Grad Korula, Opdine Blato, Lumbarda, Smokvica i Vela Luka

Povjerenstvo za izradu Master plana razvoja turizma otoka Korule

Korula, 2. travnja 2010. godine

Nacrt prijedloga projektnog zadatka Master plana razvoja turizma otoka Korule

1. Polazite
Otok Korule proivljava turistiku stagnaciju u posljednjih desetak godina. Rast turizma koji je bio
nedovoljno planiran uzrokovao je zaostajanje Korule kao turistike sredine na turistikom tritu.
Vjerujemo da je s obzirom na privlanost prirodne i kulturne batine bududi turistiki razvoj neupitan,
ali kako bi bio usmjeravan i nadziran te kako bi odravao interese cjelokupne lokalne zajednice taj
razvoj mora biti planiran a glavni projekti izvedeni u suradnji javnog i privatnog sektora.
S tim u svezi smatramo da jedinice lokalne samouprave na otoku Koruli moraju donijeti cjeloviti
master plan razvoja turizma koji bi objedinio sve bitne aspekte stvaranja konkurentnog turistikog
proizvoda zasnovanog na odrivom razvoju destinacije te razvoju visoko kvalitetnog turizma.
Prema postojedim planskim dokumentima, glavne odrednice razvoja gospodarstva DN i dalje bi
trebale biti turizam, poljoprivreda i koritenje mora u gospodarskom i prometnom smislu. Drugim
rijeima, gospodarski razvitak u bududem razdoblju bi trebao biti usmjeren ka vinogradarstvu,
maslinarstvu, ribarstvu i marikulturi, ugostiteljstvu i turizmu, brodarstvu, cestovnom i lukom
prometu te ekoloki besprijekornoj proizvodnji.
Vanost turizma kao gospodarske grane u upaniji te na naem otoku potvruje injenicu da bi
Master plana razvoja turizma otoka Korule trebao biti jedan od kljunih ako ne i kljuni razvojni
dokument naeg otoka.
Razvoj korulanskog turizma od nastanka ezdesetih godina prolog stoljeda odvijao se manje-vie
stihijski. Osnovna mu je karakteristika bila ponuda temeljena na proizvodu "sunce i more", graeni su
hoteli i turistika naselja od nekoliko stotina leaja s ciljem ostvarenja "turizma velikih brojki" i
punjenjem u tri do etiri mjeseca ljetne sezone. Turizam, kakav je dominirao na Koruli, kao uostalom
i u cijeloj Hrvatskoj i na itavom Mediteranu, tek je sporadino nudio kulturne sadraje, neznatno je
koristio prirodne prednosti kao turistiku atrakciju, uglavnom je bio bez atraktivnih zabavnih i
shopping sadraja kao i bez jasno definiranih rekreacijskih zona. Unato injenici da se u posljednjih
desetak godina pokuavaju uobliiti novi segmenti ponude (poput agroturizma i odmora na selu ili u
prirodi, vinskih i bike staza u unutranjosti itd), rezultat takvog razvoja je sadanje stanje u kojemu se
gostu na svim turistikim podrujima nudi "puno slinog prosjene kvalitete" to je vrlo logian
odgovor na potranju trita i na njegova pravila ponaanja.
Jedini razvojni izlaz iz potroenog proizvoda i tipa turizma koji na tritu definitivno gubi poziciju je
diverzifikacija ponude korulanskih turistikih odredita prema prirodnim i steenim razvojnim
1

