Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

Zadatak 1.
Za pojaalo snage na slici 1. odrediti najveu srednju snagu koju mora dati izvor te najveu
snagu koja se disipira na troilu RT = 8 . Izvesti izraz te izraunati koju maksimalnu
disipaciju snage mora izdrati svaki tranzistor da bi se na teretu dobila maksimalna snaga. Pri
proraunu zanemariti izoblienje izlaznog signala. Zadano je U CC =12 V .

Slika 1. Pojaalo snage B klase.

Rjeenje
Snagu potrebnu za rad pojaala osiguravaju dva istosmjerna izvora napajanja, pozitivni U CC i
negativni U CC . U prvoj poluperiodi (0 < t < T/2), kada je uul > 0 (i uul < U CC ), tranzistor T1
nalazi se u normalnom aktivnom podruju, a T2 u zapiranju ( T1 vodi, a T2 ne vodi). Pozitivni
izvor napajanja osigurava struju ic1 , a struja negativnog izvora napajanja jednaka je nuli.
Uloge tranzistora se mijenjaju u drugoj poluperiodi (0 < t < T/2) kad tranzistor T1 ne vodi, a
tranzistor T2 vodi.
Ukupna srednja snaga izvora napajanja jednaka je podintegralnom zbroju obije poluperiode
snage pojaala. Za struju kolektora tranzistora vrijedi ic = I cm sin t .
T

PCC =
=

1
1
pCC (t )dt =

T 0
2

pCC (t )dt =

1
2

pCC (t )dt =

1
2

i (t )dt =

CC c

1
2
U CC I cm sin(t )dt U CC I cm sin(t )dt = ... = U CC I cm

2 0

Za struju na izlazu (struju kolektora tranzistora) vrijedi ic = I cm sin t . Struja I cm je

U
maksimalna amplituda struje kolektora i za nju vrijedi I cm = CC .
RT
Sad se moe lako izraunati srednja snagu koju moe dati izvor:

Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

PCC =

U CC I cm =

2
2 U CC
2 12 2
=
= 11,46 W
RT 8

Za snagu na otporniku vrijedi:

pRT (t ) = RT iiz2

Srednja snaga na otporniku dobiva se integriranjem snage pRT :

T

PRT =

1
1
pRT (t )dt =

T 0
2
PRT =

2
sin 2 (t )dt = RT
RT I cm

2
I cm
2

2
U CC
12 2
=
= 9W
2 RT 2 8

Disipacija snage koju svaki tranzistor mora izdrati da bi se na teretu dobila maksimalna
snaga dobije se ako se uzme u obzir da je snaga disipirana na pojedinom tranzistoru jednaka
razlici snage koju tranzistor dobije od izvora napajanja i snage koja se disipira na otporniku.
Za disipaciju snage na tranzistoru vrijedi:
pT 1 (t ) = U CC iC1 (t ) RT iC12 (t )
Da bi dobili iznos maksimalne snage u vremenu, moramo pronai ekstrem funkcije pT 1 (t):
U
pT 1 (t )
= U CC 2 RT iC1 (t ) = 0 iC1 = CC
iC1 (t )
2 RT
Iznos maksimalne disipacije snage na tranzistoru je:

pT 1,max = U CC

U CC
U2
U2
12 2
RT CC2 = CC =
= 4,5 W
2 RT
4 RT 4 RT 4 8

Tranzistor je minijaturni element malog iznosa toplinskog kapaciteta te mu se temperatura

moe jako brzo mijenjati u vremenu. Kod malih (sporih) promjena ulaznog signala,
temperatura e slijediti elektrike karakteristike elementa. Pri poveavanju frekvencije
elektrikih karakteristika, do izraaja dolazi toplinska tromost elementa jer promijene
temperature u jednom trenu vie nee moi slijediti promijene elektrikih karakteristika.
Zbog toga je iznos maksimalne disipacije snage na tranzistoru u praksi manje vana
informacija jer temperatura na tranzistoru ovisi o srednjem iznosu snage, a ne o njenoj
trenutnoj vrijednosti.

Zadatak 2.
Za pojaalo snage klase AB, prikazano na slici 2, zadano je U CC = 12 V , RT = 8 ,
R = 120 , = 100 , rce , Cul 0 . Potrebno je odrediti:

(a) napon na kondenzatoru koji se javlja u statikim uvjetima rada pojaala,

(b) vrijednost kapaciteta kondenzatora C tako da donja granina frekvencija pojaala bude
f d = 20 Hz (ovaj dio zadatka ne spada u obraeni dio gradiva, pogledati ga nakon to
se s gradivom zavri frekvencijska analiza).

Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

Pretpostaviti da su dinamiki parametri dioda i tranzistora konstantni i jednaki onima

izraunatima za statike uvjete.

Slika 2. Pojaalo snage klase AB s nesimetrinim napajanjem.

