Professional Documents
Culture Documents
Hipnoza
Hipnoza
Sadraj
112
Posthipnoza...........................................................................................112
Prividno se radi u budnom stanju - Klasian sluaj - Ogled sa tri
osobe - Nalog se izvrava u hipnozi - Ispitanikovo ponaanje Ispitanikova sigurnost - Jedan poseban ogled -Nadmo
hipnotikog uticaja
Hipnoza u snu........................................................................................116
Direktan put u podsvest - Uspostavljanje odnosa - elja da se
pomogne - Pozitivne sugestije - Primer hipnoze u snu - elje treba
ukloniti a ne potisnuti - Mravljenje hipnozom u snu
Hipnoza aputanjem...............................................................................119
Izotravanje panje - Ogled - Pogodnost za nervozne ljude
Lanana hipnoza....................................................................................119
Direktan kontakt - Zaraza" primerom - Sluaj lanane
hipnoze - Izjednaavanje snaga
Hipnoza magnetizmom...........................................................................120
ta je magnetizam? - Bez magnetizina nema tela Pozitivno i
negativno zraenje - Sabiranje sila - Uvoenje u hipnozu
magnetizmom - Izotravanje osetljivosti
Isprekidana hipnoza...............................................................................122
Prilagodavanje reakcijama Kontrolna pitanja - Druga
kontrola - Trea hipnoza - Stvaranje uslovnog refleksa
Hipnoza putem televizije........................................................................12S
Ameriki pokuSaj - Reakcije - Latentna spremnost
Duboka hipnoza......................................................................................126
Kada se primenjuje duboka hipnoza? - Starosna regresija
-Ogledi s budnoSu
Prazna hipnoza.......................................................................................128
Hipnoza mirovanja i nonog sna - Cilj: samoodreenje
Hipnoza ivotinja................................................................................. 128
Nagonska ukoenost zbog straha -- Ogled s kokoSkama
Postupak pri hipnozi
11
Prilagoavanje Ispitaniku.......................................................................150
Ovladavanje standardnim tehnikama - Prilagoavanje tehnike
ispitaniku - Prilagoavanje govora - Iskljuenje sopstvene linosti
Redakcija" uspenih sugestija...............................................................151
Pacijentove elje - Pretvaranje informacije u elje - Sreena
zbirna sugestija - Formulacije koje povezuju - Standardne
formulacije - Imaginarni uspeh - Imaginacija kao doivljena
stvarnost Sklad glasa i sugestije
Nekoliko uspenih metoda produbljivanja hipnoze...................................155
Korisna pauza - Viestruka hipnoza u hipnozi - Druga faza hipnoze
-Buenje iz hipnoze - Pisanje i govor u hipnozi - Hipnoza u hipnozi
Vremenska regresija...............................................................................157
Potpuna vremenska regresija - Delimina vremenska regresija
-Sluaj iz prakse - Seanje prethodnog ivota
Testirajte svoju hipnotibilnost.................................................................159
Merodavni inioci - Kako ispuniti upitnik - Upitnik za testiranje: da li
lako podleete hipnozi?
Promena ovekove linosti hipnozom.....................................................161
Promene kod hipnotizera i hipnotisanog - Dve vrste promene linosti Usmerena promena odreenih osobina - Put u budunost
Automatsko pisanje................................................................................163
Vane pripreme za pisanje Rukopis pisan tuom rukom
10. PROVERA HIPNOZE
Blokada oiju.........................................................................................164
Nalog za sklapanje oiju - Primena hipnoze bez uvoenja u hipnozu
Blokada ruke..........................................................................................165
Nalog za blokadu ruku - Provera delovanja sugestije
-Povlaenje sugestije
Test padanja...........................................................................................116
Poseban test za ispitivanje hipnotibilnosti - Primena kod
hipnoze u budnom stanju
Test sklapanja ruku................................................................................167
Poseban test za ispitivanje sugestibilnosti - Primena testa u
hipnozi - Kombinacija s posthipnotikim nalogom
13
Vitkost autohipnozom............................................................................177
Debljinu prate problemi - Sugestijom protiv prevelikog apetita
Autohipnoza leci nesanicu......................................................................
178
Sugestija kod nesanice ~ Pouzdana pomo kod nesanice
Autohipnoza poboljava uspeh u Bkoli....................................................180
Ncuspch u koli zbog pogrcSno odabranog zanimanja - U voden je u
hipnozu - Sugestija - Prekid hipnoze
Autohipnoza oslobaa od straha i depresije.............................................. 182
Primer oslobaanja od straha - Pozitivne sugestije Ne smemo
da budemo nestrpljivi
15
17
19
visini korena nosa pred oima drao sjajno dugme sa svoje kutije sa
instrumentima. Kao oni hirurg, znao je da trajno fiksiranje nekog sjajnog
predmeta pred oima izaziva umor. Ovaj vetaki sanje nazvao hipnoza",
prema grkoj reci hypnos9 ta znai san. Na osnovu sopstvene teorije razvio je
prilino jednostavan postupak za hipnoli-sanje ljudi i ivotinja. Na oko dvadeset
santimetara od osobe koju je eleo da hipnotie, u visini korena njenog nosa,
postavio bi neki sjajan predmet, na primer staklenu prizmu. Jednostavnim
fiksiranjem i bez ikakvog verbalnog uticaja, najee je ve posle nekoliko
minuta postizao poetak hipnoze. Godine 1842-43. objavio je svoje glavno delo
Neurobipnologija, ili princip ncrvnog sna u odnosu na ivotinjski magnetizam.
Meutim, i Brejd je od svojih kolega lekara dobio samo podsmeh i
izrugivanje.
Pariki lekar A. A. Libo je preispitao Brejdove oglede i utvrdio da su
ispravni. Ve 1866. godine objavio je knjigu Vetaki san i slina stanja. Ni ova
knjiga nije odmah privukla panju koliku je zasluila. Tek posle mnogo
godina, profesor univerziteta u Nansiju, Ipolit Bernhajm (1843-1917), shvatio
je znaenje Liboovog uenja, a onda i sam napisao pomenuto delo o sugestiji i
njenom znaenju, i taj nov metod leenja uveo na medicinsku kliniku u
Nansiju, a zajedno sa Liboom osnovao Nansijsku kolu". Time je poela
nauna primena hipnoze.
Jedan od uenika Nansijske kole bio je i Sigmund Frojd, osniva
psihoanalize. U isto vreme su na proavanju i korienju hipnoze radili i
uveni lekari kao August Forel, i prvi sledbenici Nansijske kole, Emil Kue i
. Boduin.
Emil Kue (1857-1926) razvio je nauku o autosugestiji. On je spoznao je
daje hipnoza, u sutini, uvek autohipnoza. Hipnotizer izaziva kod subjekta
samo manje ili vie snanu predstavu nameravanog delovanja, koju onda
ostvaruje autohipnozom. Od njega potie izreka: Nae dejstvo ne podstie
volja, ve sposobnost imaginacije."
Njegov zakljuak je da svako moe sam sebe da hipnotie, i pacijentima je
objasnio da autosugestijom mogu da izlee svoje bolesti. Doslovno je rekao:
Nauite da sami sebe izleite; vi to moete uiniti. Ja lino nisam jo nikoga
izleio. Mogunost izleenja lei u vama. Pozovite u po22
mo svoj lini duh da slui vaem telesnom i duhovnom zdravlju. Bie tu.
On e vas izleiti, i biete snani i sreni"
Kue je navodio pacijente da ujutro i uvee po dvadeset puta sugestivno
sebi kau:
Iz dana u dan mi je u svakom pogledu sve bolje i bolje/* an Martin arko
(1825-1894) bio je glavni lekar u parikoj duevnoj klinici La Salpetrijer"
i profesor patoloke anatomije. Bio je meunarodno priznati neurolog, autor
epohalnih radova o ivanim bolestima.
arko je bio velik protivnik Nansijske kole. Smer hipnoze koji je on
zastupao nazvan je Parika kola". Suprotnost ova dva miljenja mogla bi da
se svede na to daje Nansijska kola obavljala istraivanja sa normalnim
ljudima, dok su arkoovi pacijenti bili duevni bolesnici.
On je doao do uverenja da je hipnoza samo vetaki izazvana histerija.
Sluio se razliitim tehnikama, ali je za uvoenje u hipnozu uglavnom je
koristio tehniku zaprepaivanja. Tako je palio eksplozivni pamuk i sluio se
Dramondovom karbitnom svetlou" koju bi iznenada zapalio, ili bi odjednom
udarao u glasan gong. Preplaeni duevni bolesnici grupno su zapadali u
hipnotiko stanje. Njegova izreka je: Veraje ta koja leci."
Za istraivanje jednog drugog vida hipnoze zasluan je ruski istraiva I.
P. Pavlov (1849-1936). On je svoje oglede obavljao na ivotinjama. Svojim
uvenim ogledom na psu Pavlov je rasvetlio so-matsko-duevne procese i
dokazao da su hipnoza i sugestija sasvim normalna ivotna deavanja. Time je
hipnozu konano oslobodio vela tajanstvenosti.
Pavlov je izveo svoj eksperiment tako stoje psu dao veliki komad mesa i
ustanovio da ivotinja reaguje pojaanim izluivanjem pljuvake. Istovremeno
je udario o zvono, dobivi time sasvim odreen zvuk. To je ponavljao pri
svakom hranjenju. Posle nekog vremena, ve je sam zvuk zvona bio dovoljan
da kod ivotinje izazove poja ano luenje pljuvake, mada nigde nije bilo
nikakvog mesa.
Nakon itavog niza ogleda, Pavlov je sumirao svoja saznanja: Svaki trajni
podsticaj ili podsticaj koji se sistematski ponavlja i preko nervnih kanala dopre
do odreene take u modanoj kori, pm ili
23
25
2. Uvod
Staje hipnoza?
U Africi, drava Tanganjika, lekar belac ustanovio je kod jednog crnca
akutnu upalu slepog creva praenu temperaturom od ertdeset stepeni. Po
njegovom iskustvu, samo je hitna operacija mogla da pomogne. Pacijent je,
meutim, zaprepaeno odbio da se podvrgne operaciji. Pozvao je svog
plemenskog vraa da ga izlei. Vra je zdrobio nekoliko biljaka, mrmljajui pri
tom nerazumljive reci, a zatim je ove biljke kanapom privezao oko bolesnikovog
trupa. Bolesnik je zurio u vraa kao da je hipnotisan. Pri tom je vra poloio
desnu ruku na bolesnikov pupak i rekao: Tvoji bolovi sada nestaju, a s njima
i temperatura."
Sutradan je bolesnik bio potpuno zdrav. Hipnotiko sugestivno leenje na
afriki nainje uspelo. Staje ovde hipnoza, a ta sugestija? ^ ^^S
Moramo priznati da je teko dati tanu definiciju hipnoze, iako smo ve
dobro upoznali njene fenomene. Prava priroda hipnoze, u smislu punovane
teorije, i danas je nepoznata. Istraivai su, meutim, utvrdiili da izmeu
budnog stanja i spavanja postoji neka vrsta polovine svesti".
U tom stanju telesne funkcije su smanjene, dok su duhovne aktivne.
Britansko udruenje lekara (British Medical Association) ovako definie
hipnozu: Hipnoza je prolazno stanje smanjene panje kod pacijenta, stanje u
kome mogu da se pokau razliite pojave, same od sebe, ili kao reakcija na
verbalne i druge podsticaje. Te pojave obuh-vataju promenu svesti ili pamenja,
pojaanu osetljivost na sugestije, odgovore i misli koje pacijentu u obinom
duevnom stanju nisu bliske. Izmeu ostalog, u hipnotinom stanju mogu biti
izazvane ili potisnute pojave kao to su anestezija, paraliza, ukoenost miia i
vazomotorne promene."
26
28
U hipnozi:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
30
Staje sugestija?
Sutina sugestije je da se u samom sebi ili u nekom drugom izazove
odreena predstava u podsvesti. Tako se vrti uticaj na oseaje, rasuivanje i
voljne odluke.
Sto je predstava jasnija i snanija, lake e kod drugih ljudi moi da se
probije i due e delovati.
Kad se neto sugerie drugome, govorimo o heterosugestiji. Izazivamo li tu
predstavu u sebi, govorimo o autosugestiji.
Da bi heterosugestija mogla da deluje, drugo lice mora daje prihvati kao
svoju predstavu i tako je pretvori u autosugestiju. Svaka sugestija, pa i
heterosugestija koja dolazi spolja, u stvari je autosugestija.
Da nam bude jasno: sugestija se nikada ne odvija u svesti. Ona deluje
samo ako je pomou autosugestije pretvorimo u vizuelnu predstavu. Sve pojave
hipnoze su posledica sugestije, odnosno autosugestije.
Jedan naunik je sugerisao nekolicini osoba da su popili litar te-nosti. Iako
nisu popili ni jednu jedinu kap, ti ljudi su posle toga izbacili skoro jedan litar
mokrae vie nego inae. Ovaj ogled dokazuje koliko duboko sugestija data u
hipnozi moe da utie na ovekove telesne procese.
Misao je poetak svega. Iz nje zatim nastaje vizuelna predstava. Tek onda
moe da se sprovede sugestija. Sva delovanja sugestije, od hipnoze do sugestije
u budnom stanju, autosugestije ili heterosugesti-je, samo su manifestacije nae
sopstvene vere.
To vai i za hipnozu, gde se isto tako primaju ili odbijaju sugestije, svoje ili
tue - ovek im veruje ili ne veruje. Tu je uglavnom re o stavu hipnotisanog,
odnosno o hipnotizerovoj ubedljivosti. Hipno-tizer mora prvo da u sebi uvrsti
uverenje, mora da veruje da e se ostvariti ono to sugerie. On mora tano da
zna ta hoe i da tu volju to slikovitije predstavi.
Ima ljudi koji deluju vrlo sugestivno, pa lako mogu da uvere druge. To su
osobe koje su sigurne u svoju sposobnost. ovek koji ne veruje u sebe, ne
moe oekivati da mu drugi veruju.
31
36
cinirana, jer televizija jo nije postojala kad je ona bila dete. Neprekidno je
ukljuivala i iskljuivala aparat, menjala programe, sve dok nisam odluio da
prekinem eksperiment.
Tada sam otkrio da vie ne reaguje na moje reci - veza je bila prekinuta.
Predugo sam je ostavio u tom uzrastu. Uivela se u svoju ulogu.
Neprekidno sam pokuavao da novim nainima uspostavim kontakt, ali uzalud.
Onda sam se setio onoga to sam nauio kao neophodno u ovakvim
sluajevima: sauvati mir i jo vie produbiti hipnozu.
Kako nije reagovala na moje reci, sklopio sam joj oi na nekoliko sekundi i
dao joj odgovarajue sugestije za produbljivanje hipnoze. Kada sam sklonio
ruku sa njenih oiju, one su ostale zatvorene. Su-gerisao sam joj da elim da
prekinem hipnozu. Godinu za godinom, lagano sam je vodio do sadanjeg
uzrasta i zavrio recima: ... Sada u izbrojati do tri, a vi ete otvoriti oi i
oseaete se sasvim svee i dobro. Bie vam dvadeset tri godine i sve e biti isto
kao i pre ogleda. Kad izbrojim do tri, otvoriete oi i oseaete se dobro: Jedan
- dva - tri/* Samo to sam izgovorio tri, otvorila je oi. Sve je bilo u redu.
Jednom sam nekom pacijentu sugerisao da u mom prisustvu moe da se i sam
hipnotie, ali samo jednom. Rekao sam da e sve to tada sam sebi bude rekao
biti delotvorno ba kao da sam to ja kazao, tj. on e da poslua samog sebe. Poto
sam bio prisutan, i poto me on nekoliko puta za to zamolio, smatrao sam daje
eksperiment bezazlen.
Rekao sam mu da svojoj podsvesti moe dati bilo kakav nalog, ali da mi
prethodno kae koji nalog daje. Meutim, on je sebi odmah sugerisao
sledee: Sada u da izbrojim do tri i zaspau. Nita ne moe da me
probudi/*
Pre nego to sam mogao bilo ta da kaem, sve je bilo gotovo. Postoje bio
neupuen, pogreio je. Poslednjim delom svoje sugestije oduzeo je sebi, ali i
meni, mogunost da prekinem hipnozu.
Ja sam, meutim, pojaao sugestiju spavanja da bih ga zatim iz ffije izveo
ovim recima: Spavate duboko i vrsto - sasvim duboko i vrsto i nita ne moe
da vas probudi. Sada oseate da ste dovoljno spavali i primeujete da se
postepeno budite. Budite se sami od sebe. Sada ste potpuno budni i otvarate
oi!" Samo Sto sam to izgovorio, on je otvorio oi.
37
38
prstena. Tada postavimo klatno tano iznad preseka krsta koji smo nacrtali. Pri
tom ruku ne oslanjamo ni na ta, ali moemo da podu-premo lakat. Moramo
nastojati da nam ruka ostane potpuno mirna i da klatnom ne izvedemo ni jedan
svestan pokret. Sada se koncen-triemo na vizuelnu predstavu i zamislimo da se
klatno pomera s leva na desno. Pri tom ne smemo da gledamo u klatno. Ako se
sasvim prepustimo vizuelnoj predstavi, uskoro e se klatno zaista zaljuljati u
zamiljenom smeru.
Zaustavimo klatno i vizuelno predstavimo sebi da se klatno njie prema
nama i od nas. I opet nee dugo potrajati do ostvarenja nae zamisli. Klatno
moe da se pokree nalevo ili nadesno u krugu sa istim uspehom, i uvek e
voljno slediti zamiljenu predstavu. Ovim se dokazuje vana injenica:
Svaka vizuelna predstava koja nas ispunjava pokazuje tendenciju da se
ostvari.
