ZNANOST-DUHOVNOST-ODGOVORNOST

Zbornik radova znanstveno-strunog skupa odranoga

27. rujna 2014. u Bijakoviima - Meugorju

Povodom 70 godina ivota prof. dr. sc. Milenka Brkia i

5. obljetnice rada Fakulteta u Bijakoviima Meugorju

Nakladnik
SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia - Bijakovii - Meugorje, 2015.

SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia

Za nakladnika
prof. ddr. sc. Milenko Kundaina, v.d. rektora
ZNANOST-DUHOVNOST-ODGOVORNOST
Zbornik radova znanstveno-strunog skupa odranoga 27. rujna 2014. u Bijakoviima - Meugorju
Urednitvo
Drago Martinovi, Marko-Antonio Brki, Katarina Lasi
Programski odbor skupa
prof. ddr. sc. Milenko Kunadaina, prof. dr. sc. Dragutin Guti, prof. dr. sc. Ivan Markei, prof. dr. sc.
Ivica Radovanovi, prof. dr. sc. Ivo Lui, prof. dr. sc. Jasna Bogdanovi uri, prof. dr. sc. Josip Ivanovi,
prof. dr. sc. Marinko Peji, prof. dr. sc. Milenko Brki, prof. dr. sc. Mira Oberman-Babi, prof. dr. sc. Miroslav Prstai, prof. dr. sc. Refik eibovi , prof. dr. sc. Sadeta Zei, prof. dr. sc. Tihomir Lukovi, prof. dr.
sc. Vitomir Grbavac, doc. dr. sc. Ahmet anti, doc. dr. sc. Anton Celin, doc. dr. sc. Antonija Krtali, doc.
dr. sc. Azra Peterschik, doc. dr. sc. Edita apo, doc. dr. sc. Hrvoje Vojkovi, doc. dr. sc. Ivan Matkovi,
doc. dr. sc. Marija Bili, doc. dr. sc. Marijana eibovi, doc. dr. sc. Patricia Zanketi, doc. dr. sc. Radenko
Udovii, doc. dr. sc. Simo Bozalo, doc. dr. sc. Stanislav Naki, doc. dr. sc. Tamara Efendi Spahi, doc.
dr. sc. Vinja Bukvi, doc. dr. sc. arko Bili, doc. Dragana Nui-Vukovi, doc. Vladimir Markovi, dr. sc.
asto uljak.
Organizacijski odbor skupa
doc. dr. sc. Bernadica Milievi, doc. dr. sc. Drago Martinovi, doc. dr. sc. Edin Mujkanovi, doc. dr. sc.
Marija Jovi, mr. sc. Marko Antonio Brki, Jelena Kuzman Katica, dipl. ing, Katarina Lasi, mag.
Grafiko i likovno oblikovanje
Divina Proportion Design studio - Meugorje

ZNANOST-DUHOVNOST-ODGOVORNOST
Zbornik radova znanstveno-strunog skupa
odranoga 27. rujna 2014.
Uredili
Dr. sc. Drago Martinovi
Mr. sc. Marko-Antonio Brki
Katarina Lasi, mag.

CIP

Bijakovii - Meugorje, 2015.

KAZALO
PREDGOVOR

PROLOG - Prstai, Miroslav, PROMILJANJA O EKOLOKO

HOLISTIKOM PRISTUPU U EDUKACIJI, LIJEENJU I REHABILITACIJI

11

Simovi, N. Miodrag i Jovaevi, Dragan, RAZVOJ NAUNE MISLI

O DRUTVENOJ REAKCIJI NA KRIMINALITET

19

Bogdanovi-uri Jasna i olakovi, Radomir, RELACIJE IZMEU

RELIGIOZNOSTI I ANKSIOZNOSTI KOD MLADIH

39

Mrvica-Maarac, Sandra i Guzovski, Marina i uri, Ivana, GRAD

VUKOVAR KAO TURISTIKA DESTINACIJA

63

Gali, Jelica, VALORIZACIJA TURISTIKOG POTENCIJALA

OPINE IROKI BRIJEG KAO POLAZNA OSNOVA TURISTIKOG
RAZVOJA

79

Kundaina, Milenko i Ili, Marina, VISOKO OBRAZOVANJE I

GLOBALIZACIJA

97

eibovi, Marijana, ISTINA I LAI O AKADEMSKOJ ZAJEDNICI

BOSNE I HERCEGOVINE

113

Babi, Ivana i itum, Silvia, ORGANIZACIJSKA ODANOST

ZAPOSLENIKA PRIVATNOG SVEUILITA - PREDIKTOR RADNE
UINKOVITOSTI

131

Jelica, Stjepan, ISKUSTVA PRIMJENE FELDENKRAIS METODE

U RADU S DJECOM SA KONGENITALNIM SENZOMOTORNIM
TEKOAMA

149

Mujkanovi, Edin i Zei, Sadeta, PRISTUPI U RADU S DJECOM S

POTEKOAMA U RAZVOJU

167

Grbavac, Jacinta i Grbavac, Vitomir i Krtali, Antonija, POJAVA

DRUTVENIH MREA KAO NOVOG GLOBALNOG KOMUNIKACIJSKOG FENOMENA

183

Martinovi, Drago, ULOGA LOKALNIH MEDIJA U POVEANJU

SUDJELOVANJA GRAANA U KREIRANJU JAVNIH POLITIKA
NA LOKALNOJ RAZINI

205

Babli, Dajana, MIROTVORNI ODGOJ SIGURNI, JAKI I SLOBODNI

UENICI

223

Naki, Stanislav, UPRAVLJANJE POTRANJOM KROZ

CJENOVNE STRATEGIJE NA TRITU OSIGURANJA

239

Zei, Memnun, ULOGA MENADMENTA U TURIZMU I HOTELIJERSTVU

253

 Polegubi, Filip, ELEMENTI FRANJEVAKE DUHOVNOSTI U

FUNKCIJI ODGOJA

269

Markei, Ivan, KAKO UTVRDITI POSTOJANJE NADNARAVNOG?

JESU LI TZV. MEUGORSKA UKAZANJA KAZIVANJA (U)TEMELJENA NA ISTINI ILI SU DRUTVENO KONSTRUIRANA?

291

Stipanovi, Branka i Smolji, Hrvoje, ZADOVOLJSTVO POSJETITELJA MANIFESTACIJOM SREDNJOVJEKOVNI FESTIVAL U

TROGIRU (03.-05.05.2013.)

313

Ristic, Zarko i Ristic, Kristijan, EKONOMSKA VREDNOST LJUDSKOG KAPITALA I MENADMENT ZANJA

325

Tali, Ivka, LJUDSKI KAPITAL KAO POLAZNA OSNOVA U PROJEKTIRANJU STRATEKE VIZIJE ORGANIZACIJE

339

Bandur, Miodrag, ANALIZA ZAOKUPLJENOSTI POSLOM PREDSTAVNIKA PRODAJE NEKRETNINA

357

Jovi, Marija, UNDERSTANDING THE CONCEPT OF INFORMATION LITERACY STUDENTS - FOR EXAMPLE, THE CITY LIBRARY
DON MIHOVIL PAVLINOVIC IMOTSKI

373

Karamehmedovi, Dea, UTJECAJ UNESCO-a NA UNAPRJEDENJE KULTURNOG TURIZMA OUVANJEM KULTURNE BATINE

385

Karin, Domagoj, MOGUNOSTI PRIMJENE I OGRANIENJA

PORTFOLIO MODELA U ORGANIZACIJAMA TRANZICIJSKOG
GOSPODARSTVA

403

Mati, Daniela, UINKOVITOST SUVREMENIH METODA POUAVANJA ENGLESKOG JEZIKA U OSNOVNOJ KOLI

423

Babi, Ivana i Dugandi, Marina, ODGOJNO POELJNE VRIJEDNOSTI MLADIH U PROCESU DRUTVENIH PROMJENA

441

Zei, Sadeta i Barii, Ana-Marija i Rudan, Dragana, CENTAR ZA

ISTRAIVANJE I EDUKACIJSKU IZOBRAZBU U ULOZI ZNANOSTI
I ODGOVORNOSTI

453

Kordi, Zdravko, USTAVNOST I ZAKONITOST U PROCESIMA

DEMOKRATIZACIJE
ekrlija, Saa, MOEMO LI BITI SRETNIJE DRUTVO

467
475

Stipanovi, Branka, MOTIVES OF PARTICIPANTS OF RELIGIOUS

TOURISM IN THE PARISHES OF MEDJUGORJE, SINJ AND BLIZNA GORNJA

483

Deli, Zlatan, SOCIOLOGIJA ZNANOSTI I DRUTVENA ODGOVORNOST: INTERDISCIPLINARNI FRONETIKI PRISTUP

497

PREDGOVOR

Povodom pete obljetnice rada Fakulteta drutvenih

znanosti dr. Milenka Brkia, Sveuilite Hercegovina, i 70 godina ivota njegova utemeljitelja, prof. dr. Milenka Brkia, u Bijakoviima, u zgradi Fakulteta, 27. rujna 2014. godine odran
je znanstveno-struni skup pod nazivom ZNANOST-DUHOVNOST-ODGOVORNOST.
Ideja za organizaciju skupa dola je od djelatnika,
znanstvenika i strunjaka, koji rade, razvijaju se i afirmiraju na
spomenutome Fakultetu. Motivacija za odravanje skupa bila je
ukazivanje na potencijale i mogunosti privatnih i javnih institucija visokog obrazovanja koje se bave istraivanjima i unaprjeenjem znanstvenog rada uope, a posebice u znanstvenim
podrujima za koje su te ustanove licencirane.
Skup
ZNANOST-DUHOVNOST-ODGOVORNOST
usmjeren je i na prikaz istraivanja u podruju drutvenih, humanistikih i prirodnih znanosti, koje se izuavaju na Fakultetu
drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia. Osim toga, znanstveni
skup za cilj je imao i tematsko usmjeravanje i razmjenu iskustava
meu nastavnicima, suradnicima i studentima istih i srodnih
fakulteta i znanstvenih podruja iz zemlje i regije.
U radu znanstvenoga skupa sudjelovalo je 38 znanstvenika, istraivaa i strunjaka iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Objavljeni su svi u roku dostavljeni radovi, bez obzira
jesu li autori sami izloili svoje radove na skupu ili je to u njihovo
ime uinio netko drugi.
elju organizatora skupa, a ta je da i dalje razvijamo
znanost i znanstvena istraivanja svijeta u kojemu ivimo,
promiemo duhovnost i duhovna razumijevanja stvarnosti u
kojoj se nalazimo, te zagovaramo i uspostavljamo odgovornost
i akademski kredibilitet, posebice tamo gdje najvie nedostaju,
pretaemo u stranice ovog zbornika radova kojima ete se, uvjereni smo, znanstveno obogatiti, duhovno izgraditi i odgovorno
koristiti.

Urednitvo

PROLOG

PROMILJANJA O EKOLOKO HOLISTIKOM (EKO-HOL)

PRISTUPU U EDUKACIJI, LIJEENJU I REHABILITACIJI
Prof. dr. sc. Miroslav Prstai
SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: hupohr@gmail.com

(...) Ne bismo trebali pokuavati nikakvo lijeenje ako ignoriramo tijelo u cjelini,
jer ako cjelina nije dobro, ni dio nje nije dobro.
Jer, sve i loe i dobro za tijelo i za svakoga ovjeka ima svoje korijene u dui.
(Platon, Harmid, 156 E (428-.347. pr. Kr.))

11

UVOD

Heraklitski (Heraklit, 535. pr. Kr. - 475. pr. Kr.) i

freudovski (Sigmund Freud, 1856.-1939.) reeno, s razvojem
svijesti o vlastitoj egzistenciji ovjek postupno otkriva da se u
mranom labirintu krvave nutrine tijela nalaze i iskonski zaeci
samospoznaje.
U razliitim kulturama i tradicijama, ovjek je od
drevnih vremena i na razliite naine otkrivao raznovrsne oblike
povezanosti izmeu ritmova prirode i vlastitog tijela. Suoen s
kozmikim prostorima uzvienog uma u kojem se susreu Kronos, Logos, Theos Eros i Thanatos..., ovjek je kroz razliite oblike
stvaralatva otkrivao kao da neka anonimna osjetilnost proima njegovo tijelo i svijest o vlastitoj egzistenciji. Svoja iskustva
pokuavao je na razliite naine simboliki i estetski izraziti.
Jacques Marie Emile Lacan (1901.-1981.), francuski
psihoanalitiar i filozof, smatrao je da je bit stvarnosti duh, pa
je i znanost djelo duha, a svaka pojava u svijesti je razumijevanje
neke unutarnje sile koja ide nekom cilju. Pritom se povezivanje svijesnog i nesvjesnog odvija u strukturi jezika, kada se jezik
pojavi kao sredstvo komunikacije JA sa samim sobom i sa drugima... Nikolaj Aleksandrovi Berdjajev (1874.-1948.), pisao je o
duhu kao ovjekovoj sposobnosti moralnog i spoznajnog transcendiranja. Duhom se ovjek odluuje za vrednote, stvara kulturu
i komunicira s apsolutnim duhom... Duh je snaga koja prosvjetljuje,
lijei i oslobaa.
I dok se s jedne strane hijerarhijski odnosi u znanosti manifestiraju u razvoju tradicionalnih i novih znanstvenih
discplina, u stalnom otkrivanju enigmi o ovjeku i svijetu , iskonska i magina mo razliitih oblika umjetnosti neprekidno
ulazi u metafiziko polje iskustva kao oblik vitalne energije i samoostvarenja pojedinca. Povezujui spoznaje iz raznih kultura i
tradicija, intuitivna svijest o pojmu ljudskog duha i povezanosti
ovjeka s prirodom ima dakle i svoju dubinsko-ekoloku, holistiku, transkulturnu i kozmiku dimenziju.

13

EKOLOKO HOLISTIKI PRISTUP

Ekoloko holistiki (Eko-hol) model kao inovativni

pristup u prevenciji mentalnog i tjelesnog zdravlja, te raznim podrujima edukacije, lijeenja i rehabilitacije razvijen je na osnovi
viegodinjeg interdisciplinarnog, znanstvenog i klinikog rada
u okviru projekta koji je bio podran od Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i Svjetske Asocijacije za Psihosocijalnu
rehabilitaciju- lanice Svjetske Zdravstvene Organizacije, kao
i u okviru nekih drugih projekata. U okviru osnovne hipoteze
prikazane su postavke koje nadilaze standardna razmatranja o
takozvanim Eko-sustavima i odnose se openito na prouavanje
planetarne svijesti u ovjeka u okviru meuodnosa tijelo- duh/
uzvieni um- priroda, kao i na traenje odgovora u okviru raznih
disciplina u podruju drutvenih, humanistikih, biomedicinskih
i drugih znanosti kao i raznih umjetnosti, a takoer i u okviru
raznih religija i promiljanja o ovjeku i stvaralatvu. Dubinska
ekologija je opisana kao znanost usmjerena na prouavanje temeljnih egzistencijalnih pitanja o ulozi ovjekove svijesti, chardinovski reeno- kao djela noosfere i biosfere, a holistika komponenta prikazana je na osnovi tumaenja o organskom jedinstvu
ivih bia (u okviru Hipokratovog tumaenja sve je povezano sa
svime, kao i suveremenih psihsomatskih i psihodinamskih pristupa).
O KREATIVNOSTI, LJUDSKIM POTREBAMA I DEONTOLOGIJI

Smatra se, da ideja oznauje misaoni uzor ili paradigmu i slui kao regulativni princip u raznim oblicima stvaralatva, dakle i u umjetnosti i u znanosti.
ovjekovo stvaralatvo sadri veliki broj projektivnih,posturalnih, proprioceptivnih, hormonalnih, ali i duhovnih
i moralnih tendencija. Otkrivamo da inducirano estetsko zadovoljstvo (estetsko psihiko stanje) proizlazi iz bioloke pobude, ali i iz simbolike vrijednosti objekta, i neprekidno ulazi
u metafiziko iskustvo kao oblik ivotne energije koja se oituje u njegovim autodestruktivnim i/ili stvaralakim porivima.
Poetkom 17. stoljea njemaki filozof, matematiar, fiziar
i diplomat, Gottfried Wilhelm Von Liebniz (1646.- 1716.) pisao je
: Zato postoji neto umjesto niega? (Pourquoi y a-t-il quelque
chose plutt que rien? Why there is something rather than nothing?;Warum gibt es etwas und nicht vielmehr nichts?). Baruch
14

Spinoza (1632-1677) koji je prouavao Talmud, Bibliju i

skolastiku filozofiju, smatrao je da na najvioj manifestaciji ljudskog
duha dolazi do istinske spoznaje odnosa ovjeka i prirode. Lao Tse
(6. st. pr. Kr.) osniva taoizma i suvremenik Konfucija (551-479 pr.
Kr.) smatrao je da je Tao-kozmiki, etiki i logiki princip i pratemelj
bitka i ivota.
U komediji Williama Shakespearea ( 1564.- 1616. ) Sve
je dobro kad se dobro svri / Alls well that ends well. jedan od francuskih plemia (u etvrtom inu, u treem prizoru) govori: ...Mrea
je naih ivota pletena od mjeana tkiva, dobrog i zlog zajedno; mogli
bi se gorditi vrlinama da ih ne ibaju nai nedostaci, i oajavati se svojih zloina da ih nae vrline ne napajaju.... Edip, tebanski kralj, kao
savrenstvo tragikog umijea predstavlja kroz povijest (za antropologiju, filozofiju, psihijatriju, umjetnost i druge discipline)
veliko istraivanje istinskog odnosa ovjeka prema vlastitom
biu, na nain, kako ga je prikazao starogrki dramatiar Sofoklo
(495. pr. Kr. 406. pr. Kr). A u Boanskoj komediji (Divina Comedia) aneo pred vratima istilita izvadi dva kljua, jedan zlatan
a drugi srebrni, te govori : ...Jedan klju je simbol opratanja grijeha, a drugi je simbol znanosti i razuma.... Tako Dante Alighieri
(1265 1321) sagledava misteriju boli, misterij one Ljubavi
koja pokree sunce i ostale zvijezde i jedinstvo ovjeka i kozmosa. Marie-Joseph Pierre Teilhard de Chardin (1881.-1955.),
francuski teolog, filozof, antropolog, geolog, paleontolog i esejist je pisao o noosferi i biosferi, a kolumbijski psihijatar Profesor
Alfonso Caycedo razvija sofrologiju kao novo interdisciplinarno
podruje i pie o razlikama izmeu sadraja i kapaciteta svijesti. ...Sadraji svijesti su individualni, a kapaciteti ljudske svijesti su
univerzalni....
Razvijajui uenje I. Kanta (1724.-1804.), Johann Gottlieb Fichte (1762-1814) je napisao Prvi uvod u nauku o znanosti (Erste Einleitung in die Wissenschaftlehre), ispitujui nune
funkcije duha koje su pretpostavka svih znanosti i cjelokupnog iskustva, dakle i u smislu Kantovih pitanja: to je ovjek?,
to mogu znati?, to trebam initi?, emu se mogu nadati?
Na slian nain, Paul Gauguin (1848.-1903.) upuuje estetsku
poruku u umjetnikom djelu pod nazivom Otkuda dolazimo?
Kamo idemo? Tko smo mi? (Do venons nous? O allons nous?
Que sommes nous?). To su i deontoloka pitanja s kojima se
suoavaju i uovo vrijeme strunjaci iz razliitih disciplina, koje
su usmjerene na otkrivanje i podravanje ovjekovih ivotnih
15

potencijala. U tom kontekstu prikazana su i neka promiljanja o

znanosti, duhovnosti i kozmikoj odgovornosti ovjeka u okviru
slijedeih tema:
a) Dijete i kreativnost: likovno izraavanje, glazba, pokret, rije...;
b) Interdisciplinarnost i tjelesna kateksa;
c) Mehanizmi suoavanja (copinga) u onkolokih bolesnika i
komplementarne terapije;
d) Psihosomatika, sofrologija i psihodinamika interpersonalne
komunikacije;
e) Interkulturalnost: prikaz afrike metafiziko-antropoloke perspektive u svijetlu japanske haiku poezije.
UMJESTO ZAKLJUKA

Literatura:
Prstai, M. (2005). CEREBRAL PALSY AND EX-GEN CREATIVE THERAPY / EXGEN, Zagreb, Athens. (edition in three languages - croatian, english, greek)
Prstai, M. (2003). EXTASE ET GENSE- La Science, lArt et la Thrapie Crative en Oncologie Psychosociale et Sophrologie / ECSTASY AND
GENESIS - Science, Art and Creative Therapy in Psychosocial Oncology
and Sophrology. Zagreb: Medical Book. (edition in three languages - croatian, english, french);
Prstai, M. (2013). ART AND SCIENCE IN LIFE POTENTIAL DEVELOPMENT AND SOPHROLOGY (ECO-HOL MODEL), Zagreb: Croatian
Psychosocial Oncology Association / ERF University of Zagreb. (edition in
three languages - croatian, english, french);
Prstai, M., Eljuga, D. (2011): Libri oncologici Vol. 39, No 1-3, str. 77-83.

U ovo vrijeme u kojem smo suoeni s tehnikom mitologijom 3. tisuljea, humanoidnim robotom i bionikim ovjekom sutranjice, kvantnim lijeenjem, transplantacijskom
memorijom..., suoeni smo takoer i s rezultatima suvremenih
epidemiolokih istraivanja o raznim bolestima, poremeajima
tijekom rasta i razvoja, razliitim oblicima traumatizama, novim
oblicima egzistencijalne anksioznosti, depresije, sve veim brojem starijih i invalidnih osoba u svjetskoj populaciji... Suoeni
smo takoer i s promiljanjima o dubinskoj ekologiji i potrebama usklaivanja odnosa ovjeka i prirode. Otkrivamo da govor
obiljaava sva tjelesna oitovanja i da je iskon same hermeneutike, da je subjektivno estetsko psihiko stanje u povezanosti i
sa hormonalnim odgovorima i dalekim analogijama arhetipskih
slika u svijesti ovjeka, da je hipoteza u znanstvenoj spoznaji kao
i u umjetnosti izrazito heuristika, da je ovjek prisiljen vlastitim mozgom otkrivati nedostatke u funkcioniranju tog istog
mozga i da ljudska dostgnua u moralu nisu nita manje znaajna za egzistenciju ovjeka na ovoj planeti nego dostignua u biologiji, fizici, medicini, umjetnosti i drugim disciplinama. U tom
kontekstu otkrivamo i nove poticaje za promiljanja o razvoju
znanosti, duhovnosti i kozmikoj odgovornosti ovjeka.

16

17

UDK: 343.97.01
343.97(091)

RAZVOJ NAUNE MISLI O DRUTVENOJ REAKCIJI

NA KRIMINALITET
Akademik prof. dr. sc. Miodrag N. Simovi
Potpredsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog
fakulteta u Banjoj Luci, dopisni lan Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i inostrani lan Ruske akademije prirodnih nauka
E-adresa: miodrag.simovic@ustavnisud.ba

Prof. dr. sc. Dragan Jovaevi

Pravni fakultet Univerziteta u Niu
Ni, Srbija
E-adresa: jovashana@ptt.rs

SAETAK: Iako je kao pozitivna grana prava nastala veoma rano, jo u

doba nastanka prvih drava, nauna analiza osnovnih pojmova instituta
krivinog prava poinje tek u 18. i 19. vijeku. Tada dolazi do razvoja vie
prirodnih i drutvenih nauka koje pokuavaju da daju odgovor na sljedea
pitanja: 1) koji su uzroci kriminaliteta, 2) ta je osnov krivine odgovornostii 3) koje mjere drava treba da primjenjuje prema uiniocima krivinih
djela. U davanju odgovora na ova pitanja razvija se niz naunih pravaca i
shvatanja koja na razliite naine analiziraju oblike drutvene reakcije na
kriminalitet, o emu se govori u ovom radu.

Kljune rijei: krivino djelo, uinilac, kazna, drutvena reakcija, nauka.

19

ABSTRACT: Although criminal law as a positive branch of law has been

established at the early stage of founding the first states, scientific analysis
of basic terms and institutes of criminal law begins only in 18th and 19th
century. At the same time more natural and social sciences have been developed looking for the answers to the following questions: 1) what are the
causes of criminality, 2) what is the baseline of criminal liability and 3) what
are the measures that state should implement towards the criminal acts
perpetrators. In answering these questions series of scientific trends and
comprehensions are developed in order to analyse forms of social reaction
to criminality in different ways.
Key words: criminal act, perpetrator, punishment, social reaction, science.

1. UVOD

Iako krivino pravo1 spada u najstarije grane prava koje

je nastalo veoma rano, neposredno poslije nastanka drave, ozbiljnije prouavanje sistema kazni i njihovog uticaja na suzbijanje kriminaliteta nastaje znatno kasnije. Nauna obrada sistema
izvrenja kazni, u okviru krivinog prava, poinje da se razvija
tek sa osnivanjem prvih univerziteta u Italiji poetkom 12. vijeka. Prvi radovi toga doba sastojali su se u tumaenju rimskog prava koje poinje da oivljava. To je doba recepcije rimskog
prava koja se svodi na tumaenje normi starog rimskog prava
i njihovom prilagoavanju na konkretne sluajeve u praksi. Ti
prvi nauni radnici, koji su tumaenjem rimskog prava teili da
ga prilagode potrebama svoga vremena, poznati su pod imenom
glosatora i postglosatora.
2. KLASINA KOLA

Prvo ozbiljno nauno prouavanje krivinog djela i kazni prema njegovom uiniocu zapoinje u drugoj polovini 18.
vijeka sa pojavom klasine kole2. Na bazi novih koncepcija ova
je kola razradila novi sistem krivinog prava koji je postao osnova za niz krivinih zakonika koji su donijeti pod njenim uticajem: francuski revolucionarni Krivini zakonik iz 1791. godine,
bavarski Krivini zakonik iz 1813. godine i dr. Najznaajniji su
predstavnici ove kole ezare Bekarija, Anselm Fojerbah i Deremi Bentam.
Bekarija je u svom djelu O zloinima i kaznama3 (Milano, 1764. godine) podvrgao snanoj kritici arbitrernost i samovolju srednjovjekovnog feudalnog krivinog prava, dajui, pri
tome, niz prijedloga za njegovu temeljitu reformu. Ti su se prijedlozi sastojali u sljedeem: (1) umjesto samovolje, arbitrernosti i zloupotreba treba uvesti princip zakonitosti krivinog djela i kazne, (2) cilj kazne nije odmazda i nanoenje zla uiniocu
krivinog djela, ve spreavanje da on vri krivina djela ubudue
dakle specijalna prevencija. Prema tome, kazna je sredstvo za
sprjeavanje vrenja krivinih djela, ime se ostvaruje efikasna
zatita drutva, (3) umjesto surovih, neovjenih, tjelesnih i
smrtnih kazni, treba uvesti kaznu lienja slobode sa prinudnim
radom. Zbog ovog uenja, on se smatra osnivaem abolicionistikog pokreta koji je konano doveo do ukidanja smrtne kazne
u kaznenom sistemu najveeg broja savremenih zemalja i (4)
1
2
3

20

Vidi Jovaevi: 2010, 7883.

Vidi Jovaevi i Ikanovi: 2012, 8894.
Vidi Bekarija:1984, 4549.

21

treba uvesti princip srazmjernosti kazne prema teini uinjenog

krivinog djela. On se zalae za uvoenje sistema apsolutno
odreenih kazni u krivinom zakonu tako da sud nema samostalnosti u izricanju vrste i mjere kazne ve uiniocu krivinog
djela izrie kaznu koja je propisana za to djelo, bez obzira na
konkretne okolnosti pod kojima je ono uinjeno4.
Anselm Fojerbah je najvei pravni teoretiar klasine
kole. On je autor prvih ozbiljnih djela iz oblasti krivinog prava
Revizija osnovnih postavki i pojmova pozitivnog kaznenog prava (1800. godine) i Udbenika opteg u Njemakoj vaeeg kaznenog prava (1801. godine). U Udbeniku je na nauno sistematizovan nain, upotrebom odgovarajueg instrumentarijuma,
obradio materijalno krivino pravo, dajui nov sistem nauke
opteg dijela krivinog prava sistem biparticije. Obradio je sve
osnovne i opte pojmove i institute krivinog prava, istiui da
kazna treba da ostvari generalno preventivno dejstvo, ime je
postao tvorac teorije o generalnoj prevenciji kazne, i to teorije
psihike prinude.
Deremi Bentam je u svojim djelima Teorija kazne i
Teorija zakonodavstva razradio teoriju o drutvenoj korisnosti
kazne ili utilitaristiku teoriju. On je prvi istakao da kazna ima
za cilj sprjeavanje kriminaliteta. Njegov je poseban doprinos reformi kaznenih ustanova i uopte penitensijarnog sistema, to
je dovelo do humanizacije kaznenog tretmana prema osuenim
licima. Ovo su prvi radovi iz oblasti izvrnog krivinog prava5.
Osnovne koncepcije klasine kole jesu sljedee: (1)
sloboda oveka i graanina je osnovna vrijednost u drutvu.
Nju, izmeu ostalog, treba da obezbijedi i princip zakonitosti
krivinog djela i kazne. Krivina djela i kazne moe da propie
samo zakonodavac, i to prije nego to su djela uopte i izvrena;
(2) krivina odgovornost izvire iz moralne odgovornosti uinioca krivinog djela. U osnovi te odgovornosti nalazi se sloboda
volje uinioca krivinog djela. ovjekova volja je naime potpuno
slobodna od spoljnih i unutranjih uticaja; (3) krivino djelo i
kazna su samo pravni fenomeni, pravne pojave ije je postojanje
odreeno zakonom. Kazna je jedina mjera kojom drutvo nastoji
da sprijei i suzbije kriminalitet. Meu kaznama najznaajnija je
kazna lienja slobode. Smrtnu kaznu treba izbaciti iz kaznenog
sistema kao neloginu i nekorisnu; (4) uinilac krivinog djela je
inpersonalizovano bie, dakle, jedan logiko-asptraktan pojam.
Svako je jednak pred zakonom tako da svakome od njih slijedi i
4
5

22

Vidi Petrovi i Jovaevi: 2005, 4552.

Vidi Bentham: 1789.

ista kazna. Kazna se prilagoava izvrenom krivinom djelu, a ne

uiniocu ili okolnostima izvrenja djela. Postoji samo objektivna, a ne i subjektivna individualizacija kazne; (5) sud je ovlaen
samo da primjenjuje zakon, a ne i da ga tumai u konkretnom
sluaju. Stoga, zakon propisuje za svako krivino djelo odreenu
vrstu i mjeru kazne koju je sud duan da izrekne uiniocu tog
djela sistem apsolutno odreenih kazni.
3. ANTROPOLOKA KOLA

Krajem 19. vijeka, sa snanim razvojem prirodnih i

drutvenih nauka, javlja se antropoloka kola. To je doba izrazitog porasta kriminaliteta na to je, meu prvima, ukazao Gabriel
Tard u svom djelu Uporedni kriminalitet za to je, izmeu ostalog, okrivljeno i uenje klasine kole. Glavni predstavnik Antropoloke kole je ezare Lombrozo. U svojim djelima ovjek
kao zloinac (1876. godine), Kriminalna antropologija i Zloin uzroci i lijeenje6 (Boston 1918. godine) izloio je osnovne
koncepcije ovog uenja7.
Prema Lombrozu, zloin je prirodna i nuna pojava.
Uzroci kriminalnog ponaanja se prema njemu nalaze u samom
ovjeku. Naime, ovjek se raa kao zloinac. Postoje odreeni ljudi koji su po svojoj fiziolokoj i anatomskoj konstituciji
predodreeni za vrenje krivinih djela8. Takvi se ljudi mogu
prepoznati po izvjesnim biolokim obiljejima koji mogu biti
anatomske ili fizioloko-funkcionalne prirode. Ova se obiljeja
nazivaju stigmati degeneracije. Stoga, krivino djelo rezultira
iz organske konstitucije ovjeka koja se manifestuje i na njegov
psiholoki ivot. Lombrozo je uinioce krivinih djela, koje naziva krivcima, razvrstao u pet kategorija: roeni krivci, duevno
bolesni krivci, krivci iz navike, krivci iz strasti i sluajni krivci9.
Za razliku od klasine kole koja uopte nije poklanjala
panju uzrocima kriminaliteta, antropoloka kola ove uzroke
nalazi u endogenim, unutranjim faktorima koji postoje u ovjeku. To znai da volja ovjeka nije slobodna ve je naprotiv nuno uslovljena endogenim, unutranjim faktorima. Poto nema
slobode volje, ovjek nije slobodan u izboru ponaanja, pa stoga
i nema moralne odgovornosti kao osnove krivine odgovornosti.
Kaznom se kao vrstom mjere drutvenog reagovanja na kriminalitet ne moe ostvariti svrha, ona ne moe da ukloni ili
6
7
8
9

Vidi Lombroso: 1918 i Lombroso and Guglielmo: 1895.

Vidi Josipovi, 1969: 3841.
Vidi ivanovi: 1937, 428430.
Davidovi: 1983, 56.

23

neutralizuje unutranje uzroke vrenja krivinih djela. Stoga su

krivine sankcije nepotrebne i umjesto njih kao mjeru za sprjeavanje i suzbijanje kriminaliteta treba uvesti iroku lepezu
medicinskih mjera lijeenja koje imaju za cilj neutralizaciju i
eliminaciju endogenih uzroka zloina.
4. POZITIVNA KOLA

Na osnovu uenja antropoloke kole krivinog prava,

iznikla je i pozitivna kola. Zbog bliskosti ova dva uenja esto
se u teoriji ona nazivaju italijanska antropoloko-pozitivna kola. Inae, ova je kola dobila svoj naziv po primjeni pozitivnog
metoda (metoda opservacije i eksperimentisanja) u prouavanju
kriminaliteta. Njeni su glavni predstavnici Enriko Feri i Rafaelo Garofalo. Feri je u svom djelu Kriminalna sociologija (1881.
godine) izloio osnovne koncepcije ovog uenja koje naputa
prouavanje krivinog djela kao logiko-pravne konstrukcije,
ve ga posmatra samo kroz prizmu subjekta uinioca krivinog
djela. Prema Feriju10, tri su grupe faktora koji dovode do vrenja
krivinih djela: antropoloki ili endogeni faktori (koje preuzima
iz antropoloke kole), fiziki ili kosmotelurski faktori (klima,
godinje doba, atmosferski uslovi i sl.) i socijalni ili drutveni
faktori.
Zavisno od ovih faktora ili uzroka kriminaliteta, razlikuju se i dvije vrste krivinih djela. To su prirodna i zakonska
krivina djela. Prirodna su ona djela kojima se povrjeuju opta
osjeanja ljudi. To su prava, opta ili atavistika krivina djela
koja su poznata u svim dravama i u svim vremenima. Pored
njih, zakonska krivina djela su ona koja se razlikuju od drave
do drave, pa ak i u istoj dravi u raznim vremenskim periodima. Ona se sastoje u povredama opte sigurnosti. Prihvatajui
tipologiju krivaca iz uenja antropoloke kole, predstavnici
pozitivne kole smatraju da zloin uzrokuju dvije vrste faktora.
To su: endogeni (unutranji) i egzogeni (spoljanji). S obzirom
na ove dvije grupe faktora, razlikuju se i dvije grupe uinilaca
krivinih djela oni koji vre krivina djela pod dejstvom unutranjih faktora i oni koji vre krivina djela pod dejstvom spoljanjih faktora11.
S obzirom da ovjekovo ponaanje nije slobodno ve
je u veoj ili manjoj mjeri uslovljeno unutranjim ili spoljanjim
faktorima, ni volja ovjeka nije slobodna ve je nuno uslovljena.
Poto volja nije slobodna, ona dakle i ne moe da bude osnovni
10
11

24

Vidi Ferri:1968.
Socijalne faktore kriminaliteta je naroito obraivao Bai:1980, 63 i 64.

moralne niti krivine odgovornosti takvog uinioca krivinog

djela. Stoga, umjesto krivine odgovornosti, treba uvesti nov
pojam zakonsku ili drutvenu odgovornost. Ona se bazira na
prouzrokovanju posljedice krivinog djela koja je odreena u zakonu. Osnov drutvene odgovornosti izvire iz postojanja stanja
opasnosti ili temibiliteta. Opasnost lei u samom uiniocu krivinog djela. Ovako postavljeno uenje pozitivne kole dalje je
razradio Garofalo u svom djelu Kriminologija12 (1885. godine).
Poto nema krivine odgovornosti, pozitivisti smatraju da kazna ne moe da ostvari svrhu zatite drutva, jer ona
ne djeluje u pravcu neutralisanja uzroka kriminaliteta, odnosno
stanja opasnosti. Stoga su oni predloili naputanje koncepta
retribucije i uvoenje mjera socijalne zatite ili mjera drutvene
odbrane13. Njih ima vie vrsta: preventivne mjere ili supstituti kazne, mjere naknade tete, represivne mjere i eliminatorne
mjere. Primjena ovih mjera zavisi od kategorije uinioca krivinog djela. Ovako primijenjene mjere ne smiju da se zasnivaju na ideji asptraktne pravde i moralne odgovornosti uinioca
krivinog djela, ve moraju u potpunosti da odgovaraju njegovoj
linosti kako bi se neutralisali unutranji i spoljni faktori (uzroci) koji dovode do kriminalnog ponaanja. Na ovaj nain postavljena primjena drutvenih mjera prema uiniocima dovodi do pojave principa idividualnizacije.
5 . SOCIOLOKA KOLA

Sa osnivanjem Meunarodne unije za krivino pravo

(1889. godine) javlja se i socioloka kola. Njeni su glavni predstavnici Franc fon List14, Van Hamel i Adolf Prins. Prema uenju
ove kole, postoje tri grupe faktora ili uzroka vrenja krivinih
djela. To su: (1) individualni ili endogeni faktori koji mogu biti
naslijeeni ili steeni, (2) fiziki ili kosmotelurski i (3) socijalni
ili drutveni faktori. Zavisno od ovih uzroka, razlikuju se i vrste
krivinih djela: akutna i hronina krivina djela. Akutni kriminalitet nastaje kao posljedica spoljanjih uzroka fizikih i socijalnih. Uzroci hroninog kriminaliteta su unutranji ili endogeni.
S obzirom na ove uzroke kriminaliteta, svi uinioci
krivinih djela ili krivci su klasifikovani u dvije grupe: 1) sluajni krivci (koji vre akutna krivina djela) i 2) hronini krivici i
krivci iz navike (koji vre hronina krivina djela pod uticajem
12
Vidi Garofalo:1905.
13
Vidi ivanovi, Feri i Lanca:1929, 337-351.
14
Singer Mladen, (1970) Nauka krivinog prava Franca Lista, u Jugoslovenska revija za kriminologiju i krivino pravo, Beograd, No. 2, 219-225 ; ivanovi i List: 1911, 241-246.

25

individualnih sklonosti koje se aktiviraju u pogodnim spoljnim

ili unutranjim uslovima). Autori socioloke kole nisu ulazili u
problematiku slobode volje uinioca krivinog djela, smatrajui
da je to filozofsko ili gnoseoloko pitanje, a ne pitanje krivinog
prava. Prema njima, krivina odgovornost ne postoji. Njen osnov
je u postojanju svijesti ili volje uinioca krivinog djela. Ali, postoje i takvi uinioci koji djelo vre zbog stanja opasnosti, njegovog opasnog stanja (koje se naziva temibilitet ili perikulozitet)
koje je dovelo do izvrenja krivinog djela i prijeti ponovnom
vrenju krivinih djela iste ili druge vrste. Stepen te opasnosti se
odreuje prema stepenu straha od ponovnog vrenja krivinih
djela koji uinilac izaziva svojim prisustvom u drutvu, odnosno
u odreenoj drutvenoj sredini.
Stoga, prema ovim autorima, postoje dvije vrste
odgovornosti i dvije vrste odgovornih uinilaca krivinih djela.
Prvi su oni koji imaju svijest i volju u odnosu na izvreno djelo.
To su krivino odgovorni uinioci krivinih djela. Prema njima
se primjenjuju kazne. Socioloka kola se naroito zalagala za
iroku primjenu kazne lienja slobode, budui da je ona podobna da ostvari resocijalizaciju krivino odgovornog uinioca krivinog djela. Ova je zapravo kola insistirala na specijalnoj prevenciji kao cilju kazne. No, pored krivino odgovornih, postoje
i krivino neodgovorni uinioci krivinih djela koji vre krivina
djela usljed postojanja bio-socijalnog stanja opasnosti. Prema
ovim uiniocima se primjenjuju posebne vrste krivinih sankcija, i to mjere bezbednosti. Tako pristalice socioloke kole uvode
u krivino pravo dualitet krivinih sankcija: kazne (do tada jedino poznate i primjenjivane vrste krivinih sankcija) i mjere bezbjednosti.
Meutim, da bi ova borba protiv kriminaliteta bila to
efikasnija, oni su predlagali, pored kazni i mjera bezbjednosti,
uvoenje i posebnih mjera preventivne higijene. To su razliite
mjere socijalno-politikog karaktera koje treba da otklone stanja
i mogunosti koji bi doveli do javljanja ili irenja kriminaliteta
uopte ili pojedinih njegovih oblika15.
6. NEOKLASINA KOLA

Neoklasina kola se pojavila krajem 19. vijeka sa nizom

razliitih uenja i postavki ija je zajednika tenja da prilagode i
usklade osnovne koncepcije klasine kole sa koncepcijama pozitivne i socioloke kole - u cilju efikasne zatite drutva od kriminaliteta. Zbog te svoje tenje da stvori simbiozu prihvatljivih
15

26

Tahovi: 1961, 71.

koncepcija svih prethodnih kola, da nae put pomirenja i kompromisa - ona je poznata jo i kao eklektika kola. Uenje ove
kole najsnanije se izrazilo u prvim decenijama prolog vijeka
u okviru francuske, belgijske i njemake teorije krivinog prava.
Kao glavni predstavnici ove kole smatraju se Garo, Garson, Majer i Birkmajer.
Njihovo uenje se moe svesti na sljedee koncepcije:
(1) uzroci kriminaliteta su po svom porijeklu: individualni, socijalni i fiziki. Krivci se dijele na sluajne i hronine, tj. delinkvente
iz navike; (2) krivina odgovornost je moralna kategorija koja se
sastoji od svijesti (intelekutualnog elementa) i volje (voluntaristikog elementa). Ona se zasniva na uraunljivosti i vinosti. Volja
nije ni slobodna ni odreena, ve je relativno odreena. Prihvatajui relativni determinizam, oni usvajaju indiferentistiki stav da
problem slobode volje nije bitan za postojanje krivine odgovornosti; (3) pored odgovornosti, kao moralne kategorije, postoji i
opasnost kao objektivna kategorija koja ini osnov za primjenu
krivine sankcije. Opasnost moe postojati bez krivice, ali i uporedo sa njom, tj. kod neuraunljivih ali i kod uraunljivih izvrilaca
djela i moe biti izraena u veem ili manjem stepenu; (4) izmeu
uraunljivosti kao sposobnosti za krivicu i neuraunljivosti kao
nesposobnosti za njeno postojanje - postoji itav niz prelaznih
stanja smanjenje uraunljivosti. Smanjena uraunljivost je osnov
kanjivosti, ali i okolnost za ublaavanje kazne, odnosno osnov
za izricanje mjere bezbjednosti; (5) postoje tri vrste sankcija: kazne, mjere bezbjednosti i vaspitne mjere. Dodue oni govore o dualitetu krivinih sankcija, tj. o kaznama i mjerama bezbjednosti,
ali kao posebnu vrstu mjera bezbjednosti, tj. u njihovom okviru
predviaju vaspitne mjere. U osnovi, primjene kazne je naelo legaliteta i retributivni karakter kazne. Kazne se primjenjuju prema
krivino odgovornim uiniocima krivinih djela. Prema uiniocima koji nisu krivino odgovorni, ve su opasni za svoju okolinu (za
drutvo, drutvene vrijednosti), primjenjuju se mjere bezbjednosti. Uskoro se vaspitne mjere izdvajaju iz mjera bezbjednosti u samostalnu sankciju i tako nastaje trialitet krivinih sankcija. U cilju
ostvarivanja specijalne prevencije, kazna se prilagoava prema
subjektivnim svojstvima linosti uinioca; (6) mjere bezbjednosti
se primjenjuju prema uiniocima koji nose u sebi stanje opasnosti
koje se ne moe neutralisati kaznom. Tu spadaju neuraunljiva i
smanjeno uraunljiva lica i viestruki povratnici. Njihov cilj je neutralizacija opasnog stanja. Vaspitne mjere se primjenjuju prema
maloljetnicima ija delinkvencija proizilazi iz vaspitne zaputenosti. Osnov njihove primjene je, dakle, neprilagodljivost zbog nedovoljnog ili nepotpunog vaspitanja.
27

7. POKRET DRUTVENE ODBRANE

Pokret drutvene odbrane nastao je poslije Drugog svjetskog rata u Italiji. Inicijator ovog pokreta je Filipo Gramatika, koji je 1945. godine u enovi osnovao Centar za izuavanje
ideja drutvene odbrane. Ovaj centar za izuavanje ideja nove
drutvene odbrane prerastao je 1949. godine u Meunarodno
udruenje drutvene odbrane. Glavni predstavnici drutvene
odbrane su Filipo Gramatika i Mark Ansel. Osnovne koncepcije pokreta drutvene odbrane izloene su u djelima Gramatike Principi drutvene odbrane16 i Ansela Nova drutvena
odbrana17. Meu pristalicama drutvene odbrane razlikuju se
dva pravca: ekstremni i umjereni pravac.
Ekstremni pravac smatra da tradicionalno krivino
pravo, kao neefikasno u borbi sa kriminalitetom, treba ukinuti i
zamijeniti ga sistemom drutvene odbrane. U ovom sistemu ne
postoje pojmovi: krivino djelo, krivina odgovornost i krivina
sankcija. Umjesto njih se uvode novi pojmovi: antisocijalnost,
subjektivizam i mjere lijeenja i prevencije. Pored promjene krivinog prava, mijenja se i sistem krivinog pravosua i izvrenja krivinih sankcija. Sankcija zapravo i nema i umjesto njih
se predlae primjena: medicinskih, socijalno-politikih, ekonomskih, pedagoko-psiholokih i slinih mjera.
Umjereni pravac, iji je predstavnik Mark Ansel, zalae
se za temeljitu, radikalnu i sveobuhvatnu reformu, a ne ukidanje
krivinog prava i svih njegovih instituta. Princip legaliteta je osnovni princip tog reformisanog krivinopravnog sistema. Krivino pravo i kriminalna politika moraju biti zasnovani na naunom
i interdisciplinarnom posmatranju i prouavanju krivinog djela
i uinioca sa svim subjektivnim i objektivnim okolnostima - u
svakom konkretnom sluaju.
Ideje umjerenog pravca kole nove drutvene odbrane
je Ansel sistematizovao na nain: (1) da se ideja zatite drutva
od krivinih djela nalazi van tradicionalnog sistema kazni koji se
zasniva na zlu, odmazdi i ispatanju, (2) priznaje se ideja opasnosti uinioca krivinog djela i nunosti da se novim sredstvima
i na novi nain reaguje protiv sloenih oblika protivdrutvenog
ponaanja, (3) krivino pravo budunosti i savremena kriminalna politika moraju biti zasnovani na naunom poznavanju krivinog djela, ali i linosti njegovog uinioca, (4) nova kriminalna
politika tei da organizuje sistematsku, strpljivu i razumnu, ali i
16
17

28

Vidi Gramatica:1963.
Ansel: 1963, 9.

odlunu akciju resocijalizacije uinioca krivinog djela, (5) savremena kriminalna politika se zasniva na dva principa: a) drutvene zatite i b) individualne prevencije koja dobija posebnu
vrijednost putem razvijanja i uvrenja humanizacije krivinog
prava koje polazi od linih svojstava uinioca krivinog djela18.
Predstavnici ovog pravca tee da izvre dejuridizaciju krivinog prava i da ga oiste od svih suvinih, nepotrebnih
i metafizikih pojmova, te da ih ispuni socijalnom sadrinom.
Postojei sistem represivnih, retributivnih mjera treba zamijeniti sistemom mjera opte i posebne prevencije. Kazna, iako ostaje
u sistemu sankcija, treba da izgubi represivni, prinudni karakter
i da kroz humanizaciju tretmana ostvari cilj, a to je resocijalizacija uinioca krivinog djela, njegovo popravljanje i prevaspitanje.
Tome treba da doprinese primjena individualizacije kazne, i to
ne samo u postupku njenog izricanja, ve i u postupku njenog
izvrenja. Pod uticajem ovih ideja dolazi do iroke primjene
maloljetnikog krivinog prava i njegove reforme19, izgradnje
posebnog tretmana prema mlaim punoljetnim licima, kao i do
primjene uslovne osude, uslovnog otpusta, sudske opomene,
parapenalnih mjera i sl.
8. ISTORIJSKI RAZVOJ SISTEMA KRIVINOG PRAVA

Istorijski posmatrano, pojava kazni se vezuje za pojavu krivinog prava uopte, odnosno za pojavu drave. Razliiti
oblici drutvenog reagovanja u prvobitnoj drutvenoj zajednici prema licima koja su krila pravila discipline i ponaanja su
sankcionisana razliitim mjerama, ali koje nisu imale karakter
krivine sankcije, odnosno kazne, niti je postojao posebni organ
koji ih je izricao ili izvravao i sl. Ti prvobitni oblici reagovanja
drutva prema izgrednicima su se svodili na privatnu reakciju
pojedinaca ili kolektiva (roda, plemena), kao to su: progonstvo,
osveta i kompozicija. Sa nastankom drave neki od oblika prvobitnog drutvenog reagovanja prerastaju u kazne: smrtna kazna,
tjelesne kazne i novana kazna.
Sve do 19. vijeka sistem krivinih sankcija se praktino
svodio na sistem razliitih kazni20. Tako se i istorija krivinog
prava moe nazvati istorijom kazni koje su se mijenjale, razvijale ili usavravale, pojedine kazne su ukidane ili su dobijale
posebne oblike i modalitete izvrenja, odnosno uvoene su nove
i raznovrsnije forme kanjavanja. Tek sa pojavom pozitivne, a
18
19
20

Jovanovi:1958, 352.
Vidi Peri: 1992.
Vidi Suboti:1909, 37-42 i Pihler: 1995, 262-271.