Rjeenje
(a) Pojaalo snage klase AB prikazano na slici 2. napaja se nesimetrino (kolektor npn
tranzistora T1 spojen je na pozitivni napon U CC , a kolektor pnp tranzistora T2 na masu).
Tokom prve pozitivne poluperiode vodi tranzistor T1 . Kako za vrijeme negativne poluperiode
tranzistor T2 nije spojen na napajanje kolektorske baterije, koristi napon akumuliran na
kondenzatoru C tokom prve pozitivne poluperiode.
Tranzistori T1 i T2 imaju komplementarne karakteristike, tj. vrijedi:

U BEQ1 = U BEQ 2
I BQ1 = I BQ 2

I CQ1 = I CQ1

U CEQ1 = U CEQ 2 = 6 V

Uz pretpostavku da je vremenska konstanta izlaznog kruga manja od trajanja pozitivne

poluperiode ulaznog napona, kondenzator e se nabiti na iznos napona jednak naponu
kolektor-emiter tranzistora T2 .
UC = 6 V

Polaritet napona na kondenzatoru je prikazan na slici 3.

Slika 3. Napon na kondenzatoru C pojaala snage sa slike 2.

Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

(b) Da bi odredili dinamike parametre pojaala snage, potrebno je odrediti statike struje
tranzistora. U statikoj radnoj toki, bez prisustva signala uul , oba tranzistora su na granici
voenja. U tom sluaju vrijedi:
I R >> I BQ1 , I BQ 2

Gdje je struja I R struja koja prolazi kroz otpornik R spojen izmeu kolektora i baze
tranzistora T1 . Navedena relacija proizlazi iz injenice da kod pojaala snage klase B
tranzistor i odgovarajua dioda imaju priblino istu povrinu pn spoja te za jednaki pad
napona na elementima, povlae priblino jednake struje. Za struju I R vrijedi:
IR =

U CC U C U BEQ
R

12 6 0, 7
= 44, 2 mA
120

Diode D1 i D2 osiguravaju da pad napona na spoju baza-emiter npn tranzistora i spoju

emiter-baza pnp tranzistora bude 0,7V. Prema tome je struja koja protjee kroz diode jednaka
struji emitera I BQ1 + I CQ1 tranzistora T1 .

I BQ1 + I CQ1 = I BQ 2 + I CQ 2 = (1 + ) I BQ = I DQ
I R = I BQ + I DQ = I BQ + (1 + ) I BQ = (2 + ) I BQ
IR
44, 2 103
=
= 0, 43 mA
2+
2 + 100
= (1 + ) I BQ I BQ = 43, 7 mA

I BQ =
I DQ

Dinamiki otpor dioda rD1 = rD 2 i ulazni otpor tranzistora T1 uz kratko spojen izlaz rbe , uz
poznavanje struja I DQ i I BQ , mogu se izraunati:
rd =

U T 0, 0252
=
= 0,583
I DQ 0, 0437

rbe =

U T 0, 0252
=
= 0, 586
I BQ
0, 043

Za pozitivnu poluperiodu ulaznog napona vrijedi shema prikazana na slici 4.

Slika 4. Nadomjesna shema pojaala snage sa slike 2. za pozitivnu

poluperiodu napona (kad vodi tranzistor T1 ).

Iz nadomjesne sheme moe se izraunati vremenska konstanta izlaznog kruga:

iz = C ( Riz + RT )
4

Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

Po definiciji, izlazni otpor tranzistora jednak je :

Riz =

rd 1 || R + rbe1
1 + h fe

Iz navedenog slijedi:

iz = C (
gdje uz R >> rd 1 , h fe >> 1 i RT >>

rd 1 || R + rbe1
+ RT )
1 + h fe

rd 1 + rbe1
proizlazi:
h fe

izl C RT
Vremenska konstanta izlaznog kruga zbog prisutnog visokopropusnog CR lana odreuje
donju graninu frekvenciju:
fd =

1
2 iz

C =

2 CRT

1
1
=
= 995 F
2 RT f d 2 8 20

Zadatak 3.
Za pojaalo snage klase AB, prikazano na slici 5, zadano je U CC = 12 V , RT = 4 ,
R1 = R2 = 560 ,

1 = 2 = 150 . Pretpostaviti da vrijedi I R1,2 >> I BQ1 , I BQ 2

te da je

I DQ I BQ + I CQ . Potrebno je odrediti:
(a) disipaciju na otporniku R1 , diodi D1 i tranzistoru T1 kada nije prikljuen signal,
(b) maksimalni iznos izlaznog napona,
(c) maksimalnu srednju disipaciju na otporniku RT .

Slika 5. Pojaalo snage klase AB.

Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

Rjeenje
(a) Kada nije prikljuen ulazni signal, disipaciju na otporniku R1 moemo raunati prema
sljedeem izrazu:
2
PR1 = I RQ
R1

Struja I RQ odreuje se prema krugu prikazanom na slici 6.

