PRAVILA IZRADE KALKULACIJE

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

TONOST ( toan obuhvat trokova)

DOKUMENTIRANOST (za svaki troak mora postojati odgovarajui dokument)
POTPUNOST (da obuhvatimo sve trokove)
DIFERENCIRANOST (razvrstavanje po vrstama, mjestima i nositeljima trokova)
PRILAGODLJIVOST ( usklaenost tehnolokom procesu)
PREGLEDNOST ( da se lako uoava njena struktura i sadraj)
AURNOST ( da se izvri obraun na vrijeme)
USPOREDIVOST ( da se moe usporeivati sa prethodnim pa ak i kalkulacijama
drugih)
9. EKONOMINOST ( vea korist od njenih trokova)

ELEMENTI KALKULACIJE
1.
2.
3.
4.
5.
6.

neposredni trokovi materijala

funkcionalna amortizacija
neposredne brutto plae po uinku
ostali neposredni promjenljivi trokovi
promjenljivi dio opih trokova stvaranja uinaka
promjenljivi dio opih trokova uprave i prodaje
I.
promjenljivi trokovi ukupno
7. stalni trokovi stvaranja uinaka
8. stalni dio opih trokova stvaranja uinaka
9. stalni dio opih trokova uprave i prometa
II.
STALNI TROKOVI- ukupno
III.
CIJENA KOTANJA ( I + II )
10. Dobit gubitak
IV.
PRODAJNA CIJENA BEZ PDV-a ( osnovica za izraun PDV-a)
11. PDV
V.
PRODAJNA CIJENA
METODE KALKULACIJE:
1. kalkulacija cijene kotanja
2. kalkulacija dopunskog troka
3. kalkulacija cijene proizvodnje

1) KALKULACIJA CIJENE KOTANJA:

a) djelidbene ( divizione) kalkulacije
- jednostavna djelidbena kalkulacija
- sumarna djelidbena kalkulacija
- kalkulacija ekvivalentnih brojeva
- kalkulacija vezanih proizvoda
b) dodatne ( adicione ) kalkulacije
- sumarna dodatna kalkulacija
- diferencirana dodatna kalkulacija
c) mjeovite kalkulacije
a) DJELIDBENE KALKULACIJE
Jednostavna djelidbena ( ista, sumarna) kalkulacija:
- moe se primjenjivati u poduzeima koja proizvode jednu vrstu istorodnih
uinaka( elektranama, plinarama, pivovarama, tvornicama cementa )
- ukupni trokovi se podjele brojem proizvedenih uinaka
Sloena djelidbena kalkulacija ( fazna, diferencirana):
- koristi se pri proizvodnji jedne vrste istorodnih uinaka
- trokovi se ne utvruju u jednom iznosu ve:
po fazama procesa proizvodnje
po mjestima nastanka uinka
po elementima strukture cijene

prua znatno bolju osnovicu za:

kontrolu trokova
ekonomiziranje elemenata radnog procesa
Kalkulacija ekvivalentnih brojeva:
- primjenjuje se kod stvaranja nekoliko srodnih proizvoda ( razlikuju se po
dimenzijama, obliku i kvaliteti: debljina lima, motori razliite snage, odjea )
- trokovi pojedinih uinaka zbog srodnosti imaju odreene omjere, a time im
pridodajemo odreene ekvivalentne brojeve
- s brojem 1 oznaujemo uinak koji dominira u strukturi ( bilo apsolutno ili
relativno)
- trokove rasporeujemo:
koeficijentom prijenosa
strukturom proizvodnje izraene u ekvivalentu
Kalkulacija vezanih proizvoda:
- primjenjuje se u sluajevima kad uz proizvodnju jednog ili vie glavnih proizvoda
nastaju i sporedni proizvodi
- cilj je utvrditi cijenu kotanja glavnog proizvoda
- od ukupnih trokova izdvoji se dio koji se odnosi na sporedni proizvod (po
prodajnoj cijeni), a ostatak se odnosi na glavni proiz.
b) DODATNE KALKULACIJE
- primjenjuju se pri proizvodnji razliitih uinaka
- uinci ne stoje o odreenim stalnim odnosima
- izazivanju razliite trokove, ne moe se raunati na ukupne trokove
- razvrstavaju se na dvije osnovne skupine trokova: neposredne i ope
Sumarna dodatna kalkulacija:
- utvruju se neposredni trokovi za svaki uinak ( normativi, standardi, norme)
- opi trokovi se rasporeuju razmjerno prema jednoj vrsti neposrednog troka
(koeficijentom prijenosa ili strukture)
Diferencirana dodatna kalkulacija:
- opi trokovi se ralanjuju po skupinama opih trokova i mjestima nastanka
- opi trokovi se dodaju neposrednim
- kao osnovica za raspored slue neposredni trokovi ( koji su najvie uzrokovali
nastanak odgovarajueg opeg troka)
c) MJEOVITE (KOMBINIRANE) KALKULACIJE:
- predstavlja kombinaciju obje metode
- neposrednim trokovima uinaka dodaju se opi trokovi
- kalkulacijom ekvivalentnih brojeva utvrdi se cijena kotanja istorodnih uinaka

2) KALKULACIJA DOPUNSKOG TROKA

-

bit ove kalkulacije je da se postojea proizvodnja optereti svim trokovima te

proizvodnje
dodatna proizvodnja se optereuje samo trokovima koje ta dodatna proizvodnja
uzrokuje