29

naroito socioloke kole i njihovog uenja, u pojedina krivina

zakonodavstva u sistem krivinih sankcija, pored kazni, uvode
se i druge vrste krivinih sankcija - razliite mjere bezbjednosti,
ime se stvara dualitet krivinih sankcija. Ove mjere imaju najiru mogunost primjene prema uiniocima krivinih djela. Iako u
osnovi njihove primjene stoji opasno stanje uinioca (odnosno
opasnost da e ono ponoviti krivino djelo), one se mogu izricati
i krivino odgovornim (uraunljivim i vinim) i krivino neodgovornim, maloljetnim i punoljetnim uiniocima.

Krvna osveta se sastoji u vraanju krvnine od strane

porodice povrijeenog ili ubijenog lica uiniocu takvog delikta
i njegovoj porodici. Tako nanijeto zlo predstavlja ekvivalent,
srazmjernu reakciju na prethodno uinjenu povredu ili zlo povrijeenom licu. Nanijeto zlo predstavlja odmazdu za prethodno
nanijeto zlo. Osveta predstavlja zapravo oblik kolektivne, a ne
individualne reakcije pravo, ali i dunost na osvetu, jer je nju
mogao da preduzme bilo koji lan porodice kojoj pripada i povrijeeno lice23 .

Neto kasnije, krajem 19. vijeka, sistem krivinih sankcije postaje obogaen i novom vrstom mjera koje se primjenjuju
prema maloljetnim uiniocima krivinih djela, a u odreenim
sluajevima i pod odreenim uslovima i prema punoljetnim licima (mlaim punoljetnim licima) ime se uspostavlja trialitet
krivinih sankcija. Tek u 20. vijeku uvode se razliite admonitivne krivine sankcije u vidu mjera upozorenja: uslovne osude i
sudske opomene. I konano, krajem 20. vijeka, taj sistem sankcija postaje jo razueniji uvoenjem iroke lepeze parapenalnih
mjera ili supstituta kazni, u prvom redu kazne lienja slobode.

Kompozicija se sastoji u obavezi porodice kojoj pripada uinilac delikta da plati odreeni srazmjerni iznos ugovorene
naknade (u robi, novcu ili sl.) porodici kojoj pripada oteeno
lice tim deliktom. Oblik i visina naknade i rok njenog plaanja su
odreeni obiajnim pravom ili pak dogovorom (saglasnou porodice povrijeenog i porodice delinkventa). U kasnijem periodu
jaanja drave, dravna vlast, odnosno posebni za to odreeni
organi preuzimaju ulogu da odreuju visinu kompozicije, s tim
to jedan dio daju porodici povrijeenog, a drugi ostaje dravi.

8.1 Pojava kriminaliteta

U prvobitnoj zajednici kao besklasnom drutvu nema

kriminaliteta kao drutvene pojave. Postoje samo sluajevi
krenja drutvenih pravila ivota i drutvene discipline21. To su
sluajni i pojedinani ekscesi na koje zajednica reaguje mjerama
kao to su: protjerivanje ili progonstvo iz zajednice (to je ravno
smrtnoj kazni), krvna osveta, talion (oko za oko, zub za zub) i
kompozicija (otkupnina).
Progonstvo iz zajednice predstavlja iskljuivu reakciju
na krenje pravila drutvene discipline u tom prvom periodu istorije razvoja krivinih sankcija. Primjenom ove mjere prestupnik se protjeruje iz zajednice (bratsva, roda, plemena) zbog uinjenog prestupa, neprava. To je vrijeme kada se prestup smatrao
deliktom koji je upravljen protiv pojedinca (dakle oteenog lica
ili rtve), ali i protiv zajednice u cjelini, odnosno protiv boanstva. Stoga je ova mjera preduzimana ne samo kao privatno
zadovoljenje, ve i istovremeno kao rtvovanje boanstvu radi
umirenja22. Praktino je progonstvo znailo osudu na smrt prognanog lica, jer je njegov opstanak van drutvene zajednice bio
nemogu.
21
22

30

Srzenti, Staji i Lazarevi: 1994, 16.

ivanovi: 1953, 43.

Kriminalitet se javlja kao revolt izvjesnih ljudi i grupa

ljudi prema odreenim drutveno-ekonomskim uslovima ivota24. Kako su se ti uslovi tokom istorije mijenjali od jedne formacije do druge, mijenjalo se i shvatanje o kriminalitetu i odnos
prema pojedinim njegovim oblicima. Ali, ma kako se mijenjali
oblici i vidovi ispoljavanja kriminaliteta i shvatanja o njemu, sam
kriminalitet nije mijenjao svoju sutinu, kao to ni krivino pravo nije mijenjalo svoj zadatak da ouva vladajui politiki, ekonomski, drutveni i pravni sistem i odnose koji proizilaze iz osnova drutva od akata koji ih ugroavaju. Jasno je da se prema tim
drutveno-ekonomskim odnosima ni u jednoj klasnoj formaciji
nisu podjednako odnosili svi ljudi. Nastanak krivinog prava
prouzrokovan je pojavom kriminaliteta, ali je usko vezan i za
nastanak drave kao mehanizma vlasti. Uzroci vrenja krivinih
djela lee u materijalnim uslovima ivota jednog drutva. Mijenjanjem tih uslova mijenja se i sam kriminalitet kako u pogledu
svoje prirode, tako i u pogledu obima, a to dovodi do promjena
u kanjavanju25. U tom mehanizmu krivino pravo predstavlja
jedno od najvanijih sredstava u suzbijanju kriminaliteta - radi
obezbjeenja i zatite drutvenih dobara i vrijednosti.

23
24
25

Jeli:1928, 7.
Vidi Milutinovi: 1957, 19-21 i Tahovi:1961, 18-21.
Vouin et Leaute, 1956, 45-46.

31

8.2 Krivino pravo robovlasnikih drava

Nastankom prve drave (robovlasnike) poinje period javnog reagovanja na pojavu kriminaliteta. Drava, kao oblik
ureenja drutva, preuzima ulogu regulisanja svih drutvenih
odnosa, pa tako i suzbijanje kriminalnih ponaanja pojedinaca
i grupa. Drava postepeno vri transformaciju mjera prvobitne
drutvene odbrane u krivinopravni sistem kazni. Umjesto
krvne osvete, uvode se smrtna kazna i tjelesne kazne, a umjesto kompozicije - novana kazna, dok se umjesto protjerivanja iz
zajednice (roda ili plemena) uvodi protjerivanje iz drave26. Sa
preuzimanjem funkcije gonjenja i kanjavanja za krivina djela,
nastalo je i krivino pravo. Naime, drava je poela da zabranjuje
pojedina ponaanja koja su sa stanovita vladajue klase opasna
i da za njih propisuje kazne. Istovremeno, u mehanizmu drave
formiraju se posebni organi za gonjenje i kanjavanje onih koji
kre zabrane i ugroavaju novonastali poredak. Krivino pravo
robovlasnikih drava (Egipta, Vavilona, Persije, Grke, Rima
i drugih robovlasnikih drava)27 se meusobno razlikuje, to
odgovara osobenostima ovih drava, ali se mogu pronai i zajednike karakteristike.
Kao prva osnovna karakteristika robovlasnikog krivinog prava smatra se postojanje razlike izmeu robovlasnika
i robova u pogledu krivinopravne zatite njihovih linosti i
krivine odgovornosti. Naime, zatita linosti postoji samo za
robovlasnike, ali ne i za robove. Rob nije smatran za lice ve za
stvar, pa on lino nije uivao nikakvu zatitu. Ubistvo roba je
delikt protiv imovine, jer je povrijeena svojina na robu, a ne
sam rob28.
Drugo, ovaj period karakterie iroka lepeza razliitih krivinih djela. Za ista krivina djela razliito su kanjavani
robovi i robovlasnici. Robovi su uglavnom kanjavani smrtnom
ili tjelesnim kaznama, kao i tekim iscrpljujuim radom, sa uskraivanjem hrane i vode, dok su robovlasnici kanjavani imovinskim kaznama, oduzimanjem politikih prava i protjerivanjem, a veoma rijetko, i to kod najteih djela, smrtnom kaznom ili
nekom tjelesnom kaznom.
Tree, i kada se radi o istoj kazni, primjenjivao se poseban nain izvrenja prema robovima koji je bio surov, drastian,
a poseban prema slobodnim ljudima, pripadnicima robovlasnike klase.
26
Radovanovi:1975, 18.
27
Vidi Margoti:1997, 168-173; Avramovi: 1991, 1016; Jaramaz Reskui: 1998, 545-575 i Jaramaz Reskui: 2003, 56-72.
28
Srzenti i Staji:1961, 23.

32

etvrto, kao objekti zatite ovdje se javljaju: vladar,

drava i njeni organi, crkva i privatna svojina, a posebno svojina
na robovima.
Reakcija na izvreno krivino djelo i u ovom periodu
ima karakter kolektivne reakcije, jer se kanjavanje ne vri u
ime porodice povrijeenog lica, ve u ime cijele drave. Svrha
kazne se sastoji u sprjeavanju vrenja krivinih djela javnim
zastraivanjem graana, buduim potencijalnim prestupnicima,
kakve ih nehumane, drakonske i surove kazne ekaju i na kakav
nain izvrene - ako se i oni nau u ulozi uinioca krivinih djela.
Najzad, ovo pravo karakteriu surove i nehumane fizike kazne,
kao i nehuman nain njihovog izvrenja.
8.3 Krivino pravo feudalnih drava

Epoha feudalizma traje od V do kraja XVIII vijeka.

Ovdje se razlikuje nekoliko perioda u razvoju krivinog prava.
Krivino pravo ranog feudalizma (V-XI vijeka) oslanja
se na obiajno pravo i propise koje su donosili kraljevi osvajakih
germanskih plemena Burgunda, Ostrogota, Vizigota, Langobarda i Franaka. U poetku preovladavaju elementi reakcije krvne
osvete, taliona i otkupnine, koji se postepeno potiskuju zakonskim propisima kraljeva i sve vie uvode sankcije krivinog prava
robovlasnikih drava, a u prvom redu tjelesne kazne. Dolazi do
snanog prodora uticaja katolike crkve na krivino pravo, pa je
ak izgraeno kanonsko krivino pravo.
Krivino pravo srednjeg, razvijenog feudalizma (IX-XV
vijeka) odlikuje se rascjepkanou i recepcijom rimskog prava.
Najznaajniji krivini zakonik toga doba jeste Opti njemaki
krivini zakonik (Constitutio Criminalis Carolina), poznat kao
Karolina, iz 1532. godine. To je bio kompletan zakonik za ono
doba, ali su njegove odredbe primjenjivane subsidijarno, jer su
prednost imali lokalni propisi feudalaca. Drugi znaajan zakon
toga vremena jeste Duanov zakonik iz 1349. i 1354. godine. On
predstavlja kodeks cjelokupnog prava feudalne Srbije.
Doba raspadanja feudalizma (XV do XVIII vijeka)
karakterie se donoenjem krivinopravnih propisa sa najsurovijim kaznama u istoriji krivinog prava. To je doba prvobitne akumulacije, inkvizicije i apsolutizma.
Opte karakteristike feudalnog krivinog prava se ogledaju u sljedeem: prva karakteristika govori o otvorenoj zatiti
interesa feudalaca nad zavisnim kmetovima, iz ega proizilazi i
33

razlika u njihovom kanjavanju. Druga odlika

odreuje primarnu zatitu feudalne svojine, religije i linosti feudalaca. Tree, ovo pravo karakterie
arbitrernost, koja bazira na neodreenosti krivinih djela i kazni i nepostojanju propisa o zatiti
linosti okrivljenih u krivinom postupku. Najzad,
predviene kazne su surove, a meu njima se istiu
smrtna kazna i tjelesne kazne sakaenja, muenja i unakazivanja. Tu surovost naroito je razvila
inkvizicija.
8.4 Krivino pravo kapitalistikih drava

Epoha kapitalizma poinje sa velikom francuskom

buroaskom revolucijom (1789. godine) kojom je sruen feudalni poredak. Polazei od ideja ovjenosti, bratstva i jednakosti
svih ljudi pred zakonom, buroazija je htjela da prikae kapitalistiko drutvo kao idealno. Naela buroaskog krivinog prava
istaknuta su jo prije revolucije u djelima Hobsa, Loka, Monteskjea, Voltera, Rusoa i Bekarije. Njihove ideje i prijedlozi dobili
su potvrdu u Deklaraciji o pravima ovjeka i graanina iz 1789.
godine. Prvi zakonik izgraen na ovim principima jeste francuski revolucionarni Krivini zakonik iz 1791. godine. To je prvi
buroaski krivini zakonik zasnovan na sljedeim principima:
(1) zakonitosti prema kome krivina djela i kazne moraju biti
zakonom odreeni; (2) jednakosti graana pred zakonom, tj. da
graani jednako budu kanjavani za jednaka krivina djela; (3)
humanosti prema kome kazna ne smije da predstavlja muenje, ve mora da ima humani karakter; (4) princip srazmjernosti
izmeu teine krivinog djela i kazne i (5) uvoenje kazne lienja
slobode u kazneni sistem umjesto surovih, nekorisnih i neovjenih kazni, u prvom redu smrtne kazne.
Po prvi put, ovaj zakonik dijeli krivino pravo na opti i
posebni dio, pri emu opti dio sadri principe kaznene politike,
osnove i uslove kanjavanja, a posebni dio pojedina krivina djela i kazne. Krivino djelo se shvata kao materijalna posljedica kojom se nanosi teta zatienom objektu. Drugi znaajan kodeks
je Krivini zakonik Bavarske iz 1813. godine, koji je raen pod
uticajem Anselma Fojerbaha. To je bio sistematizovan zakonik
sa precizno odreenim pojmovima i institucijama. Ova dva zakonika sluila su kao uzor za kasnije evropske zakonike iz ove
oblasti.

34

9. ZAKLJUAK

Kada se govori o savremenim koncepcijama u nauci krivinog prava posljednjih decenija, treba na prvom mjestu
rei da danas nema jedne opteprihvaene, strogo vladajue
koncepcije. Naime, postoji paralelno vie ili manje slinih koncepcija koje su postigle naelnu saglasnost u pogledu rjeavanja
osnovnih problema krivinog prava. Na taj nain, u stvari, dolazi
do formiranja mjeovitih kola, kao to su neoklasina, neopozitivistika i dr. Karakteristika je ovih kola da za osnovu uzimaju
koncepciju jedne kole, pa se dalje te osnovne koncepcije modifikuju saznanjima i vrijednostima drugih kola, tako da se stvaraju novi pravci.
Osvrt na savremene koncepcije u nauci krivinog prava
mogao bi da se svede na nekoliko sljedeih karakteristika:

opte je prihvaeno gledite da kazna treba da slui za resocijalizaciju krivaca. Danas je u potpunosti naputena ideja o
kanjavanju uinioca krivinog djela kao znaku odmazde i ispatanja. To je posebno znaajno sa aspekta zatite drutva
i garantovanja sloboda i prava ovjeka i graanina, ouvanja
njegovog ljudskog dostojanstva, kao i mogunosti vraanja
drutvenoj zajednicij bez iga osuivanosti - kako bi bio to
korisniji lan zajednice;

iroko je prihvaeno gledite da je kazna posljednje sredstvo

u suzbijanju kriminaliteta. Kazna je sredstvo popravljanja i
prevaspitanja uinioca krivinog djela koja treba da ostvari
cilj specijalne prevencije. Ali, ona u svakom sluaju, ima i
generalno preventivno dejstvo.

istie se sve vei primat preventivnih mjera, iroke primjene

optih i posebnih mjera prevencije koje treba da postanu
osnovne i najvanije mere za sprjeavanje i suzbijanje kriminaliteta. Na taj nain dolazi do izraaja briga drutva za
svoje lanove u emu se ogleda i humanost i demokratinost
mjera krivinopravne prinude;

konano, stav o potrebi ispitivanja i cjelokupnog prouavanja linosti uinioca krivinog djela dobio je pravo graanstva.
To predstavlja jedan veliki istorijski pomak. Pored krivinog
djela, kao materijalne promjene u spoljnom svijetu, zadatak
krivinog prava jeste i prouavanje linosti samog uinioca
djela sa svim svojim osobenostima;

35

krivino pravo treba da bude izraz jedne odreene politike

tzv. kriminalne politike koja omoguava da svaka drutvena zajednica prema konkretnim uslovima i stepenu razvoja, kao i perspektivama, primijeni najadekvatnije mjere za
suzbijanje nedoputenih, drutveno-opasnih ponaanja. To
je itav sistem mjera koje odgovaraju potrebama odreene
drutvene zajednice u jednom vremenu, zadacima borbe
protiv kriminaliteta, vladajuim shvatanjima i koncepcijama, kulturnom nivou, tradiciji, ali i savremenim dostignuima nauke krivinog prava.

Savremene koncepcije u nauci krivinog prava danas u

potpunosti odgovaraju sadanjim uslovima i omoguavaju razvitak pozitivnog krivinog prava na jednoj irokoj platformi razliitih ideja i shvatanja, pri emu poseban znaaj ima potreba
zatite drutva, ali i zatite linosti.
Literatura

36

Ansel, Marc, (1963) Nova drutvena odbrana, Beograd.

Bai, Franjo, (1980) Krivino pravo, Opti dio, Zagreb.

Bekarija, ezare, (1984) O zloinima i kaznama, Split.

Bentham, Jeremy, (1789) Introduction to the Principles of Morals

and Legislation, London

Vouin, R. et Leaute, J., (1956) Droit penal et criminologie, Paris.

Garofalo, Raffaele, (1905) La criminologie, Paris.

Gramatica, Paola, (1963) Principles de Defense Sociale, Paris.

Davidovi, D., (1983) Osnovi penologije, Beograd.

ivanovi, Toma, (1937) Osnovi krivinog prava Kraljevine Jugoslavije, Druga knjiga.

ivanovi, Toma, (1953) Osnovi krivinog prava Kraljevine Jugoslavije, Opti dio, Prva knjiga, Beograd.

Jaramaz Reskui, Ivana, (2003) Kaznenopravni sustav u antikom

Rimu, Zagreb, 2003.

Jeli, Ilija, (1928) Krvna osveta i umir kod starih kulturnih naroda,
Beograd.

Jovaevi, Dragan, (2010) Krivino pravo, Opti dio, Beograd.

Jovaevi, Dragan, Ikanovi, Veljko, (2012) Krivino pravo Republike Srpske, Opti dio, Banja Luka

Lombroso, Cesare and Guglielmo, Ferrero Recensione, (1895) The

Female Offender, London.

Lombroso, Cesare, (1918) Crime: Its Causes and Remedies, Boston.

Margoti, Lujo, (1997) Opa povijest prava i drave, Rijeka.

Milutinovi, Milan, (1957) Kriminalitet kao drutvena pojava,

Beograd.

Petrovi, Borislav i Jovaevi, Dragan, (2005) Krivino pravo

Bosne i Hercegovine, Opi dio, Sarajevo.

Petrovi, Borislav i Jovaevi, Dragan, (2006) Izvrno krivino (kazneno) pravo, Sarajevo.

Radovanovi, Milo (1975) Krivino pravo, Opti dio, Beograd.

Srzenti, Nikola i Staji, Aleksandar, Krivino pravo FNRJ, Opti

dio, Beograd.

Srzenti, Nikola, Staji, Aleksandar i Lazarevi, Ljubia (1994).

Krivino pravo SFRJ, Opti dio, Beograd.

Suboti, D., Kazna i njen cilj, Jagodina, 1909.

Tahovi, Janko, (1961) Krivino pravo, Opti dio, Beograd.

Ferri, Enrico (1968) The Positive School of Criminology : Three

Lectures by E. Ferri, Pittsburgh, 1968.

37

UDK: 2:616.89-008.441-053.6

RELACIJE IZMEU RELIGIOZNOSTI I ANKSIOZNOSTI

KOD MLADIH
Prof. dr. sc. Jasna Bogdanovi-uri
Filozofski fakultet Univerziteta u Istonom Sarajevu
Pale, Bosna i Hercegovina
E-adresa: jasna954@teol.net

Radomir olakovi
Filozofski fakultet Univerziteta u Istonom Sarajevu
Pale, Bosna i Hercegovina
E-adresa: rimodar55@eunet.rs

SAETAK: U ovom istraivanju je posveena panja relacijama izmeu re-

ligioznosti i anksioznosti kod adolescenata. Analizom dobijenih distribucija utvrdili smo da distribucija religioznosti odgovara normalnoj distribuciji,
dok distribucija anksioznosti odstupa od normalne distribucije.
Takoe smo dobili rezultate koji pokazuju da na religioznost ispitanika ne
utiu pol ispitanika, uzrast, kolski uspjeh i mjesto stanovanja ispitanika.
Zakljuujemo da socio-iskustvene karakteristike ispitanika ne utiu na njihovu religioznost, to da li e neko biti religiozan ili ne zavisi samo od pojedinca i njegove volje.
Kljune rijei: religioznost,anksioznost mladi
39

ABSTRACT: This study researches the relation between religiosity and

anxiety in young people. Analyzing the obtained distribution we have established that the distribution of religiosity corresponds to the normal distribution while the distribution of anxiety deviates from the normal distribution .

Tthe results also show that gender, age, or school achievement do not
affect the religiosity of the respondents
In conclusion, social and experiental characteristics did not affect religiosity of the respondants, whether someone will be religious or not depends
only on their own will.
Key Words: religiosity, anxiety, young people

UVOD

Poznato je da je religija jedan od najranijih i najoptijih

izraza ljudske due. Religioznost je skup onih duevnih stanja
kojima ovjek na jedinstven nain proivljava svijest svoje zavisnosti od nekog nadzemaljskog i nadovjeanskog boanstva.
Takoe je i poznata injenica da pojedini ljudi kada se nau u
situaciji da imaju neke probleme okreu se religiji, oekujui da
e im se rijeenje samo prikazati uz pomo nekih natprirodnih
sila.
Anksioznost je kompleksno, neugodno stanje tjeskobe,
bojazni, napetosti i nesigurnosti, karakterizovano anticipacijom
mogue opasnosti ili prijetnje, a praeno aktivacijom autonomnog nervnog sistema.
U ovom istraivanju e se posvetiti panja relacijama
izmeu religioznosti i anksioznosti kod mladih.
Oekujemo da e nai rezultati biti od koristi u praktinom radu psihologa na ouvanju mentalnog zdravlja mladih.
1. RELIGIJA

Religija je sistem shvatanja, vjerovanja, ponaanja,

obreda i ceremonija, pomou kojih pojedinci ili zajednica stavljaju sebe u odnos s Bogom ili s nadprirodnim svijetom i esto u
odnos jednih s drugima, te od kojega (sistema) religiozna osoba
dobija niz vreijednosti prema kojima se ravna i prosuuje prirodni svijet (English and English, 1976.)
U tradicionalno hrianskim zemljama postojao je
jedan, vie ili manje ustaljen put po kome se ovjek kretao od
ranog djetinjstva, posle krtenja i prve hrianske pouke koju je
dobijao od najee konvencionalno religioznih roditelja, dalje
poduavajui se u koli, obaveznom nastavom iz vjeronauke koja
je trajala osam gimnazijskih godina, da bi posle zavrenog kolovanja ostao na ovako prikupljenim znanjima iz hrianske religije potujui vjerske obiaje, kao to su krsna slava, odlaenje u
crkvu za vrijeme velikih praznika, povremeno, uglavnom rijetko
prieivanje, i obavezan in opela kad bi neko u porodici umro(Jeroti,6;75). esto su na ovakav nain vaspitavani pojedinci u
uslovima grada i naroito sela postajali i ostajali valjani hriani
neodriui se svoje vjere ni u tekim uslovima rata niti u drukijim iskuenjima u mirnodopskim vremenima.

40

41

Sve se vie u religioznom svijetu cijeni i prihvata onaj

tip vjernika, neka je i malobrojan, koje je do ove vjere doao
linim doivljajem putim preobraaja iz ateizma, agnosticizma
ili nekog drugog vjerovanja, ili duevnog i duhovnog stanja koje
mu je postalo neprijatno.
Pripadanje vjeri i tradiciji svoga naroda ukljuuje
hriansko razumjevanje i toleranciju prema svim drugim narodima i religijama svijeta, ukljucuje razumjevanje, toleranciju i strpljenje prema svim bezbonim ljudima.
Psihologija religioznosti je usmjerena na ispitivanje
kognitivnih, emocionalnih i bihejvioralnih komponenata religioznosti. Najee se pri tome ispituju: priroda mistinih iskustava, stvaranje slike Boga, fenomeni vjerskog obraanja, razliiti
uticaji religije na integraciju linosti, odnos religioznog i kognitivnog razvoja ovjeka, te povezanost religioznosti sa raznim
stavovima i ponaanjima, te osobinama linosti.
1.1 MLADI I RELIGIJA

Adolescentno ili mladalako doba je sigurno jedno od

najdinaminijih, najzanimljivijih i najrizinijih doba u toku cijelog ljudskog ivota(Boin,1:35). Mladalako doba, bar u uslovima
zapadnoevropske civilizacije i kulture, posebno u naem vijeku,
ispunjeno je do vrha protivrijenostima koje dolaze najveim
dijelom spolja, ali jednim, nezanemarljivim djelom i iznutra, iz
tjelesnog i duevnog sklopa mladog ovjeka. Adolescencija je
razvojni period u kome dolazi do razliitih tjelesnih, seksualnih i
psiholokih promjena kao i do promjena u socijalnim zahtjevima
od strane roditelja, vrnjaka, prosvetnih radnika i drutva. Pored
promjena koje su u vezi sa biolokim sazrijevanjem, mlada osoba
se susree sa brojnim razvojnim zadacima, poevi od toga da
bude samostalna, da mijenja svoj odnos sa roditeljima i vrnjacima, da ispuni brojne obaveze koje drutvo namee i na kraju da
izgradi svoj lini identitet.
Iskustva pokazju da adolescent esto smatra da ga
niko ne voli i ne razumije. Sa druge strane, zauzetost vlastitom
linou i jo uvijek izraen narcizam ine ga nesposobnim da
prihvati drugog, otuda konflikt i neka vrsta uivanja u doivljaju
da je neshvaen.
Teko se ovjek opire obiajima ljudi svoje okoline, a
mladi svojih vrnjaka. Mladi koji imaju naklonost prema pojedincima koji se nalaze u nekoj religioznoj grupi-npr, prijatelj
42

prema prijatelju, djevojka prema mladiu, mladi prema djevojci

mogu biti privueni toj grupi i zahvaljujui podravanju, prii
joj, i ako do tad prema religiji nisu imali nikakav odnos.
Neki adolescenti se opredjeljuju za ateizam, ak bogoboraki ateizam, drugi ostaju u munoj i rezdirujuoj sumnji jo
mnogo godina. Nije mali broj ni onih koji su u mladosti, a i kasnije, ostali prema religiji ravnoduni. Osim unutranjih prepreka
koji treba da savlada mlad ovjek na trnovitom putu zadobijanja
vrste vjere, u dananje vrijeme velike su se i esto teko savladive prepreke isprijeile i u spoljanjem svijetu s jedne strane,
donedavno negativan stav drutva prema religiji, s druge strane,
ateistiki ili ravnoduni roditelji sve to predstavlja nemala
iskuenja za mladog ovjeka koji trai Boga i ija je vjera na poetku kao najnjenija stabljika u prostranom boijem vrtu.
Vrijedni pomena su jo dva psiholoki znaajna problema to se ukazuje u mladom ovjeku koji je djelimino ve osvojio za sebe vjeru. Jedan problem sastoji se u munom i tegobnom rvanju sa sobom, u postvljenom cilju usklaivanja vjere sa
moralom, onoga to znamo o vjeri i onoga kako je u praksi, u
svakodnevnom ivotu primjenjujemo. Rascijep koji nekad mui
ovjeka cijelog ivota, izuzeto je jak i teko doivljen upravo
u adolescentnom dobu, kada su nagonske i afektivne snage, s
jedne strane, a ideali, s druge strane, podjednako jaki, a najee
protivrijeni.
Drugi problem za vjerujueg adolescenta jeste prihvatanje ili neprihvatanje, uklapanje ili ispadanje iz kolosjeka
postojee religije u kojoj je roenjem zateen, a odgojem je privuen. Konkretno, kada je rije o naem tlu, to je odnos mladog
vjerujueg ovjeka prema hrianstvu ( pravoslavlju ).
Postoji nekoliko tipova mladih ljudi koji se viaju u
srpskoj pravoslavnoj sredini poznih devedesetih godina 20. vijeka, a koji su prema religiji i religioznim pitanjima na razliite
naine okrenuti kako naovodi Jeroti. To su:
1. Tip konvertita koji po slobodnom izboru bira za sebe
neko religiozno opredjeljenje; 2. Tip tzv. Pomodnog vjernika
koji pod uticajem drutva do koga mu je stalo, nekog prijatelja
ili prijateljice u tome drutvu trazi religiju;3. Tip ateistikog, bogoborakog mladog ovjeka;4. Tip radoznolog, sumnjiavog i eksperimentu sklonog adolescenta koji sve eli da isproba, od droge
do nekog istonjakog religiozno-filozovskog uenja, nezadravajui se ni na jednom eksperimentu due i temeljnije;5. Tip
43

nacionalnog vjernika koji potuje tradicionalne obredne, crkvene

rituale, ali, iznad svega, uzdie u vjeri svoju naciju;6. Tip privatno
ili slobodno religioznog ( sa ispoljenim strahom od potinjavanja
bilo kome );7. Mistiki tip meu mladima, sklon monakom, manastirskom ivotu;8. Tip neurotinog i psihotinog mladog ovjeka
koji trai religiju;9. Adolescent ravnodunog prema religioznim
problemima.
Postoji nesklad u mladalakom dobu koji prouzrokuje osjeanje nesigurnosti i nezatienosti. To je, s jedne
strane, nesklad izmeu negiranja svake trajnosti kod mladih danas koji tee da ive u sadanjosti, sad i ovde, i, s druge strane,
nesumnjive, uroene potrebe svakog ovjeka, izraene naroito
u mladalakom dobu, za takvim sistemom vrijednosti koji bi
obezbeivao trajnost, doivljaj cijeline, kao i smisao neprekinutog kontinuiteta ivljenja.
Ovakvu potrebu ovjeka moe da zadovolji religija.
Ona mu prua, ili moe da prui, osjeanje sigurnosti, smislenosti i unutarnjeg zadovoljstva trajnije prirode. Otud, i pojaano
interesovanje mladih za religiju, kao i iznenaujua istrajnost
mladih u viegodinjoj privrenosti religioznim grupama, na
elu sa autoritetima koji to stvarno jesu i koji su uspijeno proli
ispit sumnje i kritike mladih.
1.2. ANKSIOZNOST

Meu afektima koji su najvie izuavani u okviru normalnog razvoja i psihopatolokih entiteta svakako se istie anksioznost.
Anksioznost,definie se kao nejasna strepnja,strah
bez oiglednog spoljnog povoda i uglavnom bez organizmikih
znakova ( koji uobiajeno prate strah koji je proizaao iz spoljnje pretnje9,potmuli trusovi koji dolaze iz dubine same linosti(Kaleanin 1966, prema olakovi, 3;56).
Problem nastaje kada se suoavamo sa situacijama sa
kojima se moramo saivjeti ili koje, ako bolje razmislimo, ne
predstavljaju pravu opasnost kojoj se treba suprotstaviti. Stalni
napadi anksioznosti znak su poveanog stresa. Intenzivna anksioznost javlja se uz mnoge psihike, ali i fizioloke poremeaje.
Normalna anksioznost ima motivacijsku i adaptivnu
funkciju, utie na promiljanje, planiranje i oprez, i sprjeava
ponovna izlaganja neugodnim i bolnim situacijama. Ovakva
anksioznost je pod kontrolom pojedinca.
44

Patoloka anksioznost javlja se izvan opasne ili prijetee situacije, traje dugo nakon stresa ili opasnosti, ometa
funkcionisanje osobe i moe na bizaran nain izmijeniti njeno
miljenje i ponaanje. Patoloka anksioznost izvan je kontrole
pojedinca(erani,2,36).
Kognitivna komponenta anksioznosti ukljuuje misli,
vjerovanja, interpretacije i atribucije vezane uz odreenu situaciju i njene oekivane rezultate.
Bihejvioralna komponenta odnosi se na motorne reakcije koje obino ukljuuju poduzimanje akcije, izbjegavanje ili
bijeg.
Fizioloka komponenta ukljuuje tjelesne reakcije osobe. Somatski simptomi anksioznosti mogu se podijeliti u nekoliko skupina: kardiovaskularni (palpitacije, tahikardija, poveani
krvni pritisak, crvenilo ili blijedilo), respiratorni (osjeaj guenja
i nedostatka zraka, ubrzano disanje), promjene na koi (crvene
pjege, promjene u temperaturi koe, parestezija), muskularni
(tremor, miina tenzija, miini grevi), gastrointestinalni (dijareja, munina, abdominalna bol) i ostali simptomi (glavobolja,
bolovi u prsima, insomnia, none more, vrtoglavica, osjeaj nesvjestice, uestalo mokrenje, zamorljivost).
Uobiajno se strepnja odreuje kao osjeanje oekivanja, pogledanja nepouzdane i prijetee opasnosti. Opasnost je
tajnovita i neodreena i podstie prvobitna doivljavanja od
nepoznatog. Strepnja predstavlja slobodno lebdei strah preteno unutranjeg porijekla koji nije vezan za odreene stvarne
okolnosti ili objekat koji predstavljaju stvarnu opasnost. Tu
poiva vie teorijska nego za praksu znaajna razlika izmeu
strepnje i straha.
Strepnja je normalno i sveprisutno osjeanje vezano za
ljudsko postojanje u odnosima sa drugima. Ona sama po sebi nije
patoloka i zauzima kljuno mjesto u organizaciji linosti i sveukupnom psihikim ivotu. Strepnja jeodnos prema samom sebi
ali i prema onoj situaciji kada stojimo tamo ispred ponora(Grelan,5;128)Javlja se kad su ugroene vrijednosti bitne za ivot osobe, njeno ponaanje i identitet..
Patoloka strepnja poinje u slinim uslovima i u vremenu kao i normalna i obije su ispunjene istim zarmiljanjem
i stvarnim sadrajima. Svojstva patolokog odreuju jaina i
dugo trajanje strepnje i naruito, nesklad koji postoji izmeu
45

jaine i uslova u kojima se ona javlja. Patoloko obiljeje je

odreeno vie koliinom nego vrstom doivljaja.
Mladi uspjevaju da iskuse i nadziru velike koliine
strepnje, a da ne dolazi do razgradnje u oblasti fiziolokih funkcija, osjeanja, saznajnih procesa ni drutvenog stanja. Druga, pak,
ne uspjevaju da izdre ni da ovladaju i obrade ni slabiju strepnju.
Njihovo ja biva lako preplavljeno naraslom strepnjom i njegove
funkcije se mjenjaju: miljenje nazaduje i postaje prekauzalno
opaanje i procjena stvarnosti su nepotpuni i iskrivljeni, nadzor
nad agresivnim i polnim tenjama slabi, nagonske tenje se oslobaaju, drutveni odnosi se smanjuju ili prekidaju, zanimanja
za spoljni svijet opadaju i razvijaju se patoloke odbrane: neurotini psihotini simptomi.
Ako se kliniki ili putem testova dokae da strepnja
dovodi do trajnijeg i znatnijeg suavanja granica ja i dubljeg
nazadovanja funkcija i da znaajno usporava duevni razvoj mladih moe se govoriti o patolokoj strepnji.
Strepnja se moe ispoljiti u raznim oblicima, najee
neposredno, rastereenjem kroz telesne kanale i osjeanja to e
u znatnoj mjeri zavisiti od uzrasta dijeteta. Kroz pokrete dijete
uspjeva da isprazni i umanji svoju napetost. Kod dijece i mladih
sem navedenih, pojavljuju se i moralna i drutvena strahovanja,
nedrutvena ponaanja, povlaenje od drutva i drugi simptomi.
Najei su sledei kliniki oblici ispoljavanja strepnje
kod djece i omladine:
povremeni napadi strepnje izazvani povredama jaka
strepnja javlja se u napadima, tokom ili neposredno, nakon
jedne ili vie ponavljanih povreda, naprimjer medicinskih
postupka, naroito hirukih zahvata, zatim u stanjima visoke temperature i psihikog stresa.ovi odgovori traju razliito dugo, najee samo za vrijeme povrede i nastaju
obino onda kada se omladinci osjeaju bespomonim i
nezatienm. Praeni su razdraljivou, nesanicom, zastraujuim snovima i esto depresijom. Nastupi strepnje
iezavaju otklanjanjem osnovnog uzroka-povrede.javljanje
povremenih naknadnih napada strepnje i bez novih povreda
najee je posledica stavova okolinei obiljeja linosti omladinca.

uplaeni, ukoenog pogleda, irokih zjenica, uzdrhtali, sa

smetnjama disanja, srca, probavnog i mokranog sklopa i
sa znojenjem. Neposredni povodi napada strepnje su smrt u
porodici ili u susjedstvu, koja se dogodila tokom poslednjih
dana ali i mjeseci, neprijatna iskustva sa osobama ili ivotinjama, tekoe u koli ili prekraji koji se nisu smjeli saoptiti roditeljima. Oigledno je da su ovi dogaaji djelovali kao
pospjeujui i zasraujui i da su samo izazvali odgovore
strepnje. Procjenom linosti ovih osoba otkrivaju se poviena nesigurnost, zavisnost i plaljivost, neprijateljstvo prema
drugima i osjeaj krivice a u porodinoj atmosferi krutost i
agresivnost. Nastup strepnje je izraz navale nesvjesnih sadraja koji remete funkciju ja, strah od naputanja od strane
bliskih osoba i gubitka ljubavi, straha od tjelesnog i narcistikog povrijeivanja, straha od smrti i drugih ugroavajuih
liavanja (osjeajnih i drutvenih)..
hronina strepnja neki mladi su trajno u stanju oekivanja
opasnosti, zabrinuti, zaplaeni, lakose trzaju na sve i svata, trajno su uznemireni, napeti, umorni, i ponaaju se kao
da ih opasnosti vrebaju sa svih strana: u porodici, u koli,
na ulici. Stanju oekivanja opasnosti, kao ispoljanjeg svijeta
tako i svog tijela, nadodaju se smetnje spavanja (nesanica,
buenje, pla), smetnaj apetita, disanja (guenje, uzdisanje), glavobolje, smetnje srca (lupanje, ubrzano bilo), znojenje, promjene boje lica, strah od druge osobe, ispita u koli
i javnih nastupa. Tijelo je kruto, pokreti sputani, a nain
dranja, kretanja, sjedenja, cjelokupnog ponaanja otkrivaju unutranju napetost i strepnju. est je tremor prstiju,
grickanja noktiju i usnica, slabo usredsreivanje panje na
djelatnost, to je znaajno za uspjeh u koli. (erani,2; 86)
Hronina strepnja osiromauje meuljudske odnose osobe,
smanjuje tenje i remeti saznajne procese to moe imati za
posledicu slab uspjeh u koli. Meutim ukoliko je strepnja umjerena ona moe podstrekavati uenike na uenje, djelatnosti i
stvaralatva sa ciljem da se izbjegnu sukobi i porodini i drutvenipritisci. Iz hronine strepnje mogu se razvijati u poetku nesistematizovane i sistematizovane fobije.

napad strepnje bez vidljivog povoda jednom ili vie puta

tokom dana ili rijee omladinci postaju uznemireni, veoma
46

47

2. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA

Utvrditi da li postoji statistiki znaajna povezanost izmeu

religioznosti mladih i anksioznosti mladih u zavisnosti od
uzrasta

Utvrditi da li postoji statistiki znaajna povezanost izmeu

religioznosti mladih i anksioznosti mladih, u zavisnosti od
njihovog opteg uspjeha

2.1. Predmet istraivanja

Osnovni predmet istraivanja se odnosi na otkrivanje

prirode relacija izmeu religioznosti s jedne strane i anksioznosti kod mladih sa druge strane.
Polazini predmet ovog empirijskog neeksperimentalnog istraivanja predstavlja sagledavanje prirode distribucije
religioznosti kod uenika srednje kole. Ui predmet istraivanja je sagledavanje odnosa izmeu anksioznosti i religioznosti.
Potrebno je sagledati i nekoliko bitnih aspekata ovog sloenog
predmeta istraivanja. Odnosno, predmet istraivanja je usmjeren na povezanost anksioznosti i socijalno- statusnih obiljeja
sa religioznosti.
2.2. Cilj i zadaci istraivanja

Doprinos ovog istraivakog rada se moe posmatrati

na dva nivoa
Teorijski cilj ovog istraivanja jeste identifikovati i
ispitati da li postoji statistiki znaajna povezanost izmeu religioznosti i odreenih socio- demografskih varijabli, sa jedne
strane, i anksioznosti i sa druge strane.
Praktini doprinos ovog istraivanja se ogleda u dopuni
i usavravanju skromne empirijske grae, koja je na naem podruju posveena ovoj problematici. Pored toga, rezultati ovog
istraivanja bi potpomogli osvjetljivanju prirode religioznosti
u etiologiji anksioznosti, te omoguili identifikovanje brojnih
nezdravih oblika fenomena religioznosti, a samim tim i potpomogle u preventivnom ali i savjetodavnom radu sa mladima koji
ispoljavaju simptome anksioznosti.
Osnovni cilj ovog istraivanja je ispitati relacije izmeu
anksioznosti i religioznosti kod uenika srednje kole. Na osnovu ovakog postavljenog cilja proizilaze sljedei zadaci:
2.3. Zadaci istraivanja

48

Utvrditi nivo religioznosti i anksioznosti na cijelom uzorku

Utvrditi da li postoji statistiki znaajna povezanost izmeu

religioznosti mladih i anksioznosti mladih, u zavisnosti od
pola

2.4. Hipoteze i podhipoteze istraivanja

Osnovna hipoteza istraivanja glasi: Postoji statistiki

znaajna povezanost izmeu niske religioznosti mladih i patolokih
konativnih faktora i anksioznosti, kod adolescenata.
Podhipoteze istraivanja:

Postoji statistiki znaajna povezanost izmeu religioznosti

i anksioznosti mladih u zavisnosti od pola.

Postoji statistiki znaajna povezanost izmeu religioznosti

i anksioznosti mladih, u zavisnosti od uzrasta.

Postoji statistiki znaajna povezanost izmeu religioznosti

i anksioznosti mladih, u zavisnosti od njihovog opteg uspjeha.
2.5. Metode, tehnike i instrumenti istraivanja:

U procesu obrade ovog problema oslonili smo se na:

2.5.1 Metod teorijske analize

Metod teorijske analize predstavlja razraen postupak

koji je neophodan u istraivanju i kojima se slue mnoge naune
discipline, tako da ni nae istraivanje problema nije moglo da
proe bez oslanja na odreene teorijske osnove.
Najoptije znaenje ovog termina odreuje se kao postupak kojim se nastoje utvrditi naune injenice i otkriti nauna
istina. Vrlo esto pod ovom metodom podrazumjevaju se i oblici
misaone aktivnosti koji se koriste u istraivanju ( analitiki, sintetiki, komparativni, deskriptivni,generiki).
2.5.2. Empirijsko - neeksperimentalni metod
(Servej-metod)

Servej metod se koristi u istraivanjima u kojima se

predmeti i pojave u stvarnosti zahvataju onakvim kakvi jesu, s ciljem da se analitiki ili deskriptivno saznaju njihova bitna svojstva.
49

Ovom metodom se najee preko uzorka ispituju

svojstva koja se mogu generalizovati na osnovni
skup, a neka istraivanja se obavljaju i na itavom
skupu. Osnovno svojstvo ovog metoda je da se
intervenie na predmetima i pojavama koje se istrauju, odnosno da se mjerenja obavljaju u prirodnim uslovima, bez remeenja uobiajenog toka
stvari, a jedino se manipulie dobijenim podacima
koji se obrauju statistikim ili drugim naunim
metodama.. Prouavanje uz upotrebu ove metode
neposredno je i jednostavno. Metoda je ekonomina i omoguuje rad na velikim skupovima.
2.5.3. Instrumenti istraivanja

Upitnik za ispitivanje socio- statusnih varijabli, koji je konstruisan od strane autora, za potrebe ovog istraivanja. Upitnik
se sastoji od 14 pitanja koja se odnose na pojedinca. Za potrebe istraivanja su koritena pitanja koja se odnose na pol
ispitanika, mjesto stanovanja, uzrast, uspjeh na kraju prethodnog razreda.
Skalu RELIG-2, koja sadri 17 estica, konstruisanih na temelju viedimenzionalnog koncepta religioznosti (Glock ,
1992; Marinkovih i Jarolimov, 1995; Sram,2001). Na skali
Likertovog tipa, od 1 do 4, od ispitanika se trai da odgovore
u kom stepenu vjeruju u pojedine hrianske istine
Spielberger- ovom inventar anksioznosti crta - stanje (STAI).
Skala anksioznosti se sastoji od 20 tvrdnji. Ovo je etvorostepena skala Likertovog tipa, ispitanici zaokruuju jedan
od etiri ponuena odgovora u zavisnosti od toga koliko se
slau sa navedenom tvrdnjom (1- ne uopte; 2- pomalo; 3prilino; 4- veoma).

