Statika fluida

Tvar moe postojati u 3 agregatna stanja: vrstom, tekuem i plinovitom. vrsta tijela
zadravaju odreeni volumen i oblik zbog relativno jakih kohezionih sila meu
atomima. Tekuine poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze, ali teko mijenjaju svoj
volumen. U plinovima su molekule relativno daleko jedna od druge pa je plinove lako
stlaiti i oni lako mijenjaju svoj volumen i poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze.
Tekuine i plinove nazivamo fluidima. To su tvari koje lako mijenjaju oblik, odnosno
mogu tei.
Mehanika fluida ili hidromehanika se dijeli na:
hidrostatiku opisuje fluide u mirovanju

hidrodinamiku opisuje fluide u gibanju

Statika fluida

Tlak
estice u fluidu djeluju jedna na drugu i djeluju na stijenke posude u kojoj se nalazi
fluid. U fluidima, u mirovanju, sile su uvijek okomite na povrinu s kojom je fluid u
kontaktu. Sile koje djeluju okomito na povrinu zovemo pritisnim silama.
Tlak se definira kao omjer sile i povrine na koju ta sila djeluje okomito.

F
p ;
S

F dF
p lim

dS
S 0 S

U svakoj toki mirnog fluida tlak je isti u svim smjerovima.

Jedinica tlaka je pascal. Moe se upotrebljavati i jedinica bar: 1 bar = 105 Pa
Fluidi lako mijenjaju oblik i poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze. Meutim, da
bismo im promijenili volumen, potrebno je djelovati silom. Pri tom je plinove lako
stlaiti. Stlaivost tekuina je vrlo malena i potrebne su velike sile da bi se opazila
promjena volumena tekuine, pa tekuine smatramo nestlaivim.

1 dV

V dp T
Statika fluida

Pascalov zakon
Djelujemo li na tekuinu u ravnotei izvana nekom silom F, tada se taj vanjski tlak iri
u tekuini jednako na sve strane. Npr. ako na posudu napunjenu vodom preko klipa
povrine S djelujemo vanjskom silom F, sila se fluidom prenosi u svim smjerovima
tako da se tlak p, koji stvara vanjska sila, pojavljuje u svim tokama fluida pa vrijedi:

F F1 F2

p
S S1 S
2
To je Pascalov zakon za vanjski (ili hidrauliki) tlak: U svakoj toki nestlaivog,
mirnog fluida je tlak jednak.
F
S

F1

S1

S2

Statika fluida

F2

Pascalov zakon - primjena

F2
F1
S2
S1

F1 F2

S1 S 2

F2 F1

S2
S1

Na ovom principu se temelje hidrauliki ureaji: prea, konice, dizalice...

Statika fluida

Hidrostatski tlak
Na fluid djeluje i sila tea. To je volumna sila koja, za razliku od povrinskih sila, djeluje
na sve estice fluida. Tlak uzrokovan teinom samog fluida nazivamo hidrostatskim
tlakom. Na primjer, tlak na dno posude napunjene vodom uzrokuje teina stupca vode
iznad dna.
pa

F1=pa S
h

F2=p S
G=mg=gV=ghS

Iz uvjeta ravnotee slijedi: pS-paS-ghS=0 p=pa+gh

Hidrostatski paradoks! (tlak na dnu posude na ovisi o obliku posude)
Statika fluida

Atmosferski tlak
Zemlja svojom privlanom silom dri oko sebe zrani omota, Zemljinu atmosferu.
Atmosferski tlak nastaje zbog vlastite teine zranog stupca iznad Zemljine povrine.
Atmosferski tlak se mijenja s nadmorskom visinom i pada po takozvanoj
barometarskoj formuli.

dp gdh

uz T konst. h 0 p h
p0
(Boyle-Mariotteov zakon)

p+dp

dh
p

h
p0

h=0

p
dh 0
0 g

p p0 e

p0

0
gh
p0

dp
p
h

p/pa
Statika fluida

Uzgon
Arhimedov princip: teina tijela uronjenog u fluid smanjuje se za iznos teine
istisnutog fluida.
Fu
V1

Fu

G
f gV t gV

tVg f V1 g

Statika fluida

Napetost povrine
W Fx F

S
2lx 2l

x
Pravokutni okvir od ice u kojem je opna od sapunice

Statika fluida

Kapilarnost
Izmeu molekula tekuine i molekula materijala stijenke posude djeluju
meumolekularne sile, te ponaanje tekuine ovisi o odnosu kohezionih i adhezionih
sila. Molekularne sile meu istoimenim moplekulama zovu se kohezione, a sile meu
molekulama razliitih tvati adhezione sile.

adhezione > kohezione

konkavni oblik

adhezione < kohezione

konveksni oblik

Kapilarna
elevacija

Kapilarna
depresija
Statika fluida