Slika 6. Shema za izraunavanje struje otpornika R1.

Kako napon na ulazu nije prikljuen, za napon u toki A vrijedi U A = U IZ = 0 . Postavlja se

jednadba:

U CC = I R R1 + U BEQ + U IZ
IR =

U CC U BEQ
R1

2
U CC U BEQ )
(
12 0, 7 )
U CC U BEQ
(
=
= 0,228 W
odnosno: PR1 =
R1 =
R1
R1
560

Kako vrijedi da je I R >> I BQ1 , I BQ 2 , struja koja tee kroz otpornik R1 praktiki je jednaka struji
koja tee kroz diode ( I RQ I DQ ). Pad napona na diodi (dioda je propusno polarizirana) je
U D = 0,7 V . Disipacija snage na diodi D1 je:
PD = U D I RQ =

U D (U CC U BEQ )
R1

0, 7(12 0, 7)
= 0, 014 W
560

Disipacija snage na tranzistoru jednaka je zbroju disipacija snage u ulaznom i izlaznom krugu.
PT 1 = U BEQ I BQ + U CEQ I CQ
Vrijedi da je I CQ >> I BQ , a samim time i U CEQ I CQ >> U BEQ I BQ , odnosno:
6

Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

PT 1 = U CEQ I CQ
Prema uvjetu zadatka vrijedi da je I RQ I BQ + I CQ . Za snagu disipiranu na tranzistoru kada
nije prikljuen ulazni signal, dobiva se:
PT 1 = U CEQ I RQ =

U CEQ (U CC U BEQ )
R1

12(12 0, 7)
= 0,242 W
560

(b) Maksimalni iznos izlaznog napona dobije se u sluaju kada tranzistor T1 vodi, a struja na
izlazu ( I BQ + I CQ ) je maksimalna. Da bi struja I BQ + I CQ bila maksimalna, mora biti
maksimalna i struja baze I BQ .

Slika 7. Shema za izraunavanje maksimalnog

iznosa napona na izlazu.

Prema krugu prikazanom na slici 7. proizlaze jednadbe i vrijednosti:

U CC = I B , MAX R1 + U BE + (1 + ) I B ,max RT
I B ,max =

U CC U BE
12 0, 7
=
= 9,7 mA
R1 + (1 + ) RT 560 + (1 + 150) 4

U iz ,max = (1 + ) I B ,max RT = (1 + 150) 9, 7 103 4 = 5,86 V

(c) Maksimalna disipacija snage na troilu dobije se u sluaju maksimalnog izlaznog napona.
PRT ,max =

U iz2 ,max
2 RT

5,89 2
=
= 4,3 W
24

Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

Zadatak 4.
Na slici 8. prikazano je pojaalo snage klase B zajedno s naponskim pojaalom kao
predpojaalom. Zadano je U CC = 6 V , RT = 8 , 1 = h fe1 = 100 , 3 = h fe 3 = 100 ,
RE = 100 . Pretpostaviti da su rbe1,2 << (1 + h fe ) RT . Ulazni parametri ne mijenjaju se s
veliinom signala. Potrebno je odrediti:
(a) vrijednost otpornika RC tako da je PRT ,max = 1 W ,
(b) vrijednost otpornika R1 i R2 tako da bude namjetena potrebna radna toka tranzistora
T3 . Pretpostaviti da je I RQ1,2 = 10 I BQ 3 ,
(c) razliku u naponskom pojaanju za pozitivnu AV+ =

uiz
uul

i negativnu AV =

uiz
uul

poluperiodu izlaznog napona ako je 1 = 2 2 .

Slika 8. Pojaalo snage klase B s naponskim pojaalom kao predpojaalom.

Rjeenje
(a) Za proraun otpornika RC polazimo od relacije za maksimalnu disipaciju snage na troilu
pojaala snage klase B:
PRT ,max =

U iz2 ,max
2 RT

Iz navedene relacije za maksimalan iznos napona na izlazu vrijedi:

U iz ,max = 2 RT PRT ,max = 4 V

Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

Maksimalna snaga na izlazu pojaala snage prisutna je kada tranzistor T3 dolazi na granicu
zapiranja te prestaje voditi struju. Sva struja koja prolazi kroz otpornik RC tada je struja baze
npn tranzistora T1 koji se nalazi u stanju voenja. Struja baze tranzistora T1 poprima najvei
mogui iznos to izravno povlai i najveu struju emitera tranzistora T1 te najvei mogui
iznos napona na troilu.
U CC U BEQ1 U iz ,max = I BQ1 RC ,
U CC U BEQ1 U iz ,max

RC =

I BQ1

Za struju na bazi tranzistora T1 vrijedi:

I BQ1 =

I BQ1 + I CQ1
(1 + )