Tabela br. 1. Podaci o uzorku ispitanika istraivanja.

Uzorak ispitanika
Frekvencije
Uzrast ispitanika
15 i 16 godina
72
17 godina
27
18 i 19 godina
21
Pol ispitanika
enski
63
Muki
57
Mjesto stanovanja ispitanika
Grad
68
Prigradsko naselje
33
Selo
19
Uspjeh na kraju prethodnog razreda
Nedovoljan
6
Dovoljan
4
Dobar
52
Vrlo dobar
33
Odlian
25
Izvor: ( Istraivanje autora 2014)

Procenti %
60,00%
22,50%
17,50%
52,50%
47,50%
56,67%
27,50%
15,83%
5,00%
3,33%
43,33%
27,50%
20,83%

3. ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA

3.1. Frekvencija i nivo ispoljavanja religioznosti i
anksioznosti na cijelom uzorku

Prvi zadatak u istraivanju se odnosio na istraivanje

nivoa religioznosti i anksioznosti na cijelom uzorku.

2.6. Uzorak istraivanja

Istraivanje je realizovano na namjernom uzorku i obavljeno u

januaru 2014. godine.
U uzorak su ukljueni uenici: Srednjokolskog centra Trebinje u Trebinju Istraivanje je realizovano uz asistenciju strunih
saradnika pomenutog centra. Uzorkom je obuhvaeno 120 ispitanika, i to, 63 ispitanika enskog pola i 57 ispitanika mukog
pola.
Osnovni podaci koji ukazuju na uzorak ispitanika su prikazani u
sljedeoj tabeli:
50

51

Tabela br. 2. Frekvencije i nivo religioznosti na cijelom uzorku

r.b.

TVRDNjE

1. Poznajem osnovne molitve

2. Znam ime svoje crkve i svetenika
praznici za mene predstavljaju
3. Vjerski
posebno svean dogaaj
mi se dogodi nesto lijepo zahvalim
4. Kada
se Bogu
5. Moju djecu u odgajati u duhu moje religije
6. .Osjeam se vjernikom
stvari u ivotu odreene su Boijom
7. .Mnoge
voljom
8. Mlade bi trebalo odgajati u duhu vjere
9. Vjera mom ivotu daje puni smisao
10. Vjera za mene predstavlja nadu i utjehu
sam veinu vjerskih obreda koje
11. Obavio/la
propisuje moja religija
12. Crkva mora igrati znaajnu ulogu u drutvu
mi je teko molitva mi predstavlja
13. Kada
veliko olakanje
14. Dobro poznajem redoslijed bogosluenja
problemi u drutvu posljedica su
15. Mnogu
zanemarivanja religije
16. Redovno odlazim u Crkvu
17. Protivnik sam vanbrane zajednice
pristalica braka sa pripadnicima
18. Nisam
druge religije
svoje vjere spreman/a sam na odri19. Zbog
canja i rtve
ljudima druge vjere nikada nisam bio/la
20. Stako
prisan kao sa svojima
Ponekad
prisutnost Boga ili nekog
21. boanskogosjeam
bia
22. Svetenik mi redovno posveuje dom
izboru partnera uopte mi nisu vana
23. Pri
njegova/njezina vjerska uvjerenja
bih od crkvenog vjenanja
24. Odustao/la
ukoliko bi to moj partner/ica zahtijevao/la

( Istraivanje autora 2014)

52

Sasvim
netano
1
0,83%
0
1
0,83%
3
2,50%
2
1,67%
5
4,17%
3
2,50%
3
2,50%
7
5,83%
5
4,17%
6
5,00%
6
5,00%
9
7,50%
9
7,50%
9
7,50%
7
5,83%
19
15,83%
24
20,00%
20
16,67%
25
20,83%
21
17,50%
16
13,33%
43
35,83%
67
55,83%

Stepen slaganja
Uglavnom Uglavnom tano
netano
5
22
4,17%
18,33%
4
28
3,33%
23,33%
7
27
5,83%
22,50%
6
30
5,00%
25,00%
10
31
8,33%
25,83%
1
49
0,83%
40,83%
12
38
10,00%
31,67%
14
42
11,67%
35,00%
13
47
10,83%
39,17%
18
46
15,00%
38,33%
10
59
8,33%
49,17%
20
51
16,67%
42,50%
20
46
16,67%
38,33%
18
64
15,00%
53,33%
28
47
23,33%
39,17%
23
72
19,17%
60,00%
25
32
20,83%
26,67%
26
20
21,67%
16,67%
27
46
22,50%
38,33%
29
34
24,17%
28,33%
33
45
27,50%
37,50%
41
47
34,17%
39,17%
37
25
30,83%
20,83%
34
11
28,33%
9,17%

Sasvim
tano
92
76,67%
88
73,33%
85
70,83%
81
67,50%
77
64,17%
65
54,17%
67
55,83%
61
50,83%
53
44,17%
51
42,50%
45
37,50%
43
35,83%
45
37,50%
29
24,17%
36
30,00%
18
15,00%
44
36,67%
50
41,67%
27
22,50%
32
26,67%
21
17,50%
16
13,33%
15
12,50%
8
6,67%

Skalna vrijednost
3,7083
3,7000
3,6333
3,5750
3,5250
3,4500
3,4083
3,3417
3,2167
3,1917
3,1917
3,0917
3,0583
2,9417

Na osnovu podataka datih u tabeli br. 2. moemo zakljuiti da ispitanici u veini sluajeva pokazuju visok stepen religioznosti. Do tog zakljuka se moe doi posmatrajui procente
odgovora na date tvrdnje. Veina ispitanika navodi da poznaje
osnovne molitve, njih 76,67% je za ovu tvrdnju reklo da je u njihovom sluaju sasvim tana. Takoe i 73,33% ispitanika navode
da je sasvim tana tvrdnja da poznaju ime svoje Crkve i svetenika. Samo 1,67% ispitanika navode da svoju djecu nee odgajati
u duhu religije.
Na tvrdnju Vjera za mene predstavlja nadu i utjehu,
4,17% ispitanika navode da je to u njihovom sluaju sasvim netano, 15 % uglavnom netano, dok sa druge strane 38,33% ispitanika istie da je ta tvrdnja u njihovom sluaju uglavnom tana,
i 42,50% ispitanika istie da je pomenuta tvrdnja za njih sasvim
tana. 60% ispitanika navodi da je uglavnom tana tvrdnja Redovno odlazim u Crkvu. Ispitanici navode da nisu za brak sa
pripadnicima druge vjere, pa tako imamo situaciju gdje 41,67%
ispitanika tvrde da se sasvim tano ova tvrdnja odnosi na njh.
Samo 6,67% ispitanika bi odustalo od crkvenog vjenanja ako bi
to njihov partner zahtijevao. Normalnost distribucije religioznosti testiran je Kolmogorov-Smirnov testom.(tabela br.3.).
Tabela br.3. Osnovni statistiki parametri distribucije religioznosti
Aritmetika sredina

Standardna
devijacija

Raspon vrijednosti

Skjunis

Kurtozis

3,0229

0,38268

1,63- 3,71

-0,827

1,115

2,9167
2,8417
2,8417
2,8000
2,6667
2,6083
2,5500
2,5250
2,1000
1,6667

Vrijednosti distribucije rezultata dobijenih Kolmogorov- Smirnov testom

Vrijednost
odstupanja

Stepeni slobode

0,079
120
Izvor: ( Istraivanje autora 2014)

Nivo znaajnosti
0,061

Vrijednost skjunisa je -0,827. Negativan predznak ove

vrijednosti ukazuje na skretanje distribucije u desno, odnosno,
na to da su ispitanici pokazali da su religiozni. Kurtozis iznosi
1,115,i pokazuje vertikalnu asimetriju, odnosno leptokurtinost
i homogenost rezultata. Analizom vrijednosti dobijenih Kolmogorov- Smirnov testom utvrdili smo da distribucija odgovara
normalnoj distribuciji. Vrijednost odstupanja dobijene distribucije (0,079) nije statistiki znaajna jer je dobijeni nivo znaajnosti (0,061) vei i od 0,01 i od 0,05. Ovi podaci pokazuju da
distribucija religioznosti odgovara normalnoj raspodjeli.
53

U daljoj obradi podataka ispitanike smo prema jednakim percentilnim vrijednostima (33,33%) svrstali u tri kategorije. Kategorije i raspon rezultata su prikazani u Tabeli br.4.
Tabela br.4. Kategorije ispitanika

r. b.
1.
2.
3.

Naziv kategorije
Ispod prosjeno religiozni
Prosjeno religiozni
Iznad prosjeno religiozni

Raspon rezultata
1,63 2,88
2,89 3,21
3,22 3,71

Izvor:( Istraivanje autora 2014)

Ove kategorije smo koristili prilikom raunanja statistike znaajnosti razlika izmeu ispitivanih socijalno- psiholokih karakteristika ispitanika i stepena njihove religioznosti.
Tabela br. 5. Frekvencije i nivo anksioznosti na cijelom uzorku
Stepen slaganja
r.b.
TVRDNjE
Ne uopte Pomalo
Prilino
Veoma
4
13
37
66
1. Ja sam srean
3,33% 10,83%
30,83%
55,00%
2
13
44
61
2. Osjeam se sigurno
1,67% 10,83%
36,67%
50,83%
5
9
55
51
3. Zadovoljan sam sobom
4,17%
7,50%
45,83%
42,50%
3
13
58
46
4. Ja sam stabilna osoba
2,50% 10,83%
48,33%
38,33%
4
14
60
42
5. Osjeam se prijatno
3,33% 11,67%
50,00%
35,00%
Ja sam smiren, trezven i
6
20
62
32
6.
pribran
5,00% 16,67%
51,67%
26,67%
10
20
57
33
7. Ispunjen sam zadovoljstvom
8,33% 16,67%
47,50%
27,50%
17
26
52
25
8. Lako donosim odluke
14,17% 21,67%
43,33%
20,83%
21
32
48
19
9. Osjeam se odmorno
17,50% 26,67%
40,00%
15,83%
Previe brinem ostvarima koje
20
53
27
20
10.
nisu toliko vane
16,67% 44,17%
22,50%
16,67%
Kada pomislim na skoranje
24
56
18
22
11. brige i poslove postajem napet
20,00% 46,67%
15,00%
18,33%
i uznemiren
17
66
25
12
12. Uznemiravaju me brige
14,17% 55,00%
20,83%
10,00%

54

Skalna vrijednost
3,3750
3,3667
3,2667
3,2250
3,1667
3,0000
2,9417
2,7083
2,5417
2,3917

13.

Neke nevane misli mi prolaze

kroz glavu i brinu me

25
20,83%

53
44,17%

29
24,17%

13
10,83%

2,2500

14.

Razoarenja me toliko pogadjaju da stalno mislim na njih

35
29,17%

46
38,33%

25
20,83%

14
11,67%

2,1500

Zeleo bih da budem srean kao

46
drugi to izgledaju sreno
38,33%
55
.Nemam samopouzdanje
45,83%
Osjeam da se tekoe gomi43
laju tako da ne mogu da ih
35,83%
savladam
51
Osjeam se nervozno i nemirno
42,50%
83
Osjeam se manjkavim
69,17%
100
Osjeam se kao gubitnik.
83,33%

34
28,33%
31
25,83%

21
17,50%
17
14,17%

19
15,83%
17
14,17%

58
48,33%

13
10,83%

6
5,00%

56
46,67%
23
19,17%
13
10,83%

7
5,83%
10
8,33%
4
3,33%

6
5,00%
4
3,33%
3
2,50%

15.
16.
17.
18.
19.
20.

Izvor:( Istraivanje autora 2014)

2,1083
1,9667
1,8500
1,7333
1,4583
1,2500

Najveu skalnu vrijednost (3,3750) u okviru skale

anksioznost ima tvrdnja Ja sam srean. Analizom pomenute
tvrdnje moemo vidjeti da 4 ispitanika navode da se uopte ne
odnosi na njih, dok 55% ispitanika navode da se veoma odnosi
na njih.
Na tvrdnju Lako donosim odluke, 43,33% ispitanika
je navelo da se prilino , a 20,83% ispitanika navode da se pomenuta tvrdnja veoma odnosi na njih. 10,0% ispitanika pokazuju
da ih veoma uznemiravaju brige, dok 55,00% ispitanika navode
da se pomenuta tvrdnja pomalo odnosi na njih. 45,83% ispitanika navode da se uopte na njih ne odnosi tvrdnja
Nemam samopouzdanje. 83,33% ispitanika navode
da se ne osjeaju kao gubitnici. Na osnovu dobijenih podataka
zakljuujemo da ispitanici nemaju pretjerano izraen nivo anksioznosti.
Normalnost distribucije anksioznosti testirana Kolmogorov-Smirnov testom.

2,3167
2,2667

55

Tabela br.6. Osnovni statistiki parametri distribucije anksioznosti

Aritmetika sredina
2,4667

Standardna devijacija

Raspon vrijednosti

0,26100

1,90- 3,40

Skjunis

Tabela br. 8. Frekvencija i nivo religioznosti u zavisnosti od anksioznosti

Kurtozis

0,874

Nivo religioznosti
Nivo anksioznosti

1,630

Vrijednosti distribucije rezultata dobijenih Kolmogorov- Smirnov testom

Vrijednost odstupanja

Stepeni slobode

0,116
120
Izvor:( Istraivanje autora 2014)

Nivo znaajnosti
0,000

Analizom tabelarno predstavljenih rezultata utvrdili

smo da aritmetika sredina iznosi 2,4667, standardna devijacija
0,26100, a raspon vrijednosti je 1,90- 3,40. Vrijednost skjunisa
je 0,874. Pozitivan predznak ove vrijednosti ukazuje na skretanje
distribucije u lijevo, odnosno, na to da ispitanici nisu anksiozni.
Dobijena vrijednost kurtozisa pokazuje verikalnu asimetriju.
Analizom vrijednosti dobijenih Kolmogorov- Smirnov
testom utvrdili smo da distribucija anksioznosti odstupa od normalne distribucije. Vrijednost odstupanja dobijene distribucije
(0,116) je statistiki znaajna na nivou 0,01.
U daljoj obradi podataka ispitanike smo prema jednakim percentilnim vrijednostima (33,33%) svrstali u tri kategorije. Kategorije i raspon rezultata su prikazani u Tabeli br.7.
Tabela br.7. kategorije ispitanika
r. b.
Naziv kategorije
1.
Ispod prosjeno anksiozni
2.
Prosjeno anksiozni
3.
Iznad prosjeno anksiozni

Raspon rezultata
1,90 2,30
2,31 2,50
2,51 3,40

Ove kategorije smo koristili prilikom raunanja statistike znaajnosti razlika izmeu ispitivanih socijalno- psiholokih karakteristika ispitanika i stepena njihove anksioznosti.
3.2. Relacije ispoljavanja religioznosti u zavisnosti
anksioznosti

od

Glavna hipoteza je glasila: Postoji statistiki znaajna

povezanost izmeu niske religioznosti adolescenata i patolokih
konativnih faktora kao i anksioznosti, kod adolescenata.

56

Ispod
Iznad
Ukupno
Prosjeno izraen
prosjeno izraen
prosjeno izraen
20
10
7
37
Ispodprosjeno izraen
54,1%
27,0%
18,9%
100,0%
9
20
14
43
Prosjeno izraen
20,9%
46,5%
32,6%
100,0%
12
11
17
40
Iznadprosjeno izraen
30,0%
27,5%
42,5%
100,0%
41
41
38
120
Ukupno
34,2%
34,2%
31,7%
100,0%
=13,074; df=4; C=0.313; p=0.011; Izvor:( Istraivanje autora 2014)

Analizom rezultata dobili smo za 4 stepena slobode

koji iznosi 13,074, dobijena znaajnost iznosi 0,011 ime smo
potvrdili podhipotezu..Iz tabele se vidi da 42,5% ispitanika
imaju iznad prosjeno izraenu i religioznost i anksioznost. Ispodprosjeno izraenom religioznosti i iznad prosjenom anksioznosti nalazi se 12 ili 30% ispitanika.
3.3.Relacije ispoljavanja religioznosti i anksioznosti
u zavisnosti od pola

U metodolokom dijelu rada poli smo od pretpostavke

koja glasi: Postoji statistiki znaajna povezanost izmeu religioznosti adolescenata u zavisnosti od pola
Tabela br. 9. Frekvencija i nivo religioznosti ispitanika u zavisnosti od njihovog pola
Nivo religioznosti
Pol ispitanika
Ispod
Iznad
Ukupno
Prosjeno izraen
prosjeno izraen
prosjeno izraen
22
22
19
63
enski
34,9%
34,9%
30,2%
100,0%
19
19
19
57
Muki
33,3%
33,3%
33,3%
100,0%
41
41
38
120
Ukupno
34,2%
34,2%
31,7%
100,0%
=0,139; df=2; C=0.034; p=0.933; Izvor:( Istraivanje autora 2014)

Nije pronaena statistiki znaajna povezanost izmeu

pola ispitanika i nivoa religioznosti. Dobijeni za 2 stepena slobode iznosi 0,139, a dobijena znaajnost iznosi 0,933, ime smo
opovrgli nau podhipotezu.. Evidentno je da 33,3% ispitanika
mukog i 30,2% ispitanika enskog pola imaju iznad prosjeno
57

izraenu religioznost. Na osnovu dobijenih podataka moemo

primjetiti da su grupe ispitanika prilino ujednaene, tj. da pol
ispitanika ne utie na nivo religioznosti.
Tabela br. 10. Frekvencija i nivo anksioznosti ispitanika u zavisnosti od njihovog pola
Nivo anksioznosti
Ispod
Iznad
Prosjeno izraen
prosjeno izraen
prosjeno izraen
13
30
20
enski
20,6%
47,6%
31,7%
24
13
20
Muki
42,1%
22,8%
35,1%
37
43
40
Ukupno
30,8%
35,8%
33,3%
=9,715; df=2; C=0.274; p=0.008; Izvor:( Istraivanje autora 2014)
Pol ispitanika

Ukupno
63
100,0%
57
100,0%
120
100,0%

za 2 stepena slobode iznosi 9,715, a dobijena znaajnost iznosi 0,008 to potvruje nau podhipotezu. Na osnovu
dobijenih rezultata zakljuujemo da postoji statistiki znaajna povezanost izmeu pola ispitanika i nivoa ispoljavanja anksioznosti. 20,6% ispitanika enskog pola imaju ispod prosjeno
izraen nivo anksioznosti, dok u ovoj kategoriji imamo 42,1%
ispitanika mukog pola. Sa druge strane 35,1% ispitanika mukog i 31,7% ispitanika enskog pola imaju iznad prosjeno izraen
nivo anksioznosti.
3.4. Relacije ispoljavanja religioznosti i anksioznosti u
zavisnosti od uzrasta

Podhipoteza 2: Postoji statistiki znaajna povezanost

izmeu religioznosti adolescenata depresivnosti i anksioznosti
adolescenata u zavisnosti od uzrasta
Tabela br. 11 Frekvencija i nivo religioznosti ispitanika u zavisnosti od njihovog uzrasta
Nivo religioznosti
Uzrast ispitanika
Ispod
Iznad
Ukupno
Prosjeno izraen
prosjeno izraen
prosjeno izraen
23
23
26
72
15 16
31,9%
31,9%
36,1%
100,0%
12
12
3
27
17
44,4%
44,4%
11,1%
100,0%
6
6
9
21
18 19
28,6%
28,6%
42,9%
100,0%
41
41
38
120
Ukupno
34,2%
34,2%
31,7%
100,0%
=7,145; df=4; C=0.237; p=0.128; Izvor:( Istraivanje autora 2014)

58

za 4 stepena slobode iznosi 7,145, dobijena znaajnost iznosi 0,128, to opovrgava nau podhipotezu, odnosno
nije pronaena statistiki znaajna povezanost izmeu uzrasta
ispitanika i nivoa religioznosti. 31,9% ispitanika koji imaju 15
16 godina imaju ispod prosjeno izraenu religioznost. Sa druge
strane 42,9% ispitanika koji imaju 18 19 godina imaju iznad
prosjeno izraenu religioznost. 44,4% ispitanika uzrasta od 17
godina imaju prosjeno izraenu religioznost.
Tabela br. 12. Frekvencija i nivo anksioznosti ispitanika u zavisnosti od njihovog
uzrasta
Nivo anksioznosti
Uzrast ispitanika
Ispod
Iznad
Ukupno
Prosjeno izraen
prosjeno izraen
prosjeno izraen
20
31
21
72
15 16
27,8%
43,1%
29,2%
100,0%
12
8
7
27
17
44,4%
29,6%
25,9%
100,0%
5
4
12
21
18 19
23,8%
19,0%
57,1%
100,0%
37
43
40
120
Ukupno
30,8%
35,8%
33,3%
100,0%
=9,556; df=4; C=0.272; p=0.049; Izvor:( Istraivanje autora 2014)

Na osnovu podataka prikazanih u tabeli moemo vidjeti da stariji ispitanici imaju izraeniji nivo anksioznosti i da
25,9% ispitanika koji imaju 17 godina imaju iznad prosjeno izraen nivo anksioznosti.
3.5. Frekvencija i nivo ispoljavanja religioznosti i
anksioznosti u zavisnosti od opteg uspjeha

Podhipoteza 3: Postoji statistiki znaajna povezanost

izmeu religioznosti i anksioznosti adolescenata u zavisnosti od
njihovog opteg uspjeha

59

Tabela br. 13. Frekvencija i nivo religioznosti ispitanika u zavisnosti od njihovog uspjeha
Nivo religioznosti
kolski uspjeh ispiIspod
Iznad
tanika
Ukupno
Prosjeno izraen
prosjeno izraen
prosjeno izraen
3
2
1
6
Nedovoljan
50,0%
33,3%
16,7%
100,0%
1
2
1
4
Dovoljan
25,0%
50,0%
25,0%
100,0%
12
23
17
52
Dobar
23,1%
44,2%
32,7%
100,0%
14
9
10
33
Vrlodobar
42,4%
27,3%
30,3%
100,0%
11
5
9
25
Odlian
44,0%
20,0%
36,0%
100,0%
41
41
38
120
Ukupno
34,2%
34,2%
31,7%
100,0%
=8,208; df=8; C=0.253; p=0.413; Izvor:( Istraivanje autora 2014)

Ispitanici koji imaju nedovoljan uspjeh imaju ispod

prosjean nivo religioznosti, a 36% ispitanika koji imaju odlian
uspjeh imaju iznad prosjeno izraen nivo religioznosti. 44,2%
ispitanika koji imaju dobar uspjeh imaju prosjeno izraenu religioznost.

Na osnovu dobijenih podataka moemo vidjeti da

kolski uspjeh ispitanika ne utie na nivo anksioznosti. Nije
pronaena statistiki znaajna povezanost, to ne potvruje
nau podhipotezu. za 8 stepeni slobode iznosi 12,764, a dobijena znaajnost iznosi 0,120. 66,7%ispitanika sa nedovoljnim
uspjehom imaju ispod prosjeno izraen nivo anksioznosti, dok
sa druge strane 16,7% ispitanika iz ove kategorije imaju iznad
prosjean nivo anksioznosti. 44,0% ispitanika koji imaju odlian
uspjeh, takoe imaju i iznad prosjeno izraen nivo anksioznosti, a 20% ispitanika iz ove kategorije imaju ispod prosjeno izraen nivo anksioznosti.
ZAKLJUAK

Anksioznost ispitanika nije u relaciji sa kolskim uspjehom . Daljom analizom podataka utvrdilismo da postoje relacije izmeu nivoa religioznosti i anksioznosti kod ispitanika.
Na anksioznost ispitanika utie i pol ispitanika. Naravno, rad
otvara i namee niz novih ideja vezanih za mentalno zdravlje
mladih, a naroito za ulogu psihologa u zatiti mentalnog zdravlja uenika i potrebu za otvaranjem specijalizovanih psiholokih
savjetovalita za mlade.
Literatura

Tabela br. 14. Frekvencija i nivo anksioznosti ispitanika u zavisnosti od njihovog uspjeha
kolski uspjeh ispitanika

Nivo anksioznosti

Iznad
Ukupno
prosjeno izraen
1
1
6
Nedovoljan
16,7%
16,7%
100,0%
2
2
4
Dovoljan
0
50,0%
50,0%
100,0%
13
19
20
52
Dobar
25,0%
36,5%
38,5%
100,0%
15
12
6
33
Vrlodobar
45,5%
36,4%
18,2%
100,0%
5
9
11
25
Odlian
20,0%
36,0%
44,0%
100,0%
37
43
40
120
Ukupno
30,8%
35,8%
33,3%
100,0%
=12,764; df=8; C=0.310; p=0.120; Izvor:( Istraivanje autora 2014)

60

Ispod
prosjeno izraen
4
66,7%

Prosjeno izraen

1. Boin, A. (2005). Razvojna psihologija (odabrane teme). Univerzitet u Istonom Sarajevu: Filozofski fakultet.

2. erani, S. (2005). Normalni razvoj linosti i patoloka uplitanja.

Istono Sarajevo: Zavod za udbenike i nastavna sredstva RS.

4. olakovi, R. (2014). Psihopatoloki aspekti izbjeglitva. Banja

Luka: pim.

5.Grelan,H.H. (2007), Filozofija osjeanja, Geopoetika, Beograd

6. Jeroti, V. (1997). Hriastvo i psiholoki problemi oveka. Beograd: Bogoslovski fakultet Srpske Pravoslavne Crkve.

Dr Jasna S.Bogdanovi-uri
Dr Radomir olakovi

61

UDK: 338.48(497.5 Vukovar)

GRAD VUKOVAR KAO TURISTIKA DESTINACIJA

Mr. sc. Sandra Mrvica Maarac
Veleuilite Lavoslav Ruika u Vukovaru
Vukovar, Hrvatska
E-adresa: smrvica@vevu.hr

Marina Guzovski, univ. spec. oec.

Veleuilite Lavoslav Ruika u Vukovaru
Vukovar, Hrvatska
E-adresa: marina.guzovski@vevu.hr

Ivana uri, studentica

Veleuilite Lavoslav Ruika u Vukovaru
Vukovar, Hrvatska
E-adresa: ivana.curic092@gmail.com

63

SAETAK: Iako nije tradicionalno turistiko trite, barokni grad Vukovar

ima perspektivu za razvoj turizma. Tome pridonose brojni kulturno-povijesni spomenici, kulturne manifestacije, znamenitosti grada (Vuedol,
dvorac Eltz, Vodotoranj, Gradski muzej, Vukovarska bolnica, spomen dom
Ovara, Memorijalno groblje rtava iz Domovinskog rata), gastronomija,
rijeka Dunav.

U okviru razvojnih strategija nekog grada, turizam zauzima znaajno mjesto.

Turistike destinacije kao nosivi element svakog turistikog sustava trebale
bi biti turistiki organizirane i trino prepoznatljive. Turizam se namee
i kao mogua strategija regeneracije gospodarstva grada Vukovara. Neki
od razloga koji tome pridonose su: grad Vukovar ima resurse koji mogu
posluiti kao turistike atrakcije, turizam donosi korist lokalnoj zajednici,
turizam poboljava percepciju grada, turizam potie razvoj drugih djelatnosti.
U radu su dani odgovori na pitanja: to je turistika destinacija, koje su
turistike prednosti grada Vukovara, istraeno je turistiko trite te koji su
mogui oblici i perspektive razvoja turizma na podruju grada Vukovara.

UVOD

Zbog brojnih kulturno-povijesnih sadraja, povoljnog

geostratekog poloaja te bogate povijesti, grad Vukovar ima
predispozicije za razvoj turizma. Turizam se namee kao jedan
od pokretaa gospodarskog razvoja ovog grada. Iako dosad nije
imao turizam kao tradicionalnu djelatnost, u okviru razvoja
kontinentalnog turizma Republike Hrvatske, Vukovar bi trebao
imati vano mjesto. Zbog blizine Osijeka i rijeke Dunav, grad
Vukovar bi trebao biti nezaobilazan dio turistikih putovanja na
podruju Slavonije.
1. TURISTIKA DESTINACIJA - POJAM

Turistika destinacija je nosivi element turistikog

sustava, s obzirom da je za zadovoljenje turistikih potreba nuno postojanje turistiki organizirane i trino prepoznatljive
ponudbene jedinice, to turistika destinacija po svojoj prirodi
jest (Kriman Pavlovi i ivoli: 2008:99).

Kljune rijei: turistika destinacija, grad Vukovar, kulturno-povijesni spomenici, perspektive razvoja turizma

WTO definira destinaciju kao mjesto sa odreenim atrakcijama i time povezanom turistikom opremljenou i uslugama koje odabire neki turist ili grupa, a s kojom na trite istupaju proizvoai usluga. Iz toga proizlazi (Maga: 2003, 24):

ABSTRACT: Although not being a traditional tourist market, the baroque

da je destinacija ono to turist odabire kao mjesto koje e

posjetiti, a s kojim na trite istupaju proizvoai usluge
odnosno da destinaciju treba definirati s pozicije turista; pri
tome je odluujue da je taj geografski prostor koji je turist
odabrao u cjelosti iskoristiv,

to neka destinacija znai za turista, ovisi o njegovim potrebama i spoznajama,

destinacija kao mjesto s atrakcijama i time povezanom turistikom opremljenou i uslugama kao skup usluga predstavlja za turista proizvod i kao takva destinacija je konkurentna
jedinica u receptivnom turizmu.

town of Vukovar has prospects for tourism development. There are many
cultural and historical monuments, cultural events, sights (Vuedol, Eltz
Castle, Water Tower, the City Museum, Vukovar Hospital, Memorial Home
Ovara, Homeland War Victims Memorial Cemetery ... ), gastronomy and
the river of Danube contributing to these prospects.
Tourism takes an important place as a part of the development strategy
of any town. Tourist destinations as the ground element of each tourist
system should be well organized and recognizable on the market. Tourism
could also be imposed as a possible strategy for regenerating of the economy of the town. Some of the reasons contributing to this are: Vukovar has
resources that can serve as tourist attractions, tourism brings benefits to
local communities, tourism enhances the perception of the town and encourages the development of other activities.
The paper gives the answers to the following questions: what is a tourist destination, what are tourism advantages of the town of Vukovar, the
tourist market was researched and the possible forms and prospects for
tourism development of the town are given.
Keywords: tourist destination, the town of Vukovar, cultural and historical
monuments, the prospects of tourism development

64

Pod pojmom destinacija podrazumijeva se optimalno

kombiniran i trino prilagoen prostor koji razvojem vanih
i dominantnih sposobnosti u destinaciji svjesno stvara pretpostavke koje e joj omoguiti da u usporedbi s konkurencijom
dugorono postie dobre turistike rezultate (uvela: 1998, 208).
Turistika destinacija jedan je od elemenata turistikog sustava i
to onaj koji potie djelovanje cjelokupnog sustava, privlaenjem
turista i motiviranjem njihova dolaska i povezuje sve njegove
65

dijelove. Veina turistikih destinacija je amalgam slijedeih

komponenti (tzv. 6 A) (Cooper at al: 1998,103; Buhalis: 2000,
98):

atrakcije (Attractions) podrazumijevaju prirodne i drutvene atraktivnosti, znaajne za osiguravanje inicijalne motiviranosti turista za dolazak u destinaciju;

receptivni sadraji (Amenities) obuhvaaju smjetajne i

ugostiteljske objekte, trgovinu, zabavne sadraje i ostale
usluge;

pristup (Accessibility) odnosi se na razvoj i odravanje efikasnih prometnih veza s emitivnim sadrajima (meunarodni prometni terminali i lokalni transport);

dostupni paket aranmani (Available packages) podrazumijevaju unaprijed pripremljene paket-aranmane od

strane posrednika u prodaji i njihovih zastupnika;

aktivnosti (Activities) odnose se na sve dostupne aktivnosti u destinaciji i ono ime e se potroa baviti tijekom boravka u destinaciji;

pomone usluge (Ancillary services) ukljuuju marketinke,

razvojne i koordinacijske aktivnosti koje provodi odreena
destinacijska organizacija za potrebe potroaa i industrije.

Smatra se (Heath: 1999, 176) da kod veine turistikih

destinacija prevladava fragmentiran i miopijski pristup upravljanju, pri emu se zapravo misli na prisutnost nedovoljne i
neprimjerene suradnje javnog i privatnog sektora te odsutnost
strategijskog, sustavnog i na informaciji utemeljenog upravljanja. Istraivanjem planova i strategija 50-ak najuspjenijih destinacija svijeta, Heath (1999, 174) je izdvojio slijedee trendove
i imbenike koji prema njegovom miljenju najvie pridonose
uspjenosti procesa upravljanja turistikom destinacijom: sve
vee koritenje primjerene turistike inteligencije i trinog istraivanja kao osnove pri oblikovanju i implementacije strategija;
sve vee ukljuivanje kljunih dionika u definiranje marketinke
strategije turistike destinacije; razvijanje i ostvarenje zajednike
razvojne vizije svih dionika turistike destinacije; odgovaranje na
suvremene potrebe turista; pomicanje od masovnog ka ciljanom
marketingu; pridavanje strategijskog znaaja razvoju marke i
konkurentskog pozicioniranja turistike destinacije; diverzificiranje ponude turistikog proizvoda te prodaja doivljaja, a ne
fizikog proizvoda; izvlaenje koristi vie susjednih turistikih
66

destinacija iz zajednike aktivnosti; poveana uporaba novih

tehnolokih sredstava pri komuniciranju s tritem i promociji;
uspostava stratekog povezivanja javnog i privatnog sektora na
razini turistike destinacije.
Danas na turistiku destinaciju treba gledati kao na
novi koncept u receptivnom turizmu koji je nasuprot zastarjeloj
orijentaciji prema djelatnostima procesno orijentiran pri emu
se ne podrazumijeva isticanje pojedinanih segmenata ponude
nego paket usluga te koji je orijentiran prema gostu, pri emu
treba imati u vidu da proizvodna razgranienja ne nastaju institucionalno ili geografski nego ona nastaju onako kako ih je
definirao turist u pojedinom segmentu trita (Maga: 2008,
55).
2. TURISTIKO TRITE GRADA VUKOVARA

Vukovar se smjestio u sjeveroistonom dijelu Republike Hrvatske i sjedite je Vukovarsko-srijemske upanije u kojem prema zadnjem popisu stanovnitava iz 2011. godine ivi
28 016 stanovnika.
Nalazi se na razmei povijesnih pokrajina istone Slavonije i zapadnog Srijema. Lei na uu rijeke Vuke u Dunav. Istoni - stariji dio grada na desnoj je obali Vuke, na obroncima
Vukovarskog ravnjaka i visokoj dunavskoj obali. Zapadni dio
grada - Novi Vukovar s Borovo-naseljem u nizini je lijeve obale
Vuke. Vukovar ima granini poloaj na Dunavu prema Vojvodini u Republici Srbiji. Grad lei na vanim prometnim pravcima.
Od pamtivijeka je dolinom Dunava na vukovarskom podruju
tekao promet od sjeverozapada prema jugoistoku. U rimskom
razdoblju desnom obalom Dunava vodila je granina, tzv. limeska cesta, na kojoj je vana postaja bio Cornacum, dananji Sotin.
Od davnina se takoer plovi Dunavom i Vukovar je na tom putu
vana postaja. Uvoenjem parobroda od sredine 19. stoljea Vukovar je imao redovnu vezu s Budimom i Beom uzvodno i sve do
Rumunjske nizvodno. Vukovarska luka vana je uvozno-izvozna postaja. Poslije izgradnje eljeznice 1878./79. godine sve je
vanija uloga Vukovara u pretovaru robe s rijenog na eljezniki promet (http://www.turizamvukovar.hr/index.php?stranica=81, 18.08.2014.)
U novije vrijeme Vukovar je imao razvijenu cestovnu
mreu asfaltiranih prometnica, a izgradnjom zrane luke Klisa, 20-ak km zapadno od Vukovara ovo podruje povezano je i
zranim promet to pogoduje prometnoj povezanosti i lakoj
dostupnosti Vukovara kao turistike destinacije.
67

Zbog bogate kulturno spomenike batine i brojnih

znamenitosti Vukovar broji sve vie domaih i stranih posjetitelja. Ujedno je i simbol opstojnosti i otpora prema ratu, simbol
mira, kojemu hrabrost, portvovnost i veliina rtve njegovih
branitelja daju uzvieno mjesto u obrani Domovine i stvaranju
samostalne Hrvatske (Mari, 2005:11)
U 2012. godini Vukovar su posjetila ukupno 6 353
turista od kojih je 4 220 bilo domaih, a 2 133 stranih turista.
Najvie stranih turista bilo je iz: Njemake (334), Italije (269),
Slovenije (242), Francuske (207), Australije (205), Srbije (157),
Bosne i Hercegovine (123), Austrije (113), Velika Britanije
(104). U odnosu na 2011. godinu ukupan broj turista porastao je
za 4.02% .
Broj noenja u 2012. godini porastao je za 8,29 % u
odnosu na 2011. godinu kada je ostvareno 9.512 noenja.
Tablica 1. Dolasci turista i ostvarena noenja u 2011. i 2012.
Dolasci turista
Ostvarena noenja
Opis
2011.
2012.
2011.
2012.
Domai turisti
3.647
4.220
5.691
6.892
Strani turisti
2.460
2.133
3.821
3.409
UKUPNO
6.107
6.353
9.512
10.301
Izvor: Razvojna agencija Vukovar, 2014.

Slika 1. Dolasci domaih i stranih turista u 2011. i 2012. godini

Tablica 2. Dolasci i noenja stranih turista po dravama u 2011.i 2012. godini

Dolasci
Ostvarena
Dolasci
Ostvarena
Opis
Opis
turista
noenja
turista
noenja
Drava
2011. 2012. 2011. 2012.
Drava
2011. 2012. 2011. 2012.
vedska
84
30
98
39
Austrija
113 139 143 217
vicarska
42
51
67
135
Belgija
51
20
90
25
Bosna i HerceTurska
17
9
29
18
123 92 191 186
govina
Velika Britanija
104 164 137 200
Bugarska
19
28
38
57
Ukrajina
10
6
22
7
eka
12
12
19
17
Ostale europske
15
9
49
11
Danska
3
3
3
12
zemlje
Maroko
0
1
0
1
Finska
25
5
63
5
Ostale
afrike
Francuska
207 180 222 216
31
7
41
8
zemlje
Grka
6
3
7
7
Kanada
26
32
31
55
Irska
39
19
46
24
SAD
43
34
61
55
Italija
269 236 658 386
Ostale zemlje
0
1
0
1
Letonija
0
4
0
4
Sjeverne Amerike
Litva
2
6
4
7
Brazil
1
3
1
3
Luxemburg
0
2
0
2
Argentina
1
1
1
1
Maarska
38
42
57
81
ile
0
2
0
4
Makedonija
41
26
74
37
Ostale zemlje
Srednje i June
10
29
14
40
Nizozemska
31
56
71
79
Amerike
Norveka
11
19
26
25
Izrael
4
0
4
0
Njemaka
334 341 533 570
Japan
8
5
11
8
Poljska
34
37
60
127
Kina
2
1
2
1
Portugal
1
4
3
5
Ostale Azijske
6
13
6
19
zemlje
Rumunjska
30
28
61
71
Australija
205 67 226 131
Rusija
16
10
36
18
Novi Zeland
6
14
14
14
Slovaka
25
78
40
120
Ostale zemlje
Slovenija
242 95 312 130
0
2
0
3
Oceanije
Srbija
157 148 233 203
Ostale izvaneu0
2
0
3
ropske zemlje
panjolska
16
17
17
21
Izvor: Razvojna agencija Vukovar, 2014.

Izvor: Razvojna agencija Vukovar, 2014.

68

69

Slika 2. Dolasci stranih turista po dravama u 2011. i 2012. godini

Tablica 3. Smjetajni kapaciteti u Gradu Vukovaru

R. br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10

Objekt

Lav
Bonaca
Hostel Borovo
Apartman Jasna
Vila Rosa
EE Adica
Zara
Sobe Nada
Apartmani Martini
Vila Vanda
Ukupno
Izvor: Razvojna agencija Vukovar

Kategorija

Soba

Leaji

Hotel
Prenoite
Prenoite
Privatni smjetaj
Privatni smjetaj
Prenoite
Prenoite
Privatni smjetaj
Privatni smjetaj
Privatni smjetaj

38
5
132
2
5
6
3
8
2
13
214

76
14
264
5
10
12
5
11
4
40
499

4. POVIJESNO-KULTURNE ZNAMENITOSTI
GRADA VUKOVARA

Izvor: Razvojna agencija Vukovar, 2014.

Slika 3. Noenja domaih i stranih turista u 2011. i 2012. u Gradu Vukovaru

Izvor: Razvojna agencija Vukovar, 2014.

Noenja se mogu ostvariti u ukupno 10 objekata sa ukupnim smjetajnim kapacitetom od 499 leaja u 214 soba.

70

Vukovar je stari barokni grad te je poznat po Domovinskom ratu i stranim razaranjima. Meu mnogim stradalim
graevinama za vrijeme rata, istie se dvorac Eltz iz 18.stoljea,
barokne zgrade, franjevaki samostan i crkva svetog Filipa i Jakova i jo mnoge druge graevine. Izvan grada na obali nalazi se
bogato arheoloko nalazite Vuedol. Valjalo bih jo spomenuti spomenike i jo neke znamenitosti grada Vukovara kao to je
vodotoranj, Gradski muzej Vukovar, Vukovarska bolnica, rodna
kua Lavoslava Ruike, spomen dom Ovara, Memorijalno groblje rtava iz Domovinskog rata. (http://hr.wikipedia.org/wiki/
Vukovar, 15.08.2014.)
Dvorac grofova Eltz sagraen je 1751.godine. Dvorac je raskoan i ubraja se u najreprezentativnije gradnje klasicistiko-baroknog stila na podruju Hrvatske. U dvorcu Elzt
smjeten je Gradski muzej Vukovar koji svojim zbirkama prezentira kulturnu prolost grada preko 5 000 godina. Barokne
zgrade su katnice s arkadama, reprezentativne stambene katnice, stara Galerija Bauer, barokna kua na Trgu kod bearskog
kria i Diliansna pota. Temeljni kamen crkve sv. Filipa i Jakova
postavljen je 1723.godine, a izgraena je desetak godina poslije i
posveena 1738.godine. Samostan je izgraen opekom iz samostanske ciglane i ima tri krila. Samostan je bio sredite prosvjetnog i kulturnog ivota. Arheolokim istraivanjima Vuedola prije stotinu godina otkrivena je kultura do tada nepoznata
71

arheolokom svijetu. Vuedol je otkrio Josip Brunmid, direktor Arheolokog muzeja u Zagrebu i prvi profesor arheologije na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vuedol je jedan od najznaajnijih arheolokih lokaliteta Europe i ima dvostruku ulogu. Prema njemu je cijela kultura dobila ime vuedolska kultura a lokalitet Vuedol potvren je kao mjesto ishodita te kulture. Smjeten
je 3 km izvan grada na obali Dunava. Zajednikim aktivnostima
Gradskog muzeja Vukovar, kao nositelja programa, i sudjelovanje Arheolokog muzeja u Zagrebu, poela su 1984.godine sustavna istraivanja u sklopu Projekta Vuedol arheoloko-turistiki
park. Projekt ukljuuje arheoloka istraivanja, arheoloki park,
arheoloku kolu, muzej vuedolske kulture i istraivaki centar
te unutar eksperimentalne arheologije i radionice starih zanata.
(http://hr.wikipedia.org/wiki/Vuedol, 15.08.2014.
Vukovarski vodotoranj sagraen 1968.godine. Visok je
50 metara i izgradila ga je zagrebaka tvrtka Hidrotehna prema
projektu tvrtke Plan na ulazu u gradsko naselje Mitnica. U to vrijeme, s kapacitetom rezervoara od 2.200 kubnih metara, bio je
meu najveim graevinama te vrste u Europi. Do Domovinskoga
rata gore je bio restoran iz kojega se vidio Vukovar, Dunav i okolica. Tijekom srpske agresije na Vukovar, Vodotoranj bio je jedna
od najeih meta neprijateljskog topnitva koje mu je nanijelo
vie od est stotina oteenja,a danas predstavlja simbol pobjede
i novog ivota. Objekt se nee obnavljati u izvornu funkciju nego
e postati Memorijalno podruje koje e podsjeati na patnje i
boli koje je Vukovar proivio. Gradski muzej Vukovar osnovan je
1948.godine. Muzej je najprije otvoren u staroj baroknoj zgradi
u samom sreditu grada, a kasnije 1966.godine preseljen u dvorac Eltz. Do 1991. Muzej sadrava fond oko 50 000 predmeta
to su inili 4 zasebna odjela: Zaviajni muzej, Zbirka Bauer,
Spomen-muzej Lavoslava Ruike i Spomen-muzej II. kongresa
KPJ. Kada je dvorac Eltz u potpunosti obnovljen, muzej je postao
jedinstveni muzeoloko-galerijski, znanstveni i multimedijalni
centar u kojem se uva i prezentira kulturna batina. Suvremeni
postav u kompleksu dvorca Eltz imat e stalne izlobe kao to su
Zaviajni muzej kompleksnog tipa, Muzej Domovinskog rata
bitka za Vukovar, Zbirka Bauer i galerija umjetnina; zbirka donacija Muzej Vukovar u progonstvu i narodne nonje hrvatskih
upanija.
U podrumskim prostorijama Vukovarske bolnice vjerno je rekonstruiran ivot nekoliko stotina ranjenika i bolnikog osoblja tijekom viemjesene okupacije grada. Posjetiteljima
se nudi multimedijalni prikaz ratnih zbivanja unutar bolnice
72

tijekom jeseni 1991. godine. Lavoslav Ruika, najpoznatiji Vukovarac i dobitnik Nobelove nagrade za kemiju, roen je
u Vukovaru 1887.godine. U njegovoj rodnoj kui bio je ureen
Spomen-muzej, koji djeluje u okviru Gradskog muzeja Vukovar.
Spomen dom Ovara se nalazi nedaleko od grada prema Iloku,
na prostoru stoarske farme VUPIK-a. Spomenik na Ovari
djelo je akademskog kipara Slavomira Drinkovia. Istim spomenikom obiljeavaju se masovne grobnice u Hrvatskoj. Otvoren
je 18. studenog 2006.godine, na isti datum kad je 1991.godine
pogubljeno 261 ranjenika i civila. Njegovo ureenje je s dva milijuna kuna financirao grad Zagreb. Memorijalno groblje rtava iz
Domovinskog rata nalazi se na istonom prilazu gradu. (http://
www.hdlskl.hr/spomendom/index.htm, 15.08.2014.)
Tu je najvea masovna grobnica u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Nakon rata, ovdje su sahranjeni svi koju su
poginuli tijekom ratnih operacija a nije ih bilo mogue pokopati na groblju. Ekshumirano je 938 tijela iz 13 grobnica i na
tom mjestu postavljeno 938 bijelih krieva. Sredinji spomenik
postavljen je 2000.godine prema ideji akademske kiparice ure
Ostoja. Spomenik je izgraen od patinirane bronce i visok 4 metra. U obliku je otvorenog kria iji su krakovi postavljeni na sve
etiri strane svijeta, simbolizirajui kri i rtvu Vukovara.
5. POTENCIJALI RAZVOJA TURIZMA U GRADU VUKOVARU

Gradovi koji su teko pogoeni ekonomskom tranzicijom koja je unitila proizvodnju i izazvala strukturalne probleme
vezane uz nezaposlenost, moraju se fokusirati na iznalaenje
novih i rastuih djelatnosti koje e osigurati radna mjesta i potpomoi fiziku obnovu zona gradskih sredita (Law: 2002, 49).
Zato bi neki grad prihvatio turizam kao strategiju vlastite regeneracije? Brojni su razlozi koji govore u prilog takvom rjeenju
(Petri i Mikuli: 2009, 4):

veina gradova ima ve razliite resurse koji mogu posluiti

kao turistike atrakcije (muzeji, povijesne zgrade i lokacije,
tradicionalna dogaanja),

turizam iziskuje skupa ulaganja u fiziku infrastrukturu, no

veina takvih ulaganja ujedno donosi i korist i lokalnoj zajednici i poslovnom sektoru,

bavljenje djelatnostima vezanim uz turizam i njihovo promicanje na drugim mjestima poboljava sliku i percepciju grada
openito, to pomae ekonomskom napretku,
73

sveukupni rast gospodarskih aktivnosti koje su direktno ili

indirektno povezane s turizmom,

razvoj mnogih sadraja, prvobitno osmiljenih radi

privlaenja turista, doprinijet e i promjeni razmiljanja kod
poslovnih ljudi i menadera kako dotian grad prua mogunosti za kvalitetan ivot i rad,

regeneracija gradskih zona i spomenika te dolazak novih

gostiju takoer pozitivno utjee na graanski ponos.