Meutim, ona moe da se ostvari samo ako joj se ne suprotstavlja nikakva
druga vizuelna predstava, i ako se oba delovanja uzajamno ne ponitavaju. Ako
disciplinovano usmeravamo misli u jednom pravcu, sasvim je sigurno da e se
svaka naa zamisao ostvariti. Naravno, moramo da budemo vrsto uvereni da
e svaka naa vizuelna zamisao ostvariti, i ostvarenje ne smemo da koimo
sumnjom. Tada emo uvideti jo jednu injenicu:
Ako se volja i vera jedna prema drugoj odnose neprijateljski, uvek i bez
izuzetka podlee volja. To sasvim jasno vidimo kod klatna; ruku elimo da
drimo sasvim mimo, ali poto verujemo da e klatno izvesti zamiljeni
pokret, ono ga stvarno i izvodi.
Isto se odnosi i na na ivot. Naim ivotom ne upravlja naa volja ve nae
vizuelne predstave, a u mislima sebi moemo da predstavimo ta god i kako god
hoemo. Time dobijamo dokaz za injenicu da svoj ivot i sudbinu moemo da
oblikujemo po sopstvenoj elji, stvaranjem i intenzivnim bavljenjem
vizuelnim predstavama.
Ako uviamo domet ove injenice, nismo vie robovi svoje sudbine ve
njeni gospodari. Mnogi medu nama ve su pokuavali da I svom svojom
voljom dosegnu odreeni cilj, ali im to ipak nije uspe valo. Drugi opet ostvaruju
svoje ciljeve naizgled bez velikog napora, jer znaju tajnu - u sebi stvaraju
odgovarajue vizuelne predstave i
40
Staje oputanje?
itav svemir temelji se na ravnotei dve suprotne sile, napetosti i oputanju,
na kineskom Jangu i Jinu. Taj svemirski sklad istovremeno je i idealno stanje
oveka kao dela tog sklada. Bez njega ovek ne moe da bude ni srean ni
zdrav. Ako je ravnotea ove dve suprotne sile u oveku poremeena, on je
pokoleban. Tu nauku je objavio Lao Ce ve pre 2500 godina.
Kako bismo svi hteli da budemo zdravi i sreni, treba nam dovoljno
istinskog oputanja da bismo se oslobodili grenja i suvine napetosti. Pravo
oputanje smanjuje negativno dejstvo napetosti i svodi je na individualno
razliitu, ali zdravu meru. Posledica tog smanjivanja napetosti je ravnotea
napetosti.
ovek koji je u skladu sa samim sobom i s kosmikim zakonima je u
savrenom telesnom i duevnom stanju, i potpuno je zdrav, jer
43
44
46
izrazitom linou,
dobrom sposobnou zapaanja,
sposobnou uspostavljanja kontakta,
prisutnou duha,
apsolutnom sigurnou,
zvonkim glasom,
negovanom spoljanjou i
strpljenjem.
49
Ruka vam lebdi sve vie i sad vam dotie elo. Ruka vam dotie elo. Hipnoza je
duboka i vrsta. Sad se nalazite vrlo duboko i vrsto u hipnozi, ali ujete sve
to vam govorim i sve ete tano posluati. Tano ete posluati sve ono to
vam sada govorim. Drugo ne moete i neete, pa ete odmah uiniti sve ta
vam ja kaem."
51
oseate kako udesna oputenost proima elo vae telo. itavo telo vam je
prijatno oputeno. Svi miii su oputeni - a hipnoza vam je duboka i vrsta.
Nalazite se u vrlo vrstoj hipnozi pa ete sve naloge tano izvravati."
Sad sugeriite ispitaniku ono to elite. Spremno e vas posluati.
52
53
54
55
56
57
58
dlanu. Sve je vreliji - sve vreliji. Sada vie ne moete da ga drite na dlanu.
Morate da ga ispustite, jer ete se inae opeci. Morate brzo da ga ispustite toliko je vreo da vas je opekao. Ispustite ga!"
Nastavite s odgovarajuim sugestijama sve dok ispitanik ne ispusti novi.
Ako neki ogled ne uspe odmah, ne smete odustati. Uvek se pokazalo kao
uspeno kada hipnotizer kae sledee: Videli ste koliko se jo opirete
oputanju. Molim vas, pokuajte jo jednom."
Zatim jo jednom ponovite ceo ogled, s tim to ete ga ispitaniku objasniti
jo opirnije nego prvi put. Videete da viestrukim ponavljanjem uspeno
moe da se obavi oko osamdeset posto prethodno neuspelih ogleda.
60
61
62
jale, ali oni nimalo nisu uticali na dejstvo ruku. Ova tehnika je posebno jaka i
pouzdana.
64
recite pacijentu da noge, ako vie ne moe da ih dri uvis, pusti da sasvim
oputeno padnu.
Ruke e mu klonuti za oko pet minuta, ali ve posle tri minuta recite mu
da ih takode potpuno oputeno pusti da klonu, pa neka i ruke i noge pusti da
lee sasvim opuSteno.
Pacijenta ostavite da opuSteno lei oko jedam minut, i pri tom mirno i
jednolino diSe. Onda ga zamolite da pri svakom udisaju malo podigne gornji
deo tela i noge, te da otvori oi, a da pri izdisaju sklopi oi i spusti gornji deo
tela i noge.
Veba je vrlo efikasno, i izaziva snaan oseaj teine i duboko opuStanje
koje se produbljuje odgovarajuim verbalnim sugestijama: Ruke i noge su vam
sada vrlo teSke, teke su vam kao olovo i postaju sve tee i tee - sve tee. I ruke
i noge su vam oteale. NiSta nije vano - potpuno se predajete oseaju umora i
teine pa dopuState da tonete sve dublje. Tonete sve dublje i dublje. Samo se
prepustite tom prijatnom oseaju umora i teine - pustite da vas neSto odnosi da neSto deluje na vas. Oseate se vrlo dobro, pa ste duboko u srcu radosni.
Sreni ste i oputeni. Podsvest vam je irom otvorena - irom otvorena. Sve to
vam sad govorim, lako i duboko prodire u vau podsvest i tu se neizbrisivo
urezuje. elite sve da posluate, to ete i uiniti. Izvriete sve ono ta vam
sada govorim."
Ova tehnika je uvek delovala.
66
67
4. Osobine hipnoze
Dubina hipnoze
Veina ljudi povezuje pojam dubokog transa sa hipnozom, tj.
vrstu nesvestice pri kojoj postaju dokuivi dublji slojevi linosti.
Ovakva dubina hipnoze postie se, meutim, samo kod dvadesetak
posto hipnotisanih osoba.
Veina hipnotisanih dosegne samo srednju dubinu hipnoze, ali i to
je sasvim dovoljno da se uspostavi veza sa podsveu i usvoje delotvorne sugestije. Uglavnom razlikujemo tri stepena hipnoze:
1. Laka hipnoza: U njoj postoji lak stepen oputanja, pri emu je
svest jo potpuno aktivna. Ispitanik, meutim, prihvata jednostavne
sugestije i obavlja ih (budna sugestija).
2. Srednja hipnoza: Oputanje raste. Svest jedva da je aktivna.
Ispitanik izvrava sve to ne protivrei strukturi njegove linosti
(mogui su i posthipnotiki nalozi).
3. Duboka hipnoza: Pri apsolutnom oputanju svest je potpuno
iskljuena. Ispitanik izvrava i nelogine naloge. Kad hipnoza prestane, niega se ne sea.
Podela na tri stepena prema dubini hipnoze poznata je jo od
davnina, pa je i danas u veini sluajeva dovoljna, pogotovo to ta
stanja stalno prelaze jedno u drugo i meusobno ne mogu otro da se
odvoje. Po mojim iskustvima, dvadeset osam posto ispitanika zapada u laku hipnozu, pedest dva posto u srednju, sedamnaest posto u
duboku hipnozu, a tri posto ispitanika uopte nije mogue hipnotisati.
A. Libo, osniva Nansijske kole", razlikuje est stepena hipnoze:
1. Somnolencija: Teina u onim kapcima, veinom nesposobnost
da se oi otvore. Svest je potpuno aktivna. Oseaj umora. Ovo stanje
lako se postie kod svakog, pogotovu kod ena.
2. Podignuta ruka ostaje nekoliko sekundi u zadanom poloaju a
zatim polako klone. Prsti, meutim, ne zadravaju zadati poloaj.
68
Laki trans
Simptomi
Stepen
1
Pripreme za oputanje
2
3
4
5
Oputanje
Titranje onih kapaka
Sklapanje oiju
Potpuno telesno oputanje
7
8
9
10
11
Katalepsija udova
Pojaanje delovanja
Pojaanje delovanja
Kataleptika ukoenost
Anestezija
69
Dubin
a
Stepe
n
Srednji trans
12
Pojaanje
13
14 1
15
16
Parcijalna amnezija
Pojaanje
Posthipnotika anestezija
Pojaanje
Promena linosti
Jednostavne posthipnotike
sugestije
Pojaanje
Kinestetike iluzije
totalna amnezija
17
18
19
20
Duboki trans
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
Simptom
i
Uostalom, vrlo je teko tano odrediti stepen dubine hipnoze, ali to nije ni
potrebno da bi hipnoza delovala. Naime, ispitanik esto ve kod lake hipnoze
izvrava sve zadate naloge, mada hipnotiko stanje" uopte ne postoji. To je
u zanimljivom ogledu pokazao jedan
70
71
i vi ete da otvorite oi i biete potpuno budni i eljni akcije: jedan -dva - tri."
Poto ste ponitili hipnozu, jo nekoliko minuta razgovarajte sa
ispitanikom; upitajte ga da li mu je neto smetalo, da biste, ukoliko se hipnoza
ponovi, izbegli sve budue nepotrebne smetnje.
Na kraju jo jedan savet: Ve kod prvog pozdravljanja sa ispitanikom
dobiete pri rukovanju informaciju o njegovoj sugestibil-nosti. Zapazio sam da
psihiki aktivni ljudi imaju suve ruke. Takve osobe moemo hipnotisati samo
polako i uz izvesne tekoe. Naprotiv, osobe ije su ruke malo vlane, psihiki
su pasivne, pa se veinom mogu lako i brzo hipnotisati. Naravno, i od ovog
pravila postoje izuzeci.
73
5. Postupak u praksi
Uvodni razgovor
Pre nego to ponemo sa hipnozom, trebalo bi da u pripremnom razgovoru s
ispitanikom uspostavimo kontakt koji e stvoriti atmosferu poverenja i
simpatije. Ispitanik mora biti duboko uveren u to da mu elimo samo najbolje.
Ispitanikovo poverenje u hipnotizera najvanija je pretpostavka za uspeh, jer
ono odreuje delotvornost hipnoze. U takvoj atmosferi poverenja lako
moemo da uklonimo sve pogrene predstave o hipnozi i pobrinemo se da se
bojazan uopte i ne pojavi. Recite ispitaniku da hipnoza nema nikakve veze s
magijom, ve je sasvim prirodan proces.
U hipnozi je svest uglavnom usmerena prema hipnotizeru. Taj kontakt
nazivamo odnos". Pri tom je, dodue, ispitanikova kritika sposobnost vidljivo
smanjena, ali ipak postoji, jer im mu zapovedite da izvri neto ta je izvan
strukture njegove linosti, hipnoza e odmah da se prekine. Niko, dakle, ne
treba da se boji da bi u hipnozi mogao da uini neto to inae ne bi eleo.
Saoptite ispitaniku i to da je u toku ivota ve vie puta bio hipnotisan, mada
toga nije bio svestan. Ujutro, neposredno posle buenja, gotovo smo uvek
kratko vreme u hipnoidnom stanju. Pa i danju, kada ponekad zamiljeno
gledamo kroz prozor, zapravo smo u stanju lake hipnoze. Nema, znai, razloga
za uzbuenje, jer se ne dogaa nita novo, samo se sves-no uvodi ve
poznato stanje.
Upitajte ispitanika staje oekivao kada je doao kod vas i da lije ve bio
hipnotisan. Vano je da se to njegovo oekivanje ispuni. Ako je ve jednom bio
hipnotisan, onda je ta hipnoza utisnula u njega odreeni peat - pozitivan ili
negativan. Ako je seanje na raniju hipnozu prijatno, hipnozu bi trebalo obaviti
na isti nain i istom tehnikom. Ukoliko je, meutim, utisak prve hipnoze
negativan, ako je uspomena na nju neprijatna, onda u razgovoru tano razjasnite
ta se tom prilikom dogodilo i ne koristite taj nain hipnoze.
74
Neki ljudi veruju daje hipnoza neka vrsta narkoze, pri kojoj ovek prvo
zapada u dubok san, posle koga sledi potpuna besvesnost Recite ispitaniku
da je ta predstava sasvim pogrena i da hipnotisani ovek sve dobro uje.
Kontakt sa hipnotizerom ustvari je najvaniji deo hipnoze. Bez njega se u
hipnozi ni na koga ne bi moglo da utie.
Hipnoza je prijatno stanje mirovanja u kome ovek nipoto nee odati
nikakvu tajnu. Razumljivo je da ni hipnotizer nee u hipnozi postavljati
pitanja o kojima se nije ve unapred dogovorio sa svojim ispitanikom,
tako da on ne mora da se boji da bi mogao da oda neke grehove
mladosti".
Skoro svi ispitanici postavljaju pitanje: Da lije sigurno da u se
probuditi?" Na to pitanje treba jasno i nedvosmisleno odgovoriti:
Hoete!" ak i kada bi hipnotizer za vreme hipnoze doiveo, recimo,
srani udar i izgubio svest, hipnoza bi sama od sebe prela u prirodan
san, a ispitanik bi se probudio im se naspava. Neizostavno treba naglasiti
da struno sprovedena hipnoza ne ostavlja apsolutno nikakve posledice
po zdravlje ispitanika.
Meutim, da biste izbegli razoaranja, uvek bi trebalo unapred
utvrditi ne oekuje li ispitanik od hipnoze previe. Jedno jedino leenje
hipnozom nee biti dovoljno da se ukloni neki ispitanikov nedostatak ili
da od potitenog, depresivnog oveka uini uzornog optimistu prepunog
ivotne radosti. Treba unapred paljivo ispitati moe li hipnoza u svakom
pojedinanom sluaju zaista da pomogne. Nesporno je da je ovu vrstu
leenja treba da obavlja samo iskusan i struan terapeut. Laik ne bi smeo
ni da pokuava da na ispitaniku sprovodi promene koje zadiru duboko u
njegovu linost, pa ak ni kada ispitanik to izriito eli. Pre nego to
ponete sa hipnozom, pro-verite i da li ispitanik eli da pri terapiji bude
prisutan svedok. Nekim pacijentima je jednostavno potrebna blizina
nekoga sa kim su prisni, jer se inae ukrute pa i nesvesno pruaju otpor.
Ispitaniku treba objasniti daje pravilno i dovoljno dugo oputanje
osnovni preduslov za uspeh hipnoze, jer napetost i preterana ukoenost u
hipnozi negativno deluju. im je napetost svedena na pravu meru, ovek
raspolae punom fizikom i duevnom snagom, i u skladu je sa samim
sobom. Tek tada hipnoza moe da pokae pravi dejstvo i uini da ponovo
postanemo sreni i zadovoljni.
75
76
Metod fiksiranja
To je, verovatno, najstariji metod hipnoze. Jo su drevni egipatski
svetenici-lekari pred oima bolesnika drali sjajne metalne ploe ili su im
nareivali da netremice gledaju u glinene posudice ukraene neobinim
znakovima, da bi im se oi umorile i nastupio hipnotiki san.
Metod fiksiranja obavlja se u naelu tako to ispitanik uporno gleda
u sjajni vrh hemijske olovke, u staklenu kuglu, zubarsko ogledalo ili neki
drugi prikladan predmet, sve dok mu se oi ne umore i same od sebe
sklope. Kao to smo ve rekli, u tu svrhu moemo upotrebiti i
hipnoskop, stroboskop ili neko drugo pomono sredstvo. Dejstvo se
pojaava ako iza ispitanika postavimo svetiljku tako da osvetljava
predmet odreen za postizanje koncentracije i da se svet-lost od njega
odbija.
Taka fiksiranja trebalo bi da se nalazi oko dvadeset santimetara od
ispitanikovih oiju, malo iznad njih, tako da mora da gleda ukoso prema
gore, usled ega mu se oi bre umaraju. Imao sam dobrih iskustava sa
plavom sijalicom kao takom fiksiranja, na koju ispitanik u tamnoj ili
bar delimino zamraenoj prostoriji usredsreduje svu panju. Plavo
svetio slui daljem smirivanju.
Metod fiksiranja moemo primeniti dok ispitanik stoji, sedi ih lei,
ali prednost se uglavnom daje poloaju udobnog sedenja ili leanja, jer
hipnotizer obino pojaava zamaranje oiju verbalnom sugestijom koja
deluje na itavo telo.
Sklapanje oiju se ubrzava ako hipnotizer polako pomera nanie taku
fiksiranja, i taj pokret prati odgovarajuim recima. Ispitanik pogledom
prati taku i neprimetno sve vie sklapa oi, dok se one sasvim ne
zatvore. Posle nekoliko sugestija koje pojaavaju dejstvo, uglavnom niko
ne moe da otvori oi. Moete i sami na sebi da utvrdite koliko je ovo
dejstvo jako. Sednite u udobnu stolicu i sklopite oi. Zatvorenih onih
kapaka okrenite enice prema gore i minut-dva zadrite ovaj poloaj. Kod
veine ljudi ubrzo nastupa laka blokada oiju". Poelite li da naglo
otvorite oi, osetiete na trenutak da su vam oni kapci slepljeni".