U iz ,max
(1 + ) RT

to uvrteno u relaciju za iznos otpora RC iznosi:

RC =

(U CC U BEQ1 U iz ,max )(1 + ) RT

U iz ,max

(6 0, 7 4) 100 8
= 260 .
4

(b) U statikim prilikama je uiz = 0 pa je struja kroz RC dana izrazom (pretpostavljamo da je

potencijal baza tranzistora T1 i T2 jednak nuli, u idealnom sluaju):
I RC =

U CC
6
=
= 23,1 mA.
RC
260

Statiku radnu toku tranzistora T3 potrebno je smjestiti u normalno aktivno podruje kad
tranzistor vodi. Zbog toga je sva struja koja protee kroz otpornik RC ustvari struja kolektora
tranzistora T3 jer vrijedi I RC >> I BQ1,2 :
I CQ 3 = I RC = 23,1 mA,
I BQ 3 =

I CQ 3

= 231 A.

Postavljanje statike radne toke tranzistora vri se pretpostavkom da je struja I RQ koja

protjee kroz otpornike R1 i R2 barem za red veliine vea od struje baze tranzistora T3
(zadano u tekstu zadatka):
I RQ = 10 I BQ 3 = 2,31 mA.
Za odreivanje iznosa otpornika R1 i R1 potrebno je odrediti iznos napona na bazi tranzistora
T3 . Ovaj napon se odreuje iz petlje na slici 8.

Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

UCC

RC
R1

UBQ3

T3
UBEQ3
R2

RE

-UCC
Slika 9. Naponsko pojaalo (predpojaalo) pojaala snage klase B.

U BQ 3 = U CC + U BEQ 3 + RE (1 + ) I BQ = 6 + 0, 7 + 100 101 231 106 3 V

Iznosi otpora R1 i R2 su:
R1 =
R2 =

U CC U BQ 3
I RQ
U BQ 3 + U CC
I RQ

6 (3)
= 3,9 k
2,31 103

3 + 6
= 1,3 k
2, 31 10 3

(c) Za pozitivnu poluperiodu izlaznog napona, kad u pojaalu snage vodi tranzistor T1 , vrijedi
sljedea nadomjesna shema:

Slika 10. Nadomjesna shema pojaala snage klase B sa slike 7. za pozitivnu

poluperiodu izlaznog napona.

Naponsko pojaanje za pozitivnu periodu rauna se tako da se izraunaju naponska pojaanja

tranzistora T1 i T3 .

Naponsko pojaanje tranzistora T1 dobiva se:

10

Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

Av1 =

uiz
uul 2

uiz = (1 + h fe1 ) ib1 RT

uul 2 = rbe1ib1 + (1 + h fe1 ) ib1 RT

Av1 =

(1 + h ) i R
i + (1 + h ) i
fe1

rbe1 b1

b1 T

fe1

b1 T

(1 + h ) R
+ (1 + h ) R
fe1

rbe1

fe1

Pri raunanju naponskog pojaanja za tranzistor T1 uzeto je u obzir da je rbe1 << (1 + h fe1 ) RT (iz
teksta zadatka).
Ulazni otpor tranzistora T1 sa stezaljki napona uul 2 je:
Rul1 =

uul 2
= rbe1 + (1 + h fe1 ) RT (1 + h fe1 ) RT = (1 + 100)8 = 808
ib1

Naponsko pojaanje tranzistora T3 je:

Av 3 =

uul 2
uul

uul = rbe 3ib 3

uul 2 = h fe 3ib 3 RC || Rul1
Av 3 =
rbe3 =

h fe3ib 3 RC || Rul1
rbe3ib 3

h fe 3 RC || Rul1
rbe3

100 260 || 808

= 181, 63
108,3

UT
0, 0252
=
= 108,3
I BQ 3
231 10 6

Ukupno pojaanje za sklop na slici 9. iznosi:

Av+ =

uiz
u
u
= iz ul 2 = Av1 Av 3 = 181, 63.
uul
uul 2 uul

Radi usporedbe zanima nas samo apsolutni iznos pojaanja naponskog signala sa ulaza prema
izlazu.
Kako su parametri oba tranzistora jednaki, sve jednadbe do sad navedene pod stavkom (c),
kao i nadomjesna shema, vrijede i za negativnu poluperiodu izlaznog signala kad vodi pnp
tranzistor T2 . Zbog toga je naponsko pojaanje dobiveno u negativnoj poluperiodi jednako
onom dobivenom u pozitivnoj poluperiodi izlaznog signala
AV+ = AV = 181, 63.
Ako se bilo koji od parametara tranzistora pojaala snage klase B promijeni, promijenit e se i
odnos naponskih pojaanja.
Prema tekstu zadatka (c) vrijedi da je 1 = 2 2 . Naponsko pojaanje pozitivne poluperiode
ostaje isto jer su parametri tranzistora T1 ostali isti. Kako u negativnoj poluperiodi vodi

11

Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

tranzistor T1 , za naponsko pojaanje dobiva se vrijednost (uzevi u obzir nadomjesnu shemu

sa slike 9. i sve relacije vezane uz nju):

Av 2 1,
Rul 2 (1 + h fe 2 ) RT = 408 ,
Av 3 =

h fe 3 RC || Rul 2
rbe3

100 260 || 408

= 146, 63,
108, 3

Av = 146, 63.