U gradu Vukovaru mogu je razvoj vie vrsta turizma.

Neke od njih bi mogle biti: kulturni turizam, ratni turizam, kongresni turizam te kruzerski turizam.
U okviru razvojnih strategija, kultura i kreativne djelatnosti sve se vie prepoznaju kao kljuni sektori rasta u procesu
urbane i regionalne regeneracije. Turizam se percipira kao komplementarna djelatnost koja pomae u transformaciji kulturnih
resursa (tj. kulture openito) kao turistikog proizvoda. Kultura
i turizam sve se vie zajedno promiu u okviru ire strategije diversifikacije lokalnog gospodarstva (Petri i Mikuli: 2009, 1).
Glavna podruja suradnje izmeu kulturnog i turistikog sektora ukljuuju (Petri i Mikuli: 2009, 12):

upravljanje posjetiteljima na malim povijesnim lokacijama,

u muzejima i galerijama, kazalitima i koncertima,

razvoj aktivnosti/objekata kao to su kulturne/koncertne

dvorane, izlobe, muzeji i umjetnike galerije ili sportski objekti i organizirana dogaanja,

razvoj okruenja za odmor poput starih graevina i spomenika, luka, povijesnog obrasca ulica, parkova i zelenih povrina
ili religioznih objekata,

poboljanje socio-kulturnih aspekata kao to su folklor,

ljubaznost, jezik, ivost i atmosfera ambijenta, lokalni obiaji i sigurnost,

razvijanje zajednikih marketinkih aktivnosti sektora kulture i turizma u gradu u cilju brendiranja grada.

Ratni turizam u gradu Vukovaru je privukao je mnoge

posjetitelje kojima se prua mogunost upoznavanja s novijom
povijeu grada Vukovara. Posjetom gradu Vukovaru mogu se
obii sva vana mjesta bitke za Vukovar: vukovarska bolnica sa
muzejom, Ovara, Vodotoranj, Memorijalno groblje, Trpinjska
cesta.
74

Zbog rijeke Dunav, Vukovar ima veliki turistiki potencijal u kruzerskom turizmu, zbog kruzera koji plove Dunavom
do Crnog mora. Turiste sa kruzera treba privui u sam grad zanimljivom ponudom koja do sad nije iskoritena u punom kapacitetu.
Budui da grad Vukovar nema brojnih smjetajnih
kapaciteta, difuzni hotel bi mogao biti dobro rjeenje tog problema. Prema talijanskom modelu, gdje djeluje 62 difuzna hotela,
u gradu ibeniku je realiziran projekt difuznog hotela, prvi takve
vrste u Republici Hrvatskoj.
Difuzni hotel (raspreni hotel, disperzivni, horizontalni) predstavlja hotel koji nema smjetajne jedinice na jednom
mjestu, odnosno u jednom poveem objektu ili zgradi, ve su smjetajne jedinice rasprene po teritoriju (selu, manjem mjestu)
i ine ga zasebne kue, prvenstveno tradicijsko ureene za smjetaj gostiju (http://fdzmb.org/web/?p=387, 04.05.2014.).
Turistima se nudi boravak u zasebnim smjetajnim
jedinicama (sobama, apartmanima ili cijelim kuama) koje su
rasprene po gradskoj jezgri ili po itavoj mikrodestinaciji (selu,
vie sela, malom mjestu, gradskoj jezgri). Svaka smjetajna jedinica drugaije je ureena ime se razlikuje od ostalih, a mogu biti
tematski ureene (npr. seoskog stila, renesansnog stila). Minimum za organizaciju hotela je sedam smjetajnih jedinica, dok
maksimum nije odreen. Hotel ima svoju centralnu recepciju, a
raspolae i centralnim restoranom ili vie njih s razliitom ponudom. Pored osnovnih usluga smjetaja i prehrane, difuzni hotel moe sadravati i paket usluga npr. izlete, turistike vodie,
kampove, wellness, suvenirnice, radionice, parking(http://
fdzmb.org/web/?p=387, 04.05.2014.).
Kako bi se osnovao difuzni hotel, potrebni su sljedei
elementi (www.albergodiffuso.com, 23.04.2014.):

kulturni koncept,

graevine povijesnih vrijednosti,

postojanje komercijalnih, kulturnih i turistikih usluga,

prijateljsko ozraje s naglaenim gostoprimstvom,

poduzetnike aktivnosti organizirane od strane udruga i

stanovnitva,

lokalna tradicija.
75

7. ZAKLJUAK

Razvoj turizma s osloncem na rijeku Dunav i posebnim

naglaskom na posjete mjestima roenja povijesnih linosti, bogatoj kulturnoj, spomenikoj batini, etno naslijeu, mjestima
stradanja za vrijeme Domovinskog rata i ostalim turistikim
destinacijama treba biti jedan od prioriteta razvoja grada Vukovara.
Prema navedenim pokazateljima broj turista se iz godine u godinu poveava. Kako bi ponijeli simbole Vukovara sa
sobom u obliku suvenira potrebno je osigurati poticajne mjere za
razvoj to bi utjecalo i na poticanje i razvoj poduzetnitva, a na
taj bi se nain ujedno ostvarilo povezivanje marketinkih aktivnosti, kulture, turizma i poduzetnitva kroz holistiki pristup.
Promidbenim materijalima zainteresirati turiste za etno-vrijednosti, ljepote kontinentalnog krajolika, obilazak vinskih cesta, dvoraca i sakralnih mjesta.
I na kraju kao to Pavao Pavlii navodi: Vukovar je
udo od gradaIspod njegova imena koje je toliko nalik na druga
imena, ispod oznake na karti, koja kao da samo obiljeava mjesto gdje se nalazi jo jedan provincijski gradi, kriju se uda. Kriju
se dokazi o neobinom, slikovitom, pa i simbolinom ivotu iz
kojeg se moe tota nauiti, i koji u sebi krije neki dublji smisao.
Potrebno je samo kopati: literarno, historiografski, etnoloki ili
naprosto turistiki: takvo se kopanje u Vukovaru uvijek isplati.
(Mari: 2005, 24)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vukovar, (15.08.2014.)

Kriman Pavlovi, Danijela, ivoli, Sanja, (2008) Upravljanje

marketingom turistike destinacije: stanje i perspektive u Republici
Hrvatskoj, Ekonomska istraivanja, Vol. 21., No. 2., str. 99-113.

Law, Christopher, (2002) Urban Tourism The Visitor Economy

and the Growth of Large Cities, Continuum, London and New York

Maga, Dragan, (2003) Management turistike organizacije i destinacije, Sveuilite u Rijeci, Rijeka

Mari, Rua, (2005) Vukovar, Zagreb, Turistika naklada d.o.o.

Petri, Lidija, Mikuli, Davorka, (2009) Uloga kulturnog turizma

u procesu urbane regeneracije, Acta Turistica Nova, Vol.3., No. 1.
, str. 1- 17.

Spomen dom Ovara, http://www.hdlskl.hr/spomendom/index.htm

(15.08.2014.)

Turistika zajednica grada Vukovara , http://www.turizamvukovar.

hr/index.php?stranica=81 (18.08.2014.)

uvela, Ivo, (1998) Tourism and Hospitality Management, Hotelijerski fakultet Opatija, Opatija

Literatura

76

Albergo diffuse, www.albergodiffuso.com, (23.04.2014)

Buhalis, Dimitrios, (2000) Marketing the competetive destination

oft he future, Tourism Management, No. 21.

Cooper, Chris at al (1998) Tourism Principles and Practice, Essex,

Longman

Fakultet drutvenih znanosti Milenka Brkia, Raspreni hotel-hotelijestvo na ruralni nain, http://fdzmb.org/web/?p=387,
(04.05.2014)

Heath, E. (1999) Key Trends and Challenges in Destination Marketing, Conference Proceedings Tourism Destination Marketing:
Gaining the Competitive Edg, Dublin

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vuedol, (15.08.2014.)
77

UDK: 338.486(497.6 iroki Brijeg)

VALORIZACIJA TURISTIKOG POTENCIJALA OPINE

IROKI BRIJEG KAO POLAZNA OSNOVA TURISTIKOG
RAZVOJA
Mr.sc. Jelica Gali
Druga Osnovna kola, iroki Brijeg
iroki Brijeg, Bosna i Hercegovina
E-adresa: jelica.galic@tel.net.ba
SAETAK: Polazei kako od raspoloive resursno-atrakcijske osnove i
potrebe za dugorono uinkovitom zatitom okolia, tako i od relevantnih
trinih trendova na svjetskom turistikom tritu, a uvaavajui pritom i
potencijalna razvojna ogranienja Opine, povezana ponajvie s nedostatkom adekvatne prostorno-planske dokumentacije i relativno nerazvijenom
komunalnom infrastrukturom, ovaj bi rad trebao ukazati na nepostojanje
bilo kakve koordinacije, a kamoli uinkovitog upravljanja turistikim razvojem opine iroki Brijeg. Usprkos postojanju prirodnih pogodnosti kao to
su klima, rijetka naseljenost, ouvan okoli, specifinosti krajolika podruja, kulturno-povijesnih lokaliteta, te neposredne blizine Meugorja, izletita Blidinje-Risovac, ali i Splitske, Makarske i Dubrovake rivijere, Opina
jo uvijek nije valorizirala vlastiti turistiki potencijal. U tom je smislu, s
trinog i turistiko prostornog aspekta, potrebno pristupiti identifikaciji,
adekvatnoj valorizaciji i postupnom aktiviranju vrijednog, a trenutno nedovoljno iskoritenog turistikog potencijala. Kao rezultat prilagoavanja
turistike industrije svjetskim ekonomskim, tehnolokim, komunikacijskim,
informacijskim, socio-demografskim, klimatskim i drugim promjenama,
mijenjaju se pravila igre, a time i kljuni imbenici uspjeha u turistikoj
industriji o emu, svakako, svjedoi pojava novih destinacija na globalnoj
turistikoj karti.

Unato relativno bogatoj i diversificiranoj resursno-atrakcijskoj osnovi, nijedan turistiki proizvod opine iroki Brijeg do danas nije sustavno razvijan, prezentiran niti adekvatno trino vrednovan na domaem, a pogotovo
ne na meunarodnom turistikom tritu.
79

Cilj ovog rada je ukazati na vanost turistike industrije u, kako meunarodnim, tako i u domaim okvirima te potaknuti relevantne domae aktere
u identifikaciji i turistiko-gospodarskoj valorizaciji turistikih potencijala,
sve u svrhu stavljanja istih u funkciju gospodarskog razvoja opine iroki
Brijeg.
Kljune rijei: Opina iroki brijeg, resursno-atrakcijska osnova, valorizacija
turistikog potencijala, turistiki razvoj, prostorno planska dokumentacija

ABSTRACT: Beginning with available resource-attractive foundation and

the need for longterm efficient envirovement protection, relevant market
trends on the worlds tourist trade, considering potential development
restrictions of the County, which are mostly connected with the lack of
adequate spatial-planning documentation and relevantly undeveloped
communal infrastructure, this work should point out the absence of any
coordination whatsoever, not to mention efficient management of tourist
development of iroki Brijeg county. Regardless of available natural possibilities such as climate, rare density, preserve envirovement, pecularities
of the region, cultural-historic location, vicinity of Meugorje, Blidinje-Risovac, Split, Makarska and Dubrovnik riviera, the county still hasnt valorizated
its own tourist potential. In that sense, from the market and tourist-spatial
aspect, it is neccesary to approach to identification, adequate valorization
and gradual initiation of valuable but poorly used tourist potential. As a
result of adapting tourist industry to the world economical, technological,
communicational,socio-demographic climate and other changes, the rules
are changing and as a result of that also are under change key factors for
success in tourist industry, which is visible from new destinations which
spring up on the global tourist map.

Regardless of relatively rich and diversificated resource-attraction foundation, none of the tourist products of the county, until today, arent developed, presented or adequatly valued on domestic and especially international tourist trade. The aim of this work is to point out the importance of
tourist industry in international and domestic frame and to initiate relevant
domestic actors in identification and tourist-economic valorization of tourist potential, all in favour of putting in function economic development of
the county.
Key words: iroki Brijeg county, resource-attractive foundation, valorization
of tourist potential, tourist development, spatial-planned documentation

80

1. UVOD

Turizam spada u gospodarsku djelatnost, koja se sporadino javljala u nekim specifinim oblicima u starijoj prolosti, no intenzivniji razvoj je vezan za dvadeseto stoljee, sa jaim
intenzitetom od njegovih 50-ih godina. Tada je dolo do bitnih
preduvjeta razvoja turizma - novane zarade su iznad pokrivanja
osnovnih potreba ivljenja, to znai da su ljudi mogli dio zarade potroiti na putovanje i odmor. S druge strane, realiziran je
i drugi uvjet razvoja turizma tj. dolo je do smanjivanja radnog
tjedna pa je nastao tzv. vikend, a i zaposleni su tijekom radne
godine dobivali i godinji odmor. Uz ta dva bitna uvjeta razvoja
turizma sve vie se i javlja potreba stanovnitava za odmorom
koji prelazi u jednu novu gospodarsku granu.
Turizam se kao emitivni prostor javio najvie kod zemalja zapadne i srednje Europe, a kao receptivni prostor u poetku je bio Europski Mediteran (kupalini turizam). Zatim se
javljaju i drugi oblici turizma: zimski, portski, zdravstveni i
rekreacijski, kulturno-umjetniki, vjerski pa i neki oblici avanturistikog turizma. S vremenom se ova stara europska mediteranska destinacija iri i na ostale krajeve Europe i drugih kontinenata, a danas je turizam postao glavni izvor prihoda miliona
ljudi u Europi i svijetu. Kada se govori o odrivosti turizma, to
svakako podrazumijeva, ouvanje ali obogaivanje kulturnog
i prirodnog naslijea. Sve je vei doprinos turistike industrije
ekonomskom razvoju i otvaranju novih radnih mjesta i unapreenju lokalnog razvoja.
Cilj rada je da se iz analize dosadanjeg turistikog
razvoja ukae na neke nedostatke u aktualnom razvoju turizma i upute smjernice mogueg daljnjeg razvoja ove gospodarske
grane u opini iroki Brijeg. Svrha analize prostornih preduvjeta turistikog razvoja jeste utvrditi koji su to resursi podobni za
turistiku valorizaciju, kakva im je turistika namjena, kako ih
koristi u turizmu, koje vrste turizma omoguuje i na kraju kako
postii optimalnu turistiku i ekonomsku valorizaciju prostora.
Zadatak ovoga rada je dati prikaz turizma u opini iroki Brijeg
i podruja koja se nalaze u njegovoj blioj okolici koja ini jednu
turistiku regionalnu cjelinu.
Poto je turizam na ovom prostoru vrlo mlada djelatnost i slabo razvijen, ne postoji neke znaajnija literatura u kojoj je posveena ovom prostoru. Od dosadanjih istraivanja u
ovom radu su koriteni razni materijali (lanci, zbornici, monografije) koji su publicirani od devedesetih godina 20. stoljea pa
81

do danas. U izradi ovoga rada nailazilo se na problematiku nedostatka adekvatne literature kao i statistikih podataka. Zbog
toga je teko doi do sigurnih podataka kao izvora za analizu i
raspravu. Stoga, moralo se pribjei samostalnom istraivanju
u obliku anketa raznih vlasnika turistikih objekata, ugostiteljskih objekata i vikendica. No, i tako dobiveni podaci u potpunosti nisu zasigurno vjerodostojni. Takoer, izvrena je terenska
opservacija u obliku posjete ueg i ireg prostora i izraeni su
odreeni slikovni materijali. Institucije i ustanove koje bi trebale
pratiti, voditi evidenciju i organizirati statistiku slubu nisu do
sada sistematski to provodile.
2. VANOST PROUAVANJA VALORIZACIJE
TURISTIKOG POTENCIJALA

Turistiki razvoj na nekom podruju ovisi o velikom

broju imbenika. Nekoliko imbenika se izdvaja kao imbenici
koji su presudni za turistiki razvoj, a to su turistiko resursno-atrakcijska osnova, infrastruktura kao preduvjetu svakog
gospodarskog, a time i turistikog razvoja, stupanj gospodarskog razvoja, demografska obiljeja te obiljeja ireg okruenja
iz kojeg se generira kako sezonska, tako, u manjem obujmu, i
cjelogodinja potranja. Organizacijski pristup je drukiji pristup istraivanju koji ne ispituje samo atrakcije ve se prije svega
usmjerava na okolni prostor kapacitet atrakcije i trajanje turistikih dogaaja.
Turistike atrakcije su temeljni turistiki resursi svake
turistike destinacije, koji odreuju i uvjetuju njezinu turistiku
ponudu i razvoj turizma uope. Odreene su turistikim potrebama, motivima i aktivnostima, snano su prostorno obiljeene,
a razvoj novog turizma na tragu odrivog razvoja ovisi o cjelokupnoj identifikaciji, vrednovanju i zatiti svih potencijalnih turistikih atrakcija, bilo da se radi o postojeoj ili potencijalnoj turistikoj destinaciji (Muller: 2004).
Valorizacija predstavlja jednu od najvanijih faza u
procesu prostornog planiranja turizma, ali se istovremeno radi o
najkompleksnijoj i najteoj fazi, pogotovo kada je u pitanju procjena samih resursa, iju je turistiku vrijednost veoma teko, objektivno, procijeniti. Isto tako, problem postoji i u tome to svi
elementi potencijala i resursi nisu podjednako pogodni za kvantifikaciju. Za razliku od ekonomske valorizacije, koja podrazumijeva stvaranje nove vrijednosti, turistika valorizacija podrazumijeva ocjenu vrijednosti turistikih motiva, ali i ekonomsko
82

aktiviranje koje je maksimalno podreeno ouvanju integriteta

turistike vrijednosti (MacCannell:1976).
Konano, analiza dostignutog stupnja turistikog razvitka temelji se na izvedbenim podacima koji sadre analizu
materijalnih elemenata, analizu fizikog prometa i prihoda te
analizu socio-ekonomske organiziranosti u turizmu. Razvojna
valorizacija turistike atrakcijske osnove obuhvaa cjelokupnu
turistiku valorizaciju svake pojedinane potencijalne i realne
turistike atrakcije na prostoru odreene turistike destinacije u
svrhu planiranja dugoronog razvoja turizma i zatite resursne
atrakcijske osnove dotinog prostora. Na tritu se mogu nuditi
samo one turistike atrakcije koje su na terenu turistiki dostupne, u protivnom bi se mogao postii negativan marketinki
uinak.
Marketinka atrakcija podrazumijeva one turistike atrakcije koje su ve dostupne turistima ili e to postati do sljedee
turistike sezone. Dva su preduvjeta bitna prije pristupanja turistikoj valorizaciji. Prvi je, svakako, da postoji odreen objekat
koji se moe valorizirati i da poseduje turistika svojstva, a prije
svega svojstvo atraktivnosti. Drugi preduvjet turistikoj valorizaciji je inventarizacija resursa u prostoru koji se valorizira, koja
obuhvaa detaljan popis svih relevantnih elemenata koji ine interni turistiki potencijal.
3. GEOGRAFSKI POLOAJ I PROSTORNI OBUHVAT

Opina iroki Brijeg je smjetena u junom dijelu

Bosne i Hercegovine zapadno od Mostara na magistralnom putnom pravcu Mostar Split i Mostar Posuje Kupres srednja
Bosna. Granine opine su: Grude, itluk Ljubuki, Mostar i Posuje. Granica s Mostarom i itlukom je ujedno i granica s Hercegovako-neretvanskom upanijom (Slika 1). Prema slubenom
popisu stanovnika iz 1991. godine opina iroki Brijeg broji 35
naselja ima 27.180 stanovnika1. Meutim, novim administrativno-teritorijalnim ustrojem statistiko podruje opine iroki
Brijeg obuhvaa sredinje naselje iroki Brijeg i 33 naselja ruralnog tipa2. Prema procjenama iz 2011. godine u opini iroki
Brijeg ivjelo je oko 28 000 stanovnika3. irokobrijeki prostor
nalazi se izmeu planina dinarskog planinskog niza i visokog
1 Popis stanovnitva, domainstava/kuanstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991.,
usporedni podaci 1971., 1981. i 1991., Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 1998.
2 Zakon o utvrivanju naseljenih mjesta i izmjenama u nazivima naseljenih mjesta u odreenim
opinama proieni tekst, Slubeni list SR Bosne i Hercegovine, br. 24/86, 33/90, 32/91 i Slubene novine
FBiH br. 14/04.
3 Podaci iz upa opine iroki Brijeg i osobno istraivanje.

83

hercegovakog kra. Morfoloki je vrlo zatvorena krka depresija

na nadmorskoj visini 260-300 m. n/v., dok su planinski prostori
i iznad 1000.m. n/v. Okolni reljef sastoji se od dolomita i vapnenaca s krkim vrelima na sjeveru, s ponorima na jugoistoku i
jedinim stalnim rijenim tokom Liticom. Opina irokog Brijega po svom povoljnom zemljopisnom poloaju te nepostojanju
bilo kakvih prirodnih nepogodnosti spada u atraktivne prostore
u Hercegovini. Takvi uvjeti prirodnih blagodati predstavljaju
vane prirodne imbenike u turistikoj ponudi ovog prostora.

4.1 Prirodni initelji razvoja turizma

4.1.1 Reljef

irokobrijeki prostor je reljefno specifian i moe se

podijeliti na dvije cjeline:
Prva cjelina obuhvaa nizinski dio u kojem se smjestilo
glavno gradsko naselje i vei dio ruralnih naselja. Taj je prostor
omeen planinom abuljom na sjeveru te brdom Trtle na jugu.
Tu se nalaze i etiri krka polja: Mostarsko blato, Koerinsko,
Trnsko i Mokro polje. Morfoloki, taj prostor izgleda kao jedna
zaravan oko koje se nalaze izvori vodotoka rijeke Litice. Mogunosti razvoja turizma u ovom dijelu se uglavnom svode na ekstenzivni turizam tijekom godine prilikom pojedinih kulturnih,
gospodarskih, drutvenih i vjerskih manifestacija. Drugu cjelinu
ine neto udaljeniji planinski masivi abulje, vrsnice i Vrana
koji daju velike mogunosti razvoja ljetnog i zimskog turizma.
4.1.2 Klima

Podruje irokog Brijega i njegove okolice zbog relativne blizine Mediterana i prodora maritimnih zranih masa dolinom rijeke Neretve ima karakteristike blage submediteranske
klime, dok planinski prostori imaju obiljeja tipine planinske
klime. Zime su u ovom niem prostoru relativno blage gdje srednja mjesena temperatura sijenja rijetko pada ispod 0C, dok
je ljeti dosta toplo, sa srpanjskim temperaturama koje doseu
ak 40C u hladu. Tijekom godine, dosta je vedrih dana sa jakom ljetnom insolacijom, dok je pojava snijega u tom nizinskom
prostoru rijetka ili kratko traje, pa upravo zbog toga se odreene
turistike manifestacije u mjestu i okolici mogu odvijati preko
cijele godine ( Gali: 2012).
Slika 1. Poloaj opine iroki Brijeg unutar Zapadnohercegovake upanije
Izvor: URL1

4. INITELJI RAZVOJA TURIZMA

initelji za razvoj turizma su prirodni i drutveni.

Prirodni initelji su: reljef, klima, vode, biljni i ivotinjski svijet,
a drutvene initelje turizma ine: kulturno-povijesni spomenici, kulturno-povijesne atrakcije, kulturne i vjerske ustanove,
manifestacije, kultura ivota i rada, znameniti ljudi i dogaaji.
Neki od ovih initelja koji su bitni u moguem daljnjem razvoju
i valorizaciji turizma irokog Brijega bit e istaknuti i objanjeni
u radu.
84

U visokom planinskom prostoru snijeg je jedna od bitnih padalina i traje ve od sredine jeseni do ranog proljea, to
je pogodno za turistiko djelovanje u obliku zimskog turizma.
U ljetnom periodu ovaj planinski prostor prua izvanredne mogunosti za razvoj turizma jer je svjei planinski zrak pogodan za
neke oblike turizma kao npr. zdravstveni (lijeenje respiratornih
organa) planinarenje, rekreacije, etnje kroz guste umske predjele, pa ak i ubiranje umskih plodova i ljekovitog bilja (Dugandi: 2004).
4.1.3 Hidrografske znaajke

irokobrijeki prostor nema nekih znaajnijih vodnih

resursa, tj. rijenih tokova i jezera. Jedini rijeni tok je rijeka
Litica, no to je ogranieni tok sa dubinom, izgledom i vodnim
85

kapacitetom i kao tipina krka rijeka sa promjenjivim reimom

vodostaja. Nije pogodna za odvijanje nekih oblika turizma kao
to to prua rijeka Neretva. No, ipak se javljaju neki oblici turizma kao to su organiziranja ribikih natjecanja, jer u rijeci ima
nekih vrsta riba pogodnih za ovaj port (Slika 2).
Takoer se i u zimskom dijelu moe organizirati lovni
turizam jer se odreeni broj ptica selica (guska, liska, patka)
na svom putovanju zadre na ovom rijenom toku. Neto vee
mogunosti prua jezero na Mostarskom blatu, kao i Blidinjsko
jezero, no i ovdje prava valorizacija tek slijedi. Izvorita rijeke
Litice daju odreene mogunosti razvoja turizma, a posebno u
ugostiteljskoj ponudi.
Izvorite Borak4 je glavno izvorite rijeke Litice koje je
zatieni geomorfoloki spomenik prirode na kojem su izgraeni
ugostiteljski kapaciteti. Oko izvorita je strma padina to daje
ljepotu ovom prostoru i privlai sve vie posjetitelja, a ujedno
titi prostor od utjecaja hladnijih prodora s planinskih lanaca.
Tu se nalazi i nekoliko starih mlinica iz 19-og i 20-og stoljea
koje se obnavljaju i uvaju od devastacije i stare kamene kue,
koje turisti rado posjeuju (Slika 3). Stoga je potrebno organizirati neku slubu koja bi posjetiteljima davala i odreena objanjenja o prostoru. Dobro je posjeen od lokalnog stanovnitvo i
posjetitelja posebno vikendom, putovima i etnicama, koje vode
od grada. Prostor je okruen gustim zelenilom i strmim padinama koje izazivaju panju i elju za ponovnim dolaskom (Mikuli:
2008).

4.1.4 Biogeografska obiljeja

U niim podrujima ovog prostora nalazi se tradicionalna niska stoarskom ekonomijom degradirana submediteranska makija koja ne daje neke mogunosti razvoja turizma.
No, planinska podruja su ispunjena gustom nedirnutom, visokom, na niim prostorima bjelogorinom, a na viim prostorima
crnogorinom umom. U tim umovitim prostorima izgraene
su pjeake staze koje ine mogunost razgledavanja, pjeaenja
i rekreacije. U toku rijeke Litice kao i u Mostarskom blatu postoji itav niz barskih vegetacijskih vrsta koje u odreenom dijelu
godine cvjetaju i pruaju lijepu sliku koja plijeni pogled posjetitelja (Mikuli: 2008).
ivotinjski svijet je vrlo znaajan. U nizinskim dijelovima uglavnom se nalaze lisice, kuna zlatica i bjelica, zec, a na vodnim povrinama obitavaju ptice (ve spomenute), a u rijenim i
jezerskim prostorima i neke vrste riba. Zbog toga postoje dobre
mogunosti organiziranja i lovnog turizma, kako na ribu tako i
na ptice. U tijeku godine provodi se nekoliko takmienja, koje
privlai i znaajan broj uesnika. No, u planinskom podruju
ivotinjski svijet je dosta intenzivniji posebno po vrstama i broju. Tu se nalaze razne vrste ivotinja, kao npr. divlje svinje, medvjedi, vukovi, zeevi i divokoze koji mogu biti potencijalni izvori
razvoja turizma u obliku organiziranog odstrela (osim zakonom
zatienih vrsta). U planu je i organiziranje i izrada gospodarsko-lovake osnove po kojoj bi se odredilo vrijeme odstrela,
posebno za lovce iz stranih zemalja, pa bi to mogao biti i jedan
od oblika selektivnog turizma u ovom prostoru, kao i novanog
priljeva (Mikuli: 2008).
4.1.5 Demografska obiljeja

Surovi uvjeti ivota i ratovi u povijesti uzrokom su

migracija stanovnitva sa ovih prostora. Posljednji rat je producirao demografske promjene posljedice kojih e se manifestirati jo dugo. Gradsko naselje, nastalo od varoi u dolini rijeke
Litice, s raskrijima cesta i rubnim dijelovima krakih polja.
Seoska naselja su najee razbijenog tipa, osim onih sa rubova
polja (zbijenog). Zadnjih godina pojavnost je nastanak naselja/
sela uz prometnice kao vrste uorenog tipa naselja.
Slika 2 Ribiko natjecanje na rijeci Litici
Izvor: URL2

4 Navodno je ovdje bio izgraen dvorac za kraljici Teutu.

86

Slika 3 Mlinice na Borku

Izvor:URL3

Poveanim populacijskim rastom urbanih centara

dolazi do prenapuenosti te pojaanih pritisaka na prirodne
resurse, to moe negativno utjecati na kvalitetu okolia i na
kvalitetu ivota u tim sredinama. Osnovna karakteristika razvoja stanovnitva opine iroki Brijeg je konstantan rast u periodu od 1948. do 1971. godine i opadanja broja stanovnitva u
87

meupopisnom periodu 1971. do 1991. Opina

iroki Brijeg pripada privremeno nedovoljno razvijenim podrujima drave BiH to bi trebalo u daljnjem razvoju uiniti dinaminijim, a time zaposliti i
to vei broj stanovnitva i zaustaviti emigracijske
procese.
4.1.6 Gospodarska obiljeja

U drugoj polovini 20. stoljea Bosna i Hercegovina je

prola kroz tranziciju iz centralno-planskog u trino gospodarstvo. Drutveno-gospodarsku tranziciju u Bosni i Hercegovini takoer je obiljeilo naputanje poljoprivredne djelatnosti,
koje je karakteristino za proces modernizacije, i razvoj drutva
te preorijentacija na industrijske i uslune djelatnosti. Promjene u zaposlenosti stanovnitva po pojedinim djelatnostima i
sektorima djelatnosti najbolje ukazuju na drutveno-gospodarsku transformaciju irokobrijeke opine u pogledu sastava stanovnitva prema gospodarskim sektorima djelatnosti (Tablica
1., Slika 4.).

Na nazadovanje primarnog i sekundarnog sektora ukazuju i podaci o zaposlenom stanovnitvu 2011. godine prema kojem je samo 5% stanovnitva bilo zaposleno u primarnom te 31%
u sekundarnom sektoru. U strukturi zaposlenih i dalje dominira usluni sektor (38%), ali svakako treba istaknuti i poveanje
zaposlenih u kvartarnom sektoru (26%). Ovi podaci ukazuju na
intenzitet deagrarizacijskih procesa s jedne te industrijalizacije i tercijarizacije s druge strane. Podaci od dinamici, strukturi
i distribuciji gospodarski aktivnog stanovnitva ili radne snage
izuzetno su vani za formuliranje politike i primjenu programa o
punom i uinkovitom koritenju ljudskih resursa u nekoj zemlji
(Wertheimer-Baleti: 1982).

Tablica 1. Usporedni pregled zaposlenog stanovnitva irokobrijeke opine prema

sektorima djelatnosti 1964., 1971., 1981., 2001. te 2011. godine (u %)
Godina

Primarni sektor

Sekundarni sektor

Tercijarni sektor

Kvartarni sektor

1964.
63
7
13
17
1971.
46
12
18
24
1981.
55
6
19
20
2001.
7
33
33
27
2011.
5
31
38
26
Izvor: Statistiki godinjak BiH 1972., Republiki zavod za statistiku, SR BiH, Sarajevo, 1971.; Popis stanovnitva i stanova 1971., Delatnost rezultati po naseljima i
optinama, knjiga X., Savezni zavod za statistiku, Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija, Beograd, 1974.; Statistiki godinjak BiH 1982., Republiki zavod
za statistiku, SR BiH, Sarajevo, 1982.; podaci Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, 2011.

Razvoj industrijskih djelatnosti rezultirao je poveanjem broja radnih mjesta u tom sektoru, a istodobno je dolo do
opadanja broja zaposlenih u poljoprivredi zbog tehnolokog napretka te s time povezanog smanjenja potrebe za brojnom radnom snagom. Neprimjerena razvojna politika (urbano utemeljena industrijalizacija oligarhijskog tipa) poticala je naputanje
poljoprivrede i ruralnih krajeva to je rezultiralo propadanjem
sela i agrara u svim dijelovima zemlje (Nejami: 2005).

88

Slika 4 Kretanje zaposlenog stanovnitva irokobrijeke opine prema sektorima

djelatnosti 1964., 1971., 1981., 2001. te 2011. godine; Izvor: Tablica 1.

5. KULTURNO-POVIJESNI INITELJI

Na podruju grada kao i okolice osim steaka nema

proglaenog kulturno-povijesnog objekta i ako postoje neke
ustanove, koje imaju odreene atribute iz te domene.
5.1 irokobrijeki samostan

Krajem prve polovice 19-og stoljea franjevci dolaze

na podruje Hercegovine i na erigaju u irokom Brijegu 1846.
godine postavljaju kamen temeljac samostana, a to je istovremeno bio i prvi temelj dananjeg grada irokog Brijega (Mikuli:
2008). Od 70-ih godina ovaj samostan djelomino djeluje i izvan strogih religioznih okvira. Poto u gradu nema zaviajnog
muzeja samostan je preuzeo tu funkciju. U njemu se prireuju
89

likovne izlobe, a posjeduje i likovno-dramsku skupinu. Ureena

je i samostanska Rriznica, koja see od 17. stoljea sa primjercima narodne nonje, Bijela vjenanica iz 1890. godine i neki kuni
predmeti iz prolosti. Postoji i kolekcija starog novca iz antikog
doba, pa iz srednjovjekovnog i modernog doba. U njoj se nalazi i
prvotisak inkunabula iz 1493. godine, kao i stare knjige, crkveno
ruho i slike starih majstora. Posjeenost je dobra kroz cijelu godinu, a naroito za blagdane i to najvie nai iseljenici i njihovi prijatelji. Tu se nalazi i Biblija pauperum, tj. postava prolosti kraja
u slikama i kartografskim prikazima. Od godine 1990. vrena je
dogradnja, gdje djeluje umjetnika galerija u organizaciji franjevakog osoblja. Tijekom cijele godine je otvorena i stalno je posjeuju turisti koji navraaju u ovo podruje (Slika 5).

Slika 5 irokobrijeki samostan

Izvor: URL4

5.2. irokobrijeka franjevaka gimnazija

Djeluje od 1918. godine sa arheolokim muzejom, numizmatikom i etnografskom zbirkom, kao i geoloko-biolokom zbirkom gdje je ouvan dio kulturne batine. Posjeena je
tijekom cijele godine, posebno uenike ekskurzije.
5.3. Akademija likovne umjetnosti

Djeluje od 1996. godine, a smjetena je u zgradi

nekadanjeg konvikta. U njoj se nalazi stalni postav; galerija
radova uenika i studenata i njihovih nastavnika. Galerija posjeduje preko 1500 umjetnina, poevi od slikara starih majstora
(17-19. stoljee), preko klasika i majstora hrvatske moderne, do
90

skulptura suvremenog likovnog izraza. Izlobe su stalno posjeene sa velikim brojem turista, ipak, brojani intenzitet nije
biljeen.
6. KULTURNE MANIFESTACIJE

Najvea kulturna manifestacija je 15. kolovoza Velika

Gospa, na kojoj se okupi veliki broj lokalnog stanovnitva kao i
iz ostalih prostora BiH i Hrvatske i znaajan broj posjetitelja iz
inozemstva meu kojima prednjae iseljenici iz ovih krajeva, a
ive u Europi, Americi i Australiji. Tada je organiziran itav niz
kulturnih dogaanja sa sajmom gdje se mogu nabaviti razliiti
domai proizvodi i suveniri.
Svake godine, odvija se kulturna manifestacija Brijeka zvona utemeljena 1999. godine gdje se organiziraju knjievne
veeri, kazaline predstave, koncerti, slikarska kolonija i izlobe. Dobro su posjeene sa stranim i domaim gostima. Kulturno-umjetniko drutvo Didak koje u svom sastavu ima kulturno umjetniko drutvo, kao i amatersko kazalite, koje tijekom
godine prireuje kulturne manifestacije koje privlae znaajan
broj domaih i stranih gostiju. Srednja glazbena kola Matica
Hrvatska, osim obuke polaznika najmanje dva puta godinje
organizira skupove na kojima se prezentira uspjenost polaznika u muzikom obrazovanju kojima prisustvuju u veem broju i
znaajan broj posjetitelja. HKD Napredak organizira tijekom godine takoer odreene manifestacije, posebno knjievne veeri,
kao to je npr. i tradicionalna veer na spomen pjesnika iz ovih
krajeva A.B. imia. Tijekom godine organiziraju se i razne manifestacije u obliku Gastro i vinske izlobe koje su takoer vrlo
posjeene, a na rijeci Litici i Mostarskom blatu i Blidinjskom
jezeru organiziraju se i dani lova. Organizirana je i vinska cesta
koja sve vie privlai turiste, jer su vina iz ovih krajeva poznata i
vrlo kvalitetna (Mikuli: 2008).
7. SELEKTIVNI OBLICI TURIZMA NA
IROKOBRIJEKOM PODRUJU

Kao jedan od oblika selektivnom turizma, u ovom prostoru je mogunost planinarenja i obuke planinara na najveoj litici u jugoistonoj Europi, Veliki Kuk na 1 000 m n/v. Za sada tu
uglavnom dolaze planinari amateri, no mogla bi se organizirati i
kola planinarenja. Takoer se tu nalaze i drvene kue, nekadanje stoarske nastambe, koje predstavljaju odreenu specifinost
(atrakciju) koju su stoari napustili a sada se pretvaraju
91

u vikendice. Ovaj prostor obiluje i ivotinjskim svijetom (medvjed, vuk, lisica, divokoza) tako da bi se
mogao organizirati i lovni turizam. Za sada jo nije
organiziran, ali postoji lovouvarska sluba koja se
bori protiv krivolova.
Osim ovih oblika selektivnog turizma na brdsko-planinskom prostoru, posebno parku Blidinje, postoje i jo neki oblici selektivnog turizma i u samom gradu i okolici kao: vjerski
turizam (za vrijeme crkvenih praznika, posebno Velike Gospe),
lovni turizam na rijeci Litici, Mostarskom blatu, Blidinjskom
jezeru, gastro i vinske izlobe. Svake godine u samom mjestu,
irokom Brijegu, odvija se gastro manifestacija gdje se prezentiraju razni kulinarski specijaliteti. Organizira se godinje najmanje dva puta vinski i gastro festival gdje se prezentiraju razna vina
karakteristina za ovo podneblje. Takoer je uvedena i vinska
cesta koja povezuje i nekoliko drugih centara ovog prostora i
nudi turistima znatnu ponudu autohtonih vina (Mikuli: 2008).

U ovom prostoru otapanjem leda sa planine vrsnice

stvorila se masivna dolina izmeu vrsnice i Vran planine, gdje
se lociralo Blidinjsko jezero na 1184 m.n/v. Oko njega uspijeva
razna gusta vegetacija, od listopadnih do crnogorinih, a posebno je znaajan endemski bor Pinus leuco dermis. Tu se nalazi raznovrsna vegetacija koja se moe upotrijebiti u obliku sakupljanja
ljekovitog bilja. Nadalje, na spomenutom prostoru se nalazi veliki broj srednjovjekovnih steaka koje turisti razgledavaju prilikom posjete. Svake godine doe znaajan broj turista iz SAD-a,
Kanade, srednje Europe, kao i susjednih zemalja. Osim zimskog
skijalinog turizma i ljetnog, na ovom planinskom prostoru postoje i neki oblici turizma koji se poinju razvijati, ali bi se jo vie
mogao pospjeiti uz bolju organizaciju i promidbu. Kao selektivni oblici turizma, ovdje bi se mogao razvijati lov i planinarenje, a zbog specifinog planinskog zraka i ljeilini turizam (respiratorni organi).

8. DOSADANJI REZULTATI TURISTIKE VALORIZACIJE

Prema dostupnim podacima koji se nesistematski

prate kako kod dravnih slubi, tako i kod privatnih turistikih
djelatnika, metodom intervjua i kratkim anketama dolo se
ipak do odreenih pokazatelja. Prethodno pobrojane ustanove
nemaju potpunih podataka o broju posjetitelja niti pokazatelje
novanih prihoda, jer se ne naplauju ulaznice nego posjetitelji
daju priloge prema svome nahoenju.
Na glavnom turistikom prostoru, tj. u planinskom dijelu osnovan je Park prirode Blidinje gdje je izgraeno preko 1
500 kua za odmor, iji su vlasnici uz domae stanovnitvo mahom i iz Hrvatske, posebno Dalmacije (Slika 6). Broj smjetajnih kapaciteta koji se iznajmljuju tijekom godine iznosi oko 350
leaja. U samom prostoru izgraen je skijaki centar na Risovcu
sa ski liftovima i ureenim skijakim stazama gdje se tijekom
zime turisti skijaju i u koli skijanja obuavaju. Odvijaju se i razni
seminari i predavanja, a okolno stanovnitvo dolazi na dnevne
i vikend izlete te se organiziraju rukovi, proslave i sline manifestacije. Osim toga, ljeti je takoer znaajan turizam, a ljudi
dolaze zbog istog zraka, etnje u intenzivnom vegetacijskom
prostoru. Najvee mogunosti ovog prostora su oblici selektivnog turizma koji se odvija tijekom godine i to ljetni i zimski turizam u planinskom dijelu.

92

Slika 6. Skijaki centar Blidinje Ski&Nature Park

Izvor: URL5

9. ZAKLJUAK

Opina iroki Brijeg i njezina ira okolica ne spada u

znaajniji atraktivniji prostor za razvoj turizma, tj. nije na morskoj obali, a ni u onim planinskim prostorima kao to su Gorski kotar u Hrvatskoj, Alpe u Sloveniji, Francuskoj, vicarskoj i
slino. Ipak se mogu razvijati neki turistiki oblici, a vezano za
odreene ustanove i kulturne manifestacije koje one organiziraju tijekom godine. U irem prostoru, na planinskim dijelovima
abulje, Vrana i vrsnice, koje su povezane sa prometnicama
sa samim mjestom postoje velike mogunosti za organiziranje
turizma tijekom cijele godine. Stoga, ovdje treba jo dosta raditi
na organizacionom i promidbenom faktoru, uvesti odreenu
kontrolu i stalnu statistiku slubu. Turistika zajednica i organi
uprave Opine vezani za gospodarstvo svoje aktivnosti trebaju
podii na vii stupanj aktivnosti kako u privlaenju veeg broja
93

turista tako i praenju novanih rezultata. Raznim promidbenim, slikovnim materijalima izii i na europsku ponudu putem
turistikih sajmova i raznih drugih manifestacija koji se odvijaju
u tim zemljama pa i na taj nain uiniti dostupnim ovaj prostor.
Nadalje, opinu iroki Brijeg danas karakterizira i nizak
stupanj razvijenosti drugih, s turizmom povezanih, uslunih
djelatnosti. U tom je smislu, s trinog i turistiko prostornog
aspekta, potrebno pristupiti identifikaciji, adekvatnoj valorizaciji i postupnom aktiviranju vrijednog, a trenutno nedovoljno
iskoritenog turistikog potencijala. Rije je ponajvie o dobro
ouvanoj i diversificiranoj resursnoj osnovi koja omoguava
razliita turistika iskustva i doivljaje, osobito u segmentu etno-eko, ruralnog, vjerskog, izletnikog i turizma tzv. specijalnih
interesa. Mogunosti razvoja i valorizacije su brojne, a temelje
su uglavnom na postojeim kulturno-povijesnim znamenitostima, arheolokim nalazitima te spomenicima (pretpovijesne
gomile, ostaci antikog grada Mokriskika, ruevine srednjovjekovnog grada u Borku, steci, najstarija do sada poznata crkvena
graevina u ovom kraju). U obzir svakako valja uzeti i blizinu atraktivne jadranske obale, poznatog svetita u Meugorju te Park
prirode Blidinje. Turistiku ponudu na podruju opine dodatno
bi moglo upotpuniti i osnivanje malih obiteljskih gospodarstava
s turistikom ponudom.
Literatura

94

Izvori

Podaci Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje,

Mostar, 2011. godine.