Ovo dejstvo podraemo i pojaati sledeim verbalnim sugestijama:
Sada se potpuno koncentriite na taku fiksiranja i po mogu-
78
nosti nemojte treptati. Ne dozvolite da vam bilo ta drugo zaokupi panju. Sve
ostalo nije vano. Vi gledate samo u tu taku i ne doputate da vam bilo Sta
skrene panju. Oseate kako vam oi postaju sve umornije. Jo jedva moete da
ih drite otvorene. Oi su vam sve umornije - sve umornije - sve umornije. Oni
kapci vam se sve vie sputaju i hteli biste da zatvorite oi. Oni kapci vam
postaju sve tei i tei, i sve se bre sputaju. Za trenutak oi vie neete moi da
drite otvorene - kapci vam se sve vie sputaju - sklapaju vam se - sklopili su
se i ostaju zatvoreni. Sada su vam oi vrsto sklopljene i tako ostaju. Vie ne
moete da ih otvorite. ak i kada biste hteli, ne biste mogli da ih otvorite.
Pokuajte - neete uspeti. Ne moete vie da otvorite oi. To i ne pokuavate,
ve tonete sve dublje u prijatan ose-aj mira i oputenosti. Tonete sve dublje i
dublje - sve dublje i dublje."
Ako ispitanik nije izrazito duhovno aktivan, onda je u ovoj fazi hipnoza
gotovo uvek nastupila. Mada je metod fiksiranja veoma star, jo se i danas sa
uspehom koristi kao jedna od brojnih tehnika uvoenja u hipnozu.
Metod fasciniranja
I ovo je klasian" postupak uvoenja u hipnozu. Veina ljudi oekuje da
e ih hipnotizer netremice gledati u oi da bi time poeo hipnozu. Zato ovaj
metod odgovara najeoj zamisli o hipnozi. Pored toga, gledanje u oi pomae
ostvarenju kontakta hipnotizera i ispitanika, kao i njihovo meusobno duevno
povezivanje. Ispitanik jo i osea da ga hipnotizer posmatra pa primorava sebe
na posebnu koncentraciju.
Metod fasciniranja moemo da primenimo sedei, pri emu ispitanik i
hipnotizer sedaju jedan naspram drugog, tako da se ispi-tanikova kolena
nalaze izmeu hipnotizerovih. Hipnotizerove ruke poloene su na
ispitanikova kolena ili ramena.
Meutim, bolji uspeh postiemo ako ispitanik lei. Pri tom hipnotizer sedi
pored njega i tumai mu ta e ubrzo da se dogodi. To ini otprilike ovim
recima: Seu do vaeg uzglavlja, a vi ete netremice da me gledate u jedno
oko. Svejedno je koje oko odaberete, samo
79
81
ari zatim polako prelazi dlanom s pacijentovog ela preko njegovih oiju i
tu zadrava ruku jo jedan minut, da bi produbio sklapanje oiju. Zatim slede
sugestije produbljivanja hipnoze, otprilike ovog sadraja: Oi su vam vrsto
zatvorene - potpuno ste mirni. Sve dublje i dublje tonete u prijatno hipnotiko
stanje mira. Sluate moj glas - sve ostalo je nevano i vi ne doputate da vas
bilo ta ometa."
ari sada oseaj teine prebacuje iz oiju prvo na glavu, a kasnije i na
itavo telo. Oseate kako vam glava pod mojom rukom postaje teka i umorna.
Potpuno se preputate tom oseaju umora i teine. Sasvim jasno oseate kako
vam je glava sve tea i umornija." Pri tom se znatno pojaava pritisak ruke na
elu, to jo vie poveava oseaj teine u glavi. Zatim slede opte sugestije za
produbljivanje zapoete hipnoze.
Brza hipnoza
Ako ste ve stekli neka iskustva na podruju hipnoze, mogli biste da
isprobate nekoliko brzih metoda. Najstariji brzi metod verovatno je onaj kojim
se sluio jo opat Faria, stigavi 1813. godine iz Goe u Pariz. On je jednostavno
prilazio osobi koju bi trebalo hipnotisati, nekoliko sekundi netremice joj gledao
u oi, a zatim bi iznenada viknuo: Spavajte! Skoro pedeset posto ljudi ve posle
te reci tonulo je u hipnozu! Faria je, uostalom, bio visok i impozantan, to je
sigurno bila vana pretpostavka za uspeh ove tehnike. Ako ste pred krugom
zainteresovanih lica izveli nekoliko uspelih hipnoza i time zadobili njihovo
poverenje, metod i danas esto uspeva.
Ameriki brzi metod sastoji se u tome da posle nekoliko uvodnih testova
stanete malo sa strane ispitanika i poloite mu levu ruku na desno rame. Zatim
rairite kaiprst i srednji prst desne ruke tako da naprave slovo V, i razmaknute
prste podignete ispred ispitanikovih oiju na udaljenosti od otprilike trideset
santimetara. Sugeriete da mu kapci postaju sve tei i pri tom primiete ruku s
rairenim prstima polako prema njegovim oima. im su se prsti sasvim
pribliili, kaete mu: Sada vie ne moete da otvorite oi - oi vam se sklapaju."
82
84
87
88
vate. Dok oima pratite pokrete sjajnog predmeta, oseate da elite da zaspite.
Ruke, noge i itavo telo postaju vam tei, sve tei i tei, oni kapci vam postaju
sve tei, teki kao olovo, pa sve tee moete da ih podignete. Pogled vam se
zamrauje, a iz oiju vam teku suze. Sve maglovitije vidite fiksirani predmet.
Sve snanije vas obuzima san. Sada u polako brojati do dvadeset. Dok brojim,
sve vam se vie spava. Pre nego to izbrojim do dvadeset, oi e vam se sklopiti i
vrsto ete zaspati.'"
Pacijent e uglavnom sklopiti oi pre nego to izbrojite do dvadeset. Ako ne
bude tako, zapovednim tonom recite: Zatvorite oi, spavajte!" Da biste jo vie
produbili san, dodajte: Sada vrsto spavate i proima vas oseaj da vrsto
spavate i da vam san postaje sve dublji i dublji, dublji nego ikada..."
uveni uenik Nansijske kole bio je vedski lekar Oto Vetertrand, koji
je imao ordinaciju u tokholmu. On je otkrio princip duevne zaraze" kao
sastavnog dela terapije hipnozom. Polazei od injenice da zdrav ovek koji
neko vreme posmatra bolesnika obole-log od grenja lica, odjednom i sam oseti
neodoljivu potrebu da zgri lice, Vetertrand je poeo hipnozom da leci ljude u
grupama.
Svako popodne primao je u svom stanu (gde je bila i ordinacija),
etrdesetak osoba koje bi raspodelio u tri meusobno povezane sobe. Tu je bio
dovoljan broj leaja, stolica i fotelja, tako da su svi mogli udobno da se
smeste. Hipnozu bi poinjao s pacijentima koje je ve nekoliko puta uspeno
hipnotisao, i to metodom fasciniranja. Sa tih pacijenata, koji bi se tako brzo i
sigurno uspavali, zaraza bi prelazila na ostale.
Teko moemo sebi predstaviti veliki sugestivni uticaj koji na pridolicu
vre brojni usnuli ljudi, osim ako to nismo i sami doiveli. I pacijenti koje je
inae teko hipnotisati ubrzo podleu hipnozi ukoliko se ogled izvodi u
prisustvu nekolicine ve hipnotisanih pacijenata.
Dr Vetertrand bi zatim odlazio od jednog pacijenta do drugog, pa bijednom
sugerisao da prestaje da ga boli eludac, drugome da moe dobro da spava itd.
Tako je od starih pacijenata postepeno prelazio na nove, dok ne bi kod svih
izazvao hipnotiko oputanje. Mada se kod svih pacijenata sluio istom
tehnikom, a sigurno se i podjednako tru90
91
92
Indijska hipnoza
Mnogi putnici priali su o natprirodnoj moi indijskih jogija. Krotitelj
zmija postao je gotovo simbol te moi. Putnike, meutim, redovno najvie
interesuje uveni fenomen sa uzetom." Pri tom se gledaoci okupljaju oko
fakira koji sedi na zemlji, dok uz njega ui deak od dvanaestak godina. Kada
se okupi dovoljno gledalaca koji napeto oekuju demonstraciju, fakir uzima
uvijeno ue i baca ga uvis. Ue ostaje uspravno u vazduhu, a deak skae na noge
i uspinje se uz ue dok ga gledaoci ne izgube iz vida. Posle nekog vremena
fakir poziva deaka da se vrati, ali ovaj ne dolazi. Poto ga nekoliko puta
uzalud poziva, fakir se sam ljutito penje uz ue, drei u zubima veliki no.
Penje se sve dok i on ne iezne gledaocima iz vida. Odjednom se vazduhom
prolomi prodoran krik, i malo kasnije na zemlju pada odrubljena deakova
glava, a zatim i drugi delovi tela: ruke, noge, i na kraju trup. Zaprepaeni
gledaoci vide fakira kako se sav obliven krvlju sputa niz ue. Delove
deakovog tela stavlja u vreu, baca je preko ramena i odlazi. Posle nekoliko
trenutaka sadiaj vree oivljava i fakir je stavlja na zemlju. Samo stoje otvori,
iz nje izlazi deak, iv i zdrav, i bei odatle.
Kada bi neko snimio ceo prizor, pokazalo bi se da su fakir i deak sve vreme
bili na zemlji. Fakir u stvari baca ue na zemlju a deak puzi po njemu kao da
se penje. Ceo trik moe da se rastumai time
93
nosti prenoenja misli toliko proirite da one obuhvate itave gomile ljudi i
njima zavladaju. Nemojte da se razoarate i odustanete ako vam eksperimenti
odmah ne uspeju. Raspolaete li vrstom voljom stalnim ponavljanjem istog
eksperimenta konano ete postii cilj.
Kada jednom steknete ovo znanje, sledei doivljaj nee vas iznenaditi. Neki
skeptini turista stajao je s nekim domorodakim vraem na obali jezera punog
aba kreketua. Razgovarali su o vraevim sposobnostima. Vra je tvrdio da
jednom reju moe da uutka sve abe - i zaista, za tren oka sve se utialo. Vra
je jo dodao: Nee se ponovo oglasiti pre jutra." I zaista, ovek nije uo ni glasa
sve dok se ujutru nije probudio. Idue veeri zamolio je Indusa da jo jednom
ponovi ogled. abe su na njegovu zapovest opet uutale. ovek je, meutim,
pored obale jezera sakrio magnetofon na baterije. Kada je sutradan presluao
traku, prvo je uo vraevo zaklinjanje i zapovest izdatu abama da ute do
sledeeg jutra. Istovremeno je uo kreke-tanje aba, kojima ni na pamet nije
padalo da prestanu. I ovde je, dakle, dclovala hipnoza. Radilo se u stvari o
posthipnotikom nalogu kojim je ovcku sugerisano da do jutra nee uti abe.
Jednostavno je ogluveo za kreketanje.
Uostalom, nemojte verovati da Indusi raspolau nekim izuzetnim
hipnotikim sposobnostima. Svaki Evropljanin moe da postigne iste
sposobnosti ako ima dovoljno strpljenja. Iskustvom sam se uverio da se svaki
ovek moe hipnotisati, a da isto tako svako moe da naui da hipnotie, osim
stoje neko vie nadaren, a neko manje. Svog naj-svojeglavyeg pacijenta sam
dvadeset i sedam puta bezuspeno pokuavao da hipnotiem, da bih tek u
dvadeset i osmom pokuaju postigao ak vrlo duboku hipnozu. Kod njega je
postojala posebno vrsta brana koja se strpljenjem na kraju ipak sruila. (Ako
kaem da svi ljudi mogu da se hipnotiu, onda time, naravno, mislim samo na
normalne ljude.)
Naredni indijski metod hipnotisanja redovno dovodi do uspeha, ali moe
da bude vrlo naporan za hipnotizera. Osoba koju treba hipnotisati lei ispruena.
Deo na kome lei glava moe da bude malo uzdignut. Hipnotizer se nagne nad
ispitanika, tako da mu u potpunosti ispuni vidno polje i navede ga da hipnotizeru
neprekidno gleda u oi (kao kod metode fascinirala). Ni hipnotizer ni ispitanik
ne smeju da govore. Nikakav um u okolini ne srne da odvraa panju.
95
Hipnotizer se postepeno sve vie i vie naginje nad osobom koju eli da
hipnotie, sve dok im lica nisu udaljena najvie dvanaest do petnaest
santimetara. U tom stavu hipnotizer ostaje, ako je potrebno, sat do dva. Pri tom se
postepeno koncentrie na misao da hipnotisanu osobu hvata san, pa sebi vizuelno
predstavlja kako se ispitanikove oi sklapaju. Najkasnije za pola sata ispitanikovi
kapci poinju da trepere i odaju kako bi da se sklope.
U tom trenutku hipnotizer prekida tiinu kratkom zapoveu: Otvorite oi!"
Zatim se i dalje koncentrie da bi sebi predstavio kako hipnotisana osoba spava.
Ispitanik se sve jae napree, dok se toliko ne umori da vie ne moe da odoli
hipnotizeru, ve vrsto sklapa oi. Tada uvebani hipnotizer ne daje suprotnu
zapovest, ve u mislima izdaje utvrene naloge ispitaniku.
Ako misaona koncentracija nije dovoljna, hipnotizer moe odgovarajuim
sugestijama pojaati zapovesti izdate u mislima. Metod je potpuno pouzdan, ali
zahteva vrlo veliku koncentraciju koja moe potrajati i nekoliko sati.
Drugi metod, koji takoe potie iz Indije, mnogo je manje naporan, ali je
podjednako uspean. U ovom sluaju hipnotizer sedi iza ispitanika i polae
ruke na njegova obnaena ramena, tako da kaiprstima dodiruje obe strane
vrata, dok mu se palevi dodiruju na potiljku. Zatim smiruje pacijenta, govorei
mu da die mirno i ravno-merno. Istovremeno sve vie pojaava pritisak prstiju.
Za nekoliko minuta pacijent pada u dubok san, a hipnotizer uklanja ruke s njegovog vrata i zapoetu hipnozu produbljuje mirnim ali sigurnim sugestijama.
Prvi trenutak je presudan. Siguran znak daje pacijent pao pod hipnotiki uticaj je
oputanje ramenih miia. Pokazalo se daje ovaj metod uspean i kod ljudi koje
na drugi nain nije mogue hip-notisati.
96
Hipnoza telefonom
U praksi sam bezbroj puta hipnotisao ljude telefonom. Takav nain deluje
isto kao direktna hipnoza. Meutim, za telefonsku hipnozu potrebno je da je
ispitanik ve bio hipnotisan i da je pri tom dobio posthipnotiki nalog pomou
koga je u njega nepokolebljivo usaena re koja pokree hipnozu. Ta re se
vrsto urezala u pacijentovu podsvest. U takvim sluajevima udaljenost ne igra
nikakvu ulogu.
Kod hipnotisanja telefonom treba paziti da pacijent ne ostane sam u sobi, jer
moe da se dogodi da mu za vreme hipnotisanja telefonska slualica ispadne
iz ruke i da se veza prekine. To je ono to se dogodilo pri jednoj od mojih
prvih telefonskih hipnoza. Nije mi preostalo nita drugo nego da odmah odjurim
kod pacijenta i tamo nastavim s hipnozom. Sreom, pacijent je bio udaljen
samo nekoliko kilometara, pa sam brzo stigao kod njega. Daje bio udaljen
nekoliko stotina kilometara, morao bih da obavestim policiju u njegovom gradu
i zamolim ih da odu u pacijentov stan i prislone mu na uho telefonsku
slualicu, kako bih mogao da nastavim terapiju.
Kada sam stigao kod pacijenta, on je mirno sedeo u hipnozi, samo mu je
slualica ispala iz oputene ruke tako da vie nije mogao da uje moje naloge.
Probudio sam ga, i on se veoma zaudio to me vidi pored sebe. U prvi mah
je pomislio da halucinira.
Od tada uvek izriito zahtevam da prilikom hipnoze telefonom uz pacijenta
uvek bude i trea osoba. Ipak, kasnije sam utvrdio da ova mera sigurnosti nije
neophodna, jer pacijentu uvek sugeriem da tokom terapije neprekidno dri
slualicu na uhu, ali ipak je nisam ukinuo. Ovaj nalog ponavljam nekoliko puta
i vie se nijednom nije dogodilo da ispitaniku ispadne slualica iz ruke. I ovde
vai pravilo da pre ukidanja hipnoze treba ukinuti sve date sugestije, osim onih
koje su u svrhu terapije preko potrebne. Za izvoenje telohipnoze
97
99
Indirektna hipnoza
Ovaj oblik hipnoze posebno je prikladan za uticanje na osobe
otporne na hipnozu. To mogu da budu duevno obolele osobe - koje
ustvari ne bismo ni smeli da hipnotiemo - ili ljudi koji su toliko obuzeti
sami sobom da se slabo obaziru na hipnotizerove reci, ili se na njih
uopte ne obaziru.
