oni imaju dva osnovna stanja, otvoreno i zatvoreno (odreeni imaju i
neutralno stanje). Kontrolom tih stanja uglavnom utie na rad glavnog kontrolnog
ventila ili samog aktuatora. Kontrola se vri peko odgovarajue ruice, tipkala ili
nekog drugog kontrolnog dijela.
4. Preko manometara se oitava vrijednost pritiska na odreenim takama, a
preko regulatora pritiska se namjeta procenat protoka pritiska iz ulaza prema
izlazu toga elementa i dalje prema ostatku sistema.
5. Zadnji element na koji se utie je aktuator, koji moe da bude cilindar. Njegov
rad ovisi o dovedenom pritisku i koliini toga pritiska.
6. Opis redoslijeda rada regulatora
Svi elementi kod hidraulinog sistema odgovaraju konanoj hiearhiji postavljenoj
preko osnovnih pet nivoa eme. Po izvravanju se prati sljedei redoslijed:
1. Sigurnosna provjera sistema i putanja u rad preko paljenja elektromotora i
pripreme ulja za dovod preko pumpe. Tu se nalazi i posebni filter na izlazu za
odvajanje ulja od nekih neistoa.
2. Putanje pritiska u ostatak sistema se uglavnom regulie preko glavnog on/off
ventila. Postavljanje ruice na on omoguava konani rad sistema. on/off ventil se
spaja na poetku izmeu pumpe i rezervoara.
3. Kontrola rada aktuatora se uglavnom vri preko razvodnih, odnosno signalnih
ventila. Oni imaju dva osnovna stanja, otvoreno i zatvoreno (odreeni imaju i
neutralno stanje). Kontrolom tih stanja uglavnom utie na rad glavnog kontrolnog
ventila ili samog aktuatora. Kontrola se vri peko odgovarajue ruice, tipkala ili
nekog drugog kontrolnog dijela.
4. Preko manometara se oitava vrijednost pritiska na odreenim takama, a
preko regulatora pritiska se namjeta procenat protoka pritiska iz ulaza prema
izlazu toga elementa i dalje prema ostatku sistema.
5. Zadnji element na koji se utie je aktuator, koji moe da bude cilindar. Njegov
rad ovisi o dovedenom pritisku i koliini toga pritiska.
6. Opis redoslijeda rada regulatora
Svi elementi kod hidraulinog sistema odgovaraju konanoj hiearhiji postavljenoj
preko osnovnih pet nivoa eme. Po izvravanju se prati sljedei redoslijed:
1. Sigurnosna provjera sistema i putanja u rad preko paljenja elektromotora i
pripreme ulja za dovod preko pumpe. Tu se nalazi i posebni filter na izlazu za
odvajanje ulja od nekih neistoa.
2. Putanje pritiska u ostatak sistema se uglavnom regulie preko glavnog on/off
ventila. Postavljanje ruice na on omoguava konani rad sistema. on/off ventil se
spaja na poetku izmeu pumpe i rezervoara.

3. Kontrola rada aktuatora se uglavnom vri preko razvodnih, odnosno signalnih

ventila. Oni imaju dva osnovna stanja, otvoreno i zatvoreno (odreeni imaju i
neutralno stanje). Kontrolom tih stanja uglavnom utie na rad glavnog kontrolnog
ventila ili samog aktuatora. Kontrola se vri peko odgovarajue ruice, tipkala ili
nekog drugog kontrolnog dijela.
4. Preko manometara se oitava vrijednost pritiska na odreenim takama, a
preko regulatora pritiska se namjeta procenat protoka pritiska iz ulaza prema
izlazu toga elementa i dalje prema ostatku sistema.
5. Zadnji element na koji se utie je aktuator, koji moe da bude cilindar. Njegov
rad ovisi o dovedenom pritisku i koliini toga pritiska.