Popis stanovnitva i stanova 1971., Delatnost rezultati po naseljima i optinama, knjiga X., Savezni zavod za statistiku, Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija, Beograd, 1974.

Prostorni plan opine Litica za period 1985.-2000. godine, Urbanistiki Zavod BiH, Sarajevo, Decembar 1990. godine.

Statistiki godinjak BiH 1982., Republiki zavod za statistiku, SR

BiH, Sarajevo, 1982.

Statistiki godinjak BiH 1972., Republiki zavod za statistiku, SR

BiH, Sarajevo, 1971.

iroki Brijeg, Izmjene i dopune Urbanistikog plana, broj elaborata:

965, broj radnog naloga: 9446/1, Zagreb, srpanj 2000.

URL1:
http://www.tz-sirokibrijeg.com/Zemljopisni%20polozaj.
htm (15. 4. 2014.)

URL2: http://www.jabuka.tv/u-sirokom-brijegu-odrzan-ribolovnispin-kup-listica-2014/

(15. 4. 2014.)

URL3:
http://www.sirokibrig.com/sirokibrig.com.opsirnije.asp?
ID=2410 (15. 4. 2014.)

Dugandi, Ivan (2003) irokobrijeka batina, iroki Brijeg, 3746.

URL4: http://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0iroki_Brijeg (15.7.

2014.)

Gali, Jelica, (2012) Stanovnitvo i naselja opine iroki Brijeg od

1948. do 2011. godine, Suton, iroki Brijeg, 47-48.

URL5:
2014.)

MacCannell, Dean (1976) The Tourist: a new theory of the leisure

class, New York: Shocken Books, 137-176.

Mikuli, Grgo (2008) Regija Hercegovine turistiki vodi, iroki

Brijeg-Zagreb, 78-93.

Muller, Hansruedi (2004) turizam i ekologija, Masmedia, Zagreb,

88-92.

Nejami, I. (2005): Demogeografija: stanovnitvo u prostornim

odnosima i procesima, kolska knjiga, Zagreb,157-164.

Wertheimer-Baleti, A. (1982) Demografija: Stanovnitvo i ekonomski razvitak, II. Izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Informator,
Zagreb, 288-289.

http://www.blidinje.net/detaljno.aspx?id=31928

(17.7.

95

UDK: 374.71:316.32

VISOKO OBRAZOVANJE I GLOBALIZACIJA

Prof. ddr. Sc. Milenko Kundaina
SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: kundacina.milenko@gmail.com

Marina Ili
Uiteljski Fakultet u Uicu Univerziteta u Kragujevcu
Kragujevac, Srbija
E-adresa: marinailic@hotmail.rs
SAETAK: Veza visokog obrazovanja i globalizacije je viestruka i opire se

jednoznanim tumaenjima. U procesu globalizacije dolazi do transformisanja sistema visokog obrazovanja i univerziteta kao najvanije visokokolske
institucije. Implikacije i protivrenosti uvedenih promena u sistemu visokog obrazovanja u Srbiji upuuju na opti zakljuak da se reformisan sistem
visokog obrazovanja nalazi na mei izmeu lokalnog i globalnog okruenja
i trita, a da svojoj praksom ostvarivanja i primenom direktiva Bolonjske
Deklaracije alje nejasne poruke koje dodatno zamagljuju viziju kojoj tei
i praenje efekata zapoetih reformskih procesa. Sa pozicije trenutnih resursa i potencijala univerziteta u naoj zemlji, pre svega kadrovskih i materijalnih, Bolonjski proces moemo posmatrati kao adekvatan model visokog obrazovanja za izazove procesa globalizacije. Meutim, to ne znai
mehaniko preuzimanje i prihvatanje obrazaca i reenja generisanih u
sistemima visokog obrazovanja zemalja lanica Evropske Unije. U procesu
globalizacije engleski jezik postaje dominantni jezik usmene i pisane komunikacije, ime postaje vaan kapital, izraz moi i dominacije u oblasti
visokog obrazovanja.
Kljune rei: visoko obrazovanje, globalizacija, Bolonjski proces, engleski jezik
97

UVOD

Globalizacija kao fenomen postoji od kada postoji

ljudsko drutvo, o emu svedoe brojni primeri iz blie i dalje
prolosti u razvoju ljudske civilizacije kada je usled imperatorskih nastojanja u osvajanju novih teritorija dolazilo do ekonomskog, politikog, kulturnog, religijskog proimanja razliitih
naroda i nacija. Na konceptualnom i idejnom planu globalizacija
je novijeg datuma. Prema navodima pojedinih autora sam pojam je osmiljen 60-tih godina XX veka (Miloevi, 2007) i prvi
put upotrebljen u oblasti ekonomije (elik & Gmleksiz, 2000).
Razmatranje odnosa i meusobne povezanosti visokog obrazovanja i globalizacije namee potrebu za jasnim odreenjem pojma globalizacije, tim pre to iroku upotrebu pojma globalizacija u poslednjim decenijama prati opte neslaganje oko samog
znaenja.
Gidens (Gidens, 1998: 69; prema: Joksi, 2007: 128)
globalizaciju odreuje kao intezifikaciju drutvenih odnosa na
svetskom planu, koja povezuju udaljena mesta na takav nain
da lokalna zbivanja uobliavaju dogaaje koji su odigrali kilometrima daleko i vice versa. Ne samo da dogaaji svetskih
razmera utiu i menjaju svakodnevni ivot, ve i dogaaji iz
lokalnog okruenja mogu imati svetske razmere, globalne posledice. Rotenberg (Rothenberg, 2003: 1) globalizaciju definie
kao ubrzavanje i inteviziranje interakcije i integracije meu
ljudima, kompanijama, vladama i razliitim nacijama. Danilo
. Markovi (2007: 7) pod globalizacijom podrazumeva proces
stvaranja jedinstvenog planetarno-ekonomskog, politikog i
kulturnog prostranstva u uslovima dominacije neoliberalizma i
svetskog kapitalizma. Prema Suziu (2010: 2), globalizacija je
ekonomski, kulturni, komunikacioni i tehnoloki proces pribliavanja i proimanja nacija i civilizacija. Nijedna prethodno
izdvojena definicija globalizacije ne sadri eksplicitno informaciju o moguim pravcima delovanja globalizacije. Aksiom to su
ljudi bliskiji, bolje se razumeju moe se suoiti sa suprotnim aksiomom to su ljudi bliskiji manje se razumeju jer bliskost moe
da proizvede nesporazume i konflikte, ak i u krajevima koji su
najrazvijeniji (Morin, 2002: 104). Pored shvatanja globalizacije
kao procesa povezivanja ljudi u svim oblastima drutvenog ivota, u strunoj literaturi su primetna shvatanja globalizacije kao
projekta kojima dominantne sile, pre svega, SAD, ele da ostvare
uticaj u svim sferama drutvenog ivota. Tako, pojedini autori globalizaciju izjednaavaju sa amerikanizacijom, pozapadnjavanjem i vesternizacijom. Tako posmatrano dvojako tumaenje
98

globalizacije objanjava se injenicom da je globalizacija, s jedne

strane, zakonomeran istorijski proces proistekao iz pozitivnih
razvojnih civilizacijskih tekovina, a s druge strane, ideoloki
projekat globalizam iji je cilj nametanje univezalnih modela
organizacije drutveno ekonomskih aktivnosti, kako bi se ostvarila maksimizacija profita i zadrao privilegovan status finansijske oligarhije (orevi, 2013: 24).

U ovom radu razmatrae se pitanja odnosa
visokog obrazovanja i globalizacije, sa posebnim osvtom na
promene u sistemu visokog obrazovanja pod uticajem globalizacije, Bolonjski proces kao mogui model visokog obrazovanja
u kontekstu globalizacije i uticaj procesa globalizacije na upotrebu engleskog jezika u visokom obrazovanju. Odabrana pitanja za
prikaz i analizu omoguuju da se celovitije sagledaju specifinosti i najee dileme odnosa globalizacije i visokog obrazovanja
u Srbiji u odnosu na iskustva i kritike ocene njihovog odnosa u
stranim zemljama.
1. PROMENE U SISTEMU VISOKOG OBRAZOVANJA U
USLOVIMA GLOBALIZACIJE

ivimo u eri globalizacije u kojoj su visokokolske ustanove kljune i neophodne za razvoj drava i stvaranje globalnog
drutva. Postoji konsenzus meu autorima da u uslovima globalizacije sistem visokog obrazovanja karakteriu brojne promene,
protivrenosti i dileme (Bok, 2005; Kuli, 2008; Kwiek, 2001;
Nikoli, 2011). U uslovima globalizacije gotovo svi segmenti visokog obrazovanja su transformisani. Ipak, pojedine promene
sistema visokog obrazovanja se posebno izdvajaju, poput: promena u finansiranju sistema visokog obrazovanja, shvatanju obrazovanja i znanja, i nastavnim programima.
Finansiranje visokog obrazovanja predstavlja jedan od
kljunih problema u gotovo svim zemljama u razvoju, a posebno
u zemljama u tranziciji. Pod uticajem trinih sila globalizacije
dolo je do smanjenja dravnog i poveanja privatnog finansiranja (Bok, 2005; orevi, 2008). Teret finansiranja visokog
obrazovanja se sve vie pomera sa drave na samog pojedinca,
ostavljajui brojne negativne posledice. Kao posledica toga
produbljuje se jaz izmeu bogatih i siromanih i poveavaju
neujednaenosti u ve neujednaenim drutvima, a u odreenim
sluajevima dovodi u pitanje jednako pravo svih na kvalitetno
obrazovanje. Mandel i Goldsmit (2003; prema: orevi, 2008)
ukazuju na tendenciju da univerziteti u Kanadi sve vie postaju
99

ustanove koje se finansiraju putem fondacija i korporacijskog

kapitala. To dalje implicira da se predstavnici akademske
zajednice moraju upravljati prema ugovorima sklopljenim sa
sponzorima i da sposobnost da privuku kapital nadilazi njihove
akademske kvalifikacije. Kao posledica uticaja multinacionalnih
korporacija na sistem visokog obrazovanja mogu se pojaviti
pritisci monopolistikih snaga u promovisanju i odravanju
odreene istraivake paradigme, pogleda na svet i odreenih
vrednosti. Nisu retki sluajevi kada multinacionalne kompanije
utiu na rezultate istraivanja univerzitetskih naunika (Bok,
2005).
iroj naunoj javnosti poznat je sluaj Beti Dong sa
Univerziteta u Kaliforniji u San Francisku, stipendiskinje jedne
farmaceutske kue, koja je testirala efikasnost sintroida sa
njegovim mnogo jeftinijim zamenima dokazavi da ne postoje
bitne razlike u dejstvu, osim u ceni. Preputena sebi, bez podrke
univerziteta izborila se da nakon sedam godina publikuje
rezultate svojih istraivanja.
Odravanjem monopola u visokom obrazovanju nipodatavaju se razliitosti i smanjuju mogunosti drugih visokoobrazovnih institucija da postanu meunarodno konkurentne.
Problemi proizili iz velikog upliva korporacijskog kapitala u rad
univerziteta nisu tipini za sistem visokog obrazovanja u Srbiji.
Meutim politika finansiranja visokog obrazovanja u Srbiji otvara druge dileme. Porast broja samofinansirajuih studenata na
dravnim fakultetima, kao posledici nepovoljnih ekonomskih
prilika u zemlji i nedovoljnom ulaganju u visoko obrazovanje,
dovodi do uestalih studentskih protesta i trajkova. Za razliku
od trajkova i protesta omladine irom sveta, protesti omladine
u Srbiji i ostalim zemljama u tranziciji su ei, po obuhvatu
uesnika manji i usmereni, pre svega, na uske grupne interese,
ree dovodei u pitanje Bolonjski proces (Novakovi, 2014).
Meutim, nain finansiranja predvien Strategijom razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine kao eklektiki spoj postojeeg
naina finansiranja sa novim inicijativama, moe ubrzo stvoriti
povoljne pretpostavke za sve vei uticaj privatnog kapitala, ije
nekritiko prihvatanje moe ostaviti brojne negativne implikacije po sistem visokog obrazovanja u celini.
Pod uticajem procesa globalizacije znanje postaje roba
koja se nudi na globalnom tritu i vredi onoliko koliko moe
da se proda, a obrazovanje najpogodnije sredstvo promovisanja i
odravanja globalistikih vrednosti (Kwiek, 2001; Nikoli, 2011).
Kvik (Kwiek, 2001: 33) govori o tendenciji u visokom obrazovanju
100

da se znanje prodaje na tritu kao to preduzea prodaju svoju

robu, oznaavajui taj trend terminom koorporacijski univerziteti. Na taj nain, univerziteti irom sveta postaju primorani
da se takmie na globalnom kapitalistikom tritu i angauju
u preduzetnikim aktivnostima kako bi se odrali u sve nesigurnijem svetu. Meutim, elja za profitom privatnih vlasnika
moe da smanji kvalitet znanja i nastave na fakultetima i degradira obrazovni proces (Bok, 2005; Kwiek, 2001). elja za
profitom, na primer, u Kanadi je doprinela sve veem ukidanju fakulteta drutvenih nauka i umetnosti jer roba koju ovi
fakulteti proizvode manje stvara profit. Manjak ili nedostatak
interesa vlasnika privatnog kapitala da finansiraju projekte i razvoj drutvenih nauka stvorio je opasnu situaciju u kojoj sirova snaga (tehnologija) nema adekvatnu intelektualnu podrku
(filozofiju) (orevi, 2013: 18). S druge strane, zavisnost od
donacija i korporacijskog kapitala onemoguava univerzitete
da kritiki preispituju postojee modele drutvene organizacije
(orevi, 2013). Komercalizacija visokog obrazovanja, odnosno sve uestaliji napori univerziteta da nastavnim, istraivakim
i ostalim delatnostima profitiraju, upozorava Bok, mogu dovesti
u pitanje vrednosti potrebne za ouvanje poverenja u nastavnike i univerzitet. Bok (2005) navodi primere pojedinih amerikih
univerziteta koji su rtvujui kvalitet na utrb profita upisivali i stipendirali pojedince talentovane za sport iako su njihova
akademska postignua bila ispod nacionalnog proseka. U takvim
okolnostima, dovodi se u pitanje vrednost i korisnost znanja.
Iz perspektive sistema visokog obrazovanja u Srbiji vrednost i
korisnost znanja i obrazovanja se dovode u vezu sa situacijom
nestabilnog trita rada kada veliki broj studenata sa baelor i
master diplomom ne mogu pronai posao u svojoj struci ili imaju
male anse za zaposlenje? Da li se u Srbiji visoko obrazovanje
stie samo radi diplome? Rezultati istraivanja sprovedenog u
okviru CONGRAD Tempus projekta 2013. godine pokazuju da
je mnogo vei procenat diplomiranih studenata (57,8%) naao
zaposlenje nakon studiranja, nasuprot onima koji su studirali po
novom, reformisanom programu (30,8%) (Iliji, 04.09.2014a).
Ipak, procenat nezaposlenih na nivou celog uzorka iznosi 21%,
to je meu najveima u Evropi. Pokazalo se da je najvea zaposlenost kod onih koji su studirali informatiku, matematiku, arhitekturu, graevinstvo, biznis, menadment i administraciju,
dok je najvea nezaposlenost kod onih koji su studirali biologiju, ekologiju, medicinu, sport i fiziko vaspitanje. Rezultati ovog
istraivanja, kao i sline statistike analize u potpunosti korespondiraju postojeem stanju u sistemu visokog obrazovanja,
koji karakteriu brojne tekoe i problemi: nedovoljno usklaeni
101

nastavni programi sa potrebama drutva i trita rada, neefikasnost studiranja, podvojenost teorije i prakse, pad motivacije studenata za uenjem.

Tabela 1. Pozitivni i negativni efekti procesa globalizacije na sistem visokog obrazovanja

(prema: Meyer, Bushney & Ukpere, 2011)
Pozitivni efekti

Negativni efekti

Promene u nastavnim programima visokog obrazovanja, a pre svega, u rekonstrukciji kurseva i programa koji odgovaraju tritu rada predstavljaju posebnu grupu promena koje
su se desile na visokobrazovnim institucijama. Postoji trend razbijanja nekadanjih nastavnih predmeta koji su trajali godinu
dana ili dve na vie uskostrunih nastavnih predmeta i kurseva,
kao i trend uvoenja novih obrazovnih sadraja. Na primer, na
nastavnikim, uiteljskim i pedagokim fakultetima uvedeni su
sadraji o inkluzivnom obrazovanju, graanskom i ekolokom
vaspitanju. Pojedini autori smatraju da se promenama u nastavnim programima ugroavaju obrazovni sadraji koji su se
tradicionalno smatrali vrednim i da se sve vie gube opti sadraji
(orevi, 2008; Nikoli, 2011). Promene u kurikulumu vezane
su za intezivniju modernizaciju nastavnih metoda posredstvom novih informacionih tehnologija. Promenama u nastavnim
metodama studentima se omoguuje poloaj aktivnih uesnika
i vea participacija u diskusijama. Na taj nain, menja se priroda
odnosa i komunikacije izmeu studenata i profesora u pravcu
vee saradnje kao bitan korak ka ostvarenju pristupa usmerenog
ka studentu i ishodima obrazovanja.

univerziteti mogu da imaju pozitivnu ulogu u

obrazovanju globalnog graana

komercalizacija visokog obrazovanja

Prethodna razmatranja o promenama koje su se desile

u sistemu visokog obrazovanja podstiu na razmiljanje o moguim pravcima delovanja procesa globalizacije, tj. o moguim
pozitivnim i negativnim efektima uticaja globalizacije na sistem
visokog obrazovanja. U Tabeli 1 predstavljeni su mogui pozitivni i negativni efekti procesa globalizacije na sistem visokog
obrazovanja, nastali kao revidirana verzija kritikog osvrta Mejera, Bunija i Jukpera (Meyer, Bushney & Ukpere, 2011) i naih
promiljanja o ovom vanom segmentu visokog obrazovanja.

motiv za profitom u odreenim sluajevima naruava

kvalitet, tradicionalne vrednosti i kritiko razmiljanje
akademske zajednice
visoko obrazovanje funkcionie u nacionalnim sistemima
vei broj ljudi moe biti osnaen visokokolskim
visokog obrazovanja i generalno je predmet lokalnih
kvalifikacijama
potreba
pozitivni odnosi izmeu profesora mogu unaprediti kruta socijalna struktura i jake nacionalne kulture u
nauku, istraivanje i inovacije
pojedinim zemljama ometaju ili se opiru globalizaciji
profesionalizacija u visokom obrazovanju

proirivanje inovativnih visokoobrazovnih programa koji koriste studentima

elitistina priroda visokog obrazovanja se nastavlja

(siromani su u nepovoljnom poloaju)

mogunost sticanja meunarodno priznatih kvalifikacija

tekoe u primeni meunarodne mobilnosti studenata i

nastavnika

globalizacija stvara povoljno okruenje za elektron- dominantne globalne vrednoste se ire i mogu da ugroze
sko uenje
obeleja lokalne kulture
globalni, zapadni imperijalizam je stvoren kada su
uestvovanje na meunarodnim aktivnostima
najbolji univerziteti (SAD, Velika Britanija) ojaali, a
poveava globalnu reputaciju univerziteta
slabiji univerziteti oslabili jer nemaju resurse za izazove
globalizacije
nastavno osoblje na ne-zapadnim univerzitetima naglasak na istraivanje vie odgovara potrebama bogapostaje sigurnije u meunarodnoj komunikaciji
tih nego zemalja u tranziciji
porast stranih studenata dopronosi veim finansijskim sredstvima na univerzitetima

mnoge redakcije asopisa su iz zapadnih zemalja promoviui engleski jezik kao globalni, to moe da odbije
pristupe i perspektive iz drugih zemalja

univerziteti se globalno rangiraju to utie na

meunarodni ugled institucije

kritike i primedbe na raun valjanosti meunarodnog

sistema za rangiranje univerziteta
rad za korporacije usmerene ka profitu odbija akademsdoprinosi realizaciji ideje jednakog prava svih na
ko osoblje od legitimnih akademskih funkcija (profesori
kvalitetno visoko obrazovanje
kao preduzetnici)
podie se nivo stanarda i ishoda u visokom obrazo- globalizacija je proirila jaz izmeu bogatih i siromanih
vanju
zemalja
globalizacija trai holistiki pristup u istraivanjima tendencija odliva mozgova iz siromanih zemalja

Osvrt na prethodno izdvojene mogue efekte procesa

globalizacije u oblasti visokog obrazovanja ukazuje na potrebu
svake zemlje da stvori strategiju globalizacije visokog obrazovanja sa jasnim ciljevima, uz preispitivanje sopstvenih mogunosti
i ogranienja na putu ka procesu globalizacije visokog obrazovanja. Za proces reformisanja visokog obrazovanja potrebno
102

103

je imati na umu listu moguih efekata procesa globalizacije kao

referentni okvir. Na nivou svake zemlje oni koji pokreu reformske procese visokog obrazovanja moraju poi od toga ta
ele postii reformom i ta sve mogu da oekuju nakon implementacije reformskih procesa. Ako imamo sliku o tome ta sve
moemo oekivati, u kojim pravcima moemo ii jasnije moemo razraditi konkretne akcione planove, nosioce aktivnosti, njihove odgovornosti i postupke evaluacije reformskih procesa.
2. BOLONJSKI PROCES KAO ODGOVOR SISTEMA VISOKOG
OBRAZOVANJA NA IZAZOVE PROCESA GLOBALIZACIJE

Bolonjskom Deklaracijom (The Bologna Declaration of

June 1999: Joint declaration of European Ministers of Education)
usvojenom 1999. godine od strane 29 ministara prosvete evropskih zemalja definisano je est ciljeva usmerenih ka izgradnji
kompatibilnog, koherentnog i uporedivog sistema visokog obrazovanja u Evropi: a) usvajanje sistema uporedivih diploma; b)
usvajanje sistema obrazovanja sa dva ciklusa (diplomskog-Bachelor i postdiplomskog-Master); c) uspostavljanje sistema kredita
i prenosa bodova (ECTS); d) promovisanje mobilnosti studenata
i nastavnika; e) promovisanje evropske saradnje u obezbeivanju kvaliteta visokog obrazovanja; i f) promovisanje evropske dimenzije u visokog obrazovanju. Tim stratekim dokumentom
otpoinje nova etapa u razvoju sistema visokog obrazovanja u
Evropi na izazove procesa globalizacije. Bolonjskom Deklaracijom treba da se proiri svest o zajednikim vrednostima i pripadnosti evropskom kulturnom i drutvenom prostoru, olaka
mobilnost studenata i nastavnog osoblja kroz priznavanje diploma i uspostavljeni sistem kredita i prenosa bodova, prui prilika studentima da upoznaju obrazovanje iz drugih nacionalnih i
kulturnih perspektiva i povea meunarodna konkurentnost evropskog sistema visokog obrazovanja (Benton, 2007; orevi,
2008; Markovi, 2007).
U procesu stvaranja jedinstvenog sistema visokog
obrazovanja u Evropi dve dileme su od posebnog znaaja. Prva
dilema je vezana za odnos lokalnog i globalnog, a druga za odnos
kulturne standardizacije i kulturne/nacionalne razliitosti sistema visokog obrazovanja. Ove dileme su iznedrile dve grupe
shvatanja (Telegina & Schwengel, 2012). Prvu grupu ine zagovornici kontrolisanja visokog obrazovanja od strane nacionalnih
drava, kojima je cilj da visoko obrazovanje veu za nacionalne,
ekonomske i kulturne interese. Drugu grupu shvatanja ine zagovornici vee uloge trinih snaga u visokom obrazovanju, kojima
104

je cilj da visoko obrazovanje odvoje od direktne kontrole nacinalnih drava. Telegina i vengel (Telegina & Schwengel, 2012) izdvajaju kontradiktornu prirodu visokog obrazovanja u Evropi. S
jedne strane, univerziteti u Evropi su koncipirani i finansirani od
nacionalnih drava da doprinose nacionalnoj kulturi i da budu
slubu drave. S druge strane, kapital je uvek bio vaan element
filozofije visokog obrazovanja u Evropi. Zbog svoje kontradiktorne prirode, evropski model visokog obrazovanja se naao na
granici izmeu humanizma i instrumentalizma.
Direktive Bolonjske Deklaracije razliito su primenjivane u razliitim zemljama u skladu sa politikim, socijalnim,
ekonomskim i kulturnim prilikama, kao i specifinostima nacionalnih sistema visokog obrazovanja. U nastavku teksta osvrnuemo se kjune promene u sistemu visokog obrazovanja
primenom Bolonjske Deklaracije u Srbiji i nekim inostranim
zemljama.
Razmatrajui implikacije Bolonjskog procesa po sistem
visokog obrazovanja u Rusiji, Telegina i vengel (2012) ukazuju na karakteristike sistema visokog obrazovanja nasleenog iz
perioda Sovjetskog Saveza: dravnu kontrolu nad institucijama
visokog obrazovanja, slabu trinu orijentaciju, centralizovano
upravljanje i finansiranje, odgovornost drave za zaposlenje
diplomiranih studenata. Sa Bolonjskim procesom, prema ovim
autorima, u sistemu visokog obrazovanja u Rusiji dolo je do
promena u kurikulumu, veoj autonomiji institucija, diversifikaciji, ekspanziji visokog obrazovanja, porastu kolarina na
dravnim fakultetima. Vanu ulogu u modernizaciji visokog
obrazovanju Rusiji imale su meunarodne institucije kroz finansiranje projekata za podsticanje konkurentnosti na meunarodnom tritu. Kao rezultat takvih mera podsticanja, Rusija je
ostvarila skroman udeo na meunarodnom tritu od 2 odsto.
Prema oceni ovih autora, Bolonjski proces je doveo do divergentnih rezultata. irenje demokratskih vrednosti, veu autonomiju
fakulteta, veu decentralizaciju prati nedovoljna motivisanost i
strunost nastavnog osoblja, nedovoljni resursi za meunarodne
aktivnosti, nedovoljno poznavanje engleskog jezika od strane
nastavnog osoblja i disproporcija ponude i potranje.
Implementacija Bolonjskog procesa u Srbiji se odvija
u specifinim okolnostima uslovljenim drutveno-politikim,
ekonomskim prilikama i karakteristikama starog sistema visokog obrazovanja. Postojee stanje visokog obrazovanja u Srbiji karakteriu zapoeti reformski procesi, te otuda analize
i ocene stanja u visokom obrazovanju ne mogu biti konane.
105

Reformski procesi u oblasti visokog obrazovanja u Srbiji, najpre, su obuhvatili donoenje zakonske osnove (npr., Zakon o
visokom obrazovanju, 76/2005; Zakon o visokom obrazovanju,
99/2013; Zakon o izmenama i dopunama zakona o visokom obrazovanju, 99/2014), potrebne za usaglaavanje sa sistemom visokog
obrazovanja u Evropi, a nakon toga su odreivani strateki ciljevi visokog obrazovanja. Naravno, svi ti procesi bili su praeni
uestalim izmenama i promenama zakona i podzakonskih akata. Meutim, svaki put je izostajala jasna filozofija obrazovanja,
vizija visokog obrazovanja, konkretizacija i operacionalizacija
stratekih ciljeva sistema visokog obrazovanja. Donoenjem
Strategije razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine uinjen je
znaajan korak ka prevladavanju slabosti prethodno usvojenih
dokumenata i nejasnoa pojedinih zakonskih odredbi. Ovu
strategiju sainjavaju jasna razvojna opredeljenja koja se sastoje
u usmerenosti strukture obrazovnih i istraivakih aktivnosti
ka zadovoljenju razvojnih potreba drutva i trita, otvorenosti
sistema za sve kroz kvalitetno visoko obrazovanje, poveanju
uea populacije sa visokim obrazovanjem, ostvarivanju
misije celoivotnog uenja, i radu na podizanju regionalnog
i meunarodnog ugleda i konkurentnosti. Strategijom je
predvieno postavljanje ishoda uenja studenata (znanja,
vetina, kompetencija) u fokus implementacije Bolonjskog
procesa. Pored toga, meu znaajnijim izmenama predvienim
strategijom posebno se izdvajaju unapreivanje upisne politike
kroz kvaliteniji prijem i selekciju kandidata, unapreivanje nastave, istraivakog rada nastavnika, uspeha studenata, efikasnosti studiranja, modernizacija studijskih programa usaglaenih sa
savremenim tokovima naunog, tehnolokog i ekonomskog razvoja, podravanje veeg korienja e-uenja, podsticanje razvoja
poslovnih inkubatora kojima se nastavnicima i svrenim studentima omoguuje osnivanje firmi, formiranje intra-univerzitetske
i inter-univerzitetske mree kroz akreditovane interdisciplinarne, multidisciplinarne i transdisciplinarne programe i projekte, modernizacija upravljanja, menadmenta i poslovne administracije, unapreivanje meunarodne otvorenosti i mobilnosti
nastavnika i studenata. Za svaki segment sistema visokog obrazovanja koji treba unaprediti postavljeni su strateki ciljevi,
konkretne mere i akcije potrebne za njihovo ostvarivanje i indikatori potrebni za praenje njihovog napretka. Iako je Strategija razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine doneta sa namerom
da postojee stanje u visokom obrazovanju prevodi u projektovano i oekivano, praksa ostvarivanja Bolonjskog procesa ukazuje na brojne tekoe i protivrenosti odreenih reenja predvienih strategijom. Izneemo samo neke od njih. U trenutku
106

kada je postalo jasno da parcijalizovana znanja nisu odriva za

razvoj drutva interdisciplinarni i multidisciplinarni pristup
u sistemu visokog obrazovanja se svodi na ponudu izbornih
predmeta iz srodnih nauka i njihovih sastavnih naunih disciplina i jako mali broj interdisciplinarnih i multidisciplinarnih
istraivanja. Sistem visokog obrazovanja u Srbiji karakterie
i nedovoljna saradnja ili odsustvo saradnje i zajednikih projekata profesora razliitih nauno-strunih oblasti, ak i unutar
samih fakulteta. Takoe, na nivou samih fakulteta i posebnih
studijskig grupa nije do kraja reena dilema odnosa teorijskih
i praktinih znanja, to u nekim sluajevima dovodi do njihove
potpune odvojenosti. Neusklaenost ponude i potranje, kao
i veliki broj diplomiranih studenata na tritu rada (orevi,
2008) nameu sledee pitanje: da li su visokokolske institucije
u Srbiji usmerene globalnom tritu ili funkcioniu kao ustanove
za lokalno trite? Zapravo, nije do kraja jasno koji su strateki ciljevi naeg sistema visokog obrazovanja. Ako je cilj visokog
obrazovanja da ono bude u slubi drave nije jasno za koje se
lokalno trite pripremaju studenti i zato se ne preduzimaju
konkretne mere ka usaglaavanju ponude i potranje za visokoobrazovnim kadrom. Koliko su institucije visokog obrazovanja u
Srbiji okrenute globalnom tritu? Za potrebe te analize poi
emo od indikatora usmerenosti fakulteta ka globalnom tritu,
koje su predloili Mejer, Buni i Jukpere: broj meunarodnih aktivnosti, broj nastavnika priznatih kao globalni strunjaci, broj
akademskog osoblja sa doktorskim kvalifikacijama, broj meunarodnih publikacija, broj meunarodnih sporazuma saradnje,
broj meunarodnih akreditovanih kurseva, broj stranih studenata, stepen zadovoljstva studenata studiranjem, rangiranje
univerziteta u svetu, zarade nastavnog osoblja. Premda analiza
svakog indikatora prevazilazi okvire ovog rada treba napomenuti da postojee stanje ostvarivanja visokog obrazovanja u Srbiji,
prema ovim parametrima, ukazuje na nedovoljnu spremnost
fakulteta da krenu izvan nacionalnih granica ka konkurentnosti
na meunarodnom tritu. Postojee, iako obeavajue inicijative razmene studenata i nastavnog osoblja, kao i mere preduzete
ka privlaenju veeg broja stranih studenata i konkurisanju i
uestvovanju u meunarodnim aktivnostima ne ukazuju na potpunu opredeljenost sistema visokog obrazovanja ka globalnom
tritu.
Prethodno razmatranje ukazuje da Bolonjski proces
moe predstavljati adekvatan model visokog obrazovanja za izazove procesa globalizacije. Za sisteme visokog obrazovanja u zemljama poput Srbije Bolonjski proces je, pre svega, velika prilika
107

i ansa da se sistem visokog obrazovanja reformie, osavremeni

i modernizuje. Univerziteti u Srbiji imaju razliite potencijale da
se transformiu i odgovore na potrebe lokalnog trita i da deluju preko nacionalnih okvira u globalnom okruenju. S obzirom
da univerziteti u Srbiji ne raspolau kadrovskim i materijalnim
potencijalima kojima bi razvijali samostalnu strategiju sistema
visokog obrazovanja usmerenu ka globalnom okruenju time se
Bolonjski proces vidi kao pogodna prilika da univerziteti krenu
izvan nacionalnih okvira. Meutim, to ne znai nekritiko prihvatanje i preuzimanje reenja i obrazaca razvijenih u zemljama
Evrope. Iskustva institucija visokog obrazovanja koje su postala
korporacijske ustanove i snage monopolitistikih snaga dodatno opominju na kritiko promiljanje o tome kakav sistem visokog obrazovanja u Srbiji elimo. Posmatrano iz ugla lokalnog
okrenja, u interesu razvoja drave je unapreen i modernizovan sistem visokog obrazovanja kao stub daljeg individualnog i
socijalnog razvoja.
3. UTICAJ GLOBALIZACIJE NA UPOTREBU ENGLESKOG
JEZIKA U SISTEMU VISOKOG OBRAZOVANJA

Pitanje uticaja procesa globalizacije na upotrebu engleskog jezika u sistemu visokog obrazvanja posebno se aktualizuje u poslednjoj deceniji XXI veka (Benton, 2007; Martin & Siry,
2011; Meyer, Bushney & Ukpere, 2011). Martin i Siri (Martin
& Siry, 2011) istiu da poznavanje engleskog jezika predstavlja vaan kapital, koji pojedincima i grupama obezbeuju pristup globalnoj zajednici, kao i da nedovoljno poznavanje engleskoj jezika moe ograniiti njihovo uee u globalnoj zajednici.
Mejer, Buni i Jukpere (2011) apostrofiraju negativne aspeke
uticaja engleskog jezika na sisteme visokog obrazovanja irom
sveta, koji odbija i stavlja u neravnopravan poloaj predstavnike
akademske zajednice, kojima engleski nije maternji jezik ili se
njim ne slue.
Dominaciji engleskog jezika u svim sferama drutvenog ivota, pa i u oblasti visokog obrazovanja doprineli su brojni razlozi, od kojih su neki posledica zakonomernog civilizacijskog razvoja, a neki direktna konsekvenca procesa globalizacije.
Nesporna je injenica da je najveem broju ljudi engleski maternji jezik, kao i da su mnoge bive britanske kolonije zadrale engleski jezik u upotrebi. Istovremeno, to je jezik koji se najee
izuava kao prvi strani jezik od prvog ciklusa obrazovanja. U
akademskim krugovima engleski jezik je centralni jezik za komunikaciju i nastavu u mnogim zemljama irom sveta, ak i u onim
108

zemljama gde nije maternji jezik (Martin & Siry, 2011). Analizirajui etiri relevantna asopisa Martin i Siri (2011) su izveli
zakljuak da je veina publikacija od autora iz zemalja u kojima
je engleski maternji jezik i autora iz zemalja bivih britanskih
kolonija u kojima se engleski jezik zadrao. Pored toga, sva etiri
asopisa odabrana za analizu se objavljuju u zemljama engleskog govornog podruja. ak i letimian pregled najrelevantnijih
asopisa sa SSCI liste potvruje njihov zakljuak.
U uslovima globalizacije engleski jezik se sve vie posmatra kao alat za odravanje politike i ekonomske moi i dominacije irom sveta (Martin & Siry, 2011). Iz te perspektive, nije
teko zakljuiti da se u najboljem poloaju nalaze zemlje u kojima je engleski maternji jezik (Velika Britanija, SAD, Kanada,
Australija). Namee se pitanje: koje su implikacije dominantnog
uticaja engleskog jezika na ideje i shvatanja autora iz zemalja
koji ne pripadaju engleskom govornom podruju? Sigurno da
bi upotreba jednog jezika u velikoj meri doprinela racionalnom
i ekonominom uenju stranog jezika i olakala komunikaciju
izmeu predstavnika akademske zajednice. Meutim, ta bi se
u tom sluaju desilo sa jezicima drugih naroda, pre svega malih
naroda koji imaju prevashodnu potrebu da ouvaju tradiciju kroz
maternji jezik. Ipak, sasvim je jasno da se u uslovima pokrenutih
globalizacijskih procesa ideje, shvatanja i rezultati istraivanja ne mogu popularisati i iriti na ostatak globalnog sveta na
srpskom jeziku jer bi time bili dostupni i razumljivi malom broju ljudi u akademskim krugovima. Postaje jasno da objavljivanje
preglednih i originalnih priloga na engleskom jeziku predstavlja
najadekvatniji nain popularisanja sopstvenih ideja i shvatanja,
ukljuivanja u globalnu zajednicu i reavanja problema izazvanih
procesima globalizacije. Dominantnom upotrebom engleskog
jezika u akadamskim krugovima postajemo uskraeni za sve publikacije koje nisu date na engleskom jeziku, dovodi se u pitanje
opstanak periodika u zemljama koje ne pripadaju anglosaksonskom govornom podruju, a koje takoe, publikuju kvalitetne
naune priloge i okupljaju najrelevantnije i najpriznatije strunjake u svojim oblastima. Pored toga, dovodi se u pitanje jedna od
najvanijih vrednosti koju je iznedrio XXI veka, a ija se sutina
ogleda u saznanju da je izvor bogatstva ljudskog roda u razliitosti i raznovrsnosti ideja, shvatanja, jezika, kultura i stvaralata.
Ostaje dilema: da li oni koji doprinose ili zagovaraju intezivniju
upotrebu engleskog jezika u akademskoj zajednici pokazuju neosetljivost za ostale jezike ili samodovoljnost engleskog jezika?
Ako uzmemo u obzir injenicu da se tradicija jednog naroda uva
kroz maternji jezik postaje jasno koliko su potrebne intezivnije
109

mere kontrolisanja dominantnog uticaja engleskog jezika u

oblasti visokog obrazovanja i kritiko preispitivanje pojedinih
inicijativa koje su otpoele na pojedinim fakultetima irom sveta
o uvoenju kurseva, koji se sluaju i polau na engleskom jeziku.
ZAKLJUAK

U strunoj literaturi se izdvajaju dva najea znaenja globalizacije: a) globalizacija kao proces proirivanja, produbljivanja i inteviziranja interakcije meu ljudima u svim oblastima drutvenog ivota: politici, ekonomiji, kulturi, obrazovanju;
i b) globalizacija kao amerikanizacija svetske kulture i dominacija Sjedinjenih Amerikih Drava u svim oblastima drutvenog ivota. Prvo, najee izdvajano znaenje pojma globalizacije smatramo adekvatnim, dok drugo izdvojeno shvatanje
smatramo pojednostavljenim i redukcionistikim gledanjem na
proces globalizacije i jednim od moguih negativnih efekata globalizacijskih procesa.
Postoje razliita svatanja o odnosu visokog obrazovanja i globalizacije. Veza globalizacije i visokog obrazovanje je
viestruka i opire se jednoznanim tumaenjima. Ipak, najvei
broj autora smatra da globalizacija ima pozitivne i negativne
efekte po visoko obrazovanje. Obrazovanje je vano sredstvo ostvarivanja i razvijanja globalne zajednice. Globalizacija u
oblasti visokog obrazovanja proiruje mogunosti potovanja i
upoznavanja razliitih kultura i nacija, podstie holistiki pristup u reavanju globalnih problema, afirmie novu informacionu kulturu, doprinosi ostvarivanju ideje jednakog prava na visoko obrazovanje svim socijalnim i starosnim grupama. S druge
strane, globalizacija u sistemu visokog obrazovanja moe doprineti uniformnosti i oponaanju tuih modela. Razlike u potencijalima, resursima i kontekstualnim okolnostima sistema visokog
obrazovanja razliitih zemalja prevashodni su razlog postojanja
pozitivnih i negativnih aspekata procesa globalizacije u visokom
obrazovanju.
U procesu globalizacije dolazi do transformisanja sistema visokog obrazovanja i univerziteta kao najvaijih institucija
budueg razvoja drutva. Reformom sistema visokog obrazovanja uvedene su mnoge promene u organizaciji, radu, finansiranju
fakulteta, vrednovanju rada i uspeha nastavnog osoblja i studenata, razumevanju znanja i obrazovanja, nastavnim programima. Meutim implikacije i protivrenosti uvedenih promena na
fakultetima upuuju na opti zakljuak da se reformisan sistem
110

visokog obrazovanja nalazi na mei izmeu lokalnog i globalnog

okruenja i trita, a da svojoj praksom ostvarivanja i primenom direktiva Bolonjske Deklaracije alje nejasne poruke koje dodatno zamagljuju viziju kojoj tei i praenje efekata zapoetih
reformskih procesa. Sa pozicije trenutnih resursa i potencijala
univerziteta u naoj zemlji, pre svega kadrovskih i materijalnih,
Bolonjski proces moemo posmatrati kao adekvatan model visokog obrazovanja za izazove procesa globalizacije. Meutim, to
ne znai mehaniko preuzimanje i prihvatanje obrazaca i reenja generisanih u sistemima visokog obrazovanja zemalja lanica
Evropske Unije. U procesu globalizacije engleski jezik postaje
dominantni jezik usmene i pisane komunikacije, vaan kapital,
izraz moi i dominacije u oblasti visokog obrazovanja. Poto se
kroz jezik uva tradicija i identitet jednog naroda potrebno je
preduzimanje vee kontrolisanosti uticaja engleskog jezika na
sve sfere u visokom obrazovanju. Tendencija uvoenja kurseva
na engleskom jeziku moe da ugrozi ouvanje kulturnog identiteta jednog naroda. Fakulteti koji su ve preduzeli takve inicijative treba da preispitaju svoje odluke sa stanovita doprinosa/
gubljenja vlastitog jezika i kulture.
Literatura

Benton, Z. E. (2007). Globalization and self-determination: Educational perspectives. International Journal of Educational Policies,
1(1), pp. 21-32.

Bok, D. (2005). Univerzitet na tritu: komercijalizacija visokog

obrazovanja. Prevela s engleskog Jovana Popovi. Beograd: Clio.
(Originalni rad objavljen 2003.).

Bologna Declaration of 19 June 1999: Joint declaration of the European Ministers of Education. Retrived September 8, 2014 from
the World Wide Web: http://www.ehea.info/Uploads/about/BOLOGNA_DECLARATION1.pdf

orevi, B. (2008). Globalizacija i kola i obrazovanje. Pedagoka

stvarnost, LIV, br. 9, str. 827-841.

orevi, I. LJ. (2013). Ljudska bezbednost: Globalni kontekst i

primena u Srbiji. Beograd: Institut za uporedno pravo i Dosije studio.

elik, V. & Gmleksiz, M. N. (2000). A critical examination of

globalization and its effects on education. Firat niversitesi Sosyal
Bilimler Dergisi, 10(2), pp. 133-144.

Iliji, S. (04.09.2014). ta su na(uili), a ta sad rade? Prosvetni

pregled, LXX, . 21, . 6.

111

112

Joksi, M (2007). Globalizacija uzroci, posledice, dileme i

iskuenja; U Pavievi, V. (ur.), Zbornik radova Beogradske otvorene kole, str. 127-140. Beograd: Dosije.

Kuli, R. (2008). Globalizacija i Bolonjski proces. Pedagogija,

LXIII, br. 4, str. 527- 539.

Kwiek, M. (2001). Globalization and Higer Education. Higer Education in Europe, 26(1), pp. 27-38.

Markovi, D. . (2007). Globalizacija obrazovanja; U Godinjak

Srpske akademije obrazovanja, 2, str. 7-38. Beograd: SAO.

Martin, S. & Siry, K. (2011). Network of Practice in Science Educational Research: A Global Context. Journal of Research in Science Teaching, 48(6), pp. 592-623.

Meyer, M., Bushney, M. & Ukpere, W. I. (2011). The impact of

globalization on higer education: achieving a balance between local
and global needs and realities. African Journal of Business Management, 5(15), pp. 6569-6578.

Doc. dr. sc. Marijana eibovi

MIloevi, B. (2007). Globalizacija i obrazovanje. Politika revija,

XIX, br.1, str. 217-226

Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,

Morin, E. (2002). Odgoj za budunost, sedam temeljnih spoznaja

nunih u odgoju za budunost. Zagreb: Eduka (Originalni rad objavljen 2000.).

Nikoli, R. (2011). Globalizacija obrazovanja kroz Bolonjski proces u visokom obrazovanju. U: Gojkov, G. i Stojanovi, A. (ur.).
Daroviti u procesu globalizacije, str. 506-514. Vrac: Visoka kola
strukovnih studija za obrazovanje vaspitaa Mihajlo Pavlov.

Novakovi, N. G. (2014). Globalizacija, globalizacija obrazovanja i

Bolonjska deklaracija. Teme, XXXVIII, br. 1, str. 285-295.

Rothenberg, L. E. (2003). Globalization 101, The Three Tensions of

Globalization. Retrived September 10, 2014 from the World Wide
Web: http://www.global.org/issues/176.pdf

Strategija razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine, Slubeni

glasnik RS, 107/2012.

Suzi, N. (2010). Globalno nasuprot nacionalnom vaspitanju: lana

dilema. Meunarodni nauni skup Mogunosti nacionalnog vaspitanja u vreme globalizacije odran 8. aprila 2010. Ur. Deni Sunica. str. 51-66.Vranje: Uiteljski fakultet.

Telegina, G. & Schwengel, H. (2012). The Bologna Proces: prospectives and implications for the Russian university. European
Journal of Education, 47(1), pp. 37-49.

Zakon o visokom obrazovanju, Slubeni glasnik RS, 76/2005.

Zakon o visokom obrazovanju, Slubeni glasnik RS, 99/2013.

Zakon o izmenama i dopunama zakona o visokom obrazovanju,

Slubeni glasnik RS, 99/2014.

UDK: 32:378(497.6)

ISTINA I LAI O AKADEMSKOJ ZAJEDNICI BOSNE I

HERCEGOVINE

SVEUILITE HERCEGOVINA

Bijakovii, Bosna i Hercegovina

E-adresa: marijanasecibovic@yahoo.com
SAETAK: Nemogue je uspostaviti standarde, podizati kvalitet i oekivati
kvalitet u vremenu partijske birokratije, vladine birokratije i njene tenje
da odluke donosi sama bez znanja i uticaja akademske zajednice. Izmanipulisana javnost i okupirani mediji su najvei saveznici vlasti. Zavisnost
od vlasti onemoguava uspostavljanje iskrene i spontane komunikacije.
Komunikacija je jednosmerna, razgovor je neravnopravan. Ovako jednosmerna, podrazumeva razgovor jaeg sa slabijim, pametnijeg sa manje pametnim, iskusnijeg sa manje iskusnim. A kod nas u visokom obrazovanju
to izgleda ovako ministri obrazovanja su jai od akademske zajednice
jer imaju politiku mo, inteligencija je merljiva kategorija i o njoj neemo
diskutovati, a istina je da se ministri ne mogu ba pohvaliti iskustvom u
visokom obrazovanju. Epilog ovakvog stanja je vulgarizacija sistema, izazivanje haosa i irenje dezinformacija koje su produkt ogromnog neznanja
i nerazumevanja. Vulgarizacija sistema otvara pitanje drutva diploma. Korupcija je pratei element vulgarizcije koja izaziva nezadovoljstvo kako u
akademskoj zajednici, tako i meu mladima. Produbljuje se jaz na tritu
rada i otvoreno je bolno pitanje svakog ozbiljnog drutva odliv mozgova. Ovako poremeeni odnosi vode optoj drutvenoj neizvesnosti i produbljivanju drutvene krize koja neminovno otvara pitanje kulture, etike i
morala. Ba kako Hana Arent govori politika i istina su u prilino loim
meusobnim odnosima.