Pod naslovom Tajne hipnoze ora de Dibora, objavljena je knjiga o
engleskom lekaru, doktoru Forbsu, koji je svoje pacijente leio
indirektnom hipnozom. Dr Forbs je bio ef bolnice za duevne obolele u
Londonu. Tu bolnicu je sam osnovao, pa je tokom godina leio svojim
metodom oko 80.000 pacijenata. Uspesi su bili izvanredni i nadmaivali su
sva oekivanja. Leio je ne samo duevne bolesti, ve i sve oblike
neuralgija i neuroza. Na jednom meunarodnom kongresu Forbs je
ovako opisao svoj metod:
102
Grupna hipnoza
Tehnika grupne hipnoze ne razlikuje se bitno od tehnika individualne
hipnoze. Kod grupe treba, meutim, paljivije pripaziti na to da se pre
poetka uklone sve smetnje. I kod grupne hipnoze prostorija u kojoj se
hipnoza odrava treba daje zamraena i tiha. Jednolini ulini zvui iz
daljine manje smetaju od iznenadnih zvukova u neposrednoj blizini, kao
to je na primer lupanje vrata, zvonjava telefona ili lajanje psa.
Suprotno onome to se dogaa u pojedinanoj hipnozi, gde hipnotizer
moe da se prilagodi reakcijama onog koga eli da hipnotie, kod grupne
hipnoze to moe samo delimino da se sprovede. Na primer, lan grupe
koji reaguje posebno usporeno ili vrlo estoko, moe da ometa itavu
grupu. Kod grupne hipnoze treba pripaziti na sastav grupe. Sve pojedince
koji odskau od proeka, treba hipnoti-sati odvojeno.
104
105
Masovna hipnoza
Masa" je neto vie od skupa duevnih svojstava osoba od kojih je
sastavljena. Masa se pojavljuje kao potpuno novo bie i pokazuje
karakteristike koje pojedinci ne poseduju. Samosvest pojedinaca vie ne
dolazi do izraaja. Stvara se kolektivni duh", pri emu su volja,
predstava i oseaji pojedinaca potisnuti u odreenom, zajednikom
smeru. Uzrok okupljanja pri tom ne igra vie nikakvu ulogu, a postaju
beznaajni i profesija, pol i drutveni poloaj pojedinaca.
U masi postoji tendencija da se odmah ostvare tek nastale zamisli.
Izgleda da zbog brojane nadmoi mase pojedinac u njoj stie oseaj
nesavladive snage, koja ga navodi da bez razmiljanja sledi svoje
oseaje i nagone. Pojedinac u masi moe daleko da nadmai samog sebe
- kako u dobru tako i u zlu.
U masi jedna podsticajna sugestija moe da pree u eksplozivnu
akciju, a da pojedinac pre toga ne razmisli o posledicama. Budi se
divljatvo i agresivnost, ali istovremeno i velika sposobnost oduevljavanja. Tu se u nama budi i deluje primitivno praiskonsko jezgro koja
ne podlee logici. To se posebno dobro vidi kada se okupe religiozni ili
politiki istomiljenici ili ljudi istih ubeenja, jer ista ube-enja samo
pojaavaju dejstvo mase. Danas je to najoiglednije na sportskim
terenima.
Za masovnu hipnozu potrebna je linost uverena u sopstvenu snagu,
linost koja svoje miljenje ume uverljivo da saopti, i da ga jednostavnim
recima uini slikovitim, plastinim. im iskra oduevljenja pree na
masu, miljenje jake linosti postaje zajedniko dobro. Zajedniko
oduevljenje povlai za sobom i one koji oklevaju, pa e i oni prihvatiti
iznetu zamisao.
106
Daljinska hipnoza
Hteo bih da vam opiem jedan ogled s daljinskom hipnozom koji uvek
iznova privlai i udi svedoke ogleda.
Pred nekom grupom ljudi recite da ete se iz susedne sobe usred-srediti na
nekog od prisutnih i da ete snagom misli uiniti da u roku od jednog minuta
zaspi dubokim snom. Odabraete jednog lana
107
grupe i kazaete mu: Sada u da odem u drugu sobu i usredsredim svoje misli
na vas. Zato ete osetiti sve jau potrebu za snom. Moete da se tome opirete
koliko god hoete, ali vam to nita nee koristili. to se vie budete branili, to
ete bre zaspati. Kada se posle dva minuta vratim, spavaete dubokim i
vrstim snom."
Zatim ete izai iz sobe, i u roku od jednog minuta ovek e zaista zaspati. Da
biste to izveli, u grupi mora da bude neko s kim ste ve ranije radili i u iju ste
podsvest usadili nalog da e i u budnom stanju odmah izvriti svaku vau
zapovest (vidi poglavlje Hipnoza u budnom stanju".) U tom sluaju, dovoljno
je da ga o tome obavestite (kao to je gore navedeno) i on e reagovati onako
kako oekujete. Da biste iskljuili svaku pomisao prevare, ponudite grupi da
daljinskom hipnozom prenesete na dotinu osobu svaki izvodljiv nalog.
Naravno, ovde nije re o stvarnoj daljinskoj hipnozi, ve o skrivenom obliku
hipnoze u budnom stanju.
Uostalom, stvarna hipnoza na svaku udaljenost takoe je mogua, ali za nju
je potrebna temeljna priprema u obliku vebe misli. Tibetanske lame i indijski
gurui pokazali su da u mislima mogu da se spo-razumevaju i na velike daljine, i
da svojim pristalicam daju naloge, ak i ako ih nikada nisu videli. I ovde
postoji osnovna pretpostavka da hipnotizer sigurno vlada imaginacijom.
Potrebno je, dakle, da moemo sebi vizuelno predstaviti svaki predmet ili
zbivanje i da tu sliku moemo zadrati" koliko god elimo. Ako nam to uvek
bes-prekorno uspeva, moemo da preemo na narednu vebu.
Dok sedimo u autobusu ili vozu sa jo nekoliko osoba koje uopte ne
poznajemo, izaberimo jednu od njih i usmerimo svoje misli na nju. Intenzivno
mislimo kako taj ovek postaje umoran i kako mu se oi sklapaju. Moramo to
jasno da vidimo u duhu i da tu sliku zadrimo nekoliko minuta. Za poetak
nemojte da odaberete dete koje se nestano igra, ve nekog ko mirno sedi na
svom mestu. im odabrani ovek sklopi oi, odmah mu u mislima sugeriite
suprotno, tj. da ih ponovo otvori i da bude potpuno sve. Prilikom
koncentracije nije potrebno da piljite u odabranu osobu, ve gledajte bilo gde ili
zatvorite oi.
Kada vam takav ogled uspe, proirite delokrug i ponovite isti ogled s
nekoliko osoba istovremeno. Kontrole radi, iz ogleda iskljuite u mislima
jednu osobu, i uverite se da zaista moete usmereno da uti108
ete na pojedine osobe. Nemojte da slabite dejstvo ogleda time Sto sumnjate da
e odabrani ljudi izvriti vae zapovesti. Morate da pretpostavite kako e oni
zaista izvriti sve to im naredite.
Suprotan ogled je takoe veoma zanimljiv. Hipnotiite neku osobu, pa
stanite nekoliko metara daleko od nje i koncentrisano se zagledajte u nju. Pri
tom neprekidno mislite: Odmah ete da ustanete i da mi priete. Oseate veliki
nemir i ne moete drukije da postupite. Sad ustajete i prilazite mi. Oi su vam
zatvorene, ali vi ustajete i prilazite mi. Ustajete i prilazite mi sklopljenih oiju."
Zatim snano i kratko zapovedite: Sada ustanite i priite mi!" i Ako je
va duevni kontakt dovoljno jak, ovek e nesigurno da ustane i mirei
krenuti ka vama. Tada mu u mislima neujno zapovedite: Stoj!" i on e da
stane. Radi kontrole stanite iza ispitanika i zapovedite mu: Vi padate na leda!
Oseate kako vas neka neodoljiva sila vue u nazad i vi padate. Ja stojim iza vas
i sigurno u da vas prihvatim." Ispitanik e ponovo da izvri va nalog izreen
u mislima.
Kada ste dotle stigli, uspee vam i sledei ogled koji svetski poznati magovi
izvode pred zapanjenim gledaocima.
Postavite oveka koji je u dubokoj hipnozi leima okrenutog publici, da ne bi
mogao da vidi ta ete da uinite. Naravno da su mu oi sklopljene i da bez
vaeg naloga ne bi njima ni trepnuo. Da bi se i publika uverila da nije posredi
nikakav trik, ispitanik okree gledaocima lea. Od nekog gledaoca uzimate bilo
kakav predmet i stavljate ga u dep drugog gledaoca. Zatim se vratite svom
ispitaniku, okrenete ga ka publici i zapovedite mu da otvori oi, ali da i dalje
ostane u dubokoj hipnozi. Recite mu: Stavio sam odreeni predmet nekome u
dep. Idite do tog oveka i izvadite taj predmet iz njegovog depa." U mislima
mu, meutim, zapovedate da ode kod gospodina u smeem odelu sa utom
kravatom i da posegne u levi dep njegovog sakoa. Nemojte da odande
uzmete kljueve od automobila, ve runi sat. Budite sasvim sigurni, pratim vas
u mislima." Tako svojina mislima dovodite ispitanika do konkretnog predmeta.
Ovaj ogled uspeva gotovo uvek ako ispitanika pratite u mislima sve do
sakrivenog predmeta. Naravno, tu nema ni govora o prevari
109
110
111
Hipnoza medikamentima
Kod hipnoze medikamentima se umesto uobiajenog uvoenja u hipnozu
primenjuje podesan narkotik koji se daje injekcijom u maloj dozi tako da ne
izaziva narkozu ve samo oputanje. Injekcija se daje polako da se ispitanik ne
bi onesvestio. Cilj je da mu se svest samo suzi. Ovim se postie stanje svesti
koje u velikoj meri odgovara hipnozi. Mogunosti sugestivnog delovanja
izrazito su pojaane, a prepreke koje postoje u svesti znatno smanjene.
Gotovo svaki terapeut koji se bavio hipnozom pomou medikamenata,
opisuje svoja posebna iskustva i preparate koje najradije koristi. Tako
Vetertrand i Kraft-Ebing govore o lakom narkotisanju pomou hloroforma,
dok Moli daje prednost hloralhidratu. up koristi brometil, a Holauer kae da
se i prividnim narkozama moe postii prava hipnoza. Uostalom, kratka
opojnost postignuta hlore-tilom koristi se kod uvoenja prve hipnoze. Kao
sedativ i hipnotik posebno je delotvoran i paraldehid. Njegova normalna doza
iznosi tri do pet grama, a maksimalna dnevna doza deset grama.
Ovi podaci namenjeni su iskljuivo lekarima, jer se samo po sebi
podrazumeva da samo oni smeju da primenjuju lekove.
Udisanje ugljen dioksida (meavina od tri dijela ugljene kiseline i sedam
delova kiseonika) takoe je delotovomo i sasvim nekodljivo. Udisanje ove
meavine kod oveka izaziva odreene duevne pro-mene koje pojaavaju
sugestibilnost.
Posthipnoza
Kod posthipnoze radi se o sugestiji koja se daje za vreme hipnoze, s tim da
se izvri tek kasnije, u unapred tano utvrenom trenutku. Posthipnotiki nalog
se izvrava, ili tako makar izgleda, u normalnom budnom stanju. Odreene ideje
usaene po hipnozom u poetku ne podstiu na akciju, ve se aktiviraju u
unapred odreenom trenutku. Najdui meni poznati vremenski rok posle koga
je delovao posthipnotiki nalog iznosio je dve godine. Nalog je tano izvren.
Ako hoemo da posthipnotiki nalozi deluju tek posle dueg vremena, treba
112
113
114
115
Hipnoza u snu
Hipnoza u snu jedini je nain da nekog hipnotiemo protiv njegove volje.
Pri tom se direktnim putem obraamo podsvesti, pa nam nikakva kritika i
nikakve sumnje svesti ne mogu umanjiti uspeh. Vano je da se odabere pravi
momenat. U tu svrhu najprikladnija su prva dva sata poto ispitanik zaspi i sat
pre nego to se probudi.
Prethodno uspostavljamo takozvani odnos", dakle vezu sa spa-vaevom
podsvesti. To emo postii tako da ve na vratima ponemo neto tiho da mu
govorimo, da se ne preplai kada ga odjednom oslovimo izbliza. Nastavljajui
da tiho govorimo (apuemo), prilazimo na nepun metar do spavaa. Ne smemo
da mu govorimo u lice, ve prema stomaku. Nipoto ne smemo da ga nazovemo
pravim imenom, jer se veina ljudi od toga budi.
Ponite da apuete na vratima otprilike sledee: Ne dajte da vam neto
smeta. Mirno spavajte. San vam postaje sve dublji i dublji. Nita ne moe da vam
smeta. Oseate se dobro. San vam postaje sve dublji - sve dublji. Spavate
duboko i vrsto, ali me sasvim jasno ujete. Sluate me, a pri tom sve vre i
vre spavate."
Morate da izbegavate svaki napor volje. Vaom sugestijom mora da upravlja
snana elja da spavau pomognete. to vam se reci vie zasnivaju na
naklonosti, bolje ete uspeti. Sugerisanje uopte nee da vas nervno zamori.
Naprotiv, otkriete da se prijatne reci upuene spavau odraavaju i na vama
pa i vama donose radost i sklad.
Roditelji ne treba da se plae da e njihovom detetu nakoditi sugestije koje
mu dajemo u snu. ak i ako ste jednom dali sugestiju za koju se kasnije
pokazalo da ba i nije korisna, moete lako daje po-
116
117
nja veze prenosi i naa strepnja. Zato budite uvereni da se spava nee
probuditi i da e vaa sugestija postii eljeni uspeh.
Vano je jo i to da nije dovoljno odgovarajuim sugestijama potisnuti
nepoeljno ponaanje, ve treba ukloniti i elju za takvim ponaanjem. Nije,
dakle, dovoljno sugerisati: Od danas nee vie puiti," nego pre: Puenje te
vie ne zanima. Sasvim si ravnoduan prema cigareti - puenje te nimalo ne
zanima." Kad bismo loe navike samo potisnuli, ipak bi ostala elja za njima,
i ta elja bi se suprotstavljala blokadi. Zato bi se moglo dogoditi da se obe sile
meusobno ponite, pa bismo doiveli neuspeh. Pored toga, muno je ako
stalno neto elimo a ne moemo to sebi da ispunimo, jer nas u tome spreava
hipnotiki nalog.
Ako nam primena hipnoze u snu ne uspe odmah, to je najee zato to jo
nismo uspostavili vezu sa spavaem. Ne gubite zbog toga hrabrost, ve
pokuajte da razgovarate sa ispitanikom dok jo spava. Sugeriite mu da i dalje
duboko i vrsto spava, ali vas sasvim raz-govetno uje i moe da vam
odgovara, a da se pri tom ne probudi. Mirno ga upitajte: Spava li sada
duboko i vrsto? Moe li da me uje?" im odgovori, znaete da vas uje i
da va nalog dospeva u njegovu podsvest, pa e i da ga izvri.
Kad ovladate tom metodom hipnoze, u mnogim podrujima ete postii
zapanjujue uspehe. Tako je, na primer, jedna poznata manekenka u roku od tri
meseca pod dejstvom hipnoze u snu izgubila preko 15 kilograma. Jedan slavni
filmski glumac je u roku od deset dana tako dobro nauio najtei jezik sveta,
mandarinski kineski, daje nedugo zatim, na televiziji, mogao da razgovara sa
kineskim konzulom. Za uenje je koristio magnetofonske trake sa snimljenim
lekcijama. Putao ih je dok spava. Brojni ljudi namerno su smanjili svoju
telesnu teinu sluajui magnetofonske trake na koje su sami diktirali tekst. Drugi
su opet na isti nain uklonili nepoeljne navike ili u ne-verovatnoj meri
popravili uspeh u koli, na poslu ili u sportu.
118
Hipnoza aputanjem
Ako neko u naoj blizini apue, i nehotice na to obraamo panju. Taj
efekat moemo da iskoristimo za usmeravanje igpitanikove panje na ono to
mu govorimo. Uspeh moemo da proverimo jednostavnim ogledom.
Ponite da u razgovoru govorite sve tie. To morate da uinite tako da va
sagovornik ne primeti da ste to namerno uinili. Govorite sve tie i tie dok
najzad va glas ne prede u apat. Iznenadiete se kad i va sagovornik pone
sve tie i tie da govori, tako da ete najzad obojica da apuete. Tada obino
upitam svog sagovornika: Zato ustvari apuete?" Mada sam ja bio taj koji je
poeo da apue, on obino ne nalazi pravi odgovor. esto tek posle mog
pitanja postaje svestan da obojica u stvari apuemo.
Metod je posebno prikladan za nervozne ljude kojima se uvek negde uri
pa nisu dovoljno mirni da bi reagovali na hipnozu. U ovom ogledu neka ispitanik
udobno lei. U poetku moe da zadri otvorene oi. Ponite normalnim
glasom i uobiajenim recima koje slue za smirivanje. Posle nekoliko reenica
utiajte glas, a na kraju samo apuite. Najee e ispitanik posle nekoliko
minuta aputanja sam od sebe zatvoriti oi. Ako ih ne zatvori, jednostavno mu
kaite: Molim vas da zatvorite oi i opustite se. Sa svakim udisajem tonete u
prijatan oseaj mira i oputenosti."
Zatim apuite uobiajeni tekst sve dok ne nastupi hipnoza. Posle toga
moete postepeno da pojaavate glas do normalne jaine, ili da apatom
nastavite hipnozu.
