Sunara Nikolina

KAZNENA DJELA PROTIV OVJENOSTI I LJUDSKOG

DOSTOJANSTVA
GENOCID
Zakonski opis kaznenog djela:
(1) Tko s ciljem da potpuno ili djelomice uniti neku nacionalnu, etniku, rasnu ili vjersku
skupinu kao takvu:
1. ubija lanove skupine,
2. nanosi lanovima skupine teke tjelesne ozljede ili im teko narui zdralje,
3. stavlja skupinu u ivotne uvjete kojima je cilj dovesti do njezina potpuna ili
djelomina unitenja,
4. primjenjuje mjere kojima je cilj sprijeiti raanje unutar skupine, ili
5. prisilno preseljava djecu u drugu skupinu,
kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora
(2) Kazom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko zapovijedi poinjenje genocida
(3) Tko izravno i javno potie na poinjenje genocida,
kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
To je najtei meunarodni zloin. Razlog este neformalne karakterizacije genocida zloina nad
zloinima lei u injenici da rtve genocida nisu samo pojedinci ve itave skupine ljudi
odreene po nacionalnom, rasnom, vjerskom ili etnikom kljuu. Prema poljskom pravniku
Raphaelu Lemkinu genocid predstavlja poduzimanje odreenih radnji protiv pripadnia nee
nacionalne, rasne, vjerske ili etnike skupine kao takve s ciljem njenog potpunog ili
djelominog unitenja.
Genocid se kako samostalno kazneno djelo razvio tek nakon Drugog svjetskog rata donoenjem i
stupanjem na snagu Konvencije o spreavanju i kanjavanju genocida iz 1948. Mora postojati
genocidna namjera za koju je potrebno da prati jedan ili vie navedenih modaliteta radnje
poinjenja. Te radnje su:
ubijanje lanova skupine
nanoenje lanovima skupine tekih tjelesnih ozljeda ili tekog naruenja zdravlja
stavljanje skupine u ivotne uvjete kojima je ilj dovesti do njezina potpuna ili djelomina
unitenja
primjena mjera kojima je ilj sprijeiti raanje unutar skupine
prisilno preseljavanje djece u drugu skupinu
Prema zakonskom tekstu djelo je dovreno kada poinitelj poduzme neku od navedenih radnji
prema vie pripadnika skupine, a prema meunarodnom pravu genocid je formalno dovren
poduzimanjem genocidne radnje protiv samo jednog pripadnika skupine.
Prema hrvatskom kaznenom pravu, poiniteljem se ne smatra samo onaj tko poduzme neku od
navedenih radnji ve i onaj tko ju zapovijedi, a i kanjivo je i izravno i javno poticanje na
genocid.

Sunara Nikolina

ZLOIN PROTIV OVJENOSTI

U hrvatskom je pravu inkriminiran tek 2004. Temeljno obiljeje je postojanje napada. Napad
mora biti irok i sustavan i mora biti usmjeren protiv civilnog stanovinitva. O napadu u
smislu ovog djela e se raditi kada postoji viestruko injenje pojedinih opasnih radnji izvrenja
protiv civilnog stanovnitva. Napad ne mora imati karakteristike oruanog sukoba, dovoljno je
da se radi o nekom obliku zlostavljanja i nasilja prema civilnom stanovnitvu.
Poinitelj mora imati namjeru i znanje o napadu. Kod jednog oblika zloina protiv ovjenosti
progona neke odredive skupine ili zajdenice, potrebno je utvrditi i diskriminatornu namjeru.
Mogue radnje poinjenja ovog djela su:
ubojstvo
istrebljenje
stavljanje u ropstvo
protjerivanje ili prislino premjetanje
protupravno zatvaranje
muenje

