TEKSTOVI IZ LATINSKOG KOJI E BITI NA TESTU

Tekst br. 1
Reja Silvija
Reja Silvija uva plamen u hramu boice Veste.
Reja sjedi i plae u hramu, jer se boji strica.
Reji je otac Numitor, prvoroenac Proke.
Proka vlada u Albi Longi, daleko iza Askanija Jula, sina Eneje.
Numitor ima i sina Amulija.
Sinu prvoroencu oporukom ostavlja kraljevstvo (kraljevsku vlast), ali Amulije
pakou nadilazi pravdu i prvoroenca Proke tjera u bijeg.
Ali Fortuna se smije: >>Izdri, djevojko, i ne plai!<<
Tekst br. 2
Romul i Rem
Mukarac trai (ili=ne nalazi) djevojku u vrtu hrama.
Mukarac je Mars, bog rata.
Bog potajno voli Reju.
Djevojka raa sinove blizance.
Amulije Reju alje (ili=stavlja) u okove.
Robu zapovijeda: >>Utopi djeake u valove rijeke.<<
Val djeake vodi na obalu rijeke.
Ondje vuica djeacima prua sisu (ili=doji djeake) i djeake odgaja.
Pastir Faustul pouava Romula i Rema.
Rastite djeaci, vratite djedu kraljevstvo!
Djeaci rastu i doskora djedu vraaju kraljevstvo.
Tekst br. 3
Zidine Rima
Romul i Rem ele vladati i stoga na obali rijeke odluuju osnovati grad.
Romul plugom iskopa jarak.
Rem ismijava i preskae jarak Romula.
>>Ne preskai i ne ismijavaj jarak grada Reme!<< bijesni (glagol=bjesnjeti)
Romul.
>>Doi na borbu (ili=Doi u borbu), ugrabi mo!<<
Romul ubija Rema.
Prijatelji pozdravljaju Romula: >>Romule, sad si gospodar!<<
Poslije Romul zidom ogradi Rim.
Tekst br. 4
Eneja u Fenikiji
Valovi bacaju eneju i saveznike (ili=drubenike) na obalu Fenikije.
Ondje je kraljica lijepa Didona.

Trojanac kraljici pripovjeda nesreu i propast Troje.

Trojanac je lijep.
Kraljica voli lijepog Trojanca.
Zajedno prolaze guste ume i prostrana polja, rtvuju rtve bogovima i boicama.
Ali glasnik bogova opominje eneju: >>Tvoja je dunost ploviti u Italiju!<<
Tada Eneja sa svojim mornarima naputa kraljicu.
Kraljica proklinje nesretnog Eneju i potomke Eneje te sebi oduzima ivot u
plamenovima.(ili=u vatri)
Tekst br. 5
Gospodari i sluge
U razliitim ratovima sa susjednim narodima Rimljani otimaju mnoga bogatstva i
robove.
Ugledne gospoe imaju mnogo robova.
Rob je siromaan.
esto ima gladan trbuh i moli boga: >>Moj boe, elim slobodan ivot!<<
A gospodar robu esto govori: >>Lijeni robe, radi svoj posao, lijene robove krotim
ibom!<<
Prijetnje gospodara su okrutne.
Rob sinu govori: >>Bjei, moj sine, trai sreu drugdje!<<
Zbog ljutih gospodara robovi esto bjee.
Robovi vole Saturnalije. (SATURNALIJE=nekakva posebna svetkovina)
Tad gospodari slue robovima.
Tekst br. 6
Romul, osniva Rima
Romul na Palatinu prvi grad osniva.
Mnoge graevine tamo gradi.
S vojskom je protiv svojih susjeda esto ratovao i mnogo je pobjeda stekao.
Utemeljitelj Rima, prvi kralj tamo bijae.
Rimski vojnici su bili velikoduni, stoga su uvali slobodu.
Romul je hrabre susjede ukrotio i spremao slavu Rima.
Tekst br. 7
Otmica Sabinjanki
S Romulom su bili samo vojnici koji nisu imali ena.
Bez ena ivot mukaraca je jadan.
Romul alje roba Sabinjanima.
Rob Sabinjane na objed (ili ruak) poziva.
Sabinjani se nisu bojali Rimljana i stoga vode supruge i keri u grad Rimljana.
Rimljani su sa Sabinjanima oko stola sjedili, vesele pjesme su pjevali i due
Sabinjana vinom razveseljavali.
Dok su Sabinjani zubima slastice sjekli i vino pili, Rimljani otimaju Sabinjanke i
velik dio Sabinjana ubijaju.

Tekst br. 8
Osveta Sabinjana
Sabinjani su gorjeli od elje za osvetom.
esto dolaahu do zidova grada.
eljeli su obraniti narodno ime i ast.
U prikladno vrijeme napadaju grad.
Rim ve glava malog kraljevstva.
Sabinjanke ve Rimljane vole i nisu eljele osvetu Sabinjana.
Mnoge Sabinjanke prigovarale su protiv bitke.
Rimljani i Sabinjani sklapaju mir i primjeri su tolerancije.
Granice Rima zajedno su proirili.
Tekst br. 9
Stari Rim
Na obali rijeke Tiber, gdje je vuica djeake hranila, grad Rim je sagraen.
Malo pomalo brda i brjeuljci bivaju naseljeni. Stanovnici Palatia, Eskvilina, i Celija
sporazum sklapaju.
Sporazum nazvae Septimoncijum, jer brda bijahu zidovima ograena.
Kapitolij, Kvirinal i Viminal od Septimoncijuma bijae odvojeni movarom.
Sredinje mjesto u gradu kasnije biva nazvano Rimski Forum.
Grad, skrb (brigu o) stanovnicima poveava.
Vlast od kralja imae, zakone potovae, zloine kanjavae.
Tekst br. 10
Numa Pompilije
Zbog velike odvanosti, Romul je pozvan meu bogove.
Nakon ratobornog Romula, Numa Pompilije kraljevae (vladae).
Numa bijae Sabinjanin, dobar i poboan.
rtvenici Penata i Lara, od strane pobonog kralja bivahu rtvama ukraeni.
Kviriani bivaju od Nume ovako opominjani : Dobri i pravedni i poboni uvijek
moramo biti, dok poboni stanovnici (narodi) od bogova uvijek bijahu zatieni,
bezboni bijahu kanjeni.
Stoga Numa biva od Rimljana voljen i potovan.
Kod Rimljana ljubav prema roditeljima i ljubav prema domovini velika bijae.
Tekst br. 11
Anko Marcije
Poslije Tule Hostilija (ratobornog, hrabrog) kralja, Ankus Marcije, pravedan
(ovjek, junak) iz Numove porodice, bijae na elu Rimljanima.
Naime Rimljani smatrae: Dobrog kralja emo imati i slavu Rimu emo
poveati". Anko je pak mislio: "Poboan kralj ja u biti i na oltarima bogova u
uvijek biti prisutan. Za zdravlje (sigurnost) rimskog naroda bogove u moliti.
Takoer Ostiju, rimsku koloniju, u sagraditi. Ljute (estoke) neprijatelje u ljutoj

bici u savladati. Pobjeda nee biti brza ali e biti sigurna. Najposlije neprijatelje
emo natjerati u bijeg i mir Rimljanima emo pruiti.