Lanana hipnoza
Snage koje deluju u lananoj hipnozi sline su snagama u grupnoj hipnozi,
ali su zbog direktnog kontakta pojedinih uesnika znatno vee. U lananoj
hipnozi oko pet-est ljudi sedi u krugu, dre se za ruke i zatvorenih oiju
predstavljaju sebi mir koji postaje sve dublji. Odgovarajuim verbalnim
sugestijama hipnotizer moe da produbi taj oseaj mira.
119
Hipnoza magnetizmom
Magnetizam je zbir koncentracione energije materije. Pojam
magnetizam" nije ba prikladan, jer magnetizam o kome ovde govorimo nema
nikakve veze s magnetizmom gvozda. Magnetizam o kome ovde govorimo
poseduje svako, u veoj ili manjoj meri. Ova snaga moe znatno da se pojaa,
podvrgne volji, i po elji upotrebi. Magnetsko emitovanje posebno je snano
kod pokretnih bia. Ono je klju koji oveka slabijeg zraenja podvrgava
snanijem. im se nadu dva oveka, odmah je jedan od njih pod uticajem
drugog, jaeg.
120
Tftj magnetski uticaj moe da bude tako jak i tako izraen da se ovek zbuni
i prestane da vlada sobom, mada esto nije ni svestan toga.
Uostalom, ivotinje i biljke poseduju isti magnetizam. Primiete li se
polako, otvorenih ula, nekom lepom starom drvetu, na udaljenosti od tri
do etiri metra ui ete u sile drveta, gde i sami moete ponovo da se
napunite", ako je vaa sopstvena baterija" ispranjena.
Suprotno se dogaa ako sretnete nekog ko vas odbija, iako vam
nikada nimalo nije naudio. Njegovo i vae zraenje nisu u harmoniji i to
sasvim jasno oseate.
Kada se okupi vei broj ljudi, magnetizam pojedinaca se sabira u novu
silu, u kojoj pojedinac postepeno gubi svoju individualnost i podvrgava
se novim zakonima. Da bi se ovek oslobodio te nevidljive povezanosti, i
oslobodio se njenog delovanja, esto je potrebno i po nekoliko dana.
Moemo, dakle, poi od toga da svako telo raspolae biolokim
zraenjem. Kod nekog je to zraenje toliko razvijeno da njime mogu da se
konzerviu biljke i male ivotinje. Ipak, kod svakog oveka je ono
dovoljno da delotvorno potpomogne hipnozu.
U nekoj staroj knjizi naao sam ovako opisan postupak pri magnetizovanju".
Kod magnetske obrade kaemo pacijentu da sklopi oi i udobno se
smesti na stolicu. Neka mu noge miruju na podu, a ruke lee na
butinama. Magnetizer stoji ili sedi ispred pacijenta i svu snagu svoje volje
usmerava na ono to eli da postigne. Posle toga magnetizuje bolesnika
od glave do nogu, savijajui mu pri tom prste malo prema unutra. Kada
rukama pree od glave do nogu, protrese ake, pokazujui time da
odbacuje privuene elemente bolesti. Postupak se ponavlja nekoliko
puta. Pacijent se uglavnom osea prijatno. Magnetizer najee samo
polae ruke na bolesnika. Magnetska struja tee pri tom iz desne
magnetizerove ruke kroz bolesnikovo telo u levu mag-netizerovu ruku, pri
emu pacijentovo telo stvara takozvani otpornik struje. Magnetizerterapeut osetie to po lakom bockanju u rukama. Kod veine bolesti
magnetizer polae desnu ruku na pacijentov so-larni pleksus, mesto
iznad eluca, a levu ruku na njegova lea ili potiljak. Pozitivna, to jest
desna ruka, mora da lei na goloj koi
121
Isprekidana hipnoza
Negde poetkom XX veka O. Vogt izveo je postupak koji se
pokazao kao uspean kod svih otpornih pacijenata. U tom postupku
uvodimo u hipnozu na bilo koji nain, ali je redovno po nekoliko puta
prekidamo, da bismo pacijenta upitali kako se osea. Hipnotizer od
samog pacijenta dobija bitne podatke o tome ta mu je prijalo, a ta
smetalo. Ovaj metod omoguava hipnotizeru da se prilagodi individualnim reakcijama pacijenta. To se najbolje moe pokazati na pri-meru.
Pretpostavimo da ste prvu hipnozu ovako davali:
Molim, smestite se to udobnije. Potpuno olabavite ruke i noge i
sasvim se opustite. Diete sasvim mirno i ravnomerno. Sa svakim
udisajem tonete sve dublje i dublje u prijatan oseaj mira i oputenosti.
Nita ne moe da vam smeta. Sada se koncentriete na svoje noge. Jasno
oseate kako vam noge postaju teke - sve tee - sve tee. Sada su vam
vrlo teke, teke kao olovo, zaista teke kao olovo. I ruke vam postaju
teke. Ruke vam oteavaju - postaju sve tee, sve tee. Sada su vam i ruke
teke kao olovo. I oni kapci su vam teki i postaju sve tei - sve tei i
tei. Oi su vam vrsto zatvorene. Vie ne moete da ih otvorite, a to i ne
elite. Tonete sve dublje i obuzima vas oseaj teine. Sve ste umorniji sve umorniji."
Ovde zastanite oko jedan minut, zatim nastavite: Ponovo oseate
prijatan mir. U tom stanju mirovanja svaka pojedina elija vaeg tela
122
se osveila i vi se oseate izrazito dobro. Kada izbrojim do tri, ruke i noge opet
e vam biti pokretljive. Otvoriete oi, oseaete se prijatno i biete svezi.
Brojim: jedan - dva - tri. Otvorite oi! Svezi ste i dobro se oseate!"
Upitajte ispitanika kako su delovali pojedini nalozi. Pretpostavimo da vam
on odgovori: Osetio sam upadljivo oputanje, pogotovo kada ste rekli da sa
svakim udisajem tonem sve dublje i dublje. I ruke su mi veoma oteale. Ni sad
ne mogu da ih podignem kako treba. Noge mi, naprotiv, uopSte nisu bile teke, a
i oi sam sasvim lako mogao da otvorim."
Ove podatke iskoristite pri drugom pokuaju tako da najdelotvor-nije naloge
pootrite i nekoliko puta ponovite, a one nedelotvorne jednostavno izostavite
(teina u nogama i sklapanje oiju).
Nastavak hipnoze mogao bi, dakle, da izgleda ovako: Smestite se to
udobnije. Potpuno olabavite ruke i noge i potpuno se opustite. Sada diete
sasvim mirno i ravnomerno. Sa svakim udisajem tonete sve dublje u prijatan
mir i sve se vie oputate. Diete mirno i ravnomerno - sasvim mimo i
ravnomerno. Potpuno ste oputeni. Potpuno ste oputeni i dobro se oseate.
Oseate se vrlo dobro i sa svakim ste udisajem sve tei i obuzima vas prijatan
umor. Doputate da sa svakim udisajem tonete sve dublje u taj prijatan oseaj, a
umor i teina obuzimaju vam telo. Oseate kako vam se taj prijatan oseaj iri
po itavom telu. A sad vas molim da se koncentriete na svoje ruke.
Jednostavno se koncentriite na ruke. Jasno oseate kako su vam sve tee. Ruke
vam postaju sve tee - sve tee. Sada su ve vrlo teke, teke kao olovo, zaista
teke kao olovo. Toliko su teke da vie ne moete da ih podignete. Ne moete
ni da ih pomerite. Imate oseaj da na njima vise teki tegovi. Obe ruke su vam
teke kao olovo i potpuno su nepokretne. Ne moete vie da ih pomerate. Oi su
vam zatvorene i ostaju zatvorene. Diete mirno i ravnomerno, i sa svakim
udisajem tonete sve dublje i dublje u prijatan mir i sve se vie oputate.
Doputate da vas sa svakim udisajem sve vie obuzme umor i savlada teina.
Sve ste umorniji - sve umorniji/'
Ovde opet zastanite oko jedan minut.
, Jo jednom doivite taj savreni mir. Svaka moja re se neizbri-iivo
utisnula u vau podsvest pa ete posluati ono to vam govorim.
123
Brojau do tri. Ruke i noge e vam opet biti lagane i lako pokretljive.
Otvoriete oi i oseaete se dobro i biti potpuno svezi. Ali kad opet to od
vas zatraim odmah ete da se opustite i bez potekoa utonu-ete u
dubok mir. Mirovaete duboko kao nikada dosad. Jedan - dva - tri!
Otvorite oi! Ruke i noge su vam lake i pokretljive. Svezi ste i dobro se
oseate."
Ponovo upitajte pacijenta kako se oseao i niste li, moda, postupili
prebrzo ili presporo. Ako je sve u redu, moete da preete na treu
hipnozu u kojoj kod ispitanika stvarate uslovni refleks. Stvaranjem
uslovnog refleksa usauje se u ispitanikovu podsvest kljuna re svih
daljih hipnoza. One mogu da se postignu bez velikih priprema. Nastavite
otprilike ovim recima: Smestite se to udobnije. Olabavite ruke i noge i
potpuno se opustite. Diite sasvim mirno i jednolino. Ve diete mirno i
jednolino, a sa svakim udisajem tonete sve dublje i dublje u prijatan mir i
sve ste oputeniji. Diete sasvim mirno i jednolino - mirno i jednolino.
Potpuno ste oputeni. Potpuno ste oputeni i dobro se oseate. Oseate se
vrlo dobro i sa svakim udisajem tonete sve dublje i dublje - sve dublje,
oseate sve vei mir i postajete sve tei. Putate da vas sa svakim udisajem
obuzme sve vei prijatan umor i da vam telo postane sve tee. Oseate
kako vam se telom iri prijatan oseaj mira. Prijatan oseaj mira iri vam
se po elom telu."
Tu saekajte oko tridesetak sekundi.
A sad se koncentriite na svoje ruke. Koncentriite se iskljuivo na
ruke. Sasvim jasno oseate kako su vam ruke sve tee. Ruke vam postaju
sve tee, sve tee i tee. Sada su vam ruke ve vrlo teke, teke kao
olovo. Toliko su teke da vie ne moete da ih podignete. Vie ne moete
ni da ih pomerite. Imate oseaj da na njima vise teki tegovi. Obe ruke su
vam teke kao olovo i vie uopte ne moete da ih pomerite. Oi su vam
zatvorene i ostaju zatvorene. Oi vam ostaju vrsto zatvorene. Diete
mirno i jednolino. Oputate se sa svakim udisajem i tonete sve dublje i
dublje u prijatan mir. Sa svakim udisajem sve vas vie obuzima umor i
oseaj teine. Sve ste umorniji, sve umorniji."
Tu opet zastanite jedan minut.
124
Nita vam ne smeta. ujete samo jo moj glas i jasno oseate kako
postepeno tonete sve dublje, sve dublje, u duboki, duboki prijatan mir.
U tom udesnom stanju mirovanja irom se otvaraju vrata vae
podsvesti. irom se otvaraju vrata vae podsvesti. Sve to vam govorim
lako prodire duboko u vau podsvest i tu se neizbrisivo urezuje.
Postupiete tano onako kako vam kaem. Svaki put kad izgovorim re
KI-AI, oi e vam se odmah sklopiti. Odmah ete se opustiti i utonuti u
duboki mir. im izgovorim KI-AI, osetiete neodoljivu potrebu da
zatvorite oi. Odmah ete se opustiti i utonuti u dubok i prijatan mir.
Va mir i vaa oputenost svaki put su sve dublji, svaki put sve dublji i
dublji. Dovoljno je da vam jednom kaem KI-AI, i odmah ete utonuti
u prijatan mir. To je apsolutna potreba kojoj uvek podleete. elite da
joj podlegnete, pa to i inite!"
Posle ovoga opet sledi pauza od jednog minuta.
Brojau do tri, a vi ete da otvorite oi i oseaete se dobro i
odmorno. Sve to sam vam rekao, duboko i nepokolebljivo je usaeno
u vau podsvest i uvek ete postupiti u skladu s tim. im vam budem
rekao re KI-AI, oi vam se vrsto sklapaju, odmah se oputate i tonete
u dubok, prijatan mir. To je apsolutna prinuda i uvek joj podleete.
Sada u da brojim do tri. Onda ete otvoriti oi i oseaete se svezi i
odmorni, ali sve ono to sam vam rekao duboko je i postojano u vaoj
podsvesti i shodno tome ete uvek postupati.
Jedan - dva - tri. Otvorite oi! Oseate se dobro i sasvim ste svezi.
Ruke i noge su vam oputene, lake i pokretljive. Puni ste snage i
energije, sasvim ste svezi i dobro se oseate."
Ovo je primer za hipnozu po meri", posle koje sledi stvaranje
uslovnog refleksa. Time se omoguava da za svaku dalju hipnozu treba
svega nekoliko sekundi.
Duboka hipnoza
Oko dvadeset posto ljudi podesno je za duboku hipnozu. Dakle,
svakog petog moemo dovesti u stanje u kome se svest povlai duboko u
pozadinu, dok podsvest rado doputa daje hipnotizer vodi. I za duboku
hipnozu vai pravilo da ovek izvrava samo one zapo-vesti koje su
unutar strukture njegova ponaanja. im mu hipnotizer da neki drugi
nalog, on ga ili ne izvrava, ili se hipnoza odmah prekida.
Duboka hipnoza gotovo uvek povlai za sobom gubitak seanja
(amneziju). Po prekidu hipnoze, ispitanik ne moe niega da se seti, ni
staje u hipnozi rekao ni staje uinio.
Duboka hipnoza ne igra nikakvu posebnu ulogu u medicini, jer se veza
sa podsveu moe uspostaviti ve i laganom hipnozom, i na ispitanika
moe da se utie u svakom pogledu.
126
Prazna hipnoza
Pod praznom hipnozom podrazumevamo oblik hipnoze kod koje se pored
sugestija za stvaranje hipnotikog stanja ne daju nikakve druge (terapeutske)
sugestije. Smatra se da takva hipnoza moe da izmeni tok nekih fiziolokih
procesa, pa se esto primenjuje pri vegetativnim smetnjama.
Tu spada produena hipnoza mirovanja", kod koje ispitanik ostaje u
stanju hipnoze od pola sata do nekoliko sati, kao i ,,hipnotiki noni san". U toj
hipnozi, poto se postigne hipnotiko stanje, daju se eljene terapeutske sugestije,
ali ispitanik posle toga ostaje i po nekoliko sati u tom stanju. Time se
produbljuje dejstvo datih sugestija.
U tu vrstu hipnoze spada i takozvana trajna hipnoza". Ovaj oblik moe da
se obavlja samo stacionarno, jer je pacijent trajno u hip-notikom snu, iz koga
se budi samo na kratko, u vreme obroka. Po-sledica svih oblika prazne hipnoze
jeste introspekcija. Poto su na neko vreme iskljueni spoljanji podsticaji,
ispitanik se zagleda sam u sebe. Sagledavanjem sebe samog, ispitanik
mentalno prerauje nakupljene neobraene doivljaje, to danas, kada smo
preplavljeni podsticajima, moe da bude vrlo korisno.
Hipnoza ivotinja
Kod ivotinja takoe moemo da vidimo pojave nalik na hipnozu. Koenje
zeeva ili srna zahvaenih snopom svetla automobilskih farova, ili refleks
pretvaranja mrtvim" (primjenjuju ga manje ivotinje kada ne mogu na vreme
da pobegnu pred veim) primeri su takve hipnoze.
Danas se smatra daje takozvana ivotinjska hipnoza instinktivno refleksno
stanje ukoenosti zbog straha, kojom ivotinje najee
128
Hipnoza dece
Iako su deca vrlo sugestibilna, njihova osetljivost na hipnozu u
velikoj meri zavisi od njihovog uzrasta. Verujem da zavisi i od stepe-na
njihove umne zrelosti. Uopteno moemo rei da deca od devete godine
nadalje mogu lako da se hipnotiu. U vreme puberteta osetljivost na
hipnozu privremeno se smanjuje, da bi se zatim opet izrazito pojaala.
Poto deca brzo reaguju na sve podsticaje, kod njih je teko postii
trajno slabljenje panje. Treba, meutim, imati na umu da deca reaguju
na svaku najmanju promenu u hipnotizerovom ponaanju.
Kad hipnotiemo decu, moramo posebno da pazimo na svoje misli, jer
se one izraavaju nesvesno i mogu da se prenesu na dete koje elimo da
hipnotiemo. Dete veinom jasno osea misli povezane sa nesigurnou,
to ugroava uspeh hipnoze. Ako, meutim, iz vas zrai nepokolebljivost,
ponekad ete uspeti da hipnotiete i sasvim malu decu. esto sam
hipnotisao i sedmogodinju decu, a jednom ak i jednu etvorogodinju
devojicu.
Ovde je posebno vano da se tehnika prilagodi svetu dejih predstava.
Kod dece mlade od deset godina najee primenjujem indirektnu
hipnozu. Zamolim roditelje da na prvi sastanak donesu i detetovu
najomiljeniju igraku i da mu nipoto ne kau da e biti hip-notisano. Neka
roditelji, toboe, sami dou na leenje, i neka kau detetu da njegov
meda ili njena lutka takoe boluju, pa i njih treba leiti.
Posle kratkog razgovora s roditeljima obratio sam se medvediu i
upitao ga ta mu je. Deak mi je spremno opisao navodnu medinu
bolest. Zatim sam nastavio da razgovaram s medom i rekao mu: Ti si
bolestan, ali ja u te izleiti. Lezi na kau i sklopi oi." Deak je poloio
medu na kau, ali meda ne moe da zatvori oi.
130
131
132
mala i jo mnogo toga moe da promeni. Ako bude marljivo uila i redovno
pisala zadatke, kasnije e da zaradi puno para i moi e sebi da priuti sve
lepe stvari koje poeli. Jednoga dana zavolee te neki lep i pametan mladi, i
oenie se tobom. Ponosie se tobom jer si obrazovana i vredna ena, i toliko e
te voleti da e te ak razmaziti. Da li sada vidi kako je vano da se redovno ide
u kolu i saves-no piu zadaci? Poto si to uvidela, od danas e rado odlaziti u
kolu, redovno e pisati domae zadatke i vredno e uiti.9
Devojica je mudrom starcu obeala da e vredno uiti i paljivo pisati
domae zadatke. Zahvalila mu je na mudrom savetu, rado ila u kolu i postala
obrazovana ena koja je mogla da zadovolji sve svoje elje. Tako e i ti rado
odlaziti u kolu, a domae zadatke e pisati pre nego to ode da se igra. Tvoji
roditelji e se veoma radovati tome. Tako e kasnije moi da zadovolji sve
svoje elje."
Retko ete kod hipnoze imati paljivije pomagae" od dece, naravno,
samo ako se prilagodite njihovom svetu predstava. Na taj nain uspeete u
svakom pojedinom sluaju.
134
136
137
138
140
je i dalje leim. Radosno sam pristao, a pomou hipnoze uspeo sam daje na
nekoliko dana oslobodim bola. Savetovao sam joj da pozove tu enu i da se sa
njom pomiri. Nedelju dana kasnije nazvala me je i rekla mi da je posluala moj
savet, i da od tog vremena vie ne osea bol. Od tada vie nisam uo za nju.
142
Neobine pojave
Skrivene mogunosti ovekova nervnog sistema mnogo su vee nego
to se to obino misli. ovek u hipnozi moe znatno jae da napregne
miie nego dok je u budnom stanju. S druge strane, u hipnozi moe
mnogo vie da se opusti nego pri punoj svesti.
U hipnozi moe prolazno da se pojaa dejstvo ulnih organa, a brzina
pokreta moe prilino da se povea. I rad srca moe da se pojaa ili
prigui. Pored toga, moe da se utie na unutranje izluivanje, na
funkcije creva i koe.
Koliko u hipnozi mogu da se izotre ula, vidi se iz ovog ogleda:
Uzmite nov pil karata koje su na poleini potpuno iste. Odaberite jednu
kartu i zabeleitc njenu boju i vrednost. Ispitanika uvedite u duboku
hipnozu i recite mu da otvori oi. Pokaite mu poleinu odabrane karte i
sugeriite mu da e, kada mu je drugi put budete pokazali, na njoj ugledati
crni krst i po tome je odmah prepoznati. Vratite odabranu kartu nazad u
pil i dobro ga promeajte. Zatim ispitaniku pokaite sve karte redom, i to
njihove poleine, i zamolite ga da pronae kartu na kojoj je (navodno) crni
krst. Gotovo uvek ispitanik lako pronalazi odabranu kartu.
Iz ovog ogleda vidimo da ispitanik uopte ne slua pasivno hip
notizerova uputstva, nego i bez posebne sugestije razvija sposobnost
reavanja problema.
Hteo bih da navedem jo jedan ogled sa hipnozom jer ga je do
detalja pratila grupa lekara, a njegov rezultat zabeleen je u zapisniku.
Radi se o tome da se pod uticajem hipnoze na ispitaniku pojavila
opekotina. Ogled se izvodio ovako: Hipnotizer dodiruje ispi-tanikovu
kou hladnim metalnim predmetom (na primer metalnim novcem) i pri
tom mu sugerie daje novi uaren i da mu je opekao kou. Kada je dao
ovaj nalog, hipnotizer prekida hipnozu i budi ispi143
tanika. Dva do tri sata kasnije, tano na mestu koje je dodirnuo novi,
pokazuje se opekotina s mehuriem.
O tom ogledu izvetava Platonov u svojoj knjizi Rekao fizioloki i
terapijski inilac:
Ispitanika M. od 38 godina, koga je bilo lako hipnotisati, V. I. Fine
uveo je u hipnotiki san. Zatim mu je na unutranju stranu leve podlaktice
poloio bakarni novi i rekao mu: 'Na ruku su vam stavili uareni metalni
prsten: On e vas opeci, i to e vas boleti.' Ova sugestivna formula
ponovljena je nekoliko puta. Kada se ispitanik probudio, jedan od lekara
gaje i dalje posmatrao. Po zapisniku, dvadeset i pet minuta posle buenja
iz hipnotikog sna, na mestu opekotine" pojavilo se difiizno crvenilo
koe, posle pedeset i pet minuta zapaeno je oteknue, a posle dva i po
sata u sredini opekotine" pojavila se bela mrlja. Posle tri i po sata na
istom mestu stvorio se plik."
Koliko je teko objasniti tako krupne promene, vidi se i iz afe-rovog
tumaenja: Sasvim je drugog karaktera tumaenje sugestivno izazvane
'opekotine' spojene sa stvaranjem plika. Poto se opekotina pojavljuje bez
aktivnog uestvovanja ispitanika (npr. grebanja koe) mora da je
uslovljena nervnim impulsima. Ipak, dva su razloga zbog kojih nam je
teko da prihvatimo takvo objanjenje. Pre svega ne znamo kako nadraaj
nervusa simpatikusa, jedinog nerva koji vodi do koe, moe izazvati
stvaranje plika. Uvek smo bili uvereni da su takvi plikovi posledica
lokalnog razaranja elija i oteenja krvnih sudova usled delovanja
visokih temperatura. Meutim, ovde toga nema. S druge strane,
nerazumljivo je zato dejstvo simpatikusa ostaje lokalno ogranieno, jer
razgranati nervni sistem simpatikusa istovremeno biva uvek podjednako
intenzivno pobuen. Moda jo uopte nismo otkrili koji impulsi dovode
do takvog stvaranja plika." (Citirano prema V. Safanovu: Nauka i vera,
1967).
U hipnozi i transu moe da se postigne i suprotno dejstvo. Radi se o
hodanju po eravici" posmatranom kod brojnih naroda. B. Buen daje
pregled ovih pojava.
Po Buenovim podacima prve opise hodanja po eravici" dao je
istraiva Saporta koji je taj obiaj posmatrao u Polineziji, na ostrvu RajaTaja. Sam je video kako su svetenici, u molitvi, hodali po ua144
146
Zatim sam pripremio ogled s hodanjem po vatri. Zapalio sam gomilu suve
bukovine koja je posle etiri sata isijavala vrelinu. Jogi Ram Prija Das je
jednom obiao oko vatre, u molitvi, a zatim je tri puta preao preko ara.
Skamenio sam se od straha, a zatim pritrao da mu pomognem. Meutim,
pomo mu nije bila potrebna, jer su mu noge bile nepovreene
Heterohipnoza i autohipnoza deluju u podrujima koja teko da moemo
da shvatimo. Ipak, posebno blagotvorno deluju ako je re o ublaavanju bola.
Brojne bolne operacije obavljene pod hipnotikom narkozom opirno su
opisane, tako da vie ne moe biti ni govora o tome da se moe posumnjati u
pouzdanost takvih opisa. Ti sluajevi pokazuju da hipnozom mogu da se
blokiraju i najjai podsticaji. Posebno kod takozvanog fantomskog bola", gde
je hipnoza izgleda jedini put koji moe da pomogne. Ona mnogo pomae i pri
uklanjanju glavobolje i migrene.
Objektivna ogranienja
Uprkos brojnih mogunosti koje nam prua hipnoza, ne smemo da
zaboravimo njena ogranienja. U bekstvu u bolest" ne moemo da
pomognemo ni hipnozom, jer je bolest nastala pacijentovom eljom. Ne kae se
uzalud: Nije svaki kaalj od zime." I zaista, glavobolju uglavnom
prouzrokujemo sami, a da toga nismo svesni. U takvim sluajevima jedino
moe da pomogne promena duhovne usmereno-sti. Svaki lek, pa i hipnoza,
ostae bez dejstva.
Moemo rei da hipnoza moe da pomogne u svim sluajevima, osim tamo
gde se njenom delovanju suprotstavlja elja. Njena prime -na se nipoto ne
ograniava na psihika oboljenja. Na primer, i rana e bre da zaraste ako
bolesnik primi odgovarajui hipnotiki nalog. To se posebno odnosi na brzinu
oporavka posle izvrene operacije. Ljudi koji su nesreni kod kue ili na poslu,
pa uivaju" u panji kojom su okrueni u bolnici, due e bolovati od
pacijenata koji ele brzo da ozdrave i vrate se kui. Tu pojavu poznaje svaki
lekar.
147
Odnos
Ova tema je ukratko pomenuta ve u poglavlju Postupak u praksi".
Sada emo se blie pozabaviti njom. Pod pojmom odnosa"
podrazumevamo, kao to smo ve rekli, kontakt hipnotisanog i hipnotizera. Svi ostali utisci iz okoline se povlae, i svest se potpuno
usredsreuje na hipnotizerov glas.
Pri tom esto dolazi do takozvanog izolovanog odnosa", pri kojem na
ispitanika moe da deluje samo hipnotizer. Ako to pokuaju druge osobe,
on nee izvriti njihove naloge, nee ih ak ni regi-strovati. Takav
izolovani odnos moe spontano nastupiti tokom hipnoze, ali ga uvek
moemo izazvati odgovarajuim sugestijama.
Moe se dogoditi i suprotno, naime, da se prekine veza izmeu
ispitanika i hipnotizera. To se posebno lako dogaa psihiki pasivnim
ljudima koji se autosugestivno zanesu u hipnotiko stanje pa se toliko
usmere na sebe da ne primeuju vie nita drugo, pa ne uju ni
hipnotizerov glas. Ipak, ovo nije esta pojava.
Ako prilikom hipnoze primetite daje ispitanik izmakao vaoj kontroli i
da vie ne reaguje na vae sugestije, vano je samo da sauvate mir. Ne
pokuavajte da brzo prekinete hipnozu, ve se odgovarajuim sugestijama
trudite daje jo vie produbite. Moete i da rukom preete preko
ispitanikovog ela i njegovog tela, ne bi li ga smirili. To e pomoi da se
veza ponovo uspostavi. Gladei ispitanikovo elo moete da kaete:
Potpuno ste mirni. Diete mirno i jednolino i doputate da sve dublje
tonete u prijatan mir. Tonete sve dublje i dublje. Sve ste oputeniji.
Oseate se dobro. Na trenutak ste se pozabavili samim sobom, ali moete
sasvim jasno da me ujete. Sada opet pratite moj glas da bismo zajedno
dovrili hipnozu. Ne doputate da vam bilo ta skrene panju i
koncentriete se samo na moj glas. Nita drugo nije vano. Sluate samo
moj glas. Oseate kako vam telom struji prijatna sve148
ina. Ruke i noge vam postaju opet sasvim oputene. Puni ste snage i
energije i dobro se oseate. Kada izbrojim do tri, otvoriete oi, dobro
ete se oseati i biete potpuno svezi.
Jedan - dva - tri. Otvorite oi! Potpuno ste budni, sasvim ste svezi i
odmorni/*
U toku dugogodinje prakse hipnotisao sam nekoliko hiljada puta,
ali samo sam u dva sluaja izgubio vezu s ispitanikom. U oba sluaja,
meutim, izgubljena veza je lako i sigurno ponovo uspostavljena, i to
prvo produbljivanjem hipnoze, a zatim njenim laganim prestankom.
Zanimljive mogunosti prua i promena odnosa". Pri tom hipnotizer prvo ispitanika hipnotie na uobiajeni nain, a onda mu kae
otprilike ovo:
Od ovog asa ete tano da izvravate sve to vam bude rekao
gospodin X, ba kao da sam vam ja kazao isto. Uiniete odmah sve
to vam kae gospodin X. Ne moete, a i ne elite da uradite nita
drugo nego sve ono to vam kae gospodin X, ba kao da sam vam ja
to rekao. To se sada duboko i neizbrisivo urezuje u vau podsvest.
Prema tome ete postupati, i tano ete da izvrite sve to vam kae
gospodin X."
Uz tu formulaciju ispitanik e ubudue i u budnom stanju da slua
naloge gospodina X, pa i ovde treba izbei da lozinka bude uobiajena
re, da ne bi svaka izjava gospodina X bila shvaena kao za-povest.
Odnos naravno moe da se prenese ne samo na mukarca, nego i na
enu.
Posebno je zanimljiv prenos na samog ispitanika, tako da sam sebi
moe davati hipnotike naloge. Ako neko, na primer, ima problema s
autohipnozom, pivo moe da dozvoli da bude hipnotizovan od strane
strunog lica, i da zatim pusti da se odnos prenese na njega samog,
tako da ubudue, kada izgovori odreenu re kao okida, bez problema moe da utone u hipnozu. Tako moe znatno da se pojednostavi
uenje autohipnoze.
149
Prilagoavanje ispitaniku
Da biste stekli sopstvena iskustva, morate da prouite najuobiajenije
tehnike hipnoze opisane u ovoj knjizi, i da ih nekoliko puta primenite.
Ubrzo ete utvrditi da vam neke posebno dobro uspevaju, dok vam druge
uspevaju u manjoj meri. To je vaan korak da biste u prvo vreme uvebali
dve ili tri standardne tehnike kojima morate pouzdano da vladate.
Uprkos tome, uvek ete iznova naii na nekoga ko ne reaguje na tehniku
koju primenjujete, ili slabo reaguje na nju. Da biste uspeli i u tom
sluaju, morate da se prilagodite ispi-tanikovom iekivanju.
Prvo ga upitajte ima li iskustva sa hipnozom. Ako je ve bio hipnotisan, zamolite ga da vam opie tehniku koju je hipnotizer prime -nio.
Tu je, naime, ve prva hipnoza ostavila svoj peat, pa ispitanik ne moe
vie sebi da predstavi da ona moe i drukije da se sprovede. Na osnovu
svog iskustva smatrae sve drukije pokuaje pogrenim i na njih nee
reagovati.
Uostalom, ako ispitanik i nije bio ranije hipnotisan, on vam skoro uvek
dolazi s odreenim iekivanjem. Mnogi ljudi, na primer, oekuju da
padnu u neku vrstu nesvestice, pa se teko razoaraju kada se to ne dogodi.
ak i ako ste ih hipnotisali, oni e uporno tvrditi da to uopte nije istina.
Vano je i da renik prilagodite stepenu ispitanikovog obrazovanja.
Sugestija moe da deluje samo ako ispitanik moe daje prevede na jezik
podsvesti, odnosno u slike. Preduslov da do toga doe je razumevanje
sugestije. Dakle, sve sugestije morate da formuliete jednostavnim i
vizuelno jasnim recima, da bi ih ispitanik pravilno shvatio.
Kako se ispitanici ili pacijenti neprekidno menjaju, svaka hipnoza je
individualan proces koji od hipnotizera zahteva veliku sposobnost
uivljavanja, ako ne eli da postie samo prosene rezultate. Dobar
hipnotizer uvek e se truditi da se to bolje uivi u oveka koga namerava da hipnotie, da se uskladi s njegovim vibracijama". Naravno, to
od njega zahteva vrlo visoku koncentraciju, ali bez toga ne moe da se
prenese dejstvo sopstvene linosti.
Da bi hipnoza uspela, osim koncentracije je neophodno da hipnotizer
potpuno iskljui sopstvenu linost, zato da bi delovala samo
150
151
152
Svako vee, kada poete na spavanje, nestae sve misli koje vam
smetaju. Odmah ete osetite prijatan mir. Trenutno ete zaspati. Spa-vaete
zdravim, prirodnim snom koji vas oporavlja. Svake noi spa-vaete
duboko i vrsto. Probudiete se ujutru, svezi i oporavljeni. im se
probudite, odmah e se javiti prijatan oseaj spokojstva. Tada ste vedri i
oputeni, a duboko u srcu radosni i sreni. Celog dana ste vedri i
raspoloeni, a iz dana u dan vam je u svakom pogledu sve bolje i bolje.
Postajete sve vedriji i radosniji, i iz dana u dan se oseate sve bolje i
bolje.
Volite drutvo. Vaa sigurnost i vae samopouzdanje iz dana u dan
rastu. Postajete sve sigurniji i samosvesniji. U kakvom god poloaju da se
naete, glava vam ostaje smirena i bistra. Srce vam kuca mirno i
ravnomerno. U dananjem poloaju se oseate veoma dobro. Oseate se
veoma dobro."
Kao to vidite, pojedine sugestije spojio sam odreenim formulacijama u jednu zbirnu sugestiju. Neiskusnom hipnotizeru preporuujem
nekoliko standardnih formulacija u sluaju da mu za vreme hipnoze
zatreba stvaralaka pauza. Nipoto ne bi smelo da doe do due pauza
bez sugestije, jer bi mogao da se pomuti odnos izmeu hipnotizera i
ispitanika. Evo primera:
- Sasvim ste mirni i oputeni.
- Diete mirno i ravnomerno i oseate se veoma dobro.
- Nita ne moe da vam smeta. Pratite samo moj glas.
- Sada vie nita ne elite, potpuno ste pasivni. Pustite da vas vreme
nosi, da se s vama neto deava, da na vas neto deluje. Nita nije vano.
Oseate se vrlo dobro i putate da tonete sve dublje, sve dublje u dubok,
prijatan mir.
Time moete da prebrodite pauzu do koje je moda dolo, a istovremeno produbite postojeu hipnozu.
Jo jedna vana tehnika je Imaginarni doivljaj uspeha". Pri tom
pacijenta u hipnozi dovodite u situaciju koje se on inae plai, i putate ga
daje uspeno savlada. Ostanimo kod primera straha od ljudi, posebno u
liftu i u veem drutvu.