Kljune rei: politika mo, komunikacija, istina, obrazovanje

113

UVOD

Govoriti o istini i lai u akademskoj zajednici, u ovom

sluaju Bosne i Hercegovine, nemogue je a ne komparirati itav
prostor bive Jugoslavije. Ukljuivanje itavog prostora nije al
za prolim vremenima, kao ni politiki zanos, ve istina da se
raspadom velike drave nije nita dobilo, samo se puno izgubilo.
Izgubio se ivot, kao najvrednija tekovina drutva, izgubila se
porodica kao elija drutva koja iznad svega ima vaspitnu ulogu.
Pa ta je onda ostalo? Kod onih koji su preiveli, ostale su elje
za nekim mirnijim putevima, nada za boljim sutra i vera u Boga
ili u sebe da se istraje na putu koji ne da ne obaava nita, ve
samo otvara rane seanja, ali i boli za neim to je moglo biti,
a nije bilo, niti e biti. Trenutak koji je opredelio ovakav naslov
je zapravo samo sublimacija jednog vremena sa proivljenim
iskustvima koje ivi u meni. Izmetena iz svoje matice,
osloboena emocija, mogu komparirati i donositi svoje sudove.
Ne bojim se polemike, jer sam nauila da injenina istina kao i
sve druge istine, odluno zahteva da bude priznata i ne doputa
debatu...1 Ne mogu zauteti jer sam iva, ne plaim se javne
rei jer bi to znailo prihvatanje kolektivizma koje se ba ne
moe pohvaliti svesnou. Ozren unec govorei o istaknutom
filozofu Danku Grliu i o vremenima koja su tragala za znanou
i istinom, zapaa da se svet promenio. ... drutveni i duhovni
ivot postali su neprepoznatljivi u odnosu na vrijeme prije
dvadeset godina. Jedna od dobrih i vjerovatno spasonosnih
strana ljudske naravi je prilagodljivost novome; bez te bismo
se sposobnosti, osobito u vremenu brzih i drastinih promjena,
nali ubrzo paralizirani i bez mogunosti sudjelovanja, pa
ak i preivljavanja. Ali prilagodljivost novome nosi u sebi i
opasnost da se u kontinuiranom, gradualnom prilagoavanju
izgubi iz vida ishodite, naa nekadanja uvjerenja, nadanja i
stremljenja, te da sadanjost postane samoopravdana norma iju
prirodnostmoramo prihvatiti kako bismo odrali barem privid
naeg trajnog identiteta, pa makar pritom morali falsificirati
vlastitu prolost2
Godinama izuavam dela Hane Arent i ne mogu, a i
ne elim da poreknem da sam pod izuzetnim dojmom njenog
dela Istina i lai u politici. Ivan Vejvoda piui predgovor za
knjigu3 ukazuje na dva naina miljenja Hane Arent: prvi, koji
je stvarno politiki, jer je usmeren ka raspravi i meu graanima
1
Hana Arent, Istina i lai u politici, Filip Vinji, Beograd, 2004. Str. 37.
2
Ozren unec, Za umjetnost Zbornik radova u ast Danku Grliu povodom dvadeset godina
od njegove smrti, FF press, Zagreb, 2004., str. 23.
3
Hana Arent, Istina i lai u politici, Filip Vinji, Beograd, 2004.

114

sa razliitim pogledima na zajedniki svet; i drugi, filozofski, jer

je usamljen i usmeren ka istini.4
U ovom tekstu raspravljaemo o utjecaju politike na
kreiranje obrazovanja, kao i njene moi koje otvaraju pitanja
istine i obmane u visokom obrazovanju, utjecaju medija na
javnost, kao i utjecaja akademske zajednice na neobrazovanu
javnost i svesnu manipulaciju radi postizanja svojih ciljeva. Pria
o drutvu koje sutinski eli da se sakrije pod plat tradicije, o
njegovom licemerstvu i koketiranju s Evropom.
1. VREME SAVEZNIK ILI PROTIVNIK

Prolo je neto vie od dve decenije od raspada

Jugoslavije. Elitni kompleks pripadnosti Evropi nije doneo
puno dobrog. Utopijska obeanja naih usreitelja zavrila
su se loe. Podaci koji su javnosti dostupni govore da je oko
130.000 ljudi ubijenih i nestalih, oko 116.692 izbeglica, a 23.231
interno raseljenih, silovano oko 60.000 ena, prema podacima
Istraivako-dokumentacionog centra5, ubijeno je 3.372 dece,
od ega najvie u Sarajevu i istonoj Bosni. Provala iracionalne
mrnje, zloini, nasrtanja na ljude, klanja, etniko ienje, kraa
imovine - nema racionalnog objanjenja. Po miljenju amerikog
filozofa Riarda Bernstina, sutinu politike filozofije Hane Arent
ini kritika radikalnog zla. Daje nam deo odlomka sa poslednjih
stranica knjige Izvori totalitarizma, gde Hana Arent sumira
svoju uasnu priu o erupciji totalitarizma u dvadesetom veku
i izjavljuje: Sasvim je u skladu sa itavom naom filozofskom
tradicijom to to ne moemo da pojmimo radikalno zlo; ovo
vai i za hriansku teologiju, koja je ak i avolu dala nebesko
poreklo, i za Kanta, jedinog filozofa koji je, skovavi izraz
radikalno zlo, morao makar da pretpostavi njegovo postojanje,
mada ga je odmah racionalizovao u predstavi o izopaenoj zloj
volji, koja bi se dala objasniti razumljivim motivima. Tako mi,
dakle, nemamo nikakvu potporu kada pokuavamo da razumemo
fenomen koji nas suoava sa nadmonom stvarnou i koji rui
sva nama poznata merila. Samo se jedna stvar ini jasnom:
moemo rei da se radikalno zlo pojavilo zajedno sa sistemom u
kom su svi ljudi postali podjednako suvini. Manipulatori ovog
sistema veruju u sopstvenu suvinost koliko i u suvinost svih
drugih, a totalitarni delati su tim opasniji to ne haju za to da li
su i sami ivi ili mrtvi, da li su ikada iveli ili moda nikada nisu
ni roeni. Fabrike leeva i peine zaborava opasne su zato to
se danas, sa sve veom prenaseljenou i sa sve veim brojem
4
Isto, str. 13.
5 http://www.slobodnaevropa.org/content/broj_stradale_djece_bih /2051022.html

115

beskunika, mase ljudi stalno smatraju suvinim, bar sa strogo

utilitarnog stanovita. Politike, drutvene i ekonomske
tendencije irom sveta su u dosluhu sa totalitarnim institucijama
koje slue tome da ljude ine suvinima. Arent dalje iznosi
upozorenje: Totalitarne ideje mogu itekako da nadive pad
totalitarnih reima; njihova iskuenja e se javljati kad god se
uini nemoguim da se politika, drutvena ili ekonomska beda
ublai na nain dostojan oveka.6 Vukain Pavlovi ukazuje
da Hana Arent koren radikalnog zla ne trai u ljudskoj prirodi
i njenim grekama ve u osobenom totalitarnom politikom
poretku.7
U Dosijeu Rat i brojevi, Ozren Kebo skreui panju
na snagu brojeva, govori Naalost, znamo da esto nije tako: i
brojevi su podloni manipulacijama, raznovrsnim, manje ili vie
prikrivenim ciljevima i ciljanim iskrivljavanjima.8
Nakon svog ovog uasa, strahota, neshvatljivosti,
neopravdanosti, prezira i mrnje, trebalo je poistiti svoja
dvorita, kako Viktor Igo kae dosta je ljudi koji nas upropauju
zato to su toboe spasioci.
Put koji smo eleli ili pak mislili da je to jedini i pravi
put, napokon se otvorio. Evropa je bila spremna. Zapad je bio
faciniran fascinacijom istonoevropskih aktera zapadnom
demokratijom. Meutim, ono pravo pitanje je ime smo mi
to bili zaista fascinirani? Slobodom govora, hipi pokretima,
velikim neboderima, skupim automobilima, nekim uurbanim
licima koji nikako da stignu na svoja odredita? Jesu li to nas
u odreenom trenutku preplavili filmovi koji su imali za cilj da
pokau neki drugi svet? Da li je ovde re o slepom verovanju da
je Zapad svet blagostanja? Ne daj Boe da prizovemo istoriare
da nas vrate civilizaciji. Zar zapadna civilizacija jednom ve
nije opadala i propala? Najl Ferguson, jedan od najuglednijih
britanskih istoriara postavlja pitanje Da li su opadanje i propast
pratea sudbina i ove Zapadne civilizacije? U demografskom
smislu, stanovnitvo zapadnjakih drutava odavno je manjina
stanovnitva sveta, ali se danas jasno smanjuje.9 Svaka dalja
rasprava bi otvorila ozbiljna sukobljavanja Istoka i Zapada, no
na nau alost ili na nau sreu, kod nas ne postoji jo toliko
razvijena politika zrelost ili svest, za zadiranjem u duboku
6
Riard Bernstin, Refleksija o radikalnom zlu: Arent i Kant, u: Daa Duhaek & Obrad Savi,
ed.,Zatoenici zla: Zavetenje Hane Arent, Beogradski krug&Centar za enske studije, 2002., op.cit., str.
77.
7
Vukain Pavlovi, Politika mo, Zavod za udbenike, Beograd, 2012., str. 217.
8 http://www.media.ba /bs/ratni-zlocini-magazin/dosije-rat-i-brojevi
9

116

Najl Ferguson, Civilizacija, Slubeni Glasnik, Beograd, 2013., str.

41.

prolost. Kako Ferguson kae I mada je ta prolost gotova, iz

dva razloga je nezamenljiva za nae razumevanje o tome ta
doivljavamo danas i ta je pred nama sutra i u nadalje.10
Mi danas vidimo samo jedan put, samo jedno mogue
ureenje, mi danas teimo demokratiji. Ne videi drvee od
ume, grevito se borimo da uspostavimo demokratiju, iako
nam sa Zapada poruuju, nema demokratije bez kapitalizma. I
tu se otvara pitanje naeg znanja o demokratiji. Verujemo da ona
podrazumeva samo institucionalno ureenje, a i to je razumljivo
jer komunizam nije svima davao podjednaka prava. Meutim,
jesmo li spremni na potovanje odreenih vrednosti, kao to su
kultura dijaloga, tolerancija... ta je sa zahtevom demokratije
koji insistira na politikoj kulturi? Institucionalno ureenje nije
teko sprovesti jer Evropa pomae u modernizaciji, ali ovaj drugi
aspekt ide znatno sporije. I sada nakon dvadeset tri godine od
raspada bive Jugoslavije, mi se ni u jednoj od novostvorenih
drava ne moemo podiiti kulturom politiara, ne ponaaju
se ba kao prave demokrate. Nije vidljiva spremnost za bri
razvoj. U mentalitetu naroda ovog prostora je krutost, rigidnost,
samoljublje. Ako bi zali i u Dvornikovievu Karakterologiju
Jugoslovena, verovatno bi dobili sve odgovore, a samim tim
pomogli i onima kojima teimo da nas razumeju.
Upravo taj raskol izmeu naih posmatraa koji
pokuavaju da nas uvedu u red i nas kao aktera koji nismo
ba svesni zadataka koji se pred nas postavljavaju, implicira
i raskol u pojmu demokratije. Boris Buden je miljenja da
se taj pojam raspada na ideal koji se oito nikada ne moe
dosegnuti i na nesavrenu realnost to od njega odstupa11. Istie
promiljanje istaknute slovenake filozofkinje, Jelice umi
Rihe, da demokratija moe biti trezvena ili naivna. Trezvenog
demokratu vide kao nekoga ko je potpuno svestan nesavrenosti
demokratske stvarnosti. On ima i predstavu o potencijalu za
poboljanje inferentnu demokratskom sistemu i takorei ne gubi
ni jedno ni drugo iz vida, ni stvarnost ni ideal, ali je u poziciji da
ih diferencira i da ideal uvek iznova podvrgava ispitu realnosti.
ini se da se demokratska trezvenost sastoji u tom zuzdavanju
demokratskih ideala.12 Na drugoj strani je naivni demokrata
koji mea svoju idealnu sliku o demokratiji sa njenom realnou.
Upravo je ta utopijska pria o demokratiji iskoriena od strane
nemutih politiara kao sredstvo manipulacije nad ovim jadnim,
napaenim narodom.
10
11
21.
12

Isto, str. 14.

Boris Buden, Zona prelaska: o kraju postkomunizma, Fabrika knjiga, Beograd, 2012., str.
Isto, str. 22.

117

Epilog raspada Jugoslavije asocira me na Krvavu bajku,

Desanke Maksimovi ..od istih bolesti svi pelcovani i svi umrli
u istom danu. Bilo je to u jednoj zemlji seljaka na brdovitom
Balkanu.... Nae bolesti su: erupcija nacionalizma, paganstvo,
promaene investicije, loe zavrene privatizacije, korupcija u
zdravstvu, pravosuu, iz dana u dan sve vei broj nezaposlenih,
lutanja u obrazovnim reformama.
Radio Slobodna Evropa je radila na temu Dvadeset
godina od pada bastiona prema Zapadu13. O stanju u svojim
drava govorili su politiki i ekonomski analitiari, ugledni
profesori univerziteta, nekadanji lanovi vlada. Ovde emo
pomenuti samo neke od njih kako bi doarali alegoriju uruenog
drutva. Zoran Stojkovi, profesor na Fakultetu politikih nauka
u Beogradu, kae da je Srbija nakon dve decenije tranzicionog
tumaranja jo uvek slaba, nedovrena, u kandama klijentelizma,
monopola i partijskim nagodbama zarobljena drava. Istoriar
Dubravko Lovrenovi, istie da je pad komunizma kao zavretak
jedne i ulazak u drugu istorijsku epohu, umesto da pokrene
napred, vratio Bosnu i Hercegovinu daleko u prolost....tako je
pad Berlinskog zida prije 20 godina, po mom dubokom uvjerenju,
nas vratio 100 i vie godina unatrag, da utvrdimo gradivo koje
smo preskoili u XX stoljeu (D. Lovrenovi). Iz strunog ugla
o poraavajuem stanju u privredi govorila je Svetlana Ceni,
ekonomski analitiar. Bosna i Hercegovina je ula u tranziciju, a
da pre toga nije uspostavljen pravni sistem, niti smo imali obuene
menadere, poslovne ljude koji znaju poslovati u slovima trine
ekonomije, nego se krenulo u privatizaciju po svaku cenu, a da nita nije
uraeno u uspostavi pravnog sistema, pravne drave, funkcionalne
drave, njenih funkcionalnih institucija, koje bi mogle da zatite
imovinu, da smanje nivo kriminala i korupcije koji je zaista pratio
itav taj proces tranzicije. Hrvatska koja u trenutku kada je tema
raena, bila pred ulaskom u EU, samim tim imala je najvie i pomaka
na bolje, ali svi sagovornici su sloeli u jednom , najvie zamerki ima
na prava iz rada. Profesor Branko Caratan sa Fakulteta politikih
znanosti kae: Uspostavljen je funkcionirajui viestranaki
sustav i uveden je tip liberalne demokracije. Meutim, u praksi to je
nedovren projekt. Postoji puno pukotina, puno nedovrenih tema u
praksi...Problem za tranzicijske zemlje je prije svega u tome to su
one morale prihvatiti trinu ekonomiju, a istovremeno su upale u
socijalne probleme. Trina ekonomija je otvorila socijalnu provaliju.
Stari sistem socijalne zatite je bio uniten, a novi nije bio stvoren.
Tako su tranzicijske zemlje imale konzervativniji oblik kapitalizma
nego zemlje zapadne Evrope. Jedino se u Crnoj Gori nita sutinski
13 http://www.slobodnaevropa.org/content/berlinski_zid/1866092 .html

118

nije promenilo. Papirnate reforme se uredno vode usvajen je

veliki broj evropskih normi ali se ne primenjuju. Graani jo uvek
trae reenja za probleme od drave. Sociolog i politikolog Sran
Vukadinovi istie: Ne treba oekivati da tranzicija svijesti
crnogorskog drutva ide tako brzo. Ona jo uvijek ivi u nekom
vremenu od prije dvadesetak godina, kada pojedinac nije bio neka
individua, u smislu da bude nosilac politikog i ekonomskog ivota,
da sam brine o svojoj sudbini, nego je ipak neko brinuo za njega. Tu
su osnovne greke napravljene u crnogorskoj tranziciji. Kada smo
vrili ispitivanja i pitali graane - da li su za promjenu sistema - svi
su bili za, ali iza toga ih nikada nismo pitali - da li su za tranziciju i
potovanje pravne drave, pri emu oni treba da ostanu bez posla.14
2. POLITIKANSTVO I TA NAJOZBILJNIJA STVAR NA SVIJETU

Otvoriti ovu temu znai otvoriti itav lanac

odgovornosti. Pre nego se otvori lanac odgovornosti treba
postaviti pitanje svesti. Jesmo li mi svesna ili nesvesna bia?
inimo stvari, pravimo izbore, donosimo odluke koje pri zdravoj
pameti ne bi doneli.15 Po Frojdu, ovek je nesvesno bie koja nema
mogunost odluivanja, ne donosi racionalne odluke , pa ak i ne
vlada sobom. Na drugoj strani je tradicijsko gledite, po kome je
ovek svesno bie sa slobodnom voljom, mogunou slobodnog
odluivanja i izbora. Ako se suprostavimo Frojdu i stanemo u
odbranu tradicijskom gleditu, kako emo onda dati odgovor Ivi
Andriu na postavljeno pitanje Zato balkanske zemlje ne mogu
da uu u krug prosveenog sveta, ak ni preko svojih najboljih i
najdarovitijih predstavnika?16 Politike elite ovih prostora to ne
dozvoljavaju. Svet je rezervisan za njih. Ali te nae elite mi
opet biramo i od njih pravimo elite. No, ipak ne pripada tu sva
zasluga samo nama, mediji nam puno pomau. Njihova mo je
velika i po njihovoj meri se oblikuje stvarnost. Za mnoge ljude
mediji su jedini nain komunikacije sa spoljnim svetom i zbog
toga im se bezuslovno veruje. Poznati sociolog kulture dr Ratko
Boovi kae da televizija formira ivotne stavove i ivotni stil.
...ne treba zaboraviti da mediji zapravo vie rade za tajnost nego
za javnost. Jer, iza svakog medija stoje neki tajni interesi koji
oblikuju javnost i stvarnost. Problem je u tome to veina ljudi
nije slobodna, nego su ili podanici ili prodanici.17
14
http ://www. slobodnaevropa.org/content/berlinski_zid/1866092.html
15 Kau da postoji negde mesto pravog suda i pune istine. Tu se saznaje i objavljuje sve to je meu
ljudima bilo skriveno i tajno, kazuje se sve to je ostalo preutano i nereeno, ispravlja se sve to je ikad bilo
naopako i krivo...Tu se pitanje ljudskog postojanja pravo postavljai ukoliko zo zavisi od oveka do kraja reava...
Ako postoji, moe li se znati gde je i kako se dolazi do njega? Moe. Ono je meu nama, ovde gde sada stojima.?!?
Ivo Andri, Znakovi pored puta, Sezam Book, Zrenjanin, 2005., str.66
16
Ivo Andri, Znakovi pored puta
17
http:// www.politika.rs/rubrike/Hronika/Mediji-oblikuju-stvarnost-bez-odgovornosti.lt.html

119

Prodali su se politici. Zato? Nisam sigurna da nai

politiiraju uopte znaju ta znai baviti se politikom?! I
nakon dve decenije od raspada Jugoslavije, nismo nauili da
bavljenje politikom nosi linu odgovornost. Prie o neophodnim
promenama i optim interesima sluamo i od opozicije i od
vladajuih, s tim da je trenutna vlast pokazala kako se vre
promene i kakav je opti interes. Na kraju i kada se ujedine u cilju
opteg interesa, opet pobeuje lini interes iznad kolektivnog.
I tako mi dobijemo ministre (franc.: sluga, iz lat.) koji slue
partijama18, a mi sluimo i ministrima i partijama.
2.1 Obrazovanje ta najozbiljnija stvar na svetu
2.1.1 Obavezno obrazovanje u Bosni i Hercegovini

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je imalo

obavezu da podnese Vladi Federacije u toku 2013. godine,
izvetaj Analiza uzroka nepohaanja, naputanja i smanjenja
broja uenika u osnovnim kolama u Federaciji Bosne i
Hercegovine19. Cilj ovakve analize je bio praenje pohaanja
obaveznog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao
i otkrivanje uzroka zbog kojih deca ne pohaaju obavezno
osnovno obrazovanje. Za Analizu korieni su podaci UNICEF-a,
Federalnog zavoda za statistiku, kantonalnih ministarstava
nadlenih za obrazovanje, te relevantni i drugi izvori. Ispitivanje
je pokazalo da u Federaciji Bosne i Hercegovine, 97,2% dece
pohaa obavezno osnovno obrazovanje. Podatak je vrlo priblian
i slian podacima iz regije, meutim, ovo je ve alarm za odgovorne
koji treba da vode rauna o budunosti jedne zemlje. Podaci
pokazuju da oko 20% dece se ne upisuje na vreme (6. godina)
u osnovnu kolu, to se podvodi kao odgoen upis. Razlog za
ovakva neinjenja su ne loa, nego nikakva komunikacija. Kao
da ne postoji komunikacija izmeu vlasti i naroda, jer smisao
komunikacije i jeste sadran u razmeni poruka, ije su funkcije
upozorenje, savet, informacija, ubeivanje, izraavanje miljenja
i uivanje. Kreatori obrazovnih politika alju poruku kolama,
ali od kola ka roditeljima, ka konzumentima se javljaju umovi.
Izostanak komunikacije otvara pitanje kulture, tradicije,
medijske manipulacije idejama i politike indoktrinacije.
Analiza Federalnog ministarstva je dola i do podataka
da i pored stope obuhvata dece osnovnim obrazovanjem u
Federaciji Bosne i Hercegovine, odreeni broj dece ipak ostaje
izvan kolskog sistema. To su kategorije Roma, deca iz ruralnih
podruja i deca sa posebnim potrebama. Deca pripadnici romske
nacionalnosti, su najugroenija kategorija, ak 31% dece romske

18 Vlasti je dostojan samo onaj koji slui Bela Hamva

19
http:// portal.skola.ba/start/LinkClick.aspx?fileticket=buPSsaSWkg8%3D&tabid=54

120

nacionalnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine ne pohaa

osnovnu kolu. Meutim, ono to je zabrinjavajue, a to je odnos
lokalnih zajenica prema ovoj deci. Podaci govore da samo kola
koje su bile obuhvaene ispitivanjem vode evidenciju o broju
dece koja treba da pohaaju obavezno osnovno obrazovanje, a
da samo 1/5 kola vodi evidenciju o broju dece koja su napustila
kolu. Ostale kole misle da to nije njihov problem i ne vode
evidenciju. Ako nije njihov problem, postavlja se pitanje iji
je to problem, iji su problem deca koja nisu u mogunosti da
se obrazuju. I opet pitanje odgovornosti - ko je odgovoran za
nezbrinutu ili naputenu ili neobavetenu decu, ili decu koja
nisu u mogunosti da redovno pohaaju osnovnu kolu?
Iako Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima kae
da je osnovno obrazovanje obavezno, Konvencija o pravima
deteta koja je navedena u Aneksu I Ustava Bosne i Hercegovine,
takoe proglaava osnovno kolovanje obaveznim i besplatnim
za svakoga, i u domaem zakonodavstvu je takoe propisano
da je osnovno obrazovanje obavezno, naa realnost je neto
drugaija.
Ovakav vid reforme, uvoenje devetogodinjeg
obaveznog obrazovanja imao je za cilj reorganizaciju kolskog
sistema radi njegovog to efikasnijeg doprinosa ekonomskom
oporavku zemlje. Tako osavremljen obrazovni sistem je
podrka razvoju demokratije u zemlji, kao i podrka evropskim
integracijama. U demokratiji koju mi danas uivamo, ovakvo
nezrelo ponaanje aktera ukljuenih u obrazovanje se moe
objasniti samo kao oblikovanje mentalnih sklopova iskljuivosti.
U naoj javnosti, svest o obrazovanju jo uvek je optereena
nizom predrasuda. Otvoren i fleksibilan sistem obrazovanja je
u odnosu na izolovane sisteme kompleksniji i zahtevniji za sve
neposredne uesnike kolskog ivota. Dinaminost modernih
drutava, promenljivost potreba korisnika obrazovnih usluga
i novo razumevanje uloge obrazovanja pred nastavnike i
zaposlene u okviru sistema obrazovanja postavljaju zahtev novih
kompetencija. Od nastavnika kao nosee figure obrazovanja, trai
se da budu otvoreni za promene u paradigmama obrazovanja,
ciljevima, formama, sadrajima i metodama nastave i uenja,
naunim saznanjima. Posebno sa velikim izazovom suoavaju se
nastavnici iji se spektar uenika menja i iri ukljuujui decu sa
posebnim potrebama, romsku decu, decu iz zabaenih ruralnih
podruju, prerasle osnovce.20 Oekivanja od nastavnika da u
vremenima ekonomskih turbulencija, ekonomske nestabilnosti
preuzmu odgovornost je ozbiljan zahtev. Neophodno je da
20

Kvalitetno obrazovanje za sve , Ministarstvo prosvete i sporta, Beograd, 2004., str. 42-43

121

informisanje o promenama u obrazovanju vri i obrazovanje

ire javnosti o samom obrazovanju. To zahteva posebno
obrazovanje za odnose s javnou, za koje visoka strunost u
ovoj zemlji jo ne postoji. Verovatno bi uvoenje strukovnih
studija novinarstva, novih programa za obrazovanje novinara
omoguilo uspostavljanje reda u politici izvetavanja.21
Na primeru uvoenja devetogodinjeg obrazovanja,
oito je kako drava koketira sa Evropom, a manipulie sa
javnou.
Analiza je pokazala da se trend upisa u prvi razred
osnovnih kola u federaciji Bosne i Hercegovine za period kolske
2008/9 2012/13. godina, na osnovu zvaninih statistikih
podataka, smanjio za 2.017 uenika u odnosu na kolsku
20012/13. to izraeno u procentima iznosi 8,76%. Suoeni
sa ovakvim podacima ne smemo pasti u zamku politikanstva i
prihvatiti izgovore da je ovaj trend smanjenja iskljuivo problem
smanjenje prirodnog prirataja. Smanjen prirodni prirataj
je zasigurno uslovljen loom ekonomskom politikom, koja
proizvodi socijalu, a ne eljenu socijalnu dravu. Prema Anketi
o radnoj snazi iz 2012. godine, stopa nezaposlenosti mladih u
Bosni i Hercegovini je najvea u Evropi i iznosi 54,3%22 Prema
prirodi stvari, oni su upravo ta kategorija koja treba da planira
porodicu, a dravna politika im to ne onemoguuje. Ulaganje
u mlade je sigurno jedna od najboljih investicija svake drave.
Podsetimo se samo Finske23 ije je sprovoenje reforme opeg
obrazovanja zahtevalo politike kompromise. Erkki Aho,
predsednik Nacionalnog odbora za opte obrazovanje (1973.1991.) u Finskoj, ukazuje na profesora Pauli Kettunen po kome
je Finska izgraena na tri politika ideala: ostavtini osloboenih
seljaka, duhu kapitalizma i utopiji socijalizma. Jednakost,
uinkovitost i solidarnost, osnovna naela tih ideala, spojila
su se u konsenzus koji ih je meusobno obogatio. Erkki Aho
je smatrao da su ta naela koren temelja na kome je zasnovana
finska obrazovna politika. 24
Po Ustavu Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina
je demokratska drava, a po pitanju ljudskih prava i temeljnih
21
Marijana Semi, Odnos tampanih medija prema reformi obrazovanja 2001/2007,
Beotampa i Fakultet za medije i komunikaciju, Univerziteta Singidunum, beogra, 2008.
22
http:// www. fes.ba/files/fes/pdf/publikationen/2013/FES%20-%20studija%20o%20
nezaposlenosti%20-%202013_11_29.pdf
23
Finska je uzeta kao primer zbog odlinog obrazovnog sistema (dosledno izvrsni uspesi na
meunarodnim ispitima uenikih postignua, najmanjim razlikama u uspehu na svetu, podjednako
visokim mestom na lestvici privredne konkurentnosti, korporativne transparentnosti i opte dobrobiti i
kvaliteta ivljenja)
24
Pasi Sahlberg, Lekcije iz Finske, kolska knjiga, Zagreb, 2012., str. 55

122

sloboda koje su Ustavom zagarantovane, Bosna i Hercegovina

bi trebalo da bude i socijalna drava jer jami pravo na privatni
i porodini ivot, dom i potu, pravo za zakljuivanje braka te
osnivanje porodice, pravo na obrazovanje, slobodu miljenja i
izraavanja. Po definiciji socijalne drave je da izmeu ostalog
osigura da svi graani bez razlike statusa ili klasa mogu ostvariti
najbolje mogue raspoloive standarde zavisno od nivoa
socijalnih usluga. Imajui u vidu ove injenice, oito je da se
demokratijom zamagljuju oi javnosti, jer ovo nije demokratija,
ve prevara u ime interesa politikih elita.
2.1.2 Srednje obrazovanje u Bosni i Hercegovini

Govoriti o srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini

je nezahvalno, s obzirom na injenicu da postoji 14 razliitih
obrazovnih politika, koje su u nekim sluajevima i suprostavljene.
Imajui u vidu nadlenosti pojedinih institucija25, pokazuje
se sva slabost kordinacije razliitih subjekata obrazovnih
vlasti. Tako decentralizovan sistem pokazuje niz problema u
hijerarhiji nadlenosti, delegiranju odgovornosti i meusobnoj
komunikaciji. Podeljenost srednjeg obrazovanja na opte i
struno obrazovanje, otvara pravac razvoja od gimnazija ka
fakultetima, a kod strunih kola, postoji mogunost izbora ka
fakultetima ili ka tritu rada. U svakom sluaju, ne mogue je
gimnazije, kao ni srednje strune kole izoptiti iz sfere trita
rada. Gimnazije imaju obavezu stalnog reformisanja, uvoenja
novih programa koji su kompatibilni sa fakultetima i zahtevima
koje diktira svet rada. Federalno ministarstvo obrazovanja
i nauke izradilo je Analizu upisne politike u srednjokolskom
obrazovanju u Federaciji Bosne i Hercegovine s aspekta potreba
trita rada26 za 2013. godinu, gde je konstatovano da je ovakav
vid reforme izuzetno spor u pogledu modernizacije nastavnih
planova i programa. Modernizacija drave, njena orjentacija ka
modernim tehnologijama, utie na inoviranje ciljeva strunog
obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a time se i pribliavamo
evropskim zemljama. Zbog toga struno obrazovanje zahteva
jaanje strunog znanja, sticanja sposobnosti i vetina, kao i
vee fleksibilnosti u savlaivanju zahteva u svetu rada i drutvu,
kako bi bilo to bezbolnije ukljuivanje mladih u modernizaciju
drutva. Prema podacima trita rada, naalost, najvea stopa
nezaposlenosti je meu mladima od 15 do 24 godine i iznosi
25
Ministarstvo civilinih poslova koordinira ovu oblast na nivou drave, kantoni Federacije
su nadleni za srednje obrazovanje, kao i entitet Republike Srpske i Brko Distrikt. U Federaciji svi
kantoni imaju svoje zakone koji reguliu sv enivoe obrazovanja, u RSrpskoj, sve je regulisano entitetskim
zakonodavstvom, Brko Distrikt ima svoje zakone koji reguliu sva etiri nivoa obrazovanja.
26 file:C:/Users/marijana/Downloads/Analiza%20upisne%20politike%20u%20srednjim%20
skolama_Finalna .pdf

123

ak 63,1%27. Prema zbirnim podacima za Bosnu i Hercegovinu,

u strukturi nezaposlenih najvei udeo ine lica sa zavrenim III
stepenom strune spreme 34,82%, zatim slede nekvalifikovani
radnici sa 30, 08%, a zatim lica sa srednjom strunom spremom
IV stepen 25,01%, zatim dolaze lica sa univerzitetskim
obrazovanjem (VSS) 5,51%, polukvalifikovanih radnika
ima 2,11%, lica sa viom strunom spremom (VS) 1,38%,
visokokvalifikovanih radnika ima 0,72% i na poslednjem mestu
su osobe na niom strunom spremom 0,35%.28 Podaci govore
da je najvie nezaposlenih sa III i IV stepom strune spreme, to
znai da iz kole izlaze uenici koji zavravaju na tritu rada,
sa zanimanjima koja nisu potrebna bosansko-hercegovakoj
privredi. Posledino, strukturnoj nezaposlenosti imanentna
je deprofesionalizacija gubitak znanja i osposobljenosti za
rad. Ispravljanje ovakvog stanja zahteva dodatna finansijska
ulaganja u razliite vidove prilagoavanja potrebama rada i
zahtevima poslodavaca. U tom smislu, pokazatelji su jasni da
u Bosni i Hercegovini postoji vie stotina graana koji su, s
obzirom na obrazovni profil zanimanje koje imaju, nezapoljivi
i predstavljaju ozbiljan socijalni problem ne samo lokalnom,
ve i kantonalnom, a na kraju, i dravnom nivou. Istraivanje
Federalnog ministarstva je pokazalo da se srednjokolci u
najveoj meri ne uspevaju zaposliti na poslovima za koje su se
kolovali, to uzrokuje znaajne nedostatke znanja i vetina
potrebnih za obavljanje posla. Ovakva situacija produbljuje
problem nezaposlenosti stvarajui dugoronu nezaposlenost.
Praenje kretanja na tritu rada, preko odgovarajuih institucija
i njihovo analiziranje u funkciji obrazovnih profila, standarda
zanimanja, sadraja programa, uvoenja novih programa,
njihova izmena i prilagoavanje novonastalim potrebama, uslov
je za smanjenje nezaposlenosti i stalno usavravanje znanja.
Za reformu i razvoj strunog obrazovanja, kljuni
koncept je razvoj socijalnog partnerstva. Socijalno partnerstvo
ne sme se shvatiti kao zadovoljavanje forme li imitiranje
razvijenih drava, ve kao obaveza i odgovornost za rezultate,
odnosno posledice odluka za koje se opredeljuju oni koji odluuju.
Ono obezbeuje kvalitet u strunom obrazovanju i povezivanje
sa svetom rada, kao i stvaranja fleksibilnih veza meu socijalnim
partnerima kako na kantonalnom, tako i na dravnom nivou.
Iluzija je da se socijalno partnerstvo moe postii brzo i efikasno.
Odnosi kakvi se u evropi zagovaraju, ovde su u zaecima. Kada
27
Federalni zavod za zapoljavanje: Analiza trita rada i zapoljavanja u Federaciji BiH u 2012.
godini sa procjenama za 2013.godinu, str. 7. (2013).
28
Agencija za rad i zapoljavanje BiH: Istraivanje trita rada u BiH u cilju utvrivanja
usklaenosti obrazovnog sistema sa potrebama trita rada u 2012. godini, str. 14. (2012). str. 13. (2012)

124

je malo vitalne privrede, malo je i partnerstva. Kada su P. Drakera

pitali na koji nain tranziciju pretvoriti u prednost, odgovorio je:
Posmatrajui svaku promenu, pazei na svaku priliku. Promena
je neto to ljudi rade, a hir je neto o emu ljudi priaju.
Potisnuta je injenica da rezultati dolaze od ljudskih delovanja,
ljudskog ponaanja i ljudske motivacije.
Svet rada i svet obrazovanja mogue je povezati
uspostavljanjem komunikacije za koju je vano razumeti poslate
informacije. Informacije uvek nose nova saznanja, u oba smera
treba da budu tane, da stiu na vreme i da budu potpune. ta to
znai u naem sluaju? Da je informacija tana zahteva od sveta
rada jasnu predstavu o potrebama za obrazovnim profilima, a
svet obrazovanja treba da iskae moe li zadovoljiti zahtevima
trita rada i ta je potrebno da bi se zahtevima izalo u susret.
Da informacija stie na vreme, svet rada na vreme treba iskazati
potrebe prema obrazovnom sistemu, jer za pravljenje obrazovnog
proizvoda potrebno je vreme. Da bi informacija bila potpuna,
potrebno je ukljuivanje sveta rada u svet obrazovanja sa jasnim
porukama u kom podruju rada koje obrazovne profile treba
razvijati, ta je od obuka potrebno sprovoditi, koja znanja,
vetine i kompetencije treba svreni uenik da poseduje.29
Optine bi trebalo da prepoznaju da ulaganje u obrazovanje
znai i njihov razvoj i prosperitet.
Proces globalizacije ugroava male zemlje i njihova
jedina odbrana je pojaano obrazovanje. Kao velika prepreka
promenama vidi se u siromatvu. Promene su skupe i to je
argument koji esto vlast koristi da opravda svoju neaktivnost.
Najbolji primer da male, najee siromane zemlje jedinu
ansu imaju u obrazovanju je siromana Irska koja se obogatila
upravo uspenim ulaganjem u obrazovanje. Irska je otvorila
obrazovni sistem u kome je uspostavljena saradnja izmeu
lokalne zajednice, trita rada, poduzetnika i roditelja. Svakom
ueniku i studentu je obezbeeno besplatno obrazovanje, a
fokusirali su se na one kadrove koji su potrebni privredi. Po
zavretku kolovanja, mladim Ircima je pruena mogunost brzog
zapoljavanja. Klju irskog uspeha je i fleksibilno obrazovanje za
fleksibilno trite rada.
Pokojni premijer Srbije, dr Zoran ini je rekao:
Formula svake uspene razvojne politike je stavljanje
najuspenijih resursa u funkciju razvoja. Od ljudi moramo
napraviti razvojni potencijal, a obrazovanje od budetskog
29
Marijana Semi, Doktorska disertacija Komunikacija izmeu sveta obrazovanja i sveta rad u
Srbiji, Novi Pazar, 2009.

125

rashoda pretvoriti u budetsku investiciju koja e se viestruko

vratiti kroz sve vidove drutva. Reforma obrazovanja je kljuni
test za modernizaciju drutva
2.1.3 Visoko obrazovanje

Potpisivanjem Bolonjske deklaracije u

Bosni i
Hercegovini uruile su se vrednosti koje su krasile visoko
obrazovanje. To ne znai da bolonjski proces nije dobar, ve
znai da se iz nekog razloga ne sprovodi kako treba. Ideja
bolonjskog procesa koji zagovara autonomnost univerziteta,
studenta u centru obrazovnog procesa, njegovu mobilnost koja
omoguava ukljuivanje u nastavu i na drugim univerzitetima
kako na domaoj sceni, tako i u inostranstvu, ne moe biti
loa. Mobilnost kako studenata tako i nastavnog osoblja,
podrazumeva osiguranje kvaliteta, kompatibilnost programa
i priznavanje diploma. Sve ovo nije nemogue postii, ako
smo svesni injenice da se Bosna i Hercegovina pre rata mogla
pohvaliti zavidnim rezultatima na polju nauke i tehnike. Trebalo
je samo uruene kockice , kao puzzle posloiti i nastaviti dalje.
Naalost, nacionalna i dravna ostraenost su prekinuli dobru
praksu na univerzitetima. Kako kae Davor Pavuna: Krivi su
mentalni sklopovi koji su iz nekog drugog doba, za ovo vrijeme
nisu kolovani30 Nije se razumelo, a i danas, posle 10 godina
od potpisivanja Bolonjske deklaracije se ne prihvata injenica da
opredeljenje drave Bosne i Hercegovine za put ka Evropi zahteva
usaglaavanje sa evropskim standardima i zahtevima. Bivi
ministar obrazovanja Republike Hrvatske, dr Dragan Primorac
koji je potpisao pristup Hrvatske Bolonjskoj deklaraciji, znaaj
reformskog procesa objasnio je na sledei nain Zbog svoje
nadnacionalne dimenzije i mogunosti uspostavljanja spona
meu nacionalnim kulturama upravo je visoko obrazovanje
temeljna poveznica u procesu ujedinjenja Evrope, a Bolonjski
prostor znatno vei od trenutanog prostora Evropske Unije.31
Ozbiljne drave trae odgovore na pitanja kako
pomiriti tradicionalno visoko obrazovanje, korporativnu
kulturu i demokratiju? Uprkos arenolikoj meavini tradicije
i istorije, veina univerziteta irom sveta deli zapanjujue iste
ciljeve promovisanje drutvenog, kulturnog i ekonomskog
razvoja nacije.
Dugogodinja politika lutanja Bosne i Hercegovine
izmeu Istoka i Zapada, tranzicija koja prerasta u trajno stanje,
30
http:// www .dugirat.com/novosti/107-mediji/14271-davor-pavuna-na-obrazovni-sustavproizvodi-ljude-bez-muda-v15-14271
31
Vjesnik, 28. lipnja 2005. Posebni prilog, str. 3.

126

jer zapravo tranzicija postoji jo samo u naim glavama,

izgovor su za neprihvatanjem promena. Ekonomija nema
granica, religija nema granica, ali lokalna politika naalost ima
granica. Takvi stavovi proizveli su jaku partokratiju gde jedna
ili dve politike stranke dre sve u rukama. Zato se pojavljuju
ministri obrazovanja koji esto i nemaju ni akademsko zvanje
doktora nauka, pa se tako deava da u pojedinim kantonalnim
ministarstvima obrazovanja nema ni jednog zaposlenog doktora
nauka. Postoje visokoobrazovne institucije, egzistiraju, ali nema
ko da ih savetuje. Zato ima ko da ih kontrolie, preti i ucenjuje.
Svega ima, samo znanja nema. Vraamo li se udbako-policijskim
dravnim ureenjima, ili moda bolje, jesmo li ih ikada i napustili?
Naravno da u takvim sredinama cvetaju korupcija i manipulacija.
Korupciju kao takvu proizvodi sama drava, u naem sluaju
kantoni, jer svaki zahtev za modernizacijom zahteva planska
i permanentna finansiranja. Postavljaju se zahtevi za veom
odgovornou i efikasnou, kao i briga o kvalitetu. Poto su
kantoni osiromaeni, bez novca, novac e se uzeti od studenata
i tako e univerziteti opstati. Al Jazeera je objavila podatke
Svetske Banke i Instituta za za statistiku pri Organizaciji za
obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih naroda (UNESCO) o
visini bruto domaih izdataka za istraivanje i razvoj od 2002.
do 2010.godine.32 Istraivanje je obuhvatilo 114 zemalja. Od
zemalja bive Jugoslavije, u istraivanje i razvoj najvie ulae
Slovenija koja se nalazi na 17 mestu svetske lestvice. Crna Gora
zauzima 31. mesto, Srbija 36, Hrvatska 40, Makedonija 80. i na
kraju Bosna i Hercegovina, 113. mesto. Drave koje najvie ulau
u obrazovanje su Izrael, Finska, vedska, Japan, Juna Koreja,
Danska, vajcarska, Nemaka, Sjedinjene Amerike Drave i
Australija. Najl Fergunson u svojoj knjizi Civilizacija govorei
o nauci kao jednoj od est ubistvenih aplikacija za mo Zapada,
iznosi neke od podataka za Izrael koji su fantastini za tako jednu
malu zemlju. Izmei 1980. i 2000, broj patenata registrovanih
u Izraelu iznosio je 7.652, u poreenju sa 367 za sve arapske
zemlje zajedno. Samo tokom 2008. izraelski pronalazai prijavili
su se za registrovanje 9.591 novog patenta. Ekvivalentan broj za
Iran je 50, a za sve veinske muslimanske zemlje u svetu 5.657.
Izrael ima vie naunika i ininjera po glavi stanovnika nego bilo
koja druga zemlja i, takoe po glavi stanovnika, proizvodi vie
naunih radova. Izraeni kao udeo u bruto domaem proizvodu,
trokovi civilnih istraivanja i razvoja najvii su u svetu.33
Ferguson istie da nemako-jevrejski bankar Zigmund Varburg
nije pogreio kada je u vreme estodnevnog rata, uporedio Izrael
32
33

http: // balkans.aljazeera.net/vijesti/ koliko-zemlje-regije-ulazu-u-razvoj

Najl Fergunson, Civilizacija,Slubeni Glasnik, Beograd, 2013., str. 116.

127

sa Pruskom u 18.veku. Ostrvce peska okrueno neprijateljima

svaka zemlja potrebuje nauku da obezbedi svoj strateki
opstanak.34
Pria o finansiranju kroz projekte EU je samo
prodavanje magle jer ako iole znanja postoji, trebamo biti svesni
da su zahtevi koje postavlja EU vrlo koplikovani imajui u vidu
nau birokratiju. Niti smo obueni, niti imamo dovoljno znanja
da izvuemo novce iz fondova EU.
2.1.3.1.Studentski protesti protiv bolonje Mi i Evropa
Zato izdvojena pria, kada je sve do sada pisano
zajedno? Toliko smo nesretni da se i protestni zahtevi razlikuju
u svetlosnim godinama. U jesen 2009.godine, masovni bojkot
studenata danima je potresao Austriju, Nemaku, Italiju,
vajcarsku. Njihovo nezadovoljstvo je bilo usmereno na sistem
studiranja, tvrda organizaciona ema ne ostavlja studentima
mogunost usputne zarade (ne ele ili ne mogu da se oslanjaju
na roditelje), prepune amfiteatre, tehniki loih uslova rada.
Zahtevali su vea finansijska ulaganja u finansiranje univerziteta
i ukidanje semestralnih plaanja. Zahtevi studenata u Zagrebu i
Beogradu su bili usmereni na kritiku zakona, kritiku sprovoenja
bolonjskog procesa, visoke cene kolarina. Iako su protesti
bili masovni, nisu ni nalik bili onim ideolokim studentskim
protestima iz 60-ih ili 80-ih godina prologa veka.
A mi, nesretni, na brdovitom Balkanu, mi se borimo
protiv politikanstva. Dok se naa elita ne dogovori, pamet
ove zemlje e biti zatvorena. Bosna i Hercegovina je u toku
2013. godine, dobila poziv da uestvuje u Erazmus+ programu
(program Evropske Unije- razmena iskustava u oblasti visokog
obrazovanja u vrednosti od 14,7 milijardi evra), za koji su
saglasnost trebale dati nadlene vlasti u oblasti visokog
obrazovanja. Kako saglasnost nije dola iz Ministarstva
prosvjete i kulture RS, Evropskoj Uniji je upuen negativan
odgovor na poziv. Protest isprovociran Erazmus + programom
je bio samo kap u moru nezadovoljnih studenata. No ono to
mui bosanskohercegovake akademce je Bosanska bolonja,
katastrofalni studentski standard, nedostojni uslovi stanovanja
u studentskim domovima, mito i korupcija na univerzitetima,
neandertalski sistem predavanja na fakultetima.