- silovanje i drugo spolno nasilje

- progon
- prisilno nestajanje osoba
- zloin apartheida
- druga neovjena djela

RATNI ZLOIN
Ratni zloin je teka povreda meunarodnog humanitarnog prava. Nastojanja da se voenje rata
podvrgne odreenim pravilima kao bi se smanjila stradanja dosegnula su svoj prvi vrhunac na
diplomatskim konferencijama 1899. i 1907. usvojene Hake konvencije i pravilici (tzv. hako
pravo). Zatim tzv. enevsko pravo 1949. tj. etiri enevske konvencije koje se primjenjuju u
meuarodnim oruanim sukobima i dva Dopunska protokola iz 1977. donesena s ciljem jaanja
zatite rtava meunarodnih i unutarnjih oruanih sukoba.
Ratni zloin se moe poiniti samo krenjem pravila meunarodnog prava, mora biti poinjeno
za vrijeme oruanog sukoba, rata ili vojne okupacije, mora postojati veza izmeu oruanog
sukoba i radnji za koje se poinitelj tereti te poinitelj mora postupati s namjerom.
Oruani sukob moe biti meunarodnog ili unutarnjeg karatktera. Meunarodni oruani sukob
postoji uvijek kada je rije o sukobu izmeu dvije ili vie drava, ali meunarodnim sukobima se
smatraju i ratovi nacionalnog osloboenja, tj. borbe naroda protiv kolonijalne dominacije i strane
okupacije radi ostvarenja prava na samoodreenje. Unutarnji oruani sukob je samo onaj sukob
koji se odvija na podruju jedne drave bez uplitanja druge drave, bilo da se radi o sukobu
izmeu oruanih snaga drave i pobunjenih oruanih snaga. Rat je samo jedan oblik oruanog
sukoba koji podrazumijeva sudjelovanji i meusobno razraunavanje najmanje dviju drava.
Vojna okupacija je zauzimanje podruja druge drave, pri emu nije nuno da postoji ikakav
vojni otpor.
Radnja okrivljenika mora biti u vezi s oruanim sukobom i mora postojati namjera poinitelja.
Najtei oblik ratnog zloina u hrvatskom pravu predstavljaju teka krenja enevskih
konvencija.

Sunara Nikolina

TERORIZAM
Terorizam je irenje straha putem razliitih nasilnih metoda ili prijetnjom uporabe nasilja kako
bi se ostvarili odreeni politiki ciljevi. Za terorizam je osobito znaajna i Konvencija Vijea
Europe o sprjeavanju terorizma iz 2005., Okvirna odluka 2002/475/PUP o borbi protiv
terorizma iz 2002. te Okvirna odluka o izmjenama i dopunama Okvirne odluke o borbi protiv
terorizma iz 2008.
Tri alternatino naveden cilja terorizma:
s ciljem ozbiljnog zastraivanja stanovnitva;
s ciljem prisiljavanja drave ili meunarodne organizacije da to uini ili ne uini
s ciljem ozbiljnog naruavanja ili unitavanja temeljnih ustavnih, politikih,
gospodarskih ili drutvenih struktura drave ili meunarodne zajednice
Terorizam je namjerno i ciljno kazneno djelo.osim kaznenih djela terorizma i sudjelovanja u
teroristikom udruenju, kanjive su i sljedee radnje: pripremne radnje, financiranju
terorizma, javnom poticanju na terorizam, novaenju za terorizam i obuci za terorizam.
ROPSTVO
Ropstvo je status ili stanje osobe nad kojom se izvravaju pojedine ili sve ovlasti koje proizlaze
iz prava vlasnitva. Ovo kd proizlazi iz zahtjeva Meunarodne konvencije o suzbijanju
ropstva te Dopunske konvencije o ukidanju ropstva, trgovie robljem i ustanova i prakse
sline ropstvu.
Kanjivo je i prevoenje ljudi koji se nalaze u ropskom ili njemu slinom odnosu. I poinitelj i
rtva moe biti svatko, no ako je rtva dijete djelo je tee, kanjivo kaznom zatvora od 3-15
godina.
TRGOVANJE LJUDIMA
Trgovanje ljudima je moderni oblik ropstva. Trgovanje ljudima sadri tri konstitutivna
elementa:
1. radnja poinjenja: sastoji se u vrbovanju, prevoenju, skrivanju, primanju,
razmijenjivanju ili prenoenju nadzora nad osobom.
2. sredstvo: nain na koji poinitelj postupa
3. cilj djelovanja, tj. oblik iskoritavanja: poinitelj postupa radi iskoritavanja osobe.
Kad je rtva dijete dovoljno je dokazati postojanje radnje poinjenja i cilja iskoritavanja. Ako
poinitelj ostvaruje radnju poinjenja prema djetetu s ciljem njegova iskoritavanja uz koritenje
inkriminiranih sredstava radit e se o kvalificiranom kd. Djelo je tee i ako ga slubena osoba
poini u obavljanju svoje slube.

Sunara Nikolina
KAZNENA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA
Zakonski opis kd:
Tko ubije drugoga,
Kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina.