Professional Documents
Culture Documents
01 Resetkasti Nosaci PDF
01 Resetkasti Nosaci PDF
01 Resetkasti Nosaci PDF
RVANSKE REETKE
Reetkasti nosai predstavljaju sistem sainjen od lakih krutih tapova meusobno zglobno vezanih svojim krajevima. Zglobne veze krajeva tapova se nazivaju
vorovi. Reetke su optereene koncentrisanim silama koje lee u ravni reetke i
dejstvuju u njenim vorovima.
Osnovni element svake ravanske reetkaste kontrukcije je trougao. Izmeu broja
vorova n i broja tapova s statiki odreene ravanske reetke postoji veza s=2n-3.
Ukoliko je s>2n-3 postoji unutranja statika neodreenost reetke, a ako je s<2n-3
radi se o mehanizmu
Reetka moe biti vezana za podlogu pokretnim zglobom, nepokretnim zglobom, uetom ili lakim tapom. Laki tap koji povezuje reetku sa osloncima nije
sastavni deo ravanske reetke, ve njena spoljanja veza.
Proraun reetke se svodi na odreivanje reakcija spoljanjih veza i sila u tapovima reetke. Zbog uvedenih pretpostavki sile u lakim tapovima se poklapaju s
pravcima lakih tapova, te oni mogu biti optereeni na zatezanje ili pritisak.
1.1
Naime, kako na reetku dejstvuje ravanski sistem sila njena ravnotea e biti ostvarena ako su glavni vektor sistema i glavni moment za proizvoljno izabranu taku A
jednaki nuli:
(1.1)
Fg = 0, M gA = 0.
Prvi, vektorski uslov se projektovanjem na ose koordinatnog sistema xy svodi na
dve skalarne jednaine, a prethodni uslovi ravnotee transformiu u sledei sistem
jednaina ravnotee1:
n
1.
i =11
+
0, 2.
i 1
yi
0, 3.
0,
(1.2)
U daljem tekstu e se tokom reavanja primera izostavljati oznaka za promenu indeksa i=1,..., n sume projekcija svih
sila, ali e se podrazumevati da se ta suma odnosi na sve sile koje dejstvuju na uoeni sistem. Indeks sumiranja e
i u momentnim jednainama, pri reavanju primera, biti izostavljan. Na taj nain, oznaka
n
M + M
j
j =1
i =1
Fi
A
+
e podrazumevati
(sumu spegova i momenata sila za izabranu taku) za naznaen pozitivan smer momenta.
RAVANSKE REETKE
koji podrazumeva da je suma projekcija svih sila na ose koordinatnog sistema jednaka
nuli, i da je suma momenata svih sila i spregova za proizvoljnu taku u ravni nula.
Osim jednaina ravnotee (1.2), mogu se pisati i alternativni oblici jednaina
ravnotee ([1], str. 52). Jedan od njih se ogleda u pisanju tri momentne jednaine za
take A, B i C:
+
+
1.
+
0, 2.
0, 3.
(1.3)
0,
i =1
i =1
1. Fxi = 0, 2. Fyi = 0.
(1.4)
odreuju se sile u tapovima. Sukcesivno, prelazi se sa vora na vor, imajui u vidu da broj nepoznatih sila koje dejstvuju u voru bude najvie dva.
Dobijeni predznak minus uz intenzitet sile u lakom tapu ukazuje da je taj
tap pritisnut, dok predznak plus ukazuje da je tap zategnut.
Pri primeni metoda izdvajanja dela reetke vri se zamiljeno presecanje reetke po tapovima u kojima je potrebno odrediti sile, tako da broj
preseenih tapova ne bude vei od tri. Zatim se zamenjuje uticaj preseenih
tapova silama koje su im kolinearne i zatezne. Poto je reetka na ovaj nain podeljena na dva dela, a svaki od njih mora biti u ravnotei, bira se deo
reetke za koji e se pisati jednaine ravnotee. Preporuljivo je posmatrati
onaj deo reetke na koji dejstvuje manje sila. Takoe, preporuuje se pisanje tri momentne jednaine za tri nekolinearne take (1.3), iako je mogue
pisati i druge oblike jednaina ravnotee, na pr. (1.2).
Ravanske reetke
Primer 1.1 Za reetku2 prikazanu na Slici 1.1, optereenu silama intenziteta 2kN, odrediti
reakcije u osloncima i sile u tapovima metodom izdvajanja vorova. Sile u tapovima
preseenim sa R-R odrediti primenom Riterovog metoda.
Slika 1.1
Reenje: Pre oslobaanja od spoljanjih veza, numerisae se tapovi i vorovi.
Ukupan broj tapova u ovoj reetki je 13, a vorova osam. tapovi su numerisani arapskim, a vorovi rimskim brojevima (Slika 1.2). Na osnovu jednakosti broja
tapova i vrednosti koju daje relacija s=28-3=13, zakljuuje se da ova reetka poseduje osobinu unutranje statike odreenosti. Ova reetka je u taki A oslonjena na
nepokretni,
a u taki B napokretni oslonac. Dejstvo ovih veza je zamenjeno silama
X A i YA u taki A i silom YB u taki B.
Jednaine ravnotee reetke su:
1.Fxi = 0 :
X A F4 = 0,
2.Fyi = 0 : YA F1 F2 F3 + YB = 0,
+
3. M A = 0 : 2 F1 4 F2 6 F3 + 4 F4 + 8YB = 0,
pa su vrednosti reakcija oslonaca:
X A = 2kN , YA = 4kN , YB = 2kN .
Sile u tapovima e se najpre odrediti metodom izdvajanja vorova. Ova metoda, kao to je ve reeno, podrazumeva analizu ravnotee svakog vora pojedinano.
Polazi se od vora u kom se sueljavaju najvie dva tapa. U ovom sluaju krenue se
2
U primerima u kojima nije naznaena jedinica za duinu, smatra se da je duina izraena u metrima.
10
RAVANSKE REETKE
F4
VII
13
10
F1
R 6
III
y
XA
YA
VI 12
VIII
7
F2
11
F3
B
YB
4
II
IV
Slika 1.2
od vora A (numerisanog
rimskim
I). U ovom voru dejstvuju komponente reakcije
nepokretnog zgloba X A i YA i sile u tapovima 1 i 2 nepoznatih intenziteta i smerova,
u pravcu tapova. Pogodno je pretpostaviti da su tapovi optereeni na zatezanje, a
priori. To znai da pri analizi ravnotee vora smer sila u tapovima ide od posmatranog vora ka tapu. Na sledeim slikama prikazani su sistemi sila koji dejstvuju na
vorove, a pored slike su ispisane jednaine ravnotee 3:
S2
vor I:
4. Fxi = 0 :
A
XA
YA
S1
X A + S1 + S 2
5. Fyi = 0 : YA + S 2
2
2
2
2
= 0,
= 0.
3
Kako u ovom primeru svi kosi tapovi reetke zaklapaju sa horizontalnim i vertikalnim pravcem uglove od 45,
vrednosti tih uglova nee biti posebno naznaeni na slikama.
4
Pri revnju primer vektori svih sila e se postavljti jedan u odnosu
na drugi po principu akcije i reakcije,
t obeleavati istom slovnom oznakom uz dodatak oznake prim (na pr. S1 i S1 ), pri emu e se u jednainama uvek
koristiti jednakost intenziteta tih sila oznaeno bez prima (S1 = S1 ).
Ravanske reetke
11
vor II:
S3
,
S1
6. Fxi = 0 : S1 + S 4 = 0,
II S
4
7. Fyi = 0 : S3 = 0.
8. Fxi = 0 : S 2
S6
, III
S2
,
S3
9. Fyi = 0 : S 2
S5
2
2
+ S5
2
2
+ S6 = 0,
2
2
S5
2
2
S3 F1 = 0.
vor IV:
S7
S8
,
S4
10. Fxi = 0 : S 4 S5
11. Fyi = 0 :
IV
S5
2
2
2
2
+ S8
+ S 7 + S8
2
2
2
2
= 0,
= 0.
S6
F2
V
vor V:
S10
S9
2
2
+ S9 S6 = 0,
,
S7
2
2
= 0.
,
S10
VII
S11
F4
S13
vor VII:
14. Fxi = 0 : S10
2
2
+ S13
2
2
F4 = 0,
2
2
S13
2
2
S11 = 0.
12
RAVANSKE REETKE
,
S12
vor VIII:
,
S13
VIII
2
2
S12 = 0,
YB
te je S12 = 2kN .
Brojne vrednosti sila u tapovima, kao i odgovarajui karakter optereenja dati
su u sledeim tablicama:
Broj tapa i
sila S i (-)[kN ]
Broj tapa i
sila S i (+) [kN ]
sila S i (-)[kN ]
3 4
6 7
0 2 2 2
6 6
4 2
8
10
11 12
6
4 2
2 4 2
13
2
2 2
Ravanske reetke
13
17. M IV = 0 : 2 F1 4YA 2 S6 = 0,
+
19. M I = 0 : 2 F1 2 S6 2 2 S5 = 0,
a njihovim reavanjem sledi S6 = 6kN , S4 = 2kN , S5 = 2 2kN , ime se potvruju
reenja dobijena analitiki.