predispozicijama te sukladno tome brzi razvoj novih proizvoda koji de na tritu traiti svoje ciljane
skupine klijenata. Upravo zato bi Master plan trebao prepoznati razliitosti pojedinih cjelina - clustera,
ije de datosti oblikovati u nove proizvode koji moraju biti konkuretni na tritu i meusobno
komplementarni ali i integrirati sve kvalitete clustera u jedinstveni turistiki proizvod otok Korulu.
Polazedi od svih navedenih pretpostavki i konanog cilja, bilo je jasno da takvu bududnost ne moe
kreirati samo privatni sektor, vlasnici i upravljaki timovi hotelskih kuda, ugostitelji i agencije. Gost ne
eli biti zatvoren ogradom turistikog naselja, on eli istu kvalitetu i doivljaj, upoznavanje ljudi,
obiaja i ljepota i izvan "hotelske sobe". Zato je kljuna karika izrade i provedbe MP-a povezivanje i
suradnja privatnog i javnog sektora koji se ispreplidu i prate u svim segmentima ponude - od kreiranja
zabave, rekreacijskih i hobistikih zona do napose definiranja prostornih planova koji de pratiti
turistike potrebe podruja, izgradnju kvalitetne infrastrukture i drugo. Istodobno, ukupni razvoj
privatnog sektora bez dogovora s javnim i obrnuto o kljunim pitanjima nije mogud.
injenica da su investicije u hotelski smjetaj privatnog sektora na naem otoku gotovo nepostojede
potvruje kako postoji niz faktora koji onemoguduju razvoj ovih investicija jer jednostavno nisu
isplative. Privatni sektor ne eli ulagati ukoliko ne zna to de se dogaati u bududnosti. Postoje,
dakako, pravni i ekonomski okvir na makrorazini koji definira centralna vlast i koji sigurno utjee na
odluku da li i gdje investirati no jednako tako tvrtke koje razmiljaju o gradnji hotela s 4 ili 5
zvjezdica ele znati na koji de se nain ta destinacija sama po sebi razvijati, to de biti u njihovom
neposrednom susjedstvu.
Bez konsenzusa privatnog i javnog sektora oko kljunih pitanja funkcioniranja svake destinacije nema
njenog razvoja. Hotelska tvrtka ne moe izgraditi novi ili rekonstruirati postojedi hotel s npr. etiri ili
pet zvjezdica ako okolna ponuda i infrastruktura, koja je u nadlenosti javnog sektora, ne bude u
skladu s tom kategorijom. Takav objekt nede modi kvalitetno funkcionirati ako se npr. smede ne
odvozi svaki dan ili dva puta dnevno, ako prometna signalizacija ili hortikulturno ureenje ne bude na
istoj ili barem slinoj razini. Bitno je da postoji suglasje najprije o pravcima razvoja, ali i razini kvalitete
usluge i ponude koja se eli razvijati.
Master plan za pojedine clustere ustvari je program razvoja turizma na tom podruju i kao takav de
posluit za definiranje osnovnih postavki za izradu prostornih planova jedinica lokalne samouprave.
Master plan sam po sebi ne moe promijeniti nita ukoliko ne postoji odlunost i svijest svih
subjekata (graana, lokalne uprave, privatnog sektora te udruga) koji sudjeluju u njegovoj izradi i
prije svega implementaciji da je za kvalitetan iskorak u turizma potreban drutveni dogovor, suradnja
i sinergija. Upravo stoga je ideja Master plana da bude kreativna i struna podloga i okvir takvom
dogovoru i zato u njegovoj izradi svi moraju sudjelovati sa svojim idejama.
Potrebno naglasiti da je Master plan prije svega poduzetniki projekt za Korulu i ako se kao takav
prihvati na potpuno demokratskoj i javnoj osnovi, donijet de velike koristi te de kvalitetno
unaprijediti ivot na naem otoku.
Primjena Master plana rezultirat de nizom konkretnih koristi. Dobit de se kvalitetniji turizam, vede
zapoljavanje i vie plade. S obzirom na razvijanje novih usluga pojavit de se i nova radna mjesta.
Primjena Master plana donijet de kvalitetniji ivot stanovnicima Korule i u tom smislu da nije
svejedno ivi li se na otoku koji prati svoj razvoj ili na onom koji se o tome ne brine, posebice kada je
2

rije o zatiti okolia ali i povijesnog i kulturnog nasljea. Ovaj nam Master plan, prema tome, slui za
dogovor ne samo o tome to su nam ciljevi, koji su za sada samo naelno jasni, nego i o tome kako do
njih dodi dogovorenim sustavom mjera i aktivnosti svih sudionika u turistikom procesu.