Na uobiajeni nain hipnotiite ispitanika, a zatim mu kaite:
Potpuno ste mirni i oputeni. Oseate se prijatno. Nalazite se usred
156
Ako hoete jo da produbite datu sugestiju i pojaate njeno dejstvo, neka je ispitanik u hipnozi sam nekoliko puta ponovi. Prethodno
mu sugeriite da je hipnoza duboka i vrsta, ali da on pri tom ipak
moe da govori. Zatim recite da najvanije naloge ponovi deset do
dvadeset puta. Dejstvo e biti jo jae ako pacijent u hipnozi napie
nalog deset do dvadeset puta. I ovog puta morate prvo da mu sugeriete da moe da otvori oi i da pie ne budei se iz hipnoze. Recite
mu: Sa svakom reci koju napiete hipnoza postaje sve dublja."
Najbolji put da se hipnoza produbi jeste da hipnotizer, dok hipnotie drugoga, hipnotie i samog sebe. im ste i sami u dubokoj
hipnozi, vai nalozi deluju mnogo snanije. Pretpostavka za to je besprekorno vladanje autohipnozom. Tu tehniku nazivamo hipnoza u
hipnozi".
Vremenska regresija
Jedna od najzanimljivijih pojava u hipnozi je vremenska ili starosna regresija. Pri tom se hipnotisani ovek prebacuje u bilo koje ivotno doba i ponaa se u skladu tim. tavie, jasno se sea svih detalja.
Ko bi posle nekoliko godina jo tano mogao da kae kakvu je
haljinu nosila njegova majka odreenog dana, ili ko joj je tano pre
deset godina doao u jedanaest sati u posetu? Teko da bi to bilo ko
mogao da uradi. im smo, meutim, hipnotisanog ispitanika prebacili
u odreeno ivotno doba, ti utisci su ponovo oiveli. Ispitanik kao da
sve ponovo doivljava, i to u svim pojedinostima, pri emu su sva ula
ukljuena, pa tako, na primer, ponovo doivljava miris ili umove.
H Nalazimo se pred udesnom injenicom da naa podsvest prividno
vremenski neogranieno uva ak i najneznatnije detalje prethodnih
doivljaja, mada u normalnim prilikama ne moemo uvek da ih se
prisetimo.
Razlikujemo dve vrste vremenske regresije. Jedna je potpuna, to
jest, ispitanik nije vie svestan injenice daje u stvarnosti stariji. Opet
se osea kao dete, pa tako i postupa i reaguje. Kada sam jednom neku
radoznalu dvadesetdvogodinju novinarku prebacio u uzrast od tri
157
UPITNIK ZA TESTIRANJE?
DA LI LAKO PODLEETE HIPNOZI?
1.
2.
Da
Ne
Da
Ne
159
Da
Ne
Da
Ne
Da
Ne
Da
Da
Ne
Ne
Da
Ne
Da
Ne
Da
Ne
Da
Ne
Da
Ne
Da
Ne
Da
Ne
Da
Ne
Da
Ne
Da
Ne
Da
Da
Ne
Ne
162
Automatsko pisanje
Ako u ruku uzmete mekanu olovku i poloite je na list papira ne
pritiskajui, moe da se dogodi da podsvest preuzme upravljanje
miiima ruke. Poinjete automatski da piete. Dok vam ruka revnosno pie, moete da itate knjigu ili da s nekim razgovarate.
Neki od ljudi koji umeju automatski da piu, to istovremeno mogu
da rade i desnom i levom rukom, a da pri tom jo i ivo razgovaraju.
Samo petnaest do dvadeset posto ljudi moe da naui automatsko
pisanje. U hipnozi se taj broj poveava na osamdeset posto. Ako vladate autohipnozom, moete sami sebe da hipnotiete. Pri tom sedite u
udobnu stolicu i na kolena poloite vrstu podlogu s listom papira. U
ruci drite mekanu olovku i lako je spustite na papir.
Zatim naredite svojoj podsvesti da preuzme nadzor nad rukom i da
pie o bilo kojoj temi. Ako vas je hipnotisao neko drugi, on e vam dati
potrebne naloge. Prvo, oko jedan minut, na papiru crtajte krugove, i to
uvek istim tempom. Zatim pomerite olovku na levu stranu papira i
napiite: Sada poinjem automatski da piem. Ruka mi pie sama od
sebe."
Nemojte vie da pazite na ruke, ve gledajte u nekom drugom
pravcu. Najee e ruka i dalje da pie i to nekim stranim, vama nepoznatim rukopisom. Ako se to ne desi odmah, ponovite vebu sve
dok vam se ruka ne osamostali. Nemojte da se uplaite: zaista je
neobian oseaj kada prvi put vidite da neka strana sila pie vaom
rukom.
Uglavnom e reci u svakom retku biti povezane, i izgledae kao
jedna. U poetku neete moi da proitate, ali to ee budete ve-bali
rukopis e vam biti itljiviji, a kad uznapredujete, razumeete sve to
ste napisali.
163
Blokada oiju
im ste sproveli hipnozu, razliitim testovima moete da pro-verite
brzinu kojom ispitanik izvodi sugestije koje ste mu dali. Jedan od
najjednostavnijih testova kojim moete da proverite da li je hipnoza
nastupila, je test sklapanja oiju ili blokada oiju. U tu svrhu ispitaniku
recite sledee:
Oni kapci su vam vrlo teki i postaju sve tei, sve tei i tei. Oi su
vam vrsto zatvorene. Vie ne moete da ih otvorite, a to i ne elite.
Doputate da tonete sve dublje i dublje u prijatan oseaj umora i teine.
Vrlo ste umorni, a kapci su vam teki kao olovo i vrsto su slepljeni. Vie
ne moete da otvorite oi, ak i da elite. Pokuajte, ali to vam ne uspeva.
Vie ne moete da otvorite oi. vrsto su sklopljene. Jo jednom pokuajte
da ih otvorite. Sada to vie i ne pokuavate, ve doputate da tonete sve
dublje i da vas obuzme prijatan oseaj umora i teine. Postajete sve
umorniji."
Ako ispitanik i posle dva poziva ne otvori oi, znai da hipnoza ve
deluje. Proverite, meutim, pokrete onih miia da se uverite da li
ispitanik zaista pokuava da otvori oi.
Ukoliko ste kod ispitanika ve stvorili uslovni refleks u budnom
stanju, onda test moete da izvedete bez hipnoze. U tu svrhu kaite
otprilike ovo: Sada vas molim da vrsto sklopite oi. Brojau do tri, a
onda ete pokuati da otvorite oi. To vam, meutim, nee uspeti. im
izbrojim do tri, vie neete moi da otvorite oi. Jedan - dva -tri. Sada
vie ne moete da otvorite oi. Pokuajte - vidite da ne moete. to se vie
trudite, to vam manje uspeva. Vie ne moete da otvorite oi. Pokuajte
jo jednom: i sami vidite da ne moete. Vie ne moete da otvorite oi."
im primetite da se vaa sugestija ostvaruje, i da ispitanik uprkos
pokuavanju ne moe da otvori oi, ponitite sugestiju. To se radi ovako:
Opet u da brojim do tri. Kod tri moete sasvim lako da
164
otvorite oi, lako kao i pre testa. im izbrojim do tri, ponovo ete lako
otvoriti oi. Jedan - dva - tri. Otvorite oi! Oni kapci su vam opet
sasvim laki. Sve je opet kao i pre testa. Moete da otvorite oi." Svaka
data sugestija treba da se nekoliko puta ponovi, a i da se nekoliko puta
poniti.
Blokada ruke
Kod ovog testa sugeriite ispitaniku da su mu obe ruke teke i nepokretne.
Po njegovim reakcijama moete tano da vidite u kojoj meri je usvojio vau
sugestiju i kako je obavlja. Sugeriite mu otprilike ovo: Potpuno se predajete
umoru i prijatnom oseaju teine. Telo vam postaje sve tee i tee. Svaki
pojedini prst postaje vam teak kao olovo. Ruke su vam sada tako teke da vie
ne moete ni da ih pomerite. Ruke vam jo vie oteavaju. Ruke i noge su vam
teke kao olovo i ta olovna teina ih snano vue prema dole. Sad su vam ruke
ve tako teke da vie ne moete ni da ih podignete. Ne moete da ih pokrenete.
Pokuajte da ih podignete: ne moete. Ne moete vie da podignete ruke."
Tu treba da proverite da li ispitanik zaista pokuava da podigne ruke. To
ete prepoznati po napinjanju miica. Ako ispitanik ipak uspe da malo podigne
ake, a moda i podlaktice, tada je hipnoza ve poela da deluje, ali jo uvek nije
dovoljno duboka. U tom sluaju itav nalog moete da ponovite jo jednom, pa
i nekoliko puta. Ponavljajte ga sve dotle dok ne pone da deluje tako da ispitanik
uprkos svih nastojanja ne moe da pomeri ruke.
Ako kod ispitanika ve postoji uslovni refleks na hipnozu u budnom stanju,
za test je dovoljan ovaj nalog: ,3rojau do tri, a vi pokuajte da podignete
ruke. To vam nee uspeti. Kad izbrojim do tri, neete vie moi da podignete
ruke. Jedan - dva - tri. Sada vie ne moete da podignete ruke."
Po nainu kako ispitanik reaguje na va nalog znaete kako deluje
neuvedena hipnoza i tome ete da prilagodite dalje korake. im primetite da
su vae sugestije usvojene, ponitite ih ovim recima: Sada u opet da
izbrojim do tri. Kad izbrojim tri, moi ete da po merate ruke. im izbrojim do
tri, ruke e vam ponovo biti oputene, lake i pokretljive i sve e biti kao i pre
testa. Oseate se vrlo dobro.
165
Jedan - dva - tri. Ruke su vam sad opet potpuno oputene, lake i
pokretljive, i oseate se vrlo dobro!"
Kada zavrite test, upitajte ispitanika da li ponovo moe svojevoljno
da pomera ruke. Ako ne moe, ponovite nalog.
Test padanja
Ovaj test je posebno prikladan za ispitivanje hipnotibilnosti kao i za
primenu hipnoze u budnom stanju. Ako hoete da ispitate stepen
hipnotibilnosti nekog oveka, zamolite ga da stane nasred sobe, da
sklopi oi i da se koncentrie na to da ne padne. Pri tom mu sugeri-ite:
Stojite potpuno oputeni, oi su vam zatvorene. Trudite se da stojite
pravo. Sasvim jasno oseate kako vas neto vue unazad. Vue vas sve jae
i jae. Snaga koja vas vue unazad raste. Sve je jaa i jaa. Jedva stojite
i neto vas sve snanije vue unazad."
Sugestivno dejstvo moete da pojaate ako desnu ruku postavite oko
pet santimetara iza ispitanikovog potiljka, a levu dvadesetak san-timetara
ispred njegovih oiju. Dok govorite, neopaeno pomerate ruke unazad,
ali tako da njihova meusobna udaljenost ostane ista. Pri tom e vam se
desna ruka udaljavati od ispitanikovog potiljka, a leva e se primicati
njegovom licu. Zatim nastavite:
Oseate kako padate unazad. Vie ne moete da se drite. Padate!
Padate! Ne brinite, ja u da vas prihvatim. Nita ne moe da vam se
dogodi. Sigurno u da vas prihvatim. Oseate silu koja vas tako snano
vue unazad da vie ne moete da joj se oduprete. Poinjete da padate padate. Padate!"
Vrlo sugestibilne osobe ve posle nekoliko reci stajae nesigurno, a
posle kratkog vremena pae unazad.
Ako je kod ispitanika stvoren uslovni refleks na hipnozu u budnom
stanju, za test padanja bie dovoljan i ovakav nalog: Brojau do tri, a vi
ete osetiti kako vas neto neodoljivo vue unazad. Toj sili ne moete da se
oduprete. im izbrojim do tri, paete unazad. Meutim, ja u sigurno da
vas prihvatim. Trudite se da stojite, ali to se vie
166
Blokada pamenja
Za ovaj test je potrebna srednje duboka hipnoza. Ako rezultat testa bude
pozitivan, vrlo je verovatno, gotovo sigurno, da e ispitanik da prihvati i
izvede i ostale sugestije. Prenesite ispitanika u to dublju hipnozu pa mu
recite:
Sve to vam govorim, prodire duboko u vau podsvest. Sve ete
tano da izvrite. Zaboraviete broj 5. Tog broja vie ne moete da se
setite. Taj broj vie ne moete ni da izgovorite. Za vas postoje samo jo
brojevi 1-2-3-4-6-7-8-9-10. Onog jednog broja vie ne moete da se
setite. Ne moete vie ni da ga izgovorite. Ostajete u stanju mirovanja i
oputenosti, ali moete da govorite. Kada vas zamolim, brojite od 1 do
10. Onog jednog broja neete moi ni da se setite. Brojite sada od 1 do
10."
Ako ispitanik preskoi broj pet, ponitite nalog. Ne uspe li pokuaj
od prve, itavu sugestiju morate ponoviti.
im je po vaem miljenju test uspeo, dati nalog paljivo ponitite:
Sada ponovo moete da se setite broja pet. Svoje opet kao stoje bilo i
pre testa. Niz brojeva od 1 do 10 glasi: 1 - 2 - 3 - 4 - 5 - 6 168
Blokada govora
U ovom testu ispitaniku se sugerie da vie ne moe da izgovori
neku odreenu re, na primer svoje ime. Ispitanik e pri tom redovno
da se seti svog imena, ali nee moi da ga izgovori. Dajte ispitaniku
sledeu sugestiju:
U vama vlada dubok i vrst mir. Sve to vam sada govorim,
prodire duboko u vau podsvest i to ete sve tano da izvrite. Brojau
do tri. Kad izbrojim do tri, vie neete moi da izgovorite svoje ime.
Znaete kako se zovete, ali svoje ime neete moi da izgovorite. Jedan
- dva - tri. Sada vie ne moete da izgovorite svoje ime. Pokuate li da
ga izgovorite, neete uspeti. Ne moete vie da izgovorite svoje ime.
Pokuajte jo jednom. to se vie trudite, to vam manje uspeva. Vie
ne moete da izgovorite svoje ime."
169
170
11. Autohipnoza
Svaki put kad osetim duvanski dim, raste i moja odvratnost prema
puenju. Jako sam radostan i srean to vie ne puim. Nita me nee
odvratiti od te odluke. Nikad vie neu da puim. Nikad vie neu da
puim!"
Ovde opet treba priekati jedan minut.
Ponovo u sebi oseam prijatan mir. U tom udesnom miru svaka moja
re neizbrisivo mi se urezuje u podsvest. Sluau te reci i nikad vie neu
da puim. Pri tom u dobro da se oseam. Iz dana u dan u svakom
pogledu sve mi je bolje i bolje.
Kad izbrojim to tri, ruke i noge e mi opet biti potpuno oputene, lake
i pokretljive. Otvoriu oi i dobro u se oseati i biu sasvim sve.
Jedan - dva - tri. Otvaram oi! Ruke i noge su mi opet sasvim lake i
pokretljive. Pun sam snage i energije i oseam se vrlo dobro. Izuzetno
sam sve i dobro se oseam."
G. Vagner mi je obeao da e kasetofonsku traku sluati bar jednom
dnevno. Iz ordinacije je iziao pun nade. Dugo nita nisam uo o njemu.
Nekoliko meseci kasnije u ordinaciju mi je dostavljen sanduk ampanjca
uz koji je bila priloena kartica. Na njoj je pisalo samo: Hvala!"
Na isti nain i vi moete ostaviti puenje. Hipnotisati sebe sasvim je
jednostavno. Dovoljno je da ovek na nekom mirnom i udobnom mestu
oputeno legne (ili sedne) i ukljui magnetofon s trakom na koju je pre
toga izdiktirao otprilike sledee:
Potpuno sam miran, leeran i oputen. Ruke i noge su mi sasvim
oputene. Diem mirno i ravnomerno, a oseam se vrlo dobro. Oseam
kako mi se telom iri prijatan mir. Ruke i noge postaju mi sve tee - sve
tee. Putam da me sasvim zahvati umor i da me teina povue na dno.
Tonem sve dublje i pri tom sam sve umorniji. Sve sam umorniji - sve
umorniji."
To ponavljajte sve dok vas potpuno ne ispuni prijatan oseaj mira i
dok ne ponete da odbijate svako skretanje misli.
Na taj nain ne samo da moete potpuno da se odviknete od puenja,
ve i da resite i brojne druge probleme.
176
Vitkost autohipnozom
Mnogi ljudi su sami sebi uspeli da pomognu autohipnozom. Metod je posebno efikasan ako elite da smrate.
Kada je dola kod mene u ordinaciju, gda Berger je imala problema
sa telesnom teinom. Nekoliko dijeta donijelo joj je samo prolazne
uspehe. Traila je nove naine obuzdavanja apetita. Sve je zapoelo
sasvim bezazleno. Kada se pre osam godina udala, bila je neno
graena i temperamentna. Dve godine kasnije rodila je kerku Sabinu.
Nekoliko meseci posle poroaja opet se vratila na staru teinu. U
poetku, Sabina ju je zaokupljala po itav dan, ali ubrzo joj je bavljenje
detetom prelo u rutinu. Poela je da se dosauje, pa je iz iste dosade
poela da jede. Ranije su okoladne bombone i slatkii esto mesecima
stajali unaokolo, a da se niko na njih nije osvrtao, ali ona je sada
postala stalni kupac u poslastiarnici. Posle nekoliko meseci je i njen
mu primetio da se promenila, pa je sve ee pom-injao njenu sve
veu teinu. Ona se zbog toga ak i ljutila, jer je znala daje mu u
pravu, ali potreba za slatkiima bila je jaa. Brak Berge-rovih zapao je
u krizu, zbog njene pohlepe za jelom, ali i iz drugih razloga, i sve ee
je dolazilo do prepirki. Suprug ju je veoma voleo, ali nije imao
razumevanja za njene probleme. Njena teina poveala se za dvadest i
jedan kilogram kada su prvi put pomenuli razvod braka. Poto te noi
nije mogla da zaspi, vrsto je odluila da vie ne jede slatkie. Ali
prola su samo dva dana i ponovo je podlegla iskuenju. Godinu dana
kasnije Bergerovi su se razveli.
Nekoliko meseci posle toga dola je u moju ordinaciju. Na njenu
elju, pokazao sam joj kako ovek moe sam sebe da hipnotie. Kada
je ovladala tehnikom, zamolio sam je da potrebne naloge sama diktira
na magnetofonsku traku i da tu traku svakog dana bar jednom potpuno
oputena saslua.
Oseam snanu odvratnost prema slatkiima. Ta odvratnost jaa iz
dana u dan. Od ovog trenutka vie neu da jedem slatkie. Kad god ih
ugledam, moja odvratnost prema njima raste. Svake nedelje gubim na
teini po jedan kilogram. Pri tom se vrlo dobro oseam. Svake nedelje
gubim po jedan kilogram. Nemam vie veliki apetit, pa za glavne
obroke jedem malo i odmah sam sita. Izmeu glavnih obroka i posle
veere ne jedem nita. Svake nedelje gubim po jedan kilo
177
nomerno. Sad ne sme vie nita da eli, mora da bude sasvim pasivan.
Jednostavno sluaj ta ti govorim i putaj da moj glas deluje na tebe.
Sada die mirno i ravnomerno - sasvim mirno i ravnomerao -potpuno si
oputen. Oi su ti vrsto zatvorene. Postaje sve umorniji i sasvim se preputa
tom oseaju umora. Nita vie ne moe da ti smeta. Slua samo jo moje reci
- slua ono ta ti govorim.
Potpuno si pasivan i oputen, die sasvim mirno i bez napetosti. Osea
kako ti ruke polako postaju tee - ruke ti postaju sve tee."
Ovde sam saekao oko jedan minut.
Osea prijatan mir i puta da sve dublje tone u taj prijatan oseaj
umora i teine. Sada samo oslukuje moj glas. Osea kako ti i noge postaju
tee. Noge ti postaju sve tee. Die mirno i ravnomerno i dobro se osea.
Osea se vrlo dobro. Puta da sve dublje tone u prijatan mir. Obuzima te
prijatan umor i teina. Postaje sve umorniji. Sve umorniji - sve umorniji."
Ovde sam opet saekao jedan minut. H U tom prijatnom miru
potpuno se otvaraju vrata u tvoju podsvest - vrata u tvoju podsvest irom se
otvaraju. Sve to sam ti rekao duboko se i vrsto usauje u tvoju podsvest, pa
e uvek tako i da postupi.
Ubudue e u koli svu panju usmeriti na ono to ti nastavnik govori.
Nee dozvoliti da te bilo ta odvrati od toga, a svaki put kad bude neto znao,
sam e da se javi. Uenje e da te raduje, pa e intenzivno da saraduje u
nastavi. kolske zadatke e kod kue raditi paljivo i s punom koncentracijom.
Nee dozvoliti da te neto od toga odvrati. Nee se baviti niim drugim pre
nego to paljivo ne uradi domae zadatke i temeljno se pripremi za sve
predmete. Ra dovae se kad iz kole pone da donosi sve bolje ocene i kad
uoi da sve bre napreduje. Tako e i ostati. Iz dana u dan sve vie e se
radovati tome to si se usmerio na jedan cilj, da bi to bolje uspeo u koli. Nee
dozvoliti da te ita odvrati od odluke da u koli to bolje prode.
Napredovae iz dana u dan."
Posle jednominutne pauze prekinuo sam hipnozu ovim recima:
Osea prijatan mir. U tom udesnom miru svaka moja re se duboko i
neizbrisivo urezala u tvoju podsvest, pa e uvek da je
181
Gda Bener imala je naviku koja samo to joj nije unitila ivot. Bila
je zanimljiva ena, lepa i duhovita, i zato je uvek bila u centru panje
svakog drutva. Nikad nije bila bolesna, ali ju je ponekad bolela glava, i
to neobino estoko. Sreom, ti napadi glavobolje bili su vrlo retki, pa je
na njih navikla. To se promenilo kada je upoznala profesora Benera i za
njega se udala. Njene prijateljice zavidele su joj na tako privlanom
oveku, koji ne samo stoje osvojio brojna prvenstva u tenisu, nego je kao
neurolog uivao i meunarodni ugled. Bio je duhoviti kozer privlane
spoljanjosti koje je voleo drutvo. Gde god bi iao, sa sobom bi vodio
svoju privlanu suprugu. Meutim, ba to to je njegova blistava linost
svuda bila u centru panje, postalo je seme napetosti. im bi neko
drutvo bilo raspoloeno, pri emu su svi prisutni sa interesovanjem
sluali prie profesora Benera, njegovu suprugu spopala bi estoka
glavobolja, tako da nije mogla da ostane u drutvu. Razumljivo je, da bije
mu uvek otpratio kui. Njena glavobolja bi tu najee brzo prestala.
Kada su ti dogaaji uestali i postali gotovo redovni, profesor Bener
je shvatio njihovu povezanost. Pre braka, njegova supruga je navikla da
bude u centru panje i da joj se svi dive. Njena lepota i inteligencija
godinama su joj omoguavali da gotovo bez napora postie taj cilj. Kada
joj je tu ulogu preoteo suprug, ona je glavoboljom pokuavala da vrati
svoju raniju poziciju: ostala je u centru panje, ali sada zbog glavobolje.
Meutim, glavobolja joj nije doputala da i dalje ostane u drutvu. Tako
sebi nije morala da prizna da nije vie u centru panje drutva, to bi
smatrala porazom. Probuena tatina nije joj doputala da prizna poraz.
Supruzi su poeli estoko da se svaaju, jer ona nije htela da prihvati
tu povezanost. Uvredeno se povukla, a profesor Bener je posle nekog
vremena primetio da je poela da pije. Posle takvih sukoba svaki put bi
posegnula za piem, da bi navodno nepravedne napade svog mua
zaboravila uz au. Naravno da se nije zaustavljala na jednoj. Pila je sve
vie, tako daje esto po itav dan bila pijana. Tada me profesor pozvao da
mu pomognem. Bili smo dugogodinji prijatelji, i vie puta smo
raspravljavljali o svojim razliitim shvatanji-ma. Zamolio me da utiem na
njegovu suprugu koja je odbijala svaki njegov predlog.
192
193
Ako nekoliko meseci budete redovno sluali ovu traku dva puta
dnevno, iznenadie vas sopstveno zdravlje i mladalaki izgled.
struji mi itavim telom. Svaka elija mog tela napunila se svezom snagom.
Pun sam snage i energije. U svako doba sam spreman da dam najbolje od
sebe. Oseam se tako dobro kao nikada do sada. Kad izbrojim do tri, otvoriu
oi, biu potpuno budan i sve i oseau se dobro.
Jedan - dva - tri. Otvoram oi! Potpuno sam budan i sve i oseam se
dobro. Ruke i noge su mi opet neukoene i pokretljive. Pun sam snage i
energije, a oseam se veoma dobro. Sve sam i oseam se veoma dobro."
Pomou te magnetofonske trake oslobodiete se svake ukruenosti, i tako
oputeni moi ete da u svakoj situaciji date najvie od sebe.
Autohipnoza poveava inteligenciju i inspiraciju
Na psihoneurolokoj klinici u Moskvi obavljeno je niz dubljih
eksperimenata koji jasno dokazuju da hipnoza deluje na razliite ljudske
sposobnosti i da ak poveava ovekovo znanje. Profesor V. Rajkov je u sedam
serija ogleda hipnotisao sto pedeset gimnazijalaca i pedeset studenata koji su u
dubinskoj hipnozi proveli na klinici tri do etiri nedelje. Odjednom su pokazali
iznenaujue umetnike sklonosti prema slikanju, keramici, duvanju stakla i si.
U hipnozi se poveava i sposobnost pamenja. Tako su, naprimer, ispitanici u
jednom eksperimentu, od dve stotine i dvadeset nepoznatih stranih reci i
njihovog prevoda, posle tri itanja upamtili 5,8 puta vie nego pre.
Posthipnotiko dejstvo trajalo je jo etiri do dvanaest nedelja. Meduhipnozama na svakih sedam dana u toku jedne godine inteligencija je trajno
poveana 1,5 do 2,5 puta.
Dakle, izgleda da se pomou heterohipnoze ili autohipnoze dnevna svest
moe toliko iskljuiti da se time oslobodi podsticajna stvaralaka snaga
podsvesti i postignu se rezultati koji su ranije smatrani nemoguim.
Tako profesor Magnin u svojoj knjizi Umetnost i hipnoza govori o svom
pacijentu Madleni koja je u budnom stanju bila hirovita i neuravnoteena, dok
se u hipnozi se pretvarala u savreno harmoninu umetniku linost. Njen ples i
mimika bili su jedinstveni, i oduevljavali su i najstroe kritiare. Plesovi su joj,
meutim, zavisili od
204
205
Zakljuak
Zakoni hipnoze
Ako elite da uspeno primenite hipnozu, pre svega morate da poznajete
njene zakone, da ih podrobno shvatite i pravilno primenju-jete. 0 tim zakonima
smo ve govorili. Ipak, poto su toliko vani, hteo bih jo jednom da ih ovde
ponovim, na poetku ovog uoptenog rezimea.
Svaka vizuelna predstava koja vas ispunjava ima mogunost da se ostvari.
Nita na svetu ne moemo da stvorimo ni iz ega ili da ga unitimo tako da
potpuno nestane. Sve moemo samo da preoblikujemo ili izmenimo. Meutim,
postoji izuzetak, a to su nae misli. Misao moemo, tako rei, da stvorimo ni iz
ega. Taj stvaralaki in neto je toliko udesno da bismo o tome trebali dobro
da razmislimo. Nita ne moete da uradite a da pre toga ne razmislite. I
najmanji pokret koji elite da uinite, prvo morate da zamislite. Time je
zavren stvaralaki deo te aktivnosti. Ostatak je samo mehaniko ostvarenje
zamisli. Svaka misao tei da se ostvari. Preduslov za to je daje pretvorimo u
vizuelnu predstavu. Ako ovu predstavu prati snana elja za ostvarenjem, tada
skoro i da ne moemo spreiti da se to dogodi. Naravno da vizuelna predstava
moe da se ostvari samo ako joj se ne protivi neka druga predstava, tako da se
dejstvo uzajamno ne ponitava.
Predstava sna doziva san, dok neija predstava da ne moe da spava
izaziva nesanicu. Iz toga vidimo i dejstvo drugog zakona hipnoze:
Ako se volja i vera sukobljavaju, uvek e bez izuzetka da podlegne volja!
Ko ne eli da zaspi kada uvee legne na spavanje? Ali, ako veru-je da ne
moe da zaspi, zaista nee moi da zaspi, ma koliko to eleo. Tek kada
poverujemo da emo odmah zaspati, stvarno odmah i zaspi 206
mo. To se deava i ako tog procesa uopte nismo svesni, jer zakon deluje u
svakom sluaju. Svaki bolesnik bi hteo da ozdravi, ali ve-ruje li on da e da
ozdravi? Moemo rei da ovek koji u to veruje zaista ubrzo ozdravljuje. Ko
ne sumnja u svoje zdravlje, zaista je i zdrav.
Ali ko bi to mogao da veruje, kada je bolest prividno tako stvarna i
bolovima nas neprestano podsea na sebe. Vera je uzrok velikog broja udesnih
izleenja. uda nema, iako ponekad izgleda da postoje. Dogaa se, meutim, i
suprotno. Bolesnik postaje sve slabiji, mada lekarski nalazi pokazuju daje
organski potpuno zdrav. On umire jednostavno zato to je to oekivao. Sam je
dozvolio da propadne i tako se zakon ispunio.
im smo spoznali domet ove injenice, gospodari smo svoje sudbine. Skoro
da nema toga to ne bismo mogli da postignemo. Uprkos tome dogaa se da
ljudi napregnu svu svoju volju, ali ne postignu odreeni cilj. Drugi pak
ostvaruju ciljeve prividno bez velikog napora, jer poznaju drugi zakon hipnoze
koji tada radi umesto njih. U sebi stvaraju potrebnu sliku i toliko su njom
zaokupljeni da suprotna predstava uopte ne moe da se pojavi. Ovde vidimo
dejstvo treeg zakona:
Napor izaziva suprotan rezultat. Svaki voljni napor bez vizuelne predstave
ne samo to ne uspeva, ve izaziva suprotno od onoga to elimo da
postignemo. Nije, dakle, tano da su misli slobodne", jer svaka misao ima
sopstveno specifino dejstvo. Prema tome, jedan od najvanijih ciljeva morala bi
da nam bude kontrola misli, da bismo njima mogli da upravljamo i pomou njih
postignemo ono to elimo. Isto se odnosi i na hipnozu. im smo uoili njene
zakone i prema njima se ponaamo, oni deluju u skladu s naim eljama i
moramo da uspemo.
bi. Vana moe biti i osnovna boja prostorije, pri emu blago zelena i
plava boja najpovoljnije deluju.
Dobrom hipnotizeru skoro da nikada nee trebati neto drugo osim
sopstvenog glasa i delovanja sopstvene linosti. Uticaj linosti se pojaava
ako se pri davanju hipnoze i sam bipnotizer hipnotiSe, pa steen dubok
mir na taj nain prenosi na ispitanika.
Jednostavno i vrlo pouzdano sredstvo sastoji se u tome da negde u
visini oiju ispitanika koji lei privrstite crnu taku veliine novia, i
naloite ispitaniku da u nj u uporno gleda, sve dok mu se oi ne sklope.
Primenjujui tehniku hipnoze, morate uzeti u obzir sve podatke koje
ste u uvodnom razgovoru dobili od ispitanika. Morate da ispunite
njegovo oekivanje. Ako ispitanik ne oekuje niSta posebno, primenite
tehniku koja vama naj vie odgovara. Govorite uvek smirujui, polako i
slikovito. Hipnoza, naime, moe da deluje samo ako uspete da probudite
vizuelne predstave. Imajte u vidu dvostruku prirodu izgovorene reci: njen
materijalni sadraj i zvuk, i njen duhovni sadraj, misao koju prenosi.
Obe komponente moraju da budu u skladu. Ako, na primer, kaete:
Sasvim ste mirni i oputeni", i pri tom govorite brzo, glasno i
isprekidanim glasom, sigurno ete postii suprotno od onoga to elite.
Renik prilagodite stepenu ispitanikovog obrazovanja. Dobar bipnotizer
uvek tei da se Sto bolje uivi u ispitanika, i da se prilagodi njegovom
intelektualnom nivou. To, naravno, zahteva veliku koncentraciju, ali bez
tog uivljavanja nijedan ovek ne moe da deluje na drugog.
Jedan za drugim slede koraci hipnoze:
1. korak: opuStanje tela
Postie se otprilike sledeim recima: Leite udobno. Oi su vam
sklopljene -- ruke i noge sasvim su vam opuStene. DiScte mirno i
ujednaeno, sa svakim udisajem tonete sve dublje i dublje"... itd.
2. korak: opu8taqje duha
.., sada vie nita ne elite - potpuno ste pasivni. Jednostavno pu State
da vreme prolazi da se sve zbiva delovanjem drugih - putate
209
da sve deluje na vas. Nita ne moe da vam smeta. Olava vam je bistra i
hladna14... itd.
3. korak: mir i oseaj prijatnosti
Od glave do pete proima vas duboka radost Sto se tako dobro oseate. Sve
snanije oseate to divno oputanje itavog tela"... itd*
4. korak: otvaranje vrata podsvesti
,..u tom udesnom miru irom se otvaraju vrata vae podsvesti -vrata vae
podsvesti irom se otvaraju. Sve to vam govorim prodire lako i duboko u vau
podsvest i tu se neizbrisivo urezuje. Tano tako ete postupiti"... itd.
5. korak: sugestije
Sada na osnovu onoga to ste saznali iz uvodnog razgovora, dajete potrebne
sugestije. One moraju da sadre sve ispitanikove elje i da budu upuene
njegovoj podsvesti.
6. korak: ponovna sugestija mira i oseaj a prijatnosti Ponovite
sugestije iz treeg koraka.
7. korak: olakavanje sledee hipnoze
... sledei put ete jo lake i bre utonuti u isto stanje, Svaki put ete
utonuti sve dublje - sve dublje"... itd.
8. korak: buenje iz hipnoze
Ukinite sve potrebne sugestije, pored individualnih sugestija, i to otprilike
ovim recima: Ruke i noge su vam opet sasvim oputene i nenapete. Oseate
se potpuno lako i slobodno. Kad izbrojim do tri, otvoriete oi i oseaete se
svee i dobro. Jedan - dva - tri."
9 korak: zakljune sugestije da bi se ispitanik dobro oseao Sada ste opet
potpuno budni, puni snage i energije. Oseate se svee i dobro44... itd.
Moemo da hipnotiemu i ljude otporne na hipnozu, samo to s njima
moramo da postupamo sporije i korak po korak. Ve sam
210
212