Primer 1.2 Reetkasti
F1
2
F2
F3
2
2
F4
A
4
4
Slika 1.5
RAVANSKE REETKE
14
ma, kao i reakcijama oslonaca. Reakcija zatege S je u pravcu zatege i usmerena je
ka njenoj unutranjosti. Odreivanje reakcija oslonaca izvrie se pisanjem uslova
ravnotee za celu reetku. U tu svrhu uvedene su koordinatne ose, a momentna jednaina pisae se za taku A.
Jednaine ravnotee za ovu reetku glase:
1.Fxi = 0 :
X A S = 0,
2.Fyi = 0 : YA F1 F2 F3 F4 = 0,
+
3. M A = 0 :
6S 4 F2 8F3 12 F4 = 0,
S2
XA
IA
YA
S1
vor I:
4. Fxi = 0 : X A + S1 = 0,
5. Fyi = 0 : YA + S 2 = 0.
Ravanske reetke
15
Prelazi se na vor II, sada sa poznatom silom u tapu 2. Njen smer se, pri analizi
vora II nanosi od ovog vora ka tapu, kao da je tap zategnut, ali se u jednaine
ravnotee unosi sa negativnim predznakom.
vor II:
6. Fxi = 0 : S + S3 sin + S 4 cos = 0,
S3 cos + S5 = 0,
16
RAVANSKE REETKE
10 13 20 5
60 60
9 10
20 2 10 5
11
10 5
30 40
20 20
F6
F5
F4
Slika 1.7
Slika 1.8
Ravanske reetke
17
Reenje: Kod ove reetke potrebno je uoiti tap koji je vezan za oslonac A. U
uvodu ove sekcije je reeno da e se ovakav tap koji povezuje reetku sa osloncima
tretirati kao njena spoljanja veza, a ne kao sastavni deo reetke. Na taj nain poznat
je pravac reakcije nepokretnog zgloba A, tj. reakcija lei na pravcu ovog tapa. Na
Slici 1.9 prikazana je ova reetka sa ucrtanim reakcijama veza, kao i sa numerisanim
vorovima i tapovima.
Otpori oslonaca e se odrediti na osnovu dve momentne jednaine i na osnovu
sume projekcija svih sila po horizontali. Momentne jednaine pisae se za take oslanjanja reetke za podlogu, tj. za take A i B i one glase:
+
1. M A = 0 :
+
2. M B = 0 :
gde je hA krak sile RA za taku B. Na osnovu Slike 1.9 sledi da je tan = 4 ,
odakle je X B =
21
4
RA cos + F1 + F2 + F3 + F6 X B = 0,
F4
Slika 1.9
0,5
0,5
Slika 1.10
18
RAVANSKE REETKE
Riterovom metodom treba odrediti sile u tapovima 8, 9 i 10. Zamiljenim presekom po ovim tapovima reetka e se podeliti na dva dela (Slika 1.10). Posmatrae
se ravnotea gornjeg dela reetke. Uticaj donjeg dela je izraen silama u preseenim
tapovima za koje je pretpostavljeno da su optereeni na zatezanje.
Momentne jednaine pisae se za vorove V, VI i VII i one glase:
+
4. M V = 0 :
+
5. M VI = 0 :
0, 5F4 + 1, 5F5 4 F6 2 F3 + h8 S8 = 0,
2 F6 1F4 h10 S10 = 0,
+
6. M VII = 0 : 1F5 2 F6 + H 8 S8 + h9 S9 = 0,
pri emu su: h8 - krak sile S8 za vor V ( h8 = 2 sin = 817 m) , h9 - krak sile S9 za vor
VII ( h9 =1sin = 54 m) ,H 8 - krak sile S8 za vor VII, h10 - krak sile S10 za vor VI ( h10 = H 8 =
4
1sin = 17
m ). Reavanjem prethodnih jednaina ravnotee, sledi da sile u tapovima
iznose: S8 = 7 417 kN, S9 = 54 kN i S10 =3 17 kN. Zakljuuje se da su sva tri tapa optereena na pritisak.