Zadatak 5.
Za sklop na slici 11. izraunati otpore R1 = R2 i RT tako da maksimalne i minimalne srednje
disipacije na tranzistorima T1 i T2 budu PT ,max = 2 W i PT ,min = 0,5 W. Za sve tranzistore
vrijedi = 80. U CC = 12 V, U = 0, 7 V.

Slika 11. Pojaalo snage u klasi AB.

Tranzistori T3 i T4 su u spoju aktivne ili tranzistorske diode. Naime, kratki spoj baze i
kolektora uvjetuje diodno ponaanje tranzistora T3; kako je rije o npn-tranzistoru, anoda
diode (p-strana) je baza, a katoda (n-strana) je emiter tranzistora T3. Slino razmatranje vrijedi
i za tranzistor T4.
Izraz za disipaciju snage na jednom tranzistoru u sluaju pojaala klase B (jednostavni
protutaktni spoj) glasi
PT =

PCC PRT
I
I2
= U CC cm RT cm .
2

4
12

Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

Pojaalo na slici 11. radi u klasi AB pa statike struje teku i bez prikljuenog signala te
uzrokuju potronju snage. Ako se u gornji izraz doda lan koji opisuje potronju snage na
jednom tranzistoru za odravanje statike radne toke, dobije se sljedee
PT = U CC

I cm

RT

2
I cm
+ U CC I CQ .
4

Minimalna disipacija na tranzistoru dobije se za minimalnu struju, odnosno za I cm = 0, pa se

taj uvjet moe pisati
PT ,min = PT

I cm = 0

Za odreivanje maksimalne disipacije na tranzistoru mora se odrediti struja Icm uz koju je

potronja snage na tranzistoru najvea. Ovaj se iznos dobije deriviranjem izraza za srednju
disipaciju snage na tranzistoru po Icm i izjednaavanjem dobivenog s nulom. Slijedi
2
U
I cm
I cm
I
PT

=
RT
+ U CC I CQ = CC RT cm = 0
U CC
I cm I cm

I cm

PT = max

2U CC
.
RT

Uvrtenjem i kratkim raunom dobiju se izrazi za minimalnu i maksimalnu srednju disipaciju

snage na tranzistoru T1 ili T2

PT ,min = U CC I CQ ,
PT ,max

2
U CC
= U CC I CQ + 2 .
RT

Statika struja kolektora bez prikljuenog ulaznog napona iznosi

I CQ =

PT ,min
U CC

0,5
= 41,7 mA.
12

Iznos otpora troila RT iznosi

RT =

2
U CC
12 2
=
= 9, 73 .
2 ( PT ,max U CC I CQ ) 2 2 12 41, 7 103

Za odreivanje iznosa otpornika R1 i R2 za koje vrijedi R1 = R2 posluit e slika 12. s

prateim oznakama. Uz R1 = R2 u statici su ulazni i izlazni prikljuak na potencijalu mase
zbog simetrinosti sklopa.
Kako su ulazni i izlazni prikljuak sklopa u statici na masi, onda su naponi UBEQ tranzistora T1
i T3 jednaki, a uz dodatnu pretpostavku da su tranzistori identini to se tie njihovih
elektrikih karakteristika, slijedi

U BEQ1 = U BEQ 3 , identini tranzistori

I CQ1 = I CQ 3 = I CQ = 41, 7 mA.

13

I BQ1 = I BQ 3 = I BQ ,

Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

Slika 12. Dio sklopa sa slike 10. s naznaenim veliinama

za proraun traenih otpora.

Za struju kroz otpornik R1 vrijedi

I RQ1 =

U CC U BEQ1
R1

Kako je
I RQ1 = I BQ 3 + I CQ 3 + I BQ1 ,
vrijedi
I RQ = ( 2 + ) I BQ =

2+

I CQ .

Kombinacijom navedenih jednadbi dobijemo izraz za proraun iznosa otpornika

R1 = R2 =

U CC U BEQ1

( 2 + ) ICQ

12 0, 7
80 = 264, 4 .
82 41, 7 10 3

Zadatak 6.
Za pojaalo snage na slici 13. zadano je RT = 50 , RE = 100 , U CC = 12 V, 1 = 2 = 50.
Maksimalni dozvoljeni iznos srednje disipacije snage na troilu je PRT ,max = 0,8 W.
U = 0, 7 V. Treba odrediti:
(a) RC i maksimalnu baznu struju tranzistora T1 ,
(b) statiku radnu toku ( I CQ , U CEQ ) tranzistora T3 tako da napon na troilu u statikom
reimu rada bude jednak nuli,
(c) disipaciju na otporniku RC u statikom reimu rada.

