Professional Documents
Culture Documents
NikolaBradac Osciloskop
NikolaBradac Osciloskop
PC KAO INSTRUMENT
OSCILOSKOP
Sadraj:
1.Uvod...................................................................................................3
2. Zvuna kartica kao analogno-digitalni pretvornik............................4
2.1 VIA AC'97............................................................................................5
2.2 E-MU 1616m........................................................................................5
3. National instruments.........................................................................6
4. Mesurament computing.....................................................................7
5. Alati za prikaz i obradu signala.........................................................8
5.1. Winscope ............................................................................................8
5.2 Visual analyser....................................................................................10
5.3 National instruments LabVIEW..........................................................12
5.4 MATLAB............................................................................................13
Uvod:
Osciloskop je ureaj koji slui za vizualizaciju elektrinih signala u vremenskoj,
frekvencijskoj domeni ili prikazivanje vie signala u meusobnoj ovisnosti. Podruje primjene
osciloskopa je veliko, od elektronike pa sve do medicine za prikazivanje biolokih napona
poput EKG-a ili EEG-a. osciloskop moemo podijeliti u dvije kategorije, analogne i digitalne.
Razvoj analognih osciloskopa poinje s otkriem katodne cijevi u 19. stoljeu, te su do 80-ih
godina prolog stoljea bili nezamjenjivi, kada na trite dolaze digitalni osciloskop. Digitalni
osciloskop su u poetku imali puno loije karakteristike od analognih, niu gornju graninu
frekvenciju i nedovoljnu razluivost te im je cijena bila i nekoliko puta vea, ali imali su neke
mogunosti koje su do tada bile nezamislive. Digitalni osciloskop za razliku od analognih
imaju prednost u tome to mogu prikazivati prijelazne pojave, ''single sweep'', promatrane
signale zapisati u memoriju za daljnju obradu te mogunost prikaza signala u frekvencijskoj
domeni. Digitalni osciloskop koriste brze analogno-digitalne pretvornike za pretvorbu
ulaznog analognog signala u digitalni koji se zapisuje u memoriju i prikazuje na zaslonu,
najee LCD-u. Razvojem digitalne tehnike dolo je do poveanja brzine analogno-digitalnih
pretvornika i memorije, ime dananji digitalni osciloskop karakteristikama nadmauju
analogne.
Zbog visoke cijene osciloskopa, na tritu se sve vie pojavljuju alternative u obliku
analogno-digitalnih pretvornika koji se spajaju sa raunalom putem USB-a ili kao PCI kartice.
Raunalo se tada koristi za prikaz i obradu mjerenih signala. Jo jedna od jeftinijih alternativa
je koritenje zvune kartice raunala kao analogno-digitalni pretvornik i prikazivanje signala
preko besplatnih programa kao to su ''Winscope'' , ''Visual analyser'' ili izradom vlastitog
programa za prikaz i obradu uitanog signala. Iako zvune kartice koriste sve kvalitetnije
analogno-digitalne pretvornike, one svejedno ne mogu konkurirati performansama
profesionalnim izvedbama A/D pretvornika, koji mogu postii i do 2GS/s brzinu uzorkovanja.
Prednosti virtualni mjernih sustava nisu samo u cijeni, oni nam pruaju fleksibilnost u
konstruiranju sustava kakvog elimo ili nam je potreban. Za razliku od ''obinih'' mjernih
sustava, koji imaju predefiniranu funkciju koja se ne moe promijeniti, raunalni, virtualni
sustavi mogu jednostavno i brzo promijeniti prvobitnu funkciju. Tako vie osciloskop ne mora
biti samo za vizualizaciju i mjerenje signala, ve nam se prua prilika za obraivanjem signala
kakva nije mogua samo hardwareski te takoer moe preuzeti neke funkcije koje nisu
zamiljene za osciloskop, kao nadzor i upravljanje procesima.
3. National instruments
4. Mesurament computing
5.1. Winscope
Winscope je besplatan program za vizualizaciju uitanog signala preko zvune kartice.
Program nam nudi sve mogunosti podeavanja kao i pravi osciloskop. Moemo prikazivati
jedan, dva ili meusobnu ovisnost uzlaznih signala. Podeavanja razine okidanja vri se u
postotku amplitude ulaznog signala te takoer moemo podesiti okidanje na rastui ili
padajui brid signala. Pojaanje ulaznog signala moe se podeavati zasebno ili jednako za
svaki signal. Na raspolaganju su nam dodatne mogunosti poput ''storage'' moda za snimanje
signala, ''wait'' moda koji ima funkciju ''single-sweep''. Program takoer ima i mogunost
raunanja brze Fourierove transformacije te tako moemo ovaj program koristiti kao
spektralni analizator. Nedostatak ovog programa vidi se kada na ulaz nije doveden nikakav
signal, jer tada program prikazuje lani signal jako velike amplitude koja se s vremenom
pojaava te se taj signal ne moe objasniti kao smetnja na mikrofonskom ulazu zvune
kartice. Drugi nedostatak programa je u nemogunosti ''real time'' raunanja Fourierove
transformacije za dva ulazna signala, jedan od signala ne prikazuje dobro u frekvencijskoj
domeni.
10
Slika 8. frekventometar
Funkcijski generator omoguuje generiranje signala kojeg elimo dobiti na izlazu
zvune kartice. U izborniku moemo odabrati ve predefinirane signale, kao to su sinusni,
pravokutni, pilasti ili neki oblik uma, za koje samo trebamo odrediti frekvenciju ili raspon
frekvencija, ako se radi o neko vrsti uma. Takoer moemo i konstruirati signal po vlastitoj
elji. Maksimalna frekvencija izlaznog signala koju moemo podesiti je 22kHz, bez obzira
koju zvunu karticu koristimo.
11
12
5.4 MATLAB
MATLAB ima izvrstan set alata za prikupljanje podataka, Data Acquisition
Toolbox, koji nam omoguuje uitavanje podataka sa analognog ili digitalnog ulaza te
takoer i slanje podataka na digitalni ili analogni izlaz kod zvuni kartica i ostalih PC modula
za uitavanje signala. Ovim setom alata dobivamo mogunost podeavanja kod uitavanja
signala i pristup svim funkcijama koje na hardware nudi. Moramo napomenuti da je Data
Acquisition Toolbox kompatibilan sa skoro svim proizvoaima modula za uitavanje
signala, kao to su National instruments, Mesurament computing itd. Takoer je mogue i
uitavanje drivera za module koji trenutno nisu ukljueni ili koje smo sami konstruirali.
13