Primer 1.4 Za
Slika 1.11
Reenje: Nakon uvoenja odgovarajuih otpora oslonaca, pri emu je laki horizontalan tap koji spaja zglob B sa reetkom tretiran kao spoljanja veza, a njegova
reakcija obeleena sa X B (Slika 1.12), jednaine ravnotee su:
+
1. M I = 0 : 2 X B 2 F1 4 F2 6 F3 = 0,
2.Fxi = 0 :
X A + X B = 0,
3.Fyi = 0 : YA F1 F2 F3 = 0.
Ravanske reetke
19
+
4. M III = 0 : 2YA + 2 X B + 2 S 4 = 0,
+
5. M II = 0 : 2YA + 2 X A 2 S 2 = 0,
+
6. M I = 0 : 2 X B + 2 S3 + 2 S 4 2 F1 = 0,
7. M IV = 0 : 2 F3 + 2 S6 = 0,
+
8. M V = 0 : 2 F3 2 S 4 2 S5 = 0,
20
RAVANSKE REETKE
+
9. M IV = 0 :
+
10. M VII = 0 :
2 S10 2 F3 = 0,
2 S9 = 0,
+
12. M V = 0 : 2 F3 + 2 S9 2 S5 + 2 F1 2 S3 2 2 S1 + 2 X B = 0,
+
13. M IV = 0 :
2 S11 2 F3 + 2 F1 2 S3 2 S1 = 0,
+
14. M II = 0 : 2 2 S11 4 F3 2 F2 + 2 S9 + 2 S7 + 2 S5 = 0,
Broj tapa i
20 2 10
20 30
10
11
0 10 2 10 2
10 10
Ravanske reetke
21
Slika 1.14
Reenje:
Slika 1.15
1. M B = 0 : 20 F1 + 32 F2 + 16 F3 48YA = 0,
+
2. M A = 0 : 20 F1 16 F2 32 F3 + 48YB = 0.
22
RAVANSKE REETKE
4. M A = 0 : 20 F1 16 F2 + 24YC + 12 X C = 0,
+
5. M C = 0 : 8 F1 + 8 F2 24YA + 12 X A = 0.
Reavanjem prethodno napisanih sistema jednaina dobija se YA =
YC = 65 kN , X C = 15kN , X A = 13kN.
55
6
kN , YB =
sila S i (-)[kN ]
Broj tapa i
3,61
2,86
10
sila S i (-)[kN ]
0,83
Broj tapa i
15
7
1,96
11
3,95
17,39
12
13
0,83
sila S i (-)[kN ]
18,38
8
kN ,
Slika 1.16
3,83
65
6
14
1,18
14,16
16
17
2,75
0,83
1,18
18
15,83
19
20
0,83
21
3,94
4,72
22
4,17
3,11 21,21
Ravanske reetke
23
Slika 1.17
Reenje: Prikazane reetke predstavljaju neke od osnovnih tipova konstrukcionih
reenja koja se primenjuju u praksi. Na Slici 1.17a prikazana je tzv. Pratt-ova reetka,
kao jedna od najzastupljenijih. Projektovali su je Thomas i Caleb Pratt, 1844. godine u SAD. Zbog karakteristika koje poseduje izveden je itav niz njenih varijacija.
24
RAVANSKE REETKE
Konstrukcija ima pored vertikalnih, i dijagonalne elemente koji padaju prema vertikalnoj osi simetrije reetke. Svi dijagonalni tapovi, osim onih na krajevima, su optereeni
na zatezanje (Slika 1.18). Zahvaljujui postavljanju vertikalnih tapova, dijagonalni
tapovi su rastereeniji, samim tim su mogli biti tanji, ime je ostvaren ekonominiji
dizajn reetke. Na taj nain, izvren je uspean
prelaz sa drvenih na metalne konstrukcije. Za prikazano optereenje, intenziteti i karakteri sila u
tapovima su izraunati i
predstavljeni u sledeoj
tabeli. Preporuuje se itaocu da, jednom od prethodno opisanih metoda,
potvrdi navedene razulSlika 1.18
tate.