14

Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

+UCC
RC
T1
R1

D1
D2
RT

C1

uiz

T2
T3

uul
R2

RE

CE
UCC

Slika 13. Shema pojaala snage uz zadatak 6.

Rjeenje
(a) Kada tranzistor T1 vodi, tranzistor T2 ne vodi jer je rije o protutaktnom izlaznom
pojaalu. Izlazni napon tada je jednak umnoku otpora troila i emiterske struje tranzistora T1.
Maksimalni izlazni napon se u ovom sluaju postie uz maksimalnu emitersku struju,
posljedino za maksimalnu struju baze tranzistora T1, i vrijedi
U izm,max = ( I B1,max + I C1,max ) RT = (1 + 1 ) I B1,max RT ,
pa je maksimalna struja baze
I B1,max =

U izm,max

(1 + 1 ) RT

Kako je zadan iznos maksimalne disipacije na troilu, iz izraza

PRT ,max

(U
=

izm ,max

2 RT

moe se dobiti maksimalni izlazni napon

U izm,max = 2 RT PRT ,max = 2 50 0,8 = 8,94 V,

a uvrtenjem poznatih podataka dobije se za maksimalnu struju baze

I B1,max =

U izm,max

(1 + 1 ) RT

8,94
= 3,5 mA.
51 50

Primjenom Kirchoffovog zakona za napone za petlju od izvora +UCC preko otpornika RC,
tranzistora T1 do troila, dobije se sljedei izraz

15

Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

U CC I B1,max RC U BE1 U izm ,max = 0,

iz ega se odredi traeni RC
RC =

U CC U BE1 U izm ,max

I B1,max

12 0, 7 8,94
= 673,15 .
3,5 10 3

(b) Uz zanemarenje struje baze tranzistora T1, struja kroz otpornik RC jednaka je kolektorskoj
struji tranzistora T3, odnosno vrijedi
I RC = I CQ 3 .
Kako je zadano da je izlazni napon jednak nuli, emiteri tranzistora T1 i T2 su uzemljeni to
omoguuje postavljanje jednadbe Kirchoffovog zakona za napone za petlju od izvora +UCC
preko otpornika RC, do uzemljenog emitera tranzistora T1
U CC I CQ 3 RC U BE1 = 0,
iz ega se odredi traena kolektorska struja tranzistora T3
I CQ 3 =

U CC U BE1 12 0, 7
=
= 16, 78 mA.
673,15
RC

Kirchoffov zakon za napone u petlji od izvora +UCC preko otpornika RC, dioda D1 i D2,
tranzistora T3, otpornika RE do izvora UCC daje sljedeu jednadbu

U CC 2U D U CEQ 3 I CQ 3 ( RC + RE ) + U CC = 0.
Uvrtenjem jednakosti (3.9) u izraz (3.11) dobije se za UCEQ3 da vrijedi

U CEQ 3 = U CC U D I CQ 3 RE = 12 0, 7 16, 78 103 100 = 9, 62 V.

(c) Disipacija snage na otporniku RC u statikom reimu rada iznosi

2
2
PRC = I RC
RC = I CQ
3 RC = 16, 78 673,15 = 189 mW.

Zadatak 7.
Za pojaalo snage na slici 13. zadano je

RT = 8 ,

RE = 100 ,

U CC = 6 V,

1 = 2 = 3 = 100, U = 0, 7 V, U CE , zas = 0, 2 V. Treba izraunati:

(a) vrijednost otpornika RC tako da napon na troilu bude jednak nuli u statikom reimu
rada, pri emu je PRT ,max = 1 W,
(b) maksimalne mogue amplitude pozitivne i negativne poluperiode izlaznog napona,
(c) struju I CQ 3 za sluaj negativne poluperiode izlaznog napona.