Zakljuak

Raspad bive Jugoslavije doveo je do homogenizacije

drutva, jaanja nacionalnog diskursa i verske netrpeljivosti.
Napravljeni su mentalni sklopovi iskljuivosti. Recidivi
totalitarizma su duboko ukorenjeni u akademskoj zajednici.
Ne potuju se ljudska prava. Dijalog ne postoji, ne sluamo
se i ne uvaavamo. Ne razgovaramo sa ne istomiljenicima, ne
prihvatamo tue stavove, ne postoji empatija prema okruenju,
i to je najgore ne bavimo se ni sobom, izgubili smo oveka
u sebi. Ali ni toga nismo svesni. Svakodnevno sluamo o
dobroiniteljstvu naih dobroinitelja i o njihovim delima
govorimo, o njihovim ivotima, o tome kako je njima teko i
kako se mue da nas izbave iz krize. To je ta manipulativna mo
medija koja je iskljuivo u funkciji politike, a sve samo sa jednim
ciljem osloboditi obinog oveka svakog miljenja, uiniti
mu ivot jednostavnijim. Tako je dolo do onoga to From
naziva konformizmom. Opisuje ga kao mehanizam bekstva od
istraivanja i pronalaenja sopstvene linosti i sukobljavanja
sa monim pojedincima i institucijama, koji e stati u odbranu
zateenog stanja i time svim silama nastojati da spree
oslobaanje linosti. Slobodan ovek je opasan ovek.
Sterotip koji dominira javnosti da zbog siromatva ne
moemo izai iz krize je samo jedan u nizu prikrivenih zloina.
Kriza je duhovno stanje, ona je u naim glavama, kao i rat.
Manipulacija istinom je najuboitije oruje politikih monika.
Ni ekonomski prosperitet, kao ni najbolje obrazovanje ne mogu
nam pomoi. Koren problema je politiki. Politikanstvo prisutno
u demokratiji na na balkanski nain razdvaja ljude, a politika
treba da ih spaja. Don Ivan Grubi je rekao da je teko biti ovek
u politici, a ja ovom prilikom dodajem, teko je uopte biti ovek.
Velika je teta to nai politiari ne itaju i ne obrazuju se. Oni
duboko veruju da su likovi u delima Mee Selimovia likovi iz
prolosti. Za Kiplinga verovatno malo njih zna, Hanu Arent su
itali oni koji su imali vezu sa Fakultetom politikih nauka, a za
uru unjia, tog vrsnog sociologa ija su dela bila zabranjivana
zbog istine koju je proklamovao, nisu sigurno ni uli.
ivimo u postkonfliktnoj zemlji u kojoj e se teko doi do istine.

Mi smo na Marsu, a svet oko nas eta Zemljom.

34

128

Ibid, str. 116.

129

Literatura:

130

UDK: 371(497.6)

Agencija za rad i zapoljavanje BiH: Istraivanje trita rada u BiH u

cilju utvrivanja usklaenosti obrazovnog sistema sa potrebama trita
rada u 2012. godini

Andri, Ivo, Znakovi pored puta, Sezam Book, Zrenjanin, 2005.

Arent, Hana, Istina i lai u politici, Filip Vinji, Beograd, 2004.

Bernstin, Riard, Refleksija o radikalnom zlu: Arent i Kant, u: Daa

Duhaek & Obrad Savi, ed.,Zatoenici zla: Zavetenje Hane Arent,
Beogradski krug&Centar za enske studije, 2002.

Buden, Boris, Zona prelaska: o kraju postkomunizma, Fabrika knjiga,

Beograd, 2012.,

Federalni zavod za zapoljavanje: Analiza trita rada i zapoljavanja u

Federaciji BiH u 2012. godini sa procjenama za 2013.godinu,

Ferguson, Najl, Civilizacija, Slubeni Glasnik, Beograd, 2013.,

*** : Kvalitetno obrazovanje za sve , Ministarstvo prosvete i sporta,

Beograd, 2004.

Pavlovi, Vukain, Politika mo, Zavod za udbenike, Beograd, 2012.

Sahlberg, Pasi, Lekcije iz Finske, kolska knjiga, Zagreb, 2012.,

Bijakovii, Bosna i Hercegovina

Semi, Marijana, Odnos tampanih medija prema reformi obrazovanja

2001/2007, Beotampa i Fakultet za medije i komunikaciju, Univerziteta
Singidunum, Beograd, 2008 12.Semi, Marijana, Komunikacija izmeu
sveta obrazovanja i sveta rad u Srbiji, Novi Pazar, Doktorska disertacija
2009.

E-adresa: ivana.babic30@skole.hr

Vjesnik, 28. lipnja 2005. Posebni prilog,

unec, Ozren Za umjetnost, Zbornik radova u ast Danku Grliu

povodom dvadeset godina od njegove smrti, FF press, Zagreb, 2004.

http:// www.slobo dnaevropa.org/content/broj_stradale_djece_

bih/2051022.html

http:// www.media.ba/bs/ratni-zlocini-magazin/dosije-rat-i-brojevi

http://www.slobodnaevropa.org/content/berlinski_zid/1866092.html

http://www.politika.rs/rubrike/Hronika/Mediji-oblikuju-stvarnost-bezodgovornosti.lt.html

www.bosnacitat.com/citati/21438 Bela Hamvas

http:// portal.skola.ba/start/LinkClick.
aspx?fileticket=buPSsaSWkg8%3D&tabid=54

http://www.fes.ba/files/fes/pdf/publikationen/2013/FES%20-%20
studija%20o%20nezaposlenosti%20-%202013_11_29.pdf

http://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/14271-davor-pavuna-naobrazovni-sustav-proizvodi-ljude-bez-muda-v15-14271

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/koliko-zemlje-regije-ulazu-u-razvoj

http///C:/Users/marijana/Downloads/Analiza%20upisne%20
politike%20u%20srednjim%20skolama_Finalna.pdf

ORGANIZACIJSKA ODANOST ZAPOSLENIKA

PRIVATNOG SVEUILITA - PREDIKTOR RADNE
UINKOVITOSTI
Ivana Babi, mag. educ. biol. et chem
SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,

Silvia itum, dipl. uiteljica razredne nastave i hrvatskog jezika

SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: silvia.situm@gmail.com
SAETAK: Bitna pretpostavka radne uinkovitosti zaposlenika jest odanost

organizaciji stoga je cilj ovog istraivanja bio ispitati koliko su zaposlenici

privatnog Sveuilita Hercegovina odani organizaciji te utjeu li karakteristike kao to su dob, spol, struna sprema, radno iskustvo te stalna ili honorarna angairanost na organizacijsku odanost. Istraivanje je provedeno
na sedam stalnih i trideset dva zaposlenika u svojstvu vanjskih suradnika.
Zaposlenici su predavai ili asistenti na Fakultetu drutvenih znanosti dr.
Milenka Brkia i Fakultetu meunarodnih odnosa i diplomacije, koji djeluju
u okviru Sveuilita Hercegovina U istraivanju je koriten jednodimezionalni upitnik Organizational Commitment Questionnaire. Istraivanje pokazuje visoki stupanj odanosti zaposlenika, a s obzirom na prisutno miljenje
131

kako ovo Sveuilite nije najbolja mogua organizacija za zaposlenike bilo

bi korisno u slijedeim istraivanjima istraiti utjecaj organizacijskih karakteristika privatnih fakulteta na odanost zaposlenika pa tako i na krajnji cilj
svake odgojno obrazovne ustanove njezinu uinkovitost.
Kljune rijei: organizacijska odanost, radna uinkovitost, privatni fakultet

SUMMARY: A significant work efficiency requirement is employee loyalty

to the organization so the purpose of this survey was to examine how loyal
are the employees of the private University of Herzegovina to the organization and furthermore, do the features such as age, gender, professional
qualification, work experience, full- or part-time working affect the organizational loyalty.

The survey was conducted among seven full-time employees and thirty-two employees working as external associates. The employees are lecturers or instructors at the Faculty of Social Sciences dr Milenko Brki and
the Faculty of International Relations and Diplomacy of the University of
Herzegovina.
One dimensional questionnaire Organizational Commitment Questionnaire
was used in the survey.
The survey shows high level of employee loyalty, but regarding the opinion
that this University is not the best possible organization for the employees,
it would be useful to explore how do private faculties organizational characteristics impact the employee loyalty and the final aim of every educational institution - its efficiency.
Key words: organizational loyalty, work efficiency, private faculty

1. UVOD

Radna uinkovitost je jedan od najaktualnijih dijelova

u podruju upravljanja ljudskim resursima odgojno-obrazovnih
ustanova pa tako i Sveuilita. Mogue ju je predvidjeti temeljem prouavanja crta linosti zaposlenika kao i njegovih stavova
prema organizaciji, a definira se kao jedna od dimenzija u stvaranju vrijednosti u organizaciji. Kako bi Sveuilite efektivno
poslovalo i postiglo odreene odgojno-obrazovne uinke nuno
je poticati razvoj osobina kod zaposlenika kojima e se omoguiti podudaranje i integriranje njegovih ciljeva s ciljevima organizacije. Podudarnost navedenih ciljeva se u literaturi spominje
kao organizacijska odanost, koja se poistovjeuje s pojmom afektivne odanosti, a obiljeava je snano vjerovanje i prihvaanje
organizacijskih ciljeva i vrijednosti te se pojavljuje snana elja
za ulaganje napora kao i ostankom u organizaciji. Upravo je organizacijska odanost najsnaniji prediktor radne uinkovitosti.
Stoga je svrha ovog rada bila istraiti stavove zaposlenika privatnog Sveuilita o stupnju identificiranja s ciljevima
Sveuilita kao organizacije, koji se definira kao organizacijska
odanost te utvrditi jesu li eventualne razlike u stupnju odanosti
zaposlenika uvjetovane dobnom, spolnom strukturom, radnim
staom te stalnim i/ili honorarnim angamanom.
Budui da kreiranje obrazovne politike Sveuilita ovisi
o spremnosti zaposlenika i njihovoj odanosti, rezultati ovog istraivanja mogu posluiti kao prilog kreiranju organizacijskih i
strukturalnih karakteristika Sveuilita kao i prilog primjeni europskog koncepta koji daje naglasak akademskim postignuima.
2. RADNA UINKOVITOST

Iako se istraivanja koja se bave problematikom radne

uinkovitosti provode desetljeima tek su uvoenjem pojma Performance Management ili ocjena radnog uinka postale aktualan
dio u podruju upravljanja ljudskim resursima odgojno obrazovnih ustanova. Upravljanje ljudskim resursima shvaa vrijednost ne samo kao profit po radniku nego kao dugorono stvaranje vrijednosti u organizaciji (Noe i sur.: 2006. prema Bartoli,
Prelas Kovaevi, 2011). Stvaranje organizacijskih vrijednosti
je multidimenzionalan konstrukt, no jo uvijek se znanstvenici
132

133

nisu usuglasili o brojnosti i sadraju njegovih dimenzija. Stoga se

u literaturi nalaze slijedee dimenzije organizacijskog ponaanja: pomaua ponaanja, odanost organizaciji, generalizirana
suradnja, individualna inicijativa te vlastiti razvoj (Podsakoff i
sur.: 2000).
Ocjenjivanje radne uinkovitosti klju je za efektivno
poslovanje. Pri tome treba imati na umu kako cilj ocjenjivanja nije samo identifikacija potrebe za usavravanjem i praenje
efikasnosti zaposlenika ve valja obratiti pozornost na osobnost zaposlenika, njegove elje i ciljeve u smislu napredovanja
jer razvoj osobe kao cjeline poboljava motivaciju, potie pozitivne stavove te potie razvoj novih vjetina koje su presudne za
uinkoviti rad u odgojno obrazovnoj ustanovi.
Istraivanja pokazuju kako je radnu uinkovitost mogue predvidjeti na temelju crta linosti te stavova prema radu
i organizaciji. Tako se pokazalo da je savjesnost prediktor dobre suradnje, a ugodnost altruizma (Konovosky i Organ: 1996).
Osim crta linosti znaajan prediktor radne uinkovitosti je i
zaokupljenost poslom. Ona podrazumijeva stupanj u kojem se
odreena osoba psiholoki identificira s vlastitim poslom odnosno kojoj je posao vaan za stvaranje slike o sebi (Lodahl i Kejner:
1965 prema Krapi i sur.: 2011).
Jedan od kljunih elemenata europskog socijalnog
modela je poveanje radne uinkovitosti kreiranjem boljih poslova i kvalitete rada. Lisabonska strategija1 podrazumijeva kako
poboljanje kvalitete rada odnosno radne uinkovitosti moe
dovesti do mogunosti poveanja zapoljavanja kao i do boljih
radnih mjesta Izvjea pokazuju da organizacije razliitih djelatnosti primjenjuju mjere radi poboljanja razliitih dimenzija
kvalitete rada pa tako i radne uinkovitosti.2 Sigurnost radnog
mjesta kao i mogunost napredovanja u karijeri jami poveanu
ukljuenost, lojalnost i osjeaj odanosti prema organizaciji.

1
Vie o Lisabonskoj strategiji ili Lisabonskoj agendi vidi na: file:///C:/Documents%20and%20
Settings/Ivana%20i%20Zvonko/My%20Documents/Downloads/skreb.pdf.
2
Vie o izvjeu, Links between quality of work and performance (veze izmeu kvalitete rada i
radne uinkovitosti) na internetskoj stranici http://www.eurofond.europa.eu/publications/htmlfiles/
ef1120.htm.

134

3. ODANOST ZAPOSLENIKA

Razliite su definicije odanosti, no u odgojno obrazovnim ustanovama se najee koristi ona prema kojoj je
odanost proces u kojem ciljevi organizacije i ciljevi pojedinca
postaju podudarni i integrirani (Hall i sur.: 1970). Pojam odanosti organizaciji se u hrvatskom kontekstu spominje etrdesetak
godina te dolazi iz engleskog govornog podruja, a oznauje je
rije commitment. U literaturi se organizacijska odanost poistovjeuje s pojmom afektivne odanosti koju obiljeava snano
vjerovanje i prihvaanje organizacijskih ciljeva i vrijednosti te se
pojavljuje snana elja za ulaganje napora u organizaciju i ostankom u organizaciji (Mowday i sur.: 1982).
Temeljem ovakvog definiranja pojma Meyer i Allen
1997, afektivnoj komponenti organizacijske odanosti pridodaju i instrumentalnu i normativnu komponentu te tako organizacijska odanost biva odreena trokomponentnim modelom.
Instrumentalna komponenta proizlazi iz procjene ekonomske
koristi ostanka ili odlaska iz organizacije. Normativna komponenta utjee na razvijanje zaposlenikova osjeaja o potrebi
ostanka u organizaciji kao moralno ispravnom odlukom. Zanimljivo je kako navedene komponentne mogu biti istovremeno prisutne u pojedincu. Pa je tako mogu istovremeni osjeaj
snane povezanosti s organizacijom, ali i svjesnost o potrebi
naputanja organizacije u danom trenutku. Stupanj odanosti
organizaciji ovisi o: osobnim karakteristikama, strukturalnim
karakteristikama, karakteristikama posla te radnom iskustvu
(Mowday i sur.: 1982).
Iako su istraivanja o utjecaju spola na odanost organizaciji, koja su proveli Angle i Perry 1981. godine su pokazala
kako ene pokazuju vei stupanj odanosti u odnosu na mukarce
kasnija istraivanja Avena, Parkera i Mcevoya 1993. godine su
pokazala kako razlike u odanosti organizaciji nisu uvjetovane
spolnom pripadnou. Zbog navedenog se smatra kako su dob i
stalnost zaposlenja osobne karakteristike koje utjeu na odanost.
Intenzivna istraivanja o utjecaju strukturalnih karakteristika na odanost zaposlenika organizaciji su provedena 80.-tih
godina. Tada se pokualo ispitati utjee li veliina organizacije,
sindikalna zastupljenost te centralizacija odnosno decentralizacija na odanost. Istraivanja Morrisa i Steersa su pokazala kako
odanost organizaciji ne ovisi o veliini organizacije, ali samostalnost u odluivanju i decentralizacija pokazuju znaajan utjecaj na
odanost zaposlenika organizaciji (Morris i Steers: 1980).
135

Jedan od imbenika odanosti zaposlenika jesu karakteristike posla. Najvei utjecaj na poveanje odanosti imaju
jasni i izazovni radni zadatci. Nejasno postavljeni radni zadatci
dovode do porasta konfliktnih situacija te smanjuju odanost prema organizaciji (Mowdey i sur.: 1982).
Radno iskustvo je najvea snaga koja utjee na povezanost zaposlenika i organizacije (Mowday i sur.: 1982). Ukoliko rukovoditelj dozvoli sudjelovanje zaposlenika u odluivanju tada e i odanost organizaciji biti vea (Decotiis i Summers:
1987) tako da pozitivna komunikacija izmeu nadreenih i
zaposlenika proporcionalno utjee na porast odanosti zaposlenika organizaciji.
Velik broj istraivanja organizacijske odanosti bavio se
njenim odnosom s otkazom i izostancima s posla. Zaposlenici s
visokom odanou manje izostaju s posla i rjee daju otkaz (Blau
i Bodal: 1987). Otkazi zaposlenika i odustajanje od posla su najee istraivane posljedice smanjene brige za zaposlenike.
Najvei broj istraivanja odanosti zaposlenika je proveden u okviru organizacijske psihologije, a rijetka su istraivanja koje su se provodila u odgojno obrazovnim ustanovama na
svim razinama. Kolika je vanost potrebe navedenih istraivanja
pokazuju podatci prema kojima zaposlenici sa slabije razvijenim osjeajem odanosti pokazuju manji angaman u radu te gube
osjeaj entuzijazma to se naposljetku odraava na pouavanje i
smanjena obrazovna postignua pouavanih (Reyes: 1992).
4. ISTRAIVANJE ORGANIZACIJSKE ODANOSTI
NA PRIVATNOM SVUILITU
4.1 Cilj i problemi istraivanja

Temeljem rezultata istraivanja koja pokazuju kako

postoji pozitivna povezanost izmeu odanosti organizaciji i radne uinkovitosti kao i negativna povezanost odanosti i
izostanka s posla (Welbourne i sur.: 2007), a s obzirom da do
sada nisu provedena istraivanja ovakvog tipa na privatnim
Sveuilitima, provedeno je istraivanje organizacijske odanosti zaposlenika kao najsnanijem prediktoru radne uinkovitosti
(Henkin i Holliman: 2009). Cilj je ovog rada bio istraiti, analizirati, utvrditi i interpretirati stavove zaposlenika privatnog
Sveuilita Hercegovina o stupnju identificiranja s ciljevima

136

Sveuilita kao organizacije, koji se definira kao

odanost organizaciji. Sukladno problemu i formuliranom cilju
postavljeni su zadatci ovog istraivanja: utvrditi jesu li zaposlenici odani organizaciji te jesu li eventualne razlike u stupnju
odanosti uvjetovane dobnom, spolnom strukturom, strunom
spremom te stalnim i/ili honorarnim angamanom. Na osnovi
ciljeva i zadataka postavljene su slijedee hipoteze:

Zaposlenici privatnog Sveuilita pokazuju visoki stupanj

odanosti organizaciji.

Zaposlenici s vie radnog iskustva su odaniji organizaciji.

Postoji razlika u stupnju odanosti s obzirom na strunu

spremu zaposlenika.
4.2 Metodologija
4.2.1 Uzorak

U istraivanju su ispitivani stavovi 39 zaposlenika

(N=39) privatnog Sveuilita Hercegovina od kojih je 7 u stalnom radnom odnosu, a 32 su vanjski suradnici. Iako su upitnici
u dva navrata upueni svim zaposlenicima (N=92) istraivanju
se odazvalo njih 39 to ini zastupljenost od 42%. U skupini sudionika istraivanja zastupljenost mukog spola je 36% (N=14),
a zastupljenost enskog spola je 64% (N=25). Najnia dob zaposlenika je 24 godine, a najvia je 66 godina (M=36.27, sd=10.49).
Statistikom obradom podataka o dobnoj strukturi utvrene su
tri kategorije. Prvu kategoriju ine zaposlenici mlai od 30 godina. Drugu skupinu ine oni ija je dob izmeu 30 i 40 godina te
treu skupinu ine zaposlenici stariji od 40 godina.
Od ukupnog broja ispitanika sedam je stalnih zaposlenika fakulteta to ini zastupljenost od 18% (N=7), a 82% su
vanjski suradnici (N=32). Prema iskazanom stupnju strune
spreme jedan je zaposlenik sveuilini prvostupnik 3% (N=1),
osamnaest zaposlenika ima visoku strunu spremu 46% (N=18),
sedam je magistara znanosti 18% (N=7), a trinaest je doktora
znanosti 33% (N=13). S obzirom na sta zaposlenika, a koji je
ostvaren na Sveuilitu Hercegovina, zaposlenici su podijeljeni
u dvije skupine (M=2.74; sd=1.39). Prvu skupinu ine oni koji
imaju manje od tri godine staa 51% (N=20), a u drugoj su skupini zaposlenici koji su ostvarili tri i vie godina 49% (N=19).
Prema podatcima o stau koji su zaposlenici ostvarili u drugim
ustanovama zaposlenici su takoer podijeljeni u dvije skupine
(M=11.15; sd=10.48). U prvoj su skupini zaposlenici koji imaju
137

do 10 godina radnog staa 49% (N=19), a u drugoj su skupini zaposlenici koji imaju vie od 10 godina radnog staa 51%
(N=20). Istraivanje se provodilo tijekom mjeseca svibnja i lipnja
uz dogovor s upravom fakulteta, a upitnici su poslani zaposlenicima na mail adrese u dva navrata. Sudjelovanje u istraivanju je
bilo dragovoljno, a ispitanicima je zajamena anonimnost.
4.2.2 Mjerni instrument

U istraivanju je kao mjerni instrument ispitivanja

odanosti organizaciji koriten upitnik Organizational Commitment Questionnaire (OCQ). Upitnik je jezino prilagoen potrebi ispitivanja na visoko kolskoj odgojno obrazovnoj ustanovi,
a sastoji se od 15 estica kojima se ispituje stupanj identificiranja
s ciljevima organizacije u ovom sluaju s privatnim fakultetom.
Uz tvrdnje je ponuena petostupanjska ljestvica slaganja od
-uope se ne slaem do -u potpunosti se slaem. Rezultati se
odreuju zbrajanjem procjena svih 15 estica. U uvodnom dijelu
upitnika ispitanici su dali podatke o spolu, dobi, radnom stau,
strunoj spremi te vrsti zaposlenja.
Pouzdanost upitnika je izraena Cronbachovim alfa
koeficijentom koji pokazuje zadovoljavajuu unutarnju konzistenciju (=0.81). Navedena vrijednost faktora je u skladu s
dosadanjim istraivanjima u kojima se vrijednost koeficijenta
kree u rasponu od 0.81 0.95 (Henkin i Holliman: 2009).
4.2.3 Obrada podataka

U ovom je istraivanju prikupljeno i obraeno 39 anketnih upitnika. Obrada rezultata je provedena primjenom
statistikih funkcija u sklopu raunalnog programa Statistica for
Windows. Za potrebe ope deskripcije rezultata izraunate su
aritmetike sredine i standardne devijacije. Potom su provedene
analize varijance (ANOVA) s obzirom na nezavisne varijable
dobi, spola, radnog staa, strune spreme te stalnog i honorarnog zaposlenja.

138

4.3 Rezultati i rasprava

4.3.1 Organizacijska odanost opi podatci

U svrhu interpretacije opih podataka izraunata je

aritmetika sredina i standardna devijacija za cijeli upitnik te
aritmetike sredine standardne devijacije za svaku od 15 estica
upitnika (Tablica 1).
Faktorskom analizom je ekstrahiran samo jedan faktor
ime je dodatno potvrena valjanost OCQ upitnika koji u ovom
sluaju ispituje samo jedan (afektivni) konstrukt odanosti organizaciji. Vrijednosti aritmetikih sredina pokazuju vrlo visoke
percepcije odanosti zaposlenika. Navedeno je posebno vidljivo
kroz tvrdnje br. 1 (Kad je to potrebno, spreman/spremna sam
uloiti u rad vie napora no to je to uobiajeno) M=4.92 te tvrdnju br. 10 (Nije mi ao to sam se zaposlio/zaposlila na ovom
Sveuilitu) M=4.92. Neto nia procjena se uoava na tvrdnji
br. 7 (Ukoliko bih radio/radila isti posao, bilo bi mi svejedno kad
bih radio /radila na nekom drugom Sveuilitu) M=3.02 to se
takoer moe povezati sa veim stupnjem odanosti jer zaposlenicima nije svejedno raditi na nekom drugom Sveuilitu. Iako
je kroz veinu tvrdnji izraena vrlo visoka percepcija odanosti
zanimljive su neto nie vrijednosti u svezi etrnaeste tvrdnje
(Za mene je ovo Sveuilite najbolja organizacija na kojoj mogu
raditi) M=3.89. Neto nia vrijednost pokazuje da zaposlenici
ipak nisu u potpunosti zadovoljni organizacijom rada. Naime,
u istraivanjima koja je provela Ostroff (1992.) pokazalo se da
ukoliko se odanost promatra u odnosu na jednu organizaciju kao
to je sluaj u ovom istraivanju mogu se pojaviti varijabiliteti u
percepcijama odanosti iako meu zaposlenicima moe postojati
preutan dogovor ili norma o stupnju odanosti.

139

Tablica 1. Deskriptivni statistiki podatci upitnika odanosti organizaciji

BROJ TVRDNJI
N
M
SD
15
39
56.94872
12.85537
Red. br. tvrdnje
Tvrdnja
M
Kad je to potrebno, spreman/spremna sam uloiti u
1
4.92
rad vie napora no to je to uobiajeno
Svojim bi prijateljima mogao/mogla dosta toga
2
4.74
dobrog rei o svom Sveuilitu
3
Imam pravi sjeaj da pripadam ovom Sveuilitu
4.56
Ukoliko bi to koristilo Sveuilitu, spreman/spremna
4
sam prihvatiti i zaduenja koja nisu moja ua speci4.51
jalnost
Moj se interes dobro podudara sa zahtjevima
5
4.38
Sveuilita
Nigdje me nije sram rei da radim na ovom
6
4.89
Sveuilitu
Ukoliko bih radio/radila isti posao, bilo bi mi
7
svejedno kad bih radio /radila na nekom drugom
3.02
Sveuilitu
Na Sveuilitu me potiu da dam od sebe najvie
8
4.15
to mogu
Nisam jo nijednom htio/htjela otii sa ovog
9
4.71
Sveuilita
Nije mi ao to sam se zaposlio/zaposlila na ovom
10
4.92
Sveuilitu
Imam neto od toga to sam tako jako vezan/vezana
11
4.38
za ovo Sveuilite
Moja odluka da radim na ovom Sveuilitu nije bila
12
4.84
pogrena
Imam dojam da moja rije na ovom Sveuilitu
13
4.23
neto znai
Za mene je ovo Sveuilite najbolja organizacija u
14
3.89
kojoj mogu raditi
Nije mi svejedno kakva je budunost ovog
15
4.74
Sveuilite
Izvor: Istraivanje autorica

Tablica 2. Razlika u odanosti prema spolu zaposlenika

Variable
SD
0.26
0.49
0.64
0.60
0.81
0.30
1.18
0.77
0.60
0.26
0.74
0.48
0.74
0.88
0.75

4.3.2 Organizacijska odanost s obzirom na spol zaposlenika

Za ispitivanje utjecaja spola zaposlenika na organizacijsku odanost i ispitivanju statistiki znaajne razlike izmeu
mukog i enskog spola koriten je t-test. Rezultati su prikazani
u Tablici 2.

140

T-tests; Grouping: SPOL

Group 1: MUKARAC
Group 2: ENA

Mean Mean
ValidN ValidN Sd
Sd
P Varit-value df
p
F-ratio
MUK ENA
M

ance
64.4285 52.7600 2.98972 37 0.00494 14
25 13.8381 10.3452 1.78927 0.2101
Izvor: Istraivanje autora
ZBROJ

Podatci pokazuju kako je razlika u odanosti s obzirom

na spol znaajna odnosno mukarci bez obzira na manju zastupljenost su odaniji organizaciji u odnosu na ene. Navedeni
su rezultati u skladu s istraivanjima na svjetskoj razini prema
kojima ene pokazuju manju odanost organizaciji zbog njihove
vee posveenosti obitelji te zbog injenice da obavljaju poslove
koji su vie rutinski i specijalizirani, a manje nagraeni pa prema
tome i manje privlani. No, u budunosti se oekuje kako e ene
raditi na poslovima koji donose vee zadovoljstvo. U skladu s ostvarenjem navedenog trenda spolne razlike u svezi s odanou e
se smanjivati i postupno nestajati. (Duak, 2010 prema Kadovi
2011).
4.3.3 Organizacijska odanost s obzirom na dob zaposlenika

Ispitivanje percepcije odanosti kod zaposlenika, koji su

prethodno podijeljeni na tri dobne skupine (mlai od 30 godina,
izmeu 30 i 40 godina te trea skupina zaposlenici stariji od 40
skupina), pokazala je rezultate koji su prikazani u Tablici 3.
Tablica 3. Razlika u odanosti s obzirom na dob zaposlenika
Univariate Tests of Significance for ZBROJ
Sigma restricted parameterization
Effective hypothesis decomposition
Effect
Degr. Of
SS
MS
F
Freedom
Intercept
126483.1
1
126483.1
2257.077
DOB 2
4262.5
2
2131.3
38.032
Error
2017.4
36
56.0
Izvor: Istraivanje autora

p
0.000000
0.000000

Analiza varijance s obzirom na nezavisnu varijablu

dobi zaposlenika pokazala je statistiki znaajnu razliku odanosti. Koritenjem Scheffov post - hoc testa dobivena je razlika
u odanosti svih triju dobnih skupina Tablica 3. U ovom sluaju

141

stariji zaposlenici (stariji od etrdeset godina) pokazuju vei

stupanj odanosti to odgovara istraivanjima prema kojima poveanjem starosti zaposlenika jaa osjeaj odanosti i
privrenosti organizaciji (Duak, 2010 prema Kadovi 2011).
Tablica 3. Scheffov test - dob
Cell No.
DOB 2
1
MANJE OD 30
2
30 40
3
VIE OD 40
Izvor: Istraivanje autora

Scheffe test; variable ZBROJ

Probabilities for Post Hoc Tests
Error: Between MS=56.083, df=36.000
{2}
{1}
45.231
55.000
0.008018
0.008018
0.000000
0.000029

{3}
70.615
0.000000
0.000029

4.3.4 Organizacijska odanost s obzirom na vrstu

zaposlenja i strunu spremu zaposlenika

U istraivanju je sudjelovalo 7 stalnih zaposlenika

Sveuilita i 32 vanjska suradnika. Rezultati t-testa pokazuju
kako razlika u odanosti s obzirom na vrstu zaposlenja nije statistiki znaajna. Tablica 4.
Tablica 4. Razlika u odanosti prema vrsti zaposlenja
T-tests; Grouping: STATUS
Group 1: VS
Group 2: SZ

Variable
Mean
VS
ZBROJ

Mean
SZ

t-value df

Val- ValidN idN

VS SZ

57.68750 53.57143 0.763115 37 0.450233 32

Sd
VS

Sd
SZ

F-ratio

P Variances

11.90402 17.27095 2.104967 0.162209

Izvor: Istraivanje autora

Ispitujui percepciju odanosti prema organizaciji s obzirom na obrazovanje, rezultati su pokazali postojanje razlika.
Tablica 5.

142

Tablica 5. Razlika u odanosti s obzirom na obrazovanje zaposlenika

Univariate Tests of Significance for ZBROJ
Sigma restricted parameterization
Effective hypothesis decomposition
Effect
Degr. Of
SS
MS
F
Freedom
Intercept
37448.64
1
37448.64
481.9659
OBRAZOVANJE 2
3560.41
3
1186.80
15.2742
Error
2719.49
35
77.70
Izvor: Istraivanje autora

p
0.000000
0.000002

Scheffov post - hoc test je pokazao da je razlika u

odanosti s obzirom na stupanj obrazovanja znaajna izmeu prvostupnika i dr.sc. te izmeu zaposlenika s visokom strunom
spremom i doktora znanosti. Tablica 6.
Tablica 6. Scheffov test struna sprema
Scheffe test; variable ZBROJ
Probabilities for Post Hoc Tests
Cell
Error: Between MS=77.700, df=35.000
No.
OBRAZOVANJE
{1}
{2}
{3}
2
42.000
48.111
59.429
1
BACHLER
0.927848
0.346339
2
VSS
0.927848
0.056082
3
MR.SC.
0.346339
0.056082
4
DR.SC.
0.048395
0.000003
0.167393
Izvor: Istraivanje autora

{4}
69.000
0.048395
0.000003
0.167393

Iako istraivanja (Angle i Perry, 1981) pokazuju kako

stupanj obrazovanja zaposlenika ne utjee na odanost, mogui razlog utvrenih razlika u odanosti izmeu prvostupnika i doktora
znanosti je taj to je u promatranom uzorku samo jedan zaposlenik, koji prema strunoj spremi pripada skupini prvostupnika,
stoga bi za statistiki pouzdanije rezultate istraivanje valjalo
provesti na veem uzorku.
Kao to je prije navedeno, neki autori istiu kako stupanj
obrazovanja ne utjee na organizacijsku odanost, no u ovom istraivanju je utvrena statistiki znaajna razlika u stupnju odanosti izmeu zaposlenika s visokom strunom spremom i doktora
znanosti. Ako se zna da doktori znanosti imaju vee radno iskustvo, a radno iskustvo je prema (Mowday i sur. 1982.) najvea snaga
koja utjee na stvaranje povezanosti pojedinca s organizacijom,
onda bi navedeni razlog mogao biti jedan od tumaenja dobivenih
rezultata. Tomu u prilog idu i rezultati dobiveni ispitivanjem organizacijske odanosti s obzirom na sta zaposlenika.
143

4.3.5 Organizacijska odanost s obzirom na sta zaposlenika

Rezultati t-testa prikazani u Tablici 7. pokazuju kako

razlika u stupnju odanosti s obzirom na sta zaposlenika na
Sveuilitu Hercegovina nije znaajna.
Tablica 7. Razlika u odanosti prema stau zaposlenika na matinom Sveuilitu
T-tests; Grouping: STA
VariGroup 1: Vie od tri
able
Group 2: Manje od tri
ValValMean
id-N
Sd
Mean
id-N
Sd
P VariManje
t-value df
p
ManManje F-ratio
Vie
Vie od 3
ances
15 Vie od 3
od 3
je
od 3
od 3
od 3
4.947368 4.550000 1.691437 37 0.099161 19 20 0.229416 0.998683 18.95000 0.000000
Izvor: Istraivanje autora

Budui da su zaposlenici na Sveuilitu Hercegovina

uglavnom vanjski suradnici, radni sta su ostvarili ili ostvaruju
i u drugim organizacijama. Stoga je slijedei cilj bio utvrditi utjecaj staa u drugim organizacijama na organizacijsku odanost.
Analizom rezultata utvreno je da razlika u odanosti s obzirom
na sta u drugim organizacijama postoji te je t-testom utvrenom da su iskusniji ispitanici odaniji Sveuilitu. Tablica 8.
Tablica 8. Razlika u odanost prema stau zaposlenika u drugim organizacijama
T-tests; Grouping: DRUGI STA
VariGroup 1: Vie od deset
able
Group 2: Manje od deset
Mean
Mean
Valid-N Valid-N
Sd
Sd
P VariVie od Manje od t-value df
p
Vie od Manje Vie od Manje od F-ratio
ances
ZBROJ
10
10
10
od 10
10
10
66.45000 46.94737 7.298909 37 0.000000 20
19 10.74330 4.600407 5.453592 0.00070
Izvor: Istraivanje autora

Regresijskom analizom kontroliran je utjecaj biografskih znaajki dobi zaposlenika, staa na Sveuilitu kao i staa u
drugim organizacijama kao varijabli koje utjeu na organizacijsku odanost kako bi se utvrdila predikcijska vrijednost. Rezultati
pokazuju kako je sta u drugim organizacijama (godine radnog
iskustva) najbolji prediktor odanosti koji objanjava ak 94 %
varijance. (Tablica 9). Navedeni su rezultati u skladu s istraivanjima koji pokazuju kako godine radnog iskustva znaajno utjeu
na organizacijsku odanost (Angle i Perry, 1981). Zanimljivo kako
veina amerikih istraivanja pokazuju pozitivnu povezanost
144

radnog iskustva s organizacijskom odanou dok izraelska takvu

povezanost ne pokazuju (Chan i sur. 2008).
Ukupan radni sta predstavlja iskustvo koje je zaposlenik stekao tijekom rada. Pretpostavlja se kako e zaposlenici
koji imaju vie iskustva, a rade u nekoj organizaciji, pokazati vei
osjeaj pripadnosti i to zbog promjena koje je doivio radom u
razliitim organizacijama.
Tablica 9. Rezultati regresijske analize
Multiple Regression Results
Dependent: ZBROJ
No.of cases: 39
Intercept:
Std Error: 4.592638
42.2145969806
(DOB)=.031
(STA)=.020
Izvor: Istraivanje autora

Multiple R
.9725482
Adjusted
R2=.94585005
t=9.1921

F
203.7844
df=3.35
p=.0000

(STA 2)=.939

5. ZAKLJUAK

Rezultati ovog istraivanja pokazuju postojanje povezanosti organizacijske odanosti s veinom promatranih obiljeja zaposlenika kao to su spol, dob, struna sprema i ukupni sta
zaposlenika.
Provedene analize su pokazale kako su zaposlenici mukog spola odaniji organizaciji. Mogui razlog se moe
pronai u injenici kako su ene vie posveene obitelji te zbog
toga manje posveene organizaciji, a njihovi su poslovi vie rutinski, usko specijalizirani, manje nagraeni pa su zbog toga i
manje privlani.
Analizom utjecaja dobi zaposlenika na organizacijsku
odanost pokazalo se da zaposlenici starije dobi (stariji od etrdeset godina) pokazuju vei stupanj odanosti od mlaih zaposlenika. Navedeni su rezultati u skladu s istraivanjima koji pokazuju kako poveanjem starosti zaposlenika jaa osjeaj odanosti i
privrenosti organizaciji.
Iako neki autori istiu kako stupanj obrazovanja ne utjee na organizacijsku odanost u ovom istraivanju se pokazalo kako ispitanici veeg stupnja obrazovanja (doktori znanosti)
pokazuju vei stupanj odanosti. Mogui razlog navedenog rezultata valja traiti u injenici kako doktori znanosti imaju vee
radno iskustvo, a radno je iskustvo najvea snaga koja utjee na
145

povezanost pojedinca sa organizacijom, kao i u razliitim percepcijama pojma odanosti. U sljedeim bi istraivanjima valjalo ispitati i odanost struci zaposlenika razliite strune spreme
kako bi se jasno utvrdile razlike u percepciji pojma odanosti.
Naime istraivai istiu kako zaposlenici u odgojno-obrazovnim
ustanovama mogu biti odani svom pozivu, organizaciji ili svojim
studentima (Firestone i Rosenblum, 1988., prema Chan i sur.,
2008).
Provedenim istraivanjem utvreno je kako je ukupan
radni sta najbolji prediktor organizacijske odanosti to je u skladu s rezultatima amerikih istraivanja. Zaposlenici koji imaju
vie iskustva, a koje su posljedica mijenjanja radnih organizacija
i odabiranja najprikladnijih, pokazuju vei osjeaj pripadnosti i
odanosti organizaciji.
Istraivanje o stupnju organizacijske odanosti na
Sveuilitu Hercegovina, a koja je najsnaniji prediktor radne
uinkovitosti (Henkin i Holliman, 2009) kao i rezultati prema
kojima ovo Sveuilite ipak nije najbolja organizacija u kojoj bi
mogli raditi zaposlenici moglo bi posluiti kao osnova za daljnje
istraivanje u kojem bi se utvrdila i organizacijska odanost studenata ije je studiranje u tijeku kao i onih koji su zavrili studijske programe fakulteta koji djeluju u sklopu Sveuilita Hercegovina. Rezultati ovog i buduih istraivanja mogli bi posluiti u
dijagnosticiranju sveuilinog stanja kao i u moguim korekcijama organizacijskih karakteristika ovog mladog i perspektivnog
Sveuilita.

146

Literatura

Angle, H. I., Perry, J. L. (1981): An empirica assessment of organizational commitment and organizational effectivenes. Administrative science Quarterly, 27. str. 1 14.

Bartoli, Z., Prelas Kovaevi, A. (2011): Sustav praenja kompetencija, radne uspjenosti i nagraivanja radnika, Struni asopis za
teoriju i praksu menadmenta, Vol.2, broj 2, str. 81.

Blau, G. , Bodal, K. B. (1987): Conceptualizing how job involvement and organizational commitment affect turnover and absenteeism. Academy of Management Review, 12(2), str. 228 300.

Chen, W.Y., Lau, S., Nie, Y., Lim, S., Hogan, D. (2008): Organizational and Personal Predictors of Teacher Commitment: The Mediating Role of Teacher Efficacy and Identification with Schools.
American educational Research Journal, 45 (3). str. 597-630.

Decotiis, T. A., Summers, T. P. (1987): A path analysis of model of

the antecedents and consequences of organizational commitment.
Human Relations, 40, str. 445 470.

Hall, D. T., Schneider, B. i Nygren, H. T. (1970): Personal factors

in organizational identification. Administrative Science Quarterly,
15, str. 176 190.

Henkin, A. B., Holliman, S. L. (2009): Urban Teacher Commitment:

Exploring Associations With Organizational Conflict, Support for
Innovation, and Participation. Urban Education, 44(2), str. 160
180.

Kadovi, D. (2011) Samopotovanje i dimenzije petofaktorskog

modela linosti kao determinante organizacione posveenosti, Univerzitet u Istonom Sarajevu, Filozofski fakultet, Sarajevo, str. 15.

Konovosky. M.A., Organ, D.W. (1996): Dispositional and contextual determinants of organizational citizenship: Journal of Organizational Behavior. Vol. 17, Issue 3. str. 253 266.

Krapi, N., Pletikosi, S., Grabar, N. (2011): Odnos crta linosti

i stavova prema radu i organizaciji s odgovornim organizacijskim
ponaanjem. Psihologijske teme 20 (2011), str. 319 336.

Meyer, J.P., Allen, N.J. (1997): Commitment in the workplace: Theroy, research and application. Thousand Oaks, CA: Sage Publications, str. 10 21.

Morris, J. H., Steers, R. M. (1980): Structural influnces on organizational commitment. Journal of Vocational Behavior, 17(1), str.
50 57.

147

Mowday, R. T., Porter, l., Steers, R. (1982): Employee organizations linkages: The psychology of commitment, absenteesm, and
turnover. New York: Academic Press., str. 19 43. i 250 253.

Podsakoff, P.M., MacKenzie, S.B., Paine, J.B., i Bachrach, D.G.

(2000). Organizational citizenship behaviors: A critical review of
the theoretical and empirical literature and suggestions for future
research. Journal of Management, 26, str. 513 563.

Reyes, P. (1992): Preliminary models of Teacher Organizational

Commitment: Implications for Restructuring the Workplace. Madison, WI: Center on Organization and Restructuring of Schools
(ERIC Document No, ED 349 680), str. 3 18.

http://www.eurofond.europa.eu/publications/htmlfiles/ef1120.htm.
(14.5.2014.)

Welbourne, J. et al. (2007): Coping strategies in the workplace: Realtionship with attributional style and job satisfaction. Journal of
Vocational Behaviour. 70. str. 312 325.

UDK: 616.8-009-085.8-053.2

ISKUSTVA PRIMJENE FELDENKRAIS METODE U RADU

S DJECOM SA KONGENITALNIM SENZOMOTORNIM
TEKOAMA
Stjepan Jelica, bacc. physioth; mag. rel. publ.; predava
Veleuilite Lavoslav Ruika u Vukovaru
Vukovar, Hrvatska
E-adresa: sjelica@vevu.hr

SAETAK: Kompleksnost motorikog ponaanja ogleda se u injenici da je

sama realizacija pokreta samo krajnja manifestacija sloenih procesa hijerarhijske i paralelne kontrole ivanog sustava. Fizioterapeuti su trenirani da
tretiraju deficite te najee polaze od onoga to pacijent ne moe a svoje
djelovanje esto usmjeravju popravljanju i korekciji.