2. Definicija zadatka
Glavni plan turizma odnosi se na podruje otoka Korule. Razdoblje za koje se plan radi je 10 godina,
to znai da je ciljna godina 2020.
U ponudi je potrebno detaljno obrazloiti sadraj rada ponuaa za sve nie navedene zadatke te
metodologiju koja de se koristiti za njihovu izradu i to na nain da je Naruitelju potpuno jasno to
ponua namjerava raditi.
OD EGA SE SASTOJI MASTER PLAN?
1. Razvojni model turizma
2. Plan konkurentnosti
3. Mogudnosti i potrebe investiranja
4. Marketing plan
5. Plan provedbe

RAZVOJNI MODEL TURIZMA - prvi element Master plana je definicija razvojnog modela turizma kojim
se utvruju ciljevi, strategije, ogranienja i brzina razvoja turizma u skladu s potencijalnim
mogudnostima svakog clustera. Konani rezultat je definiranje strategije i pozicioniranja na tritu za
svaki cluster.
PLAN KONKURENTNOSTI - trebao bi definirati na koji nain de pojedina destinacija graditi svoju
konkurentnost natjeudi se s ostalim slinim destinacijama. Plan de osigurati praktinu provedbu
unapreenja cjelokupne konkurentnosti svakog pojedinanog clustera, nudedi pritom detaljan opis i
plan onih aktivnosti koje se moraju initi radi poboljanja sustava vrijednosti clustera, to de
rezultirati vedem zadovoljstvu posjetitelja. Precizno i s puno detalja de kazati to javni i privatni sektor
trebaju realizirati po odreenoj dinamici da se taj identitet zaista tijekom odreenog vremena
kvalitetno realizira.
PLAN INVESTICIJA - trebao bi pruiti precizan plan investicija odnosno to, na koji nain i u kojem
obujmu treba investirati kako od privatnog sektora tako i od javnog sektora te to treba biti uinjeno
zajednikim snagama.
MARKETING PLAN PO SEKTORIMA - globalni marketing planovi vie ne bi trebali biti nain
funkcioniranja niti turistikih zajednica niti marketing slubi hotelskih tvrtki. Trebalo bi sainiti
posebne marketing planove po turistikim sektorima odnosno grupama usluga za koje se pojedina
destinacija odluila da de za njih biti dominantni. Npr. ukoliko se u odreenom clusteru istie
3

gastronomija, bit de napravljen poseban marketing plan za gastronomiju te se taj cluster nede
predstavljati na kamping, ved na gastro-sajmovima.
PLAN IMPLEMENTACIJE (PRIMJENE) - to je dokument prema kojem bi ovaj Master plan trebao biti
drugaiji i primjenjiviji od drugih. Taj de dokument od stotinjak stranica precizno definirati sve to
pojedini subjekti trebaju uiniti i kojom dinamikom to trebaju initi. Tu nede biti ukljueni samo veliki
subjekti ved i mali poput turistikih agencija, restorana, barova i trgovina odnosno svi oni koji na neki
nain sudjeluju u kreiranju turistike ponude i turistikog proizvoda. Inzistirat de se da kljuni ljudi na
taj dokument stave svoj potpis ime de javno obznaniti prihvadanje svojih obveza te de se odreenom
dinamikom modi pratiti to je tko uinio, a to nije. .

3. Izvjeda
Trai de se periodika prezentacija rezultata rada Naruitelju, minimalno tri izvjeda prije konanog,
dakle ukupno etiri (fazni 1., fazni 2., konani-nacrt, konani), to ukljuuje i power-point, odnosno
usmenu prezentaciju autora. Prezentacija rezultata, osim tekstualnog i grafikog dijela, mora
sadravati i odreeni broj karata (npr. vrsta i raspored turistikih resursa, pokazatelji turistikog
razvoja prema pojedinim podrujima, procjena nosivog kapaciteta i sl.). Od ponuaa de se traiti i
spremnost na javnu prezentaciju rezultata rada, te suradnja s medijima.
Konani izvjetaj se dostavlja Naruitelju u 4 (etiri) istovjetna tiskana primjerka i u elektronskom
obliku.