Professional Documents
Culture Documents
Aristotel Seminarski Rad Filozofija PDF
Aristotel Seminarski Rad Filozofija PDF
Aristotel Seminarski Rad Filozofija PDF
UVOD
Aristotel je stvorio originalno etiko uenje koje je povezano sa
njegovom metafizikom. Za njega svrha ovekovog
ivota je da usavri delatnost karakteristi nu
samo za njega (i Boga) - delatnost miljenja.
ovek moe da tei i bogatstvu i slavi i moi, ali
u njima nema neke vrednosti po sebi; vredna po
sebi je srea koju ovek moe na i samo u nekoj
delatnosti koju je usavrio.
Ako usavrava miljenje, na taj na in
ovek postaje slian Bogu.
Ue eti ke vrline su naje e sredina
izmeu dve krajnosti. Tako je npr. hrabrost vrlina, a kukaviluk i luda
smelost mane, velikodunost (dareljivost) vrlina, a rasipnitvo i
tvrdiluk mane, ponos vrlina, a malodunost i oholost mane, itd.
Od onoga to ovek moe da zna neke stvari ne mogu biti druga
ije (vene su i nepromenljive) i njima se bavi mudrost, ali ovek se
bavi i stvarima koje su stalno drugaije, kao to su npr. ivotne
okolnosti i problemi k oji se javljaju u njima. Za reavanje tih
problema potrebna je prakt ina mudrost koju Aristotel naziva
razboritost (gr. fronesis). Razboritost je spoj dobrih krajnjih ciljeva,
koji se stiu vaspitanjem, i sposobnosti da se iznau sredstva za
njihovo ostvarenje, to se najvie sti e iskustvom. Ue eti ke vrline
su naje e sredina izmeu dve krajnosti. Tako je npr. hrabrost vrlina,
a kukaviluk i luda smelost mane,
velikodunost (dareljivost) vrlina, a rasipnitvo i tvrdi luk mane,
ponos vrlina, a
malodunost i oholost mane, itd.
SEMINARSKI RAD
SEMINARSKI RAD
SEMINARSKI RAD
SEMINARSKI RAD
SEMINARSKI RAD
SEMINARSKI RAD
SEMINARSKI RAD
SEMINARSKI RAD
SEMINARSKI RAD
0
SEMINARSKI RAD
1
SEMINARSKI RAD
ZAKLJUAK
Opte je prihva ena injenica da je najvee dobro ono kojem
teimo radi njega samog, a ne radi neke druge svrhe. To moe bi ti
srea, blaenstvo..., i svaki ovek po naravi tei tome dobru. Isto tako
svako ume e i svako istraivanje tei nekom dobru, no razlikuju se
svrh e delovanja, iako bi svrha uvek trebala biti dobro. U Nikomahovoj
etici Aristotel deli ivljenje ivota na tri na ina; to su ivot uitaka,
dravni (politi ki) i misaoni ivot.
Oni se razlikuju po delovanju i svrhama delovanja, te se postavlja
pitanje koje je najvee dobro. Blaenstvo, dakle, biramo radi njega
samog , takoer i kreposti, ali, je li to uistinu najvee dobro, te gde je
pravednost u tome? Krajnje je dobro samodostatno, zadatak oveku je
5
ivot, ma kakav on bio, a ivot je samodostatan.
Budui da su meuljudski odnosi rezultat uticaja morala, etiku
interesuje sama priroda kategorija koje obavezuju ljude n a odreeno
ponaanje i posledice koje nastaju kada se prekre. S obzirom na
sloenos t moralne savesti kao unutranje strukture koja arbitrira u
slu ajevima kada se kre moralne norme, priroda moralnosti pokuava
se objasniti na razli ite naine od moralnih univerzalija koje
postoje same po sebi izvan oveka (ak po nekim kao kosmiki zakoni)
do psiholokih entiteta koji kao sadraji l judske duhovnosti
predstavljaju takoe univerzalne, od ovekova iskustva nezavisne
sutine.
I jedno i drugo stanovite predstavljali su pogodan izvor
nastajanja teorija o venosti moralnih kategorija, o njihovoj prirodnoj
postojanosti, pa prema tome i o determinisanosti ovekovog poloaja u
drutvu i odnosa kakvi vladaju u datim drutvenim uslovima. Ni
deterministi ka ni indeterministika stanovita o prirodi moralnosti
nisu mogla izdrati snagu kritik e ni udovoljiti objanjenju pojava koje
namee praksa drutvenog na ina ivota i me uljudskih odnosa.
Etika istrauje delatnost ljudi i njihovu tenju da postignu sre u i
SEMINARSKI RAD
3
SEMINARSKI RAD
LITERAURA
1. Aristotel, Nikomahova etika, Izdavaka
Stojanovi a,
Sremski Karlovci - Novi Sad, 2003.
knjiarnica
Zorana
SEMINARSKI RAD
Sadraj
UVOD ................................ ................................ ...........................1
ANALIZA ARISTOTELOVOG DELA
NIKOMAHOVA ETIKA ................................ ............................2
Aristotelova Nikomahova etika ................................ ............2
Osnovne ideje u delu Nikomahova etika ..............................4
Prikaz etike u Aristotelovom delu Nikomahova etika ......... 8
ZAKLJUAK ................................ ................................ ............. 12
LITERAURA ................................ ................................ .............. 14