3) KALKULACIJA CIJENE PROIZVODNJE

-

odstupa od klasinog naina utvrivanja cijene kotanja

polazi od injenice da proizvodnja odreene koliine utie samo na dio trokova
( promjenljive i relativno stalne)
na trokove kapaciteta ( apsolutno stalne trokove) ne utjee

CIJENA je novani oblik vrijednosti robe ili usluga

POLITIKA CIJENA - je dio ekonomske politike u makroekonomici i mikroekonomici
- CIJENA je jedan od osnovnih konstitutivnih elemenata trita ( instrument poslovne
i trine politike
poduzea)
UNUTARNJI INITELJI:
trokovi ( odreuju donju granicu cijene ispod koje se stvaraju gubitci)
uvjeti rada direktno utjeu na proizvodnost rada
VANJSKI INITELJI:
razvijenost ponude i potranje
stadij u ivotnom ciklusu proizvoda
diferencijacija proizvoda
stil kupnje potroaa
elastinost cijene
konkurencija

METODE UTVRIVANJA CIJENA

1. metoda trokovi plus
2. metoda ponude i potranje
3. metoda izravnanja cijena s najveim ponuaima
1) metoda trokovi plus
- na ukupne trokove se dodaje iznos dobitka ( mogu ili potreban iznos)
- ponua formira cijenu koja mu pokriva sve trokove i daje odreenu dobit
- metoda se rijetko upotrebljava u ugostiteljstvu samostalno ve u kombinaciji s
elementima drugih metoda
2) metoda ponude i potranje
- temelji se na utvrivanju cijena prema postojeim trinim cijenama odgovarajuih
usluga
3) metoda izravnanja cijena s najveim ponuaima tzv. trinim liderima
- polazi od toga da se formira cijena na razini one koju formira dominantan ponua
takvih usluga na tritu
- tako dolazi do izjednaavanja cijena usluga na odreenim podrujima

EKONOMSKA MJERILA USPJENOSTI POSLOVANJA:

1. proizvodnost rada
2. ekonominost
3. rentabilnost
4. akumulacijska sposobnost
5. reproduktivna sposobnost poduzea

PROIZVODNOST RADA
-

definira se kao jedno od mjerila uspjenosti, koje predouje uinkovitost rada

izraenu odnosom izmeu ostvarene koliine uinaka i koliine ljudskog rada
upotrebljenog za njeno ostvarenje.
- Predstavlja efikasnost KORITENJA LJUDSKOG RADA
U praksi se iskazuje kao:
tenja da se povea broj uinaka po jedinici rada (izdanost)
tenja da se smanji koliina rada po jedinici uinka (tedljivost)

EKONOMINOST stupanj tedljivosti u ostvarivanju uinaka

Ekonominost je mjerilo uspjenosti poslovanja koje izraava odnos izmeu ostvarenih
uinaka i koliine rada, predmeta rada, sredstava za rad i tuih usluga potrebnih za
njihovo ostvarenje.
- obuhvaa koritenje ne samo TEKUEG RADA ve i OPREDMEENOG rada
(sredstava za rad, predmeta rada i ostalih elemenata radnog procesa).
- pokazuje u kojoj se mjeri POSTIU POSLOVNI CILJEVI i u kojoj mjeri se TEDE
POTREBNI RESURSI za njihovo ostvarenje.
MJERENJE EKONOMINOSTI
- predstavlja odnos izmeu ostvarenog uinka i utroenih elemenata radnog
procesa
ostvareni uinci (Q)
Ekonominost (e) = --------------------------------------------------( izdanost)
utroeni elementi proizvodnje (T)
utroeni elementi proizvodnje (T)
reciprona ekonominost (re) = ----------------------------------------------------( tedljivost)
ostvareni uinci (Q)
Ovisno o veliini koeficijenta, poslovanje moe biti:
ekonomino
neekonomino
na granici ekonominosti
KOD IZDANOSTI:
e > 1 = poslovanje je ekonomino
e < 1 = poslovanje je neekonomino
e = 1 = poslovanje je na granici ekonominosti
KOD TEDLJIVOSTI:
re > 1 = poslovanje je neekonomino
re < 1 = poslovanje je ekonomino
re = 1 = poslovanje je na granici ekonominosti

RENTABILNOST je ekonomsko mjerilo uspjenosti poslovanja, koje predouje unosnost

uloenog kapitala u nekom vremenskom razdoblju, a iskazuje se kroz odnos poslovnog
rezultata odnosno profita i uloenog kapitala.
- ako su prihodi vei od rashoda, ostvarena je dobit, odnosno poslovanje je bilo
rentabilno
- ako su prihodi manji od rashoda, ostvaren je gubitak, odnosno poslovanje je bilo
nerentabilno
- motivacija poduzetnika je ostvarenje profita
- bankar prilikom odobravanja kredita ponaa se na isti nain, odnosno plasira
kreditna sredstva na temelju oekivane rentabilnosti

AKUMULACIJSKA SPOSOBNOST
je sposobnost ostvarivanja proirene reprodukcije, a iskazuje se kao proizvodna
sposobnost poduzea (investicije)
zadrani dobitak
akumulativnost =---------------------------------------------prosjena ukupna imovina

REPRODUKTIVNA SPOSOBNOST
je sposobnost stalnog obnavljanja proizvodnje, bilo cjelokupnog drutva, ili pojedinog
poduzea
najprije se osigura naknada utroenih sredstava, a zatim da se osiguraju uvjeti za
proirenu reprodukciju
zadrani dobitak + amortizacija
Repro.sposo.=--------------------------------------------------prosjena ukupna imovina