16

Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

Rjeenje
(a) Koristei izraze iz (a) dijela rjeenja zadatka 6., moe se pisati

RC =
=

U CC U izm,max U BEQ 2
I B 2,max

U CC 2 RT PRT ,max U BEQ 2

2 RT PRT ,max

(1 + ) RT

6 2 8 1 0, 7
101 8 = 263 .
2 8 1

(b) Izlazni napon je pozitivan ako vodi tranzistor T1, a ne vodi tranzistor T2. Nevoenje
tranzistora T2 u ovom sklopu osigurava tranzistor T3 koji tada radi na rubu zapornog podruja.
Dok se poveava ulazni signal, poveava se i potencijal baze tranzistora T3 to uzrokuje
smanjenje struje kroz otpornik R1 i poveanje struje kroz otpornik R2. Zbog ovoga se
smanjuje i struja baze tranzistora T3 to se u njegovom izlaznom krugu oituje u smanjenju
kolektorske struje. Poto se smanjuje kolektorska struja, smanjuju se i padovi napona na
otpornicima RC i RE. Kako je u petlji od izvora +UCC preko otpornika RC, dioda D1, D2,
tranzistora T3 i otpornika RE do izvora UCC ukupni pad napona konstantan i jednak 2UCC,
smanjenje kolektorske struje uzrokuje poveanje napona UCE3. U jednom trenutku ovo
poveanje napona UCE3 postane dovoljno veliko i iskljuuje diode D1 i D2 pa sva struja kroz
otpornik RC ulazi u bazu tranzistora T1. Struja baze je u ovom sluaju najvea mogua pa je i
odgovarajui izlazni napon najvei mogui. Kako su diode odspojene, vrijedi
pojednostavljena shema na slici 14. iz koje se odreuje maksimalna mogua pozitivna
+
amplituda izlaznog napona, U izm
,max .

+UCC
IBQ1

RC
T1
UBEQ1

(1+)IBQ1

RT

uiz

Slika 13. Dio pojaala snage sa slike 14. za odreivanje maksimalne

amplitude pozitivne poluperiode izlaznog napona.

Kirchoffov zakon za napone u petlji od izvora +UCC preko otpornika RC, tranzistora T1 do
troila RT daje sljedeu jednadbu za odreivanje izlaznog napona

U CC I BQ1 RC U BEQ1 (1 + ) I BQ1 RT = 0,

iz ega slijedi

17

Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

I BQ1 =

U CC U BEQ1

RC + (1 + ) RT

Za maksimalnu amplitudu pozitivne poluperiode izlaznog napona dobije se

+
U izm
,max = (1 + ) I BQ1 RT = (1 + )

U CC U BEQ1

RC + (1 + ) RT

RT =

6 0, 7
101 8 = 4 V
263 + 101 8

Izlazni napon je negativan ako vodi tranzistor T2, a ne vodi tranzistor T1. Tranzistor T3 u tom
sluaju radi na granici zasienja (U CEQ 3 = U CE , zas ) jer uz uvjet da tranzistor T2 vodi, tranzistor
T3 mora u svom izlaznom krugu davati maleni napon UCEQ3 da osigura propusnu polarizaciju
pn-spoja emiter-baza pnp-tranzistora T2. Mali iznos napona UCEQ3 propusno polarizira diode
D1 i D2. Ulazni signal je izmjenian, pa se u ovoj kvazi-dinamikoj analizi moe pretpostaviti
da je kondenzator CE kratki spoj.
Kirchoffov zakon za napone po petlji od izvora UCC preko tranzistora T3 i T2 do troila daje
sljedeu jednadbu

U CC U CE 3, zas + U BEQ 2 + U izm

,max = 0,

iz ega slijedi izraz za maksimalnu amplitudu negativne poluperiode izlaznog napona

U izm
,max = U CC + U CE 3, zas U BEQ 2 = 6 + 0, 2 ( 0, 7 ) = 5,1 V.

(c) Uz negativnu poluperiodu napona na izlazu pojaala vodi tranzistor T2. Vrijedi
razmatranje iz (b) dijela rjeenja zadatka osim to se ovdje radi o statikoj analizi pa je
impedancija kondenzatora CE beskonano velika; otpornik RE nije kratko spojen. Zbog
voenja dioda D1 i D2, od izvora +UCC preko otpornika RC, dioda D1 i D2, tranzistora T3 i
otpornika RE do izvora UCC tee struja IR. Uz zanemarenje struje baze tranzistora T2, vrijedi
I R = I CQ 3 .
Kirchoffov zakon za napone po navedenoj petlji daje jednadbu
U CC I CQ 3 RC 2U DQ U CE 3, zas I CQ 3 RE + U CC = 0,
iz koje se moe izraunati traena struja kolektora tranzistora T3
I CQ 3 =

2U CC 2U DQ U CE 3, zas
RC + RE

2 6 2 0, 7 0, 2
= 28, 7 mA.
263 + 100

Zadatak 8.
Za pojaalo snage na slici 15., koje radi u klasi AB, treba odrediti:
(a) vrijednost otpornika R1 i R tako da napon na troilu, pri statikom reimu rada, bude
jednak nuli,
(b) maksimalne amplitude pozitivne i negativne poluperiode izlaznog napona,

18

Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

ako

je

zadano

sljedee:

U CC = 12 V, RT = 8 , RC = 2, 7 k, RE = 100 , R2 = 1 k, a

parametri tranzistora su h fe = 100, U = 0, 7 V, U CE , zas = 0,3 V.