Broj tapa i
sila S i (+) [kN ]
1
3,57
10
11
1,23
5,71
6,43
15
1
3,69
3,57
5,71
7
1
12
13
14
1,23
5,71
20
21
6,43
16
6,14
sila S i (-)[kN ]
Broj tapa i
5,71
17
18
19
3,69
3,57
3,57
6,41
Reetku tipa Howe (Slika 1.17b) patentirao je 1840. godine ameriki pronalaza William Howe. Ona je slina Pratt-ovoj, ali se dijagonalni elementi penju prema
vertikalnoj osi simetrije reetke. Vertikalni elementi su optereeni na zatezanje, dok
su dijagonale pritisnute (Slika 1.19). Stoga je konstrukcija neekonomina za eline
mostove i u praksi se danas ree sree, mada je u prolosti bila u irokoj upotrebi pri
konstrukciji eleznikih mostova. Kod tih mostova obino su vertikale izraivane
od elika, a dijagonale od drveta. Upravo zbog takvog karaktera optereenja i ma-
Ravanske reetke
25
Broj tapa i
sila S i (+) [kN ]
1
3,57
5,71
1,23
Broj tapa i
15
16
sila S i (-)[kN ]
6,14
sila S i (-)[kN ]
Broj tapa i
3,57
3,57
3,69
10
11
12
6,43
17
3,69
5,71
13
14
6,43
5,71
1,23
18
19
20
5,71
21
3,57
6,14
Reetku tipa Warren (Slika 1.17c), patentirali su 1848. godine James Warren i
Willoughby Monzoni u Velikoj Britaniji. Ona je jedna od najjednostavnijih tipova
reetki, prepoznatljiva po osnovnim elementima oblika jednakostraninog trougla.
Ovaj oblik se koristi za premoenje manjih raspona 50-100m. U praksi se sreu i
varijacije osnovnog oblika sa dodatkom vertikala u cilju ostvarenja veih raspona.
Opadajue dijagonale (Slika 1.20) su optereene na zatezanje (kao kod Pratt-ove reetke), a rastue na pritisak (kao kod reetke tipa Howe).
Prikaz intenziteta i karaktera sila u tapovima ove reetke je dat u narednim
tabelama.
26
RAVANSKE REETKE
Slika 1.20
Broj tapa i
4,04
8,08
8
Broj tapa i
6,93
10
11
1,15
5,77
sila S i (-)[kN ]
sila S i (-)[kN ]
12
3,46
1,15
8,66
3,46
8,66
9,24
13
14
15
5,77
4,04
6,93
8,08
Na Slici 1.17d prikazana reetka sa tzv. K-ispunom. Ona se primenjuje kod visokih reetkastih
konstrukcija, jer podupirue dijagonale smanjuju
mogue deformacije vertikalnih tapova. Nekadanji Varadinski most u
Novom Sadu posedovao
je reetkastu konstrukciju
Slika 1.21
ovakvog tipa.
Za zadato optereenje ove reetke, ematski prikaz optereenja tapova je prikazan na Slici 1.21, a tabelarni prikaz je dat nie.
Broj tapa i
130,17
83,33
25
100
7
72,89
83,33
72,89
Ravanske reetke
10
83,33
12,5
37,5
Broj tapa i
sila S i (+) [kN ]
11
145,83
sila S i (-)[kN ]
16
Broj tapa i
17
12
13
14
15
24,3
145,83
25
24,3
18
19
20
21
24,3
145,83
12,5
37,5
145,83
24,3
23
24
25
26
27
72,89
83,33
25
100
Broj tapa i
sila S i (+) [kN ]
22
83,33
28
29
83,33
72,89
sila S i (-)[kN ]
27
130,17
Baltimorova
reetka
12
24
18
6
(Slika 1.17e) je varijacija
Prattove. Osnovna modifi22
7
13
2
28
33
kacija se ogleda u postoja23
17
29
5
11
nju tapova ispune. Na ovaj
nain postignuto je skrae1 4 8 10 14 16 19 21 25 27 30 32
3
nje tapova donjeg pojasa i
31
26
20
15
9
B
A
dijagonala, to je od znaaja
C
D
kod mostovskih konstrukcija. Karakter optereenja
G1 G2 G3 G4 G5 G6 G7 G8 G9 G10 G11
tapova je prikazan na Slici
1.22, odnosno u sledeoj taSlika 1.22
beli. Svi horizontalni tapovi donjeg pojasa su zategnuti, pri emu intenziteti u tapovima od take A do C i D do
B iznose 5,5kN. Intenziteti sila u tapovima od take C do D su 8,5kN.
Broj tapa i
Broj tapa i
sila S i (+) [kN ]
sila S i (-)[kN ]
7,78
7,07
10
11
3,54
13
8
14
1,41
1
4,24
0,71
12
0,71
9
1
0,71
15
16
17
0,71
28
RAVANSKE REETKE
Broj tapa i
18
Broj tapa i
26
sila S i (-)[kN ]
19
20
0,71
21
22
0,71
24
1,41
0,71
27
23
28
29
4,24
30
25
3,54
31
32
33
7,78
7,07
1
0,71