+UCC
RC
T1
R1

D1

T2

D2
R

RT

C1

uiz

T3
T5

T4

uul
R2

RE
UCC

Slika 15. Pojaalo snage klase AB.

Napomena
Tranzistori T1 i T2 su u Darlingtonovu spoju pa ine ekvivalentni npn-tranzistor, dok
tranzistori T3 i T4 ine ekvivalentni pnp-tranzistor, kako je prikazano na slici 16.

Slika 16. Slika uz izvode struja ekvivalentnog

npn- i pnp-tranzistora.

Za spojeve na slici vrijedi

ekvivalentni npn : I B12 = I B1 , I C12 = I C1 + I C 2 , I E12 = (1 + 2 ) I E1 ,

ekvivalentni pnp : I B 34 = I B 3 , I E 34 = I E 3 + I C 4 , I C 34 = (1 + 4 ) I C 3 ,

19

Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

iz ega slijedi
I E12 = (1 + 1 )(1 + 2 ) I B1 1 2 I B1 12 = 1 2 ,

I E 34 = (1 + 3 ) I B 3 3 4 I B 3 3 4 I B 3 34 = 3 4 .

Rjeenje
(a) Oznaimo s IR struju koja od izvora +UCC tee preko otpornika RC, R, RE, tranzistora T5 i
dioda D1 i D2. Budui da je faktor strujnog pojaanja ekvivalentnih tranzistora T12 i T34 jako
velik, pri proraunu sa strujom IR moemo zanemariti struje baza. Kako je izlaz spojen na
masu, za petlju od izvora +UCC preko otpornika RC i tranzistora T1 i T2 Kirchoffov zakon za
napone daje sljedei izraz
U CC I R RC U BEQ1 U BEQ 2 = 0,
iz ega se moe dobiti iznos struje IR
IR =

U CC U BEQ1 U BEQ 2
RC

12 0, 7 0, 7
= 3,93 mA.
2, 7

Kirchoffov zakon za napone za petlju koja ide preko dioda D1 i D2, otpornika R, tranzistora
T3, T1 i T2 daje sljedei izraz
U DQ1 + U DQ 2 + I R R + U BEQ 3 U BEQ 2 U BEQ1 = 0,

iz kojeg se moe izraunati vrijednost otpornika R

R=

U BEQ 2 + U BEQ1 U DQ1 U DQ 2 U BEQ 3

IR

0, 7 + 0, 7 0, 7 0, 7 ( 0, 7 )
3, 93

178 .

Iznos otpornika R1 dobije se iz jednadbe

R1 =

U CC U B 5
,
I R1

pri emu je UB5 potencijal baze tranzistora T5, a IR1 struja kroz otpornik R1. Potencijal baze
moe se dobiti na sljedei nain

U B 5 = U CC + I R RE + U BEQ 5 = 12 + 3,93 103 100 + 0, 7 = 10,9 V,

a struja kroz otpornik R1 iznosi
I R1 =

U B 5 + U CC 10, 9 + 12
=
= 1,1 mA.
R2
1

Koristei dobivene rezultate moe se izraunati vrijednost otpornika R1 i ona iznosi

R1 =

12 ( 10,9 )
1,1

20

20,8 k.

Rijeeni zadaci - Izlazna pojaala

(b) Istovjetno razmatranje koje se primijenilo u prethodnom zadatku, moe se primijeniti i

ovdje za proraun maksimalnih amplituda. Maksimalna amplituda pozitivne poluperiode
izlaznog napona na troilu RT dobije se kada tranzistor T5 dolazi na granicu podruja
zapiranja. Uz slinu analizu kao u prethodnom zadatku, za maksimalnu amplitudu dobije se
+
U izm
,max =

U CC U BEQ1 U BEQ 2
RC + 1 2 RT

1 2 RT =

12 0, 7 0, 7
100 100 8 = 10, 25 V.
2, 7k + 100 100 8

Maksimalna amplituda za negativnu poluperiodu izlaznog napona dobije se ako je tranzistor

T5 na granici zasienja. Moe se dobiti i na malo drukiji raunski nain nego u prethodnom
zadatku. Kirchoffov zakon za napone po petlji od izvora UCC preko otpornika RE, tranzistora
T5 i T3 do izlaza daje jednadbu

U CC I R' RE U CE 5, zas + U BEQ 3 + U izm

,max = 0.

Uz uvjet da je tranzistor T5 u zasienju, struja I'R iznosi

I R' =

U CC 2U DQ U CE 5, zas + U CC
RC + R + RE

12 1, 4 0, 3 + 12
7, 5 mA.
2, 7k + 178 + 100

Iz navedenog dade se izraunati maksimalna amplituda negativne poluperiode izlaznog

napona

'
U izm
,max = U CC + I R RE + U CE 5, zas U BEQ 3 = 12 + 7,5m 100 + 0,3 ( 0,7 ) = 10, 25 V.

21