Moshe Feldenkrais smatra da je za svladavanje senzomotorikih potekoa

umjesto korekcije deficita potrebno stvarati uvjete u kojoj je osoba uspjena iz ega slijedi prevazilaenje motorike tekoe. Feldenkrais metoda je
oblik somatskog uenja u kojem mozak ui od tijela. Moshe Feldenkrais
naglaava usku svezu mentalnog ina i pokreta te kroz neraskidivu svezu
preko jednog utjee na drugo.
U radu su prikazana odreena iskustva rada sa djecom iz Vukovara, u dobi
od 5 do 8 godina sa multiplim kongenitalnim senzomotornim oteenjima
te zajedniki pokuaji povratka tih osoba svojoj ljudskoj prirodi i dostojanstvu.
Kljune rijei: Feldenkrais, djeca, pokret

148

149

ABSTRACT: The complexity of motor behavior is reflected in the fact that

the mere realization of movements is just the ultimate manifestation of the

complex process of hierarchical and parallel control of the nervous system.
Physical therapists are primarily trained to treat deficits and they often start
from what the patient can not do. Their actions are often directed toward
repair and correction.
Moshe Feldenkrais believes that to overcome the sensorimotor problem instead of correcting the deficit should be to create conditions in which a person is successful and consequently, overcoming motor difficulties. Feldenkrais Method is a form of somatic learning in which the brain learns from
the body. Moshe Feldenkrais emphasizes the close bond of mental action
and movement and through unbreakable bond over one affects the other.
This paper presents the certian experiences of working with children from
Vukovar, ages 5 to 8 years with multiple congenital sensorimotor impairments and joint efforts to return these people their human nature and dignity.
Key words: Feldenkrais, kids,movement

1. UVOD

Dohvatiti au ili se popeti uz stepenice predstavlja

samo finalnu manifestaciju brojnih procesa (odluke, planiranja,
aktivacije raznih sustava). Bilo bi pogreno pretpostaviti da ono
to vidimo (kontrakcije miia i kretnje segmenata kroz prostor)
zapravo iskljuivo predstavljaju pokret.
Obzirom kako mnogi sloeni sustavi hijerarhijske i
paralelne kontrole iniciraju, programiraju, provode te moduliraju pokret, biomehaniki pristupi koji su bili zastupljeni do pojave neurorazvojnih koncepata 40-tih godina prolog stoljea
(Bobath, Vojta, Feldenkrais) zasigurno nisu imali potentnost
promjene motorikog ponaanja jer su bili usmjereni na korekciju biomehanikih komponenti zanemarujui samo ishodie
pokreta-mozak.
Ono to najee predstavlja problem u rehabilitaciji je
to se na ovakvom biomehanikom pristupu esto temelje kako
upute lijenika specijalista tako i fizioterapijski tretmani. Takvi
pristupi svakako ne predstavljaju alat izbora u kompleksnoj rehabilitaciji osoba s neurolokim smetnjama pokreta.
Cilj i smisao nae asistencije kao fizioterapeuta je stvaranje uvjeta u kojem e dijete moi iskuati varijacije, olakati pretpostavke za varijacije, te da djeca sa senzomotornim
tekoama kao i ostala djeca, a prema svojim mogunostima,
dou do odreene radnje. Ovim procesom diferencijacije stvaramo mozak koji ui.
Feldenkrais metoda kroz svoj fromat funkcionalne integracije predstavlja sveobuhvatni model rehabilitacije pokretom
te je koritena u radu s djecom s multiplim kongenitalnim senzomotorikim potekoama.
2. ANALIZA NORMALNOG POKRETA

Fenomen pokreta je determiniran i obuhvaa senzomotorne komponente kao to su: biomehanike komponente
(poravnanje, teite tijela, opseg pokreta), miine komponente
(snaga, hipertrofija, hipotrofija, hipertonus, hipotonus, fleksibilnost), fizioloke komponente (vrsta vlakana, umor, izdrljivost,
nivo glikogena), komponente neuralne kontrole (asinergije, timing, koordinacija, bilateralna koordinacija, reciprona inervacija, ravnotea, equlibrijske reakcije), te senzorne komponente
(nadzor izvoenja pokreta, korekcije brzine, amplitude, jaine).
150

151

Kompleksni pokreti (aktivnosti) kao to je ustajanje, sastoje se

od razliitih komponenti koje se realiziraju preko biomehanikih
struktura. (Jelica, 2011, 309).
Sveukupna manifestacija pokretanja svakako biva
proeta emotivnim i psihikim statusom (openita konstitucija osobnosti, motivacija, elje, strahovi). Senzorna komponenta
pokreta u svakom trenutku alje informacije, vri nadzor i korigira te je integralna komponenta pokreta.
Motoriki razvoj je opisan kao senzomotoriki razvoj.
Svi senzorni sustavi su involvirani vizualni, vestibularni i somatosenzorni-propriocepcijski i taktilni. (Bly, 2011).
Sam pokret odvija se u tri osnovne faze (odluka, programiranje i provedba) od kojih svaka na specifian nain uvjetuje drugu. Odluka na pokret (inicijacija) moe biti iz domena kognitivne komponente i usko vezana sa mentalnim inom
(elim tamo) ali moe biti i rezultat drugih procesa kao to je
osjet ei. Neki se pokreti deavaju bez ove komponente kao
tu su sitne posturalne promjene poloaja tijela ili ekstremiteta
u svrhu rastereenja segmenata.ili odranja ravnotee. Refleksni pokret na nivou malog refleksnog luka takoer nema svjesnu
komponentu. Iako je za veinu pokreta sama inicijacija u domeni korteksa i pripada svjesnoj komponenti, samo programiranje
predstavlja ve realizaciju automatskog programa za provoenje odreene radnje, koji biva aktiviran nakon prve komponente-planiranja na nain da zapone programiranje (poravnanje-namjetanje segmenata tijela u najpovoljniji biomehaniki
odnos jednih spram drugih) kako bi se zajamio ekonomian
pokret. Na taj nain se provode automatske radnje poput (ustajanja iz sjedeeg u stojei poloaj, okretanje s lea na bok itd) kao
i automatizirane radnje u koje spadaju nauene vjetine (pisanje, ivenje, vonja automobila, skijanje itd). One su u fazi uenja
bile voene korteksom ali odreenim brojem ponavljanja su se
automatizirale te je provedba preputena niim centrima a koretks ponovno postaje slobodan za novo uenje te za funkciju
razraunavanja s okolinom koja e biti objanjena na primjeru hoda. Nakon faze programiranja slijedi faza provedbe kroz
motoriki zapis (engram ili program) koji je stvoren prethodnim motirikim iskustvom. Cijelo vrijeme neuronska senzorna
mrea, sa somatosenzornim sustavima poput vizualnog, optikog, i vestibularnog sustava prikuplja informacije o planiranom i
uinjenom kao i informacije iz okoline te kalibrira i vodi pokret,
a o svemu izvjetava u veoj ili manjoj mjeri vie centre. Cerebelum modulira aktivnost motorikog korteksa preko povratne
152

sprege, korigira progres i tajming izvoenja te takoer zaustavlja

pokret u pravom momentu. (Tyldelesey, 2012b, 297).
Svako motoriko iskustvo biva automatski pohranjeno u veoj ili manjoj mjeri, neovisno o naoj volji a ovisno i
o vanosti samog iskustva. Ukoliko ste se jednom okliznuli na
mramorne stepenice sigurno je kako ete svaki slijedei put prizvati to iskustvo kada se naete ne samo na mramornim stepenicama, nego bilo kakvoj slinoj povrini.
Hod kao kompleksna automatska radnja sastoji se od
dva zasebna procesa-automatskog i kognitivnog. Sama inicijacija (elim tamo) spada u kognitivnu komponentu, a naginjanje
trupa naprijed, iskorak i sama reakcija koraanja (proizvodnja
koraka) spadaju u automatsku komponentu. U kognitivnu komponentu spada i razraunavanje s okolinom-preskakanje blata
na trotoaru, zaobilaenje prepreke, mijenjanje smjera, ubrzanje
i slino.
2.1 Engrami ili programi motorikih radnji

Kompleksne radnje i pokreti poput ustajanja, sjedanja

hodanja, penjanja uz stepenice imaju svoje programe ili engrame
po kojima se odvijaju. Svrha ovih programa je da odmijene koru
mozga i vrhovne centre zaduene za planiranje te da nii centri
preuzmu stereotipnu provedbu samog pokreta iako uvijek postoji sprega viih i niih centara. Najvii nivo motorne aktivnosti
je sainjen izmeu kortikalnog motornog podruja zajedno sa
bazalnim ganglijama i cerebelumom. (Tyldesley, 1996a, 294).
Vii centri e se ukljuivati ukoliko nii ne mogu sami
rijeiti problem ili ako trebaju obaviti zadau za koju su zadueni
(voljna modulacija pokreta) i tada pokret na krae ili due vrijeme dobija voljnu komponentu. Neuroanatomski gledano, nii
centri poput napr. vestibulocerebeluma imaju izravnu vezu sa
senzornim sustavima poput oiju ili vestibularnog aparata koji
vode i po potrebi reagiraju odnosno moduliraju pokret. Ti su
centri brzi i ne moraju ali niti ne mogu ekati ukljuenje korteksa
prilikom potrebe za naglom ili redovitom korekcijom ravnotee,
izazivanjem zatitne reakcije ili slino. Prilikom nagle promjene
poloaja na biciklu oni e sami reagirati i odrati ravnoteu.
Ovi obrazci nastali su na pozadini senzornih informacija i feedback-a, normalnog tonusa, reakcija balansa kao i
posturalnih reakcija. Funkcionalna procjena pokreta i kvalitete
obrazaca pokreta temelji se na senzomotornim komponentama
te ih je potrebno individualno procijeniti i vrednovati (Peec,
2008,11).
153

2.2 Rehabilitacija pokretom

Kroz analizu normalnog pokreta vidljivo je kako iza

pokreta stoje sloeni procesi suradnje hijerarhijske i paralelne
(senzorne) kontrole te da ukoliko elimo mijenjati motoriko
ponaanje svakako moramo razumjeti i utjecati na pozadinu na
kojoj nastaje obrazac kompleksnog pokreta. Istraivanja posturalne kontrole istrauju utjecaj vizualnog, vestibularnog i proprioceptivnog osjeta na ravnoteu u razliitim uvjetima. (Lundy,
2013)
esto se rehabilitacijski principi osoba sa senzomotorikim smetnjama temelje na postulatima biomehanikih
principa koji forsiraju jaanje samih miia ili poloajne korekcije. Dijete koje nosi cipele za unaprijeenje hoda nosit e te cipele
veinu dana.(Sieglinde, 2006, 219).
Usljed nepoznavanja neurofizioloke pozadine pokreta
te nerazumijevanja kompleksne problematike rehabilitacije osoba sa smetnjama tonusa, senzorike i pokreta, esto se pribjegava
pasivnim vjebama. Takav pristup esto bude i kontraproduktivan jer moe kroz poveanje miotatskog refleksa na istezanje
samo jo vie etablirati patoloki posturalni obrazac. Uinci na
neuroplastinost mozga su zanemarivi ili nikakvi. Primjenjujui pasivni pokret postoje male anse za stvaranje novih puteva
sinapsi dendrita (Moshe,1981,141).
Takvi pristupi poput razgibavanja, istezanja, ili ortoza
imaju vrlo ogranienu mo utjecaja na sustave koji iniciraju, vode
i moduliraju pokret i na njih nemaju eljene uinke u smislu poveanja efikasnosti ili eficijentnosti pokreta a u dosta sluajeva
mogu biti i kontraproduktivni. Niti se problem nalazi u miiima
niti e se u njima nai rjeenje. (Baniel, 2012a, 14).
Fizioterapeuti dolaze iz miljea u kojem ih treniraju da
popravljaju deficite. Veina fizioterapeuta kada vidi spastinu
ruku ili ukoen zglob, usmjeri svu svoju panju na nedostatak
gubei iz fokusa cjelovitost osobe. Ne mislim ovdje samo na
cjelovitost u tjelesnom smislu. Svaki identitet je zapravo spoj
emocioalne, psihike komponente, elja, strahova, planova i
iskustava.
Iako je jako primamljivo prihvatiti se prvo deficita, to
zapravo nije dobar put. Prevazii tekou ili ogranienje zapravo
znaiuiti. Ali se ne moe, ili se moe puno tee ako se krene
od onoga to je teko. Na taj se nain najprije stvori frustracija.
Zatvorit e se i zakoiti funkcionalni potencijal. Umjesto da se
154

fokusiram na Graceinu paraliziranu desnu ruku, okrenula sam

Graceinu pozornost na zdrave dijelove njezina tijela. (Baniel,
2003, Working with the whole body, para 71).
Jer za uenje su vani kako faktori okoline, tako i unutarnji faktori. Neuspjeh neminovno koi ili zaustavlja proces
uenja. Kod djece to rezultira plaem, rezignacijom i odbijanjem suradnje. Smislenije se ini zapoeti s onim to dijete moe
i vidjeti do kuda moemo stii. Ako za trenutak zastanemo, i
odmaknemo se nekoliko koraka od filozofije kako se moramo
prvo uhvatiti u kotac s deficitima, nego pristupom stvorimo
okolinu u kojoj je dijete uspjeno-investirali smo u fantastinu
budunost pozitivnih ishoda. ovjekov ivot je kontinuirani
proces, a napredak je potreban u kvaliteti procesa. to
se jasnije razumiju osnove procesa, to e dostignua biti
vea. (Feldenkrais, 1987a, 33).
2.3 Feldenkrais metoda

Utemeljitelj metode je dr. Moshe Feldenkrais, izraelski fiziar, doktor znanosti, predava na Sorboni. Imao je crni
pojas u judou, te je suosniva najstarije judo kole u Francuskoj
koja egzistira i danas. Kada su Nijemci uli u Pariz 1940. godine
Moshe emigrira u Veliku Britaniju, gdje njegovi radovi na usavravanju sonara rezultiraju s nekoliko patenata.
Obnovivi jednu staru ozljedu koljena na nogometu,
odbio je operaciju u kojoj su mu predviali naizvjestan ishod,
te je zapoeo istraivanja u smjeru samorehabilitacije koristei
znanja iz fizike, biomehanike, borilakih vjetina koja e kasnije
evoluirati u Feldenkrais metodu. Godine 1951. vraa se u Izrael,
1954. godine nastanjuje se u tel Avivu te zapoinje sa razvojem
i poduavanjem svoje metode. Lekcije svoje metode davao je i
tadanjem premijeru Ben Gurionu kojeg je uspio u poodmakloj
dobi nauiti stoj na glavi u joga poloaju.
Prvu grupu od 13 uitelja Feldenkaris metode educirao je od 1969.-1971. godine kako bi mogli Feldenkrais metodu
prezentirati i drugima. Ljetnim teajevima u San Francisku od
1975.-1978. godine educirao je jo 65 uitelja metode. Zadnju
grupu uitelja metode educirao je 1980. godine u Masachusetsu,
a s poduavanjima je prestao 1981. godine. Odrao je brojna predavanja o metodi irom svijeta, te prezentacije svoje metode iroj
publici kroz teajeve u formatu ATM (Svjesnost kroz pokret) te
godinama radio FI (Funkcionalnu integraciju) u individualnom
formatu na pacijentima, kako odraslima tako i djeci.
155

Napisao je knjige Body and Mature Behavior, Awareness Through Movement, The Case of Nora: Body Awareness as
Healing Therapy, The Elusive Obvious, The Master Moves, The
Potent Self, Embodied Wisdom, sedam knjiga o Judo-u te brojne
lanke i radove na strunim skupovima.
Umro je 1984. godine a danas postoji vie od 2000
Feldenkrais praktiara, koji nakon etvorogodinjeg obrazovanja
poduavaju metodu te je izravno i koriste.
Feldenkrais metoda se prakticira u dva formata ATM
(Awareness Through Movement-svjesnost kroz pokret) i FI (Functional integration-funkcionalna integracija). Metoda poiva na
principu da je svaki neuroloki sustav kao i sama osoba razliit.
U ATM formatu voditelj struktuira lekcije prema odreenoj tematici (rotacije, fleksija, ekstenzija, koordinacija, ravnotea i
slino) te kroz usmene upute daje smjernice a izvoai osobno
slijede upute, sami formirajui amplitudu, puteve-trajektorije
pokreta. Na taj nain, kroz vlastitu percepciju tijela i prostora, pokuavaju sustav dovesti u stanje optimizacije pokreta tj.
promijeniti upravo neurofizioloke parametre na kojima nastaju
engrami pokreta. Rezultati su poboljanje koordinacije i eficijentnosti izvoenja. U istraivanjima (Batson 2012) provedenim
na pojedincima nakon modanog udara rezultati sugeriraju da je
napredak u funkcionalnoj mobilnosti mogu kod pojedinaca sa
modanim udarom koristei grupni format Feldenkrais metode.
U istraivanju provedenom na 78 pacijenata, sa nespecifinim
muskuloskeletalnim problemima od kojih su inile 64 ene i 14
mukaraca, podijeljenih u tri grupe, rezultati sugeriraju znaajno poboljanjeu smanjenju apatije, bola i poboljanja samopercepcije (Britt, 2001).
Metoda je namijenjena svima, bez obzira na tjelesnu
spremu i zdravstveno stanje, te skoro da i nema kontraindikacija
za primjenu metode.
Drugi fromat je FI (funkcionalna integracija) i predstavlja individualan rad sa pacijentom. U ovom formatu voditelj
rukama istrauje mogunosti i prepreke u pokretanju pacijenta, vodi, kreira rjeenja za pojedine segmente na tijelu a sve se
odvija polagano, tako da iako se ponekad ini da je pacijent
biomehaniki pasivan, njegov neuroloki sustav prima ove
informacije i integrira ih u novo motoriko ponaanje.
Takv pristup zapravo predstavlja input koji ima potencijal mijenajti sam kalup-engram pokreta te stoga i poboljati
156

funkcionalnost pokreta. Feldenkrais je edukacijski sustav dizajniran kroz koritenje pokreta i percepcije u cilju poboljanja
funkcije (Ulrich, 2001). Metodu pored pacijenata sa problemima
lokomotornog sustava koriste zapravo svi profili ljudi od sportaa, glazbenika, plesaa, glumaca, pa sve do ljudi koji ele poboljati svoju kvalitetu svakodnevnog pokretanja. Potentnost
Feldenkrais metode se ogleda u tome to je metodu mogue
kombinirati sa drugim terapijskim pristupima i metodama. Terapeuti raznih profila kombiniraju Feldenkrais metodu sa drugim
vidovima rehabilitacije (logopedski tretmani, joga) te su kod
odreenog broja zastupljeni i stavovi da se metoda niti ne moe
odvojiti od ostalih modaliteta te da u radu inkorporiraju procese
percepcije, svjesnosti o pokretu, vizualnog te da su se nakon
edukacije o Feldenkrais metodi njihove vjetine kao fizioterapeuta iznimno poveale (Buchannan, 2014).
3. ISKUSTVA PRIMJENE FELDENKRAIS METODE U
RADU S DJECOM

Iako Feldenkrais metoda po mom osobnom miljenju

i iskustvu ima velike komparativne prednosti u odnosu na neke
druge pristupe, izdvajati jednu metodologiju i najavljivati je kao
udotvornu u radu s osobama s neurolokim smetnjama, jako
je pogreno. Osim to tako roditelji ili skrbnici pacijenata troe
velike koliine novca na isprobavanje udotvornih metoda,
gubi se fokus te se daje prednost metodi umjesto analitikom
razmiljanju o problemu, temeljem kojeg bi se izabrali adekvatni
pristupi i slijedom toga metode.
Fizioterapeuti, radei jedan posao koji je cikliki, lako
upadaju u situaciju ponavljanja samog sebe. esto se desi i da
primjena odreenog pristupa ili metode da svoj doprinos te da
vremenom njezin uinak ne poluuje vie iste efekte. Vjerojatno
se to dogaa iz dva osnovna razloga. Jedan je adapatacija pacijenta na odreeni input a drugi je pojava aplikativnog platoa
u primjeni vjetine kod samog fizioterapeuta. Tada je uputno
razmisliti o kombinaciji metoda, promjeni sustava ideja u radu,
ili uvoenju drugih strategija.
3.1 to su postignua?

Svjedoci smo sveope manije mjerenja, evidentiranja,

rangiranja. Sve vie segmenata ivota pretvara se u jednu olimpijadu rezultata, brojki, usporeivanja. Od rezultata to ih donose
PISA testovi jo je potresniji zanos s kojim se molimo rangiranjima. Stoga se gotovo neurotino fiksiranje na rangliste svih vrsta
157

moe interpretirati kao osveta modernog medijskog drutva

egalitarnim naelima demokracije (Liessmann, 2008, 67).
Meutim vrlo je teko izmjeriti neke suptilne pojavnosti ljudske prirode, pogotovu u rehabilitaciji osoba s neurolokim
smetnjama pokreta, precepcije i senzorike. Na alost, u ovom
kompleksnom podruju sa heterogenom populacijom teko je
nabaviti pouzdane znanstvene dokaze za intervencije koje inimo (Lewitt, 2004,11).
Cilj ovog rada nije prezentacija brojki i dokaza, nego
osobni doivljaj prolaska nekih neutabanih staza. Vrlo je teko
izmjeriti oduevljenje jedne majke kada sam je pitao to ima novoga kod djeaka s kojim radim: Juer me prvi put zagrlio svojim rukama!
Ono to zakljuci rada sugeriraju je da djeca esto
okarakterizirana kao spastina, to zapravo nisu. Ne ulazei u
raspravu o definiciji spastinosti, hipertonusa ili asociranih
reakcija, iskustvo ukazuje na to da zapravo loa funkcionalna
organizacija daje sliku spastinosti te da strukturalne promjene
na miiima, ligamentima, zglobovima i mekom tkivu nisu nastupile u onoj mjeri da skroz onemogue funkcionalni napredak.
Funkcionalna restrikcija se moe uspjeno tretirati zahvaljujui
adaptivnoj sposobnosti funkcionalne reorganizacije sredinjeg
ivanog sustava (Jelica, 2009, 71).
Ovo su neki primjeri feedback-a roditelja djece s kojima sam radio:

158

ini mi se da sada vie vae hranu te ne podriguje nakoh

obroka toliko.

Poeo je okretati glavu i pratiti automobile na cesti to prije

nije inio

Sad kada se kupa dohvati amac koji je udaljen ispred njega

u kadici a poeo je i pljuskati rukama po vodi.

Sada podigne nogu kada mu oblaim cipele za van.

ini mi se fokusiraniji, poeo je gledati prolaznike iz kolica

kao i auta koja prolaze

Noge sada savije u kolicima, ljepe sjedi i vie ne klizi iz njih

Sam dri flaicu iz koje pije.

Koristi obje ruke za dosta stvari

Pokazuje rukom prema televizoru kada eli crtani

Poeo je govoriti njam njam kada je gladan

Poeo je pokazivati interes za stvari oko sebe i propinje se

na stol kako bi neto dohvatio.

Prije nije mogao samostalno drati glavu kada bismo ga

pokuavali staviti u sjedalicu na biciklu, sada to ini dosta
uspjeno.

Prije bi gubio ravnoteu u sjedeem poloaju, sad se moe

sam korigirati.

Dok ga drim u krilu, glavu dri puno due i to bez moje

pomoi

ini mi se kako puno bolje die jer je prije jako esto kaljao
i imao puno sekreta u pluima.

Poeo se rotirati na podu....

Sav je nekako ivotniji i ivahniji

Moe samostalno prehodati cijelu duinu sobe

Oslobodila se straha od pada u nevjerojatnoj mjeri

Gore opisani primjeri su samo manji broj povratnih

informacija i predstavljaju samo neke konkretne ekstrahirane
slike novousvojenog motorikog ponaanja. Zapravo, najee
se deava vie stvari kod pojedinog djeteta, a pojedine uspjene
sekvence polagano postaju sveukupno uspjenije motoriko
ponaanje. Neto od toga biva usvojeno, neto djeca koriste
jedno vrijeme pa opet odbace, a neto pree u trajno motoriko
ponaanje. Naravno, usvojeno motoriko ponaanje izravno pokazuje da je dolo i do poboljanja na senzornom preceptivnom
i emotivnom planu kao pozadini motorikog funkcioniranja. Podignuti nogu kada majka oblai cipele ne predstavlja puko savijanje koljena nego smisleno motoriko funkcioniranje u kontekstu okoline.
Kako raste stupanj onoga to mogu samostalno uiniti, raste i njihovo emotivno zadovoljstvo, to roditelji takoer
primijete i o emu izvijeste.

159

3.2 Koliko, kada, kako?

Vremenom sam doao do nekog odnosa rada i odmora

u radu s djecom. Susreemo se dva puta tjedno, po sat vremena.
Naravno, dio vremena odlazi na neformalni pristup, promatranje pokretanja, ponaanja, i razmiljanja kako upravo trenutno
ponaanje i fokus na odreenu radnju od strane djeteta zapravo
uklopiti u funkcionalnu integraciju. Na taj nain upliv fizioterapeuta minimalno remeti trenutnu preokupaciju djeteta i samo je
logian nastavak onoga to dijete ve ini. Kako proces napreduje, fizioterapeut moe dodati, izbaciti ili promijeniti funkcionalni cilj (Umphred et all, 2013,13).
Pokuavam izabrati vrijeme kada je dijete raspoloeno
za kontakte. Naravno kako to nije uvijek mogue, ali roditelji u
tome igraju kljunu ulogu. Oni poznaju djetetov ritam spavanja,
hranjenja, raspoloenja te u suradnji s njima biramo najpovoljnije vrijeme za susret. Nekad iskoristimo upravo dnevne aktivnosti poput hranjenja kako bismo to pretvorili u funkcionalnu
integraciju.
U formatu funkcionalne integracije Feldenkrais
metode, velika pozornost se posveuje funkcionalnoj organizaciji kraljenice. Mnoge smetnje tonusa nogu i ruku zapravo su
slika smetnje a uzrok se nalazi na nefunkcionalnosti trupa. Isti
funkcionalni problem sreemo i kod odraslih iz kojeg proizilaze
mnogi problemi lokomotornog sustava. Kako dostiemo odraslu dob sloboda pokreta naeg tijela biva znaajno smanjena,
zbog toga to veina naih dnevnih aktivnosti ukljuuje dominantno savijanje kraljenice u jednom smjeru-prema naprijed
(Zemach,1990,47).
S poboljanjem organizacije trupa i glave i funkcionalnost ekstremiteta se poveava te ruke i noge postaju funkcionalnije. Iako je evolucija oslobodila ruke od lokomotorne zadae
hoda, njihova funkcionalnost znaajno doprinosi mogunosti
hoda.
Kako sugerira i (Blouin 2010) rezultati ini se smislenim da je motoriki korteks dio neuronske mree koja doprinosi
modulaciji aktiviteta ruku tijekom hoda.
Obzirom kako djeca polaze i druge vidove rehabilitacije, potrebno je nai najbolji odnos rada i odmora. I djeca kao i
sportai, mogu biti pretrenirani. Vrijedi ista analogija. U radu se
stvaraju inputi na neurofizioloki sustav a u odmoru bi sustav
trebao reagirati adaptacijom na inpute u veoj ili manjoj mjeri.
Neuroloka rehabilitacija svakako nije stvar kvantitete.
160

U radu polazim od iskustva da djeca radije prihvaaju

sitne nepodobtine u ponaanju (upanje papira, pljuskanje po
vodi, lupanje poklopcima i slino). Tako im osiguram neto od
toga ukoliko je potrebno dok rukama istraujem mogunosti i
prepreke u njihovom pokretanju. Nekada to nije niti potrebno,
jer je format funkcionalne integracije toliko nenametljiv, da djeca esto nisu niti svjesna da se s njima neto radi, odnosno da su
dio procesa. Ponekad, ukoliko je dijete uznemireno, funkcionalnu integraciju je mogue initi i dok majka dri dijete u naruju.
Meutim, obino ve nakon nekoliko susreta, kod veine djece,
mogue je raditi bez prisustva roditelja jer je ovaj format zapravo
esto samo logian nastavak njihovog trenutnog funkcioniranja
ili unaprijeenje ve postojeih funkcija. Obzirom da se polazi
od onoga to dijete moe, razina frustracije je daleko nia od
metodologija klasinog vjebanja, to god to znailo. Ako eli
biti prijatelj mojoj kerki prvo to treba napraviti je zaboraviti
da ima oteenje funkcije udova (Kleinn, 2001, How to be my
daughter friend, para 5).
Pokuavajui stvoriti uvjete za poloaj ili pokret, ne
forsiram samo izvoenje radnje.
Mozgu na taj nain aljemo motoriku bubicu te se
sama radnja zapravo pojavi u trenucima svakodnevnog ivota,
bez prisustva fizioterapeuta, kada mozak kroz doivljene varijacije kroz FI format zapravo sam ekstrahira odreene dijelove
i od njih naini novu aktivnost. Optimum iskustva u svakom
zadatku je onaj koji je perfektno balansiran kako ne bi bio niti
preteak niti prelagan (Csikszentmihalyi, 2002).
To nipoto ne mora biti i esto nije ono to smo mi
pretpostavljali. Meutim, to predstavlja i sutinu ovog pristupa.
Pokret je zapravo ishod a ne cilj tretmana.
Pojavit e se napredak u djelovanju i kretanju tek nakon promjena u mozgu i ivanom sustavu. To poboljanje tjelesne akcije odraava promjenu u sredinjoj kontroli, koja je
ekskluzivni organ. Promjena u sredinjoj kontroli je promjena
ivanog sustava.. (Feldenkrais,1987b, 36).
3.3. Sklopka za uenje

Kad bi zdravo dijete pokuali uiti hodati na nain da

mu mi pomiemo noge, vjerojatno bi samo pogorali stvar. Nain
na koji bi mi forsirali radnju ne bi bio onaj na koji e je dijete u
konanici usvojiti. S druge strane, forsiranje same radnje uope
nije nain kako dijete do nje dolazi.
161

Kako bi bili istinski od pomoi djetetu sa posebnim potrebama, moramo ustuknuti od pokuavanja da natjeramo dijete
da uini ono to ne moe. (Baniel, 2012b, 19).
Dijete nema viziju kompletne radnje niti njenog finalnog ishoda. Ono kako dijete ui je zapravo izvoenje mnotva
varijacija, pokuaja, prije negoli iz tih pokuaja ekstrahira ono
najbolje i najoptimalnije za njega. Na kraju se iz pojedinih elemenata rodi kompleksni pokret.
U ovom se segmentu djeca sa smetnjama u pokretu
uope ne razlikuju od djece bez tekoa. Uiti pokretu, tako da se
dijete prisiljava izvoditi samu radnju, ne predstavlja dobar put.
Zakljuno, ovo se uklapa i u tezu, da je nain na koji ue zdrava i
djeca s smetnjama pokreta zapravo isti.
Razlika izmeu zdrave djece i djece s potekoama
zapravo nije u modelu uenja, nego u upranjavanju tog modela. Kako se zdravo dijete nalazi u situaciji da isprobava mnotvo izbora u pokretu, ono e metodom pokuaja i pogreke doi
do, za sebe zadovoljavajueg, izvoenja kompleksne radnje. Ono
to bolesnom djetetu predstavlja problem je nemogunost da
si samo priuti iskustvo razliitih varijacija. Nemogunost varijabilnog motorikog ponaanja te koritenje istih, esto neuspjenih kalupa, ne dovodi do diferencijacije uspjenog i neuspjenog iz ega ne proizilazi uenje.
Pored intencije, i sam nain provoenja pokreta je
zapravo specifian za svaku individu, i ovisi od mnotva razloga,
genotipskih kao i fenotipskih. (Gjelsvik, 2007).
Forsiranjem same radnje se zapravo preskau procesi
raanja pokreta te mozak ne poznaje pojedine segmente koji
ine radnju. Samo forsiranje provedbe nikada nije povezano s
djetetovom intencijom i time se ne stvaraju uvjeti da dijete ponovo u smislenom kontekstu do nje doe. Zdrava djeca u procesu
motorikog uenja sama ine varijacije dok djeca sa smetnjama
trebaju nas da im priutimo varijacije. Do pokreta ipak moraju
doi samostalno.
Sva djeca ue svoje iskustvo, ona nuno ne ue ono to
smo mi namjeravali da ona ue.(Baniel, 2012c ,25).
Pokret koji tako nastane iz osobnog identiteta ima ansu preivjeti, te ponovno biti koriten u smislenom kontekstu.

162

ZAKLJUAK

Usavravanjem medicine kroz razvoj znanosti te kroz

emirijska iskustva kliniara sve vie se poveava stopa preivljavanja djece sa kongenitalnim senzomotorikim oteenjima,
koja jo ne tako davno u prolosti ne bi preivjela, moda ne zbog
senzomotorikih deficita nego zbog komplikacija na drugim organskim sustavima. S druge strane razvoj digitalnog drutva,
oznaio je proces globalizacije i u ovom podruju. kola gubi primat u edukaciji a roditelji se kroz internet meusobno upoznaju, umreavaju, razmjenjuju iskustva, te organizirajui se kroz
udruge istrauju pristupe i metode koje im prije deceniju ili dvije
nisu bile pristupane. Zbog ovakvih okolnosti, dolazi do sve vee
potrebe za kvalificiranim fizioterapeutima iz podruja neurorazvojne fizioterapije, te se i oni sami u okviru svoje cjeloivotne
edukacije istrauju nove metodologije. Feldenkrais metoda
se namee i kao didaktiki pristup-koncept ali i kao kreativno
rjeenje za probleme pokretanja a pored spomenutog, njena
prednost se ogleda i u injenici da nema kontraindikacija te je
komplementarna sa svim ostalim neurorazvojnim ili rehabilitacijskim pristupima. Nekoliko problema karakterizira rehabilitaciju osoba sa senzomotorikim problemima. Jedan od njih je
svakako vremenski kontinuum samog rehabilitacijskog procesa,
koji zapravo nikada ne zavrava, to mnogim fizioterapeutima
ne predstavlja atraktivno podruje strunog djelovanja. Puno
truda treba biti uloeno za dobivanje malih i esto neizvjesnih
rezultata. Drugi pak navode kako jednostavno ne mogu gledati
djeiju patnju, mada ova tematika otvara jedno iroko podruje
poimanja patnje te preispitivanja vlastitih pozicija i relativnosti
to je uspjeh ili srea u ivotu. Meutim, to su svakako izbori
na koje svatko ima pravo. Trei problem je svakako financijske
prirode jer primjena specifinih znanja i metoda zapravo stoji
roditelje znatno vie nego dravni fizioterapeutski tretman. U
konanici, u nekim se sluajevima sam proces svede na zadovoljenje forme kroz vjerovanje kako e iskljuivo fizioterapeuti
rijeiti neije stanje. Zbog ovih i drugih okolnosti, nekad cijeli
proces krene linijom manjeg otpora pa se rehabilitacija zasniva
na biomehanikim pristupima koji svakako ne predstavljaju alat
prvog izbora u ovom podruju. Od njih ne treba zazirati, svakako
da odreeni postupci i pomagala imaju svoje mjesto, ali kao edukacijsko-rehabilitacijski proces, nisu adekvatno rjeenje.
Rezultati ovog rada su zapravo u formi iskustva i
deskriptivne su prirode, bez kvantificiranja istih i upotrebljavanja klinikih testova za njihovo dobijanje.
163

Smatram kako rad moe u prvom redu informirati

roditelje ili strunjake, a smjernice evidentirane u radu mogu
posluiti kao osnova daljnjih istraivanja.

Buchannan, Ulrich, Nelsen, N., Nicole, Geletta, Simon (2014),

United Statesguild certified Feldenkrais teachers: a survey of
characteristics and practice patterns, u: Complement Altern Med.,
14: 217.

Zahvaljujem se roditeljima i djeci, lanovima udruge

Vukovarski leptirii jer bez zajednikih predivnih iskustava niti
ovaj rad ne bi bio napisan. Njihovom razvoju i napretku svakako iznimno pomau i timski rad u udruzi kroz rad defektologa,
logopeda, primjene brain jim-a, neurofeedback-a te lasera za
kvantno integriranje primitivnih refleksa (QRI). Udruge zapravo
preuzimaju na sebe odgovornost za ono to drava treba pruiti
ovoj djeci kroz zakonsku legislativu Dekleracije o pravima osoba
s invaliditetom, koju je Vlada, ini se, samo dekleratvno donijela
2005. godine, ali se na tom planu ini jo uvijek malo ili nita.

Csikszentmihalyi, Mihaly, (2002) The classic work on how to

achieve happines, London, Rider&Company.

Feldenkrais, Moshe,(1981) The elusive obvious,Capitola (Canada),

Meta publications.

Feldenkrais, Moshe,(1997) Awareness Through Movement, Middlesex, Penguin Book.

Gjelsvik, Bente, (2007) Form und funktion, Stuttgart, Georg Thieme

Verlag KG.

Jelica, Stjepan, (2011) Optimizing the function of uspstanding activities in adult patients with acquired lesions of the central nervous
system by using Bobath concept approach-a case report, u:Colleguim Antroplogicum, Vol 35, Supplement 1, str.309-311.

Jelica, Stjepan, eper, Vesna (2009) Feldenkrais metoda i funkcionalna restrikcija-praktian alat za kreativna rjeenja u pokretu,
Zbornik radova, prvi kongres studija fizioterapije Zdravstvenog
veleuilit au Zagrebu s meunarodnim sudjelovanjem, Zadar.

Kleinn, D., Stanley, (2001) You will dream new dreams, New York,
Kensington books.

Lewitt, Sophie,(2004) Tretament of cerebral palsy and motor delay, Oxford, Blackwell Publishing.

Liessmann, P., Konrad (2008) Teorija neobrazovanosti-zablude

drutva znanja, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk.

Lundy-Ekman, Laurie, (2013) Neuroscience: Fundamentals for rehabilitation, St. Louis, Elsevier.

Blouin, Jean-Sebastien, Fitzpatrick C. Richard, (2010) Swing those

arms: automatic movement controlled by the cerebral cortex, u: J
Physiol. 588 (Pt 7), str. 10291030.

Peec, M., Schuster, S., (2008) Osvrt na metode fizioterapijske

procjene u neonatalnoj fizioterapiji, Zbornik radova, Konferencija
Hrvatskog zbora fizioterapeuta, Donja Stubica.

Bly, Lois, (2011) Components of typical and atipical motor development, NDT Association, California.

Sieglinde, Martin,(2006) Teaching motor skills to children with cerebral palsy, Bethesda (USA), Woodbine house.

Britt Malmgren-Olson, Eva, Armelius, Bengt-Ake, Armelius,

Kerstin, (2001), A comparative outcome study of body awareness
therapy, Feldenkrais, and conventional physiotherapy for patients
with nonspecific musculoskeletal disorders: changes in psychological symptoms, pain, and self-image, u Physiotherapy theory and
practice,Vol. 17, No. 2 , str. 77-95.

Tyldesley, Barbara, Grieve, I., June, (1996), Muscles, nerves and

movement-kinesiology in daily living, UK, Blackwell Science.

Umphred, A., Darcy, Lazaro T., Rolando, Roller R., Margaret, Burton, U., Gordon, (2013) Neurological rehabilitation, Missouri, Elsevier.

Zemach-Bersin, David, Zemach-Bersin Kaethe, Reese, Mark (1990)

Relaxercise, San Francisco, harper Collins Publishers.

Koristei Feldenkrais metodu kao i etrnaestogodinje iskustvo u radu, sintezom znanja i iskustava te fokusiranjem
svega u jednu toku kako bi se za pacijenta pronalo najbolje
rjeenje u datom trenutku, mogue je postii znaajna poboljanja funkcionalnog statusa djece.
Literatura

Baniel, Anat, (2003) Working with the whole body, u: Cerebral Palsy Magazine.

Baniel, Anat, (2012) Kids beyond limits, New York, Penguin Book
Ltd.

Batson, Glenna (2005) Effects of Feldenkrais awareness

through movement on balance in adults with chronic neurological deficits following stroke: A preliminary study, u: Journal of Evidence-Based Complementary & Alternative Medicine,Vol.10,No.3, str. 203-210.

164

Buchanan, Ulrich (2001) The Feldenkrais method: a dynamic approach to changing motor behavior, u: Res Q Exerc.
Sport,72(4):315-23.

165

UDK: 376.1-056.26-053.5
376.1-056.34-053.5

PRISTUPI U RADU S DJECOM

S POTEKOAMA U RAZVOJU
Doc. dr. sc. Edin Mujkanovi
SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: e_mujkanovic@hotmail.com

Prof. dr. sc. Sadeta Zei

SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: sadetaz811@yahoo.com
SAETAK: Suvremeni pristup u radu s djecom s potekoama u razvoju
se ogleda u potrebi omoguavanja adekvatnih uslova svakom pojedincu
da se razvija i izgrauje (odgaja i obrazuje)u skladu sa svojim sposobnostima i mogunostima. To podrazumijeva permanentno razvijanje kole, mijenjanje njene organizacije, stila i karaktera rada u skladu s intenzivnim
svijetom promjena i potrebama pojedinca uvjetovanih tim promjenama.
Tradicionalni pristup u radu s djecom s potekoama u razvoju, ili specijalni
odgoj i obrazovanje djece s potekoama u razvoju, je integralni dio odgoja
i obrazovanja i podrazumijeva edukaciju osoba kojima je potreban poseban
korekcioni rad.

167

Predmet istraivanja je komparativna analizasuvremenog i tradicionalnog

pristupa u radu s djecom s potekoama u razvoju kako bi utvrdili prednosti
i nedostatke jednog i drugog pristupa u radu s djecom s potekoama u
razvoju.Kroz provedeno istraivanje moemo lako prepoznati najznaajnije
potekoe koje se javljaju u suvremenom i tradicionalnom pristupu u radu
s djecom s potekoama u razvoju, identifikovati pristupe u radu koje ispitanici smatraju najkorisnijim za unaprjeenje tradicionalnog i suvremenog
odgojno-obrazovnog procesa. Na osnovu uvida u suvremeni i tradicionalni
pristup u radu s djecom s potekoama u razvoju i rezultata istraivanja
stavova nastavnika, roditelja i uenika eljeli smo doi do realnih karakteristika oba pristupa u radu i moguih potreba obrazovanja djece s potekoama u razvoju u modelima rada koje smo istraivali.
Kljune rijei: inkluzija, suvremeni pristup, tradicionalni pristup

ABSTRACT: Traditional approach to work with children being developmentally handicapped or, more specifically, special upbringing and education of children having the problems in development, is an integral part of
upbringing and education and it considers education of persons who need
a special kind of correction work. Modern approach to the work, on the
other side, is reflected in a need of providing, to any individual, adequate
development of a personality according to his own abilities and capacities.

Subject of this research is analysis of modern and traditional approach to

the work with children having developmental problems. It is necessary to
judge the merits and characteristics, similarities and differences as well as
all advantages and disadvantages of either approach referring to the activities in the work with children having developmental problems.
The results of this research are good indicator of a kind and extent of support necessary to all supporters of the modern approach in the work with
children with developmental difficulties within process of reorganization of
formal system of education and upbringing and all that in accordance with
principles of inclusion policy and practice.
Key words: inclusion, modern approach, traditional approa

UVOD

Odgoj i obrazovanje staro je koliko i ljudsko drutvo i

meusobno su u tijesnoj korelaciji. Od samoga roenja djeteta
radi se na bogaenju njegovih iskustava, unaprijeenju odgoja i
obrazovanja. Sva dosadanja saznanja koja su stara vie od 2000
godina ukazuju da bez odgoja nema znanja i obratno. Upravo ta,
uzajamna povezanost odgoja i obrazovanja omoguava da se dijete svestrano razvija.
Uza sve otpore i mnoge proturjenosti, pedagogija se
danas sve vie strukturira i razvija u ozraju suvremenih znanosti pridonosei i kvalitetno novom pomaku podruja koje prouava. Upravo suvremeni znanstveno-tehnoloki razvoj dovodi i
pedagogiju pred nove izazove, to se oituje u novim zadacima,
pristupima i rjeavanju novonastalih proturjenosti odgoja i
obrazovanja, u novom strukturiranju njezinog bia kompatibilnog nastupajuoj civilizaciji informatikog drutva, kao i u
novom suvremenom pristupu u radu s djecom s potekoama u
razvoju (Pivac, 2000: 15).
PRISTUPI U RADU

Tradicionalni pristup u radu s djecom s potekoama

u razvoju ili specijalno kolstvo predstavlja jednu od najmlaih
grana kolstva. Specijalni odgoj i obrazovanje djece s potekoama u razvoju je integralni dio odgoja i obrazovanjai podrazumjeva edukaciju osoba kojima je potreban poseban korekcioni rad.
Osobama s potekoama u razvoju smatraju se one osobe kojima je u procesu odgoja i obrazovanja zbog raznih lakih i teih
oteenja ili poremeaja, odnosno razvojnih problema i tekoa
(oteenje vida, oteenje sluha, tjelesna invalidnost, cerebralna oteenja i bolest, intelektualne tekoe, poremeaji u glasu i
govoru, poremeaji u ponaanju i linosti, kombinovanesmetnje
i hronine bolesti), potreban poseban korekciono rehabilitacioni
tretman, zdravstvene zatita i druga pomo, dakle multidisciplinarni struni pristup u rehabilitaciji. Specijalni odgoj i obrazovanje prihvata u svim segmentima utemeljene pretpostavke
predkolskog, osnovnog i srednjokolskog odgoja i obrazovanja
djece s potekoama u razvoju, ali podrazumijeva multidisciplinarni korekcioni rehabilitacijski tretman po kategorijama.
Vei broj djece s blaim potekoama u razvoju, primjenom posebnih pedagoko - rehabilitacionih postupaka i sredstava moe se u redovnim i specijaliziranim predkolskim ili
odgojno-obrazovnim ustanovama uspjeno odgajati i obrazovati,
odnosno osposobljavati za samostalan ivot i rad, dok je nekim

168

169

osobama s potekoama u razvoju neminovna doivotna briga

i pomo drugih osoba, odnosno zatite u posebnim, socijalnim,
zdravstvenim i drugim ustanovama.
Ustanove specijalnog odgoja i obrazovanja u pravilu imaju objekte namjenski graene, sa dvoritem, igralitem i
zelenim povrinama, koje bi djeci s potekoama u razvoju koristile za radno-korekcione aktivnosti. Objekti su opremljeni
savremenim nastavnim sredstvima i neophodnim didaktikim
materijalom. Takve su zgrade iznutra i izvana bez arhitektonskih
barijera sa rampama, irokim hodnicima, enterijerima posebno
projektiranim. Za slijepu i slabovidnu djecu obezbijeeno je
prevoenje udbenika na Brajevo pismo. Za djecu oteena sluha uporedo s edukacijom obezbijeena je rehabilitacija sluanja
i govora.
Ovakav pristup odgoju i obrazovanju djece s potekoama u razvoju temelji se na shvatanju da se u specijalnim
ustanovama mogu osigurati bolji uslovi za rad i razvoj uenika s
potekoama u razvoju. Razvojem drutva, strujanjem savremenih ideja sa zapada i pod uticajem razliitih meunarodnih
organizacija i drugih faktora zainteresiranih za razvoj obrazovnog
sistema poelo se sve ee postavljati pitanje opravdanosti specijalnog odgoja i obrazovanja, posebno odvajanja uenika s lakim
potekoama u razvoju.
Otvaranje specijalnih kola, povijesno gledano, svakako je bio vaan korak koji je inicirao ukidanje stoljetne socijalne
odbaenosti i izolovanosti djece s potekoama u razvoju. Pored
toga, otvaranje ove vrste kola dovelo je do toga da su danas prava na odgoj i obrazovanje djece s potekoama u razvoju
ope priznata. Do sredine prolog stoljea djeca s potekoama
u razvoju bila su obuhvaena uglavnom specijalnim sistemom
odgoja i obrazovanja. Tako je stvoren paralelni obrazovni sistem
redovnih i specijalnih kola koji je godinama funkcionisao potpuno odvojeno (Jablan, Hanak, 2007).
Budimo realni i stvarajmo neophodne uslove za inkluzivno obrazovanje za onu djecu s potekoama u razvoju kojoj
e to biti od koristi. U dananje vrijeme, na naim prostorima
specijalne kole nisu zatvorenog tipa niti odvojene od ivota
redovnih kola, dapae sve vie se razvija i njeguje partnerstvo
ovih kola (Zei, Jeina, 2006: 32).

170

Suvremeni pristup u radu se ogleda u potrebi omoguavanja uslova svakom pojedincu da se razvija i izgrauje (odgaja
i obrazuje) u skladu sa svojim sposobnostima i mogunostima.
Pod time mislimo na permanentno razvijanje kole, mijenjanje
organizacije i karaktera rada u skladu s promjenama i potrebama
pojedinca uvjetovanih tim promjenama.
Koncept suvremene kole koju elimo izgraditi jo
uvijek se utemeljuje u njenomtradicionalnom obliku kojije potrebno postepeno prevladavati. Uza sve promjene koje su nainjene, kola je jo dosta kruto institucionalno organizirana za jednoobrazan nain rada. kolu budunosti potrebno je graditi na
kreativnom preobraaju postojee kole, ali i na novoj ustrojbi
njezine organizacije. Suvremena kola je projekt kole budunosti koju e biti mogue ostvariti kroz ispunjenje svih potrebnih
preduvjeta u jednom dugotrajnijem procesu postupne transformacije tradicionalne kole.
Svi uenici, pa tako i uenici s potekoama u razvoju, moraju biti u sreditu cjelokupnog zbivanja u koli. Inkluzija
podrazumijeva fiziko prisustvo i socijalno prihvatanje djece s
potekoama u razvoju, uz ukljuivanje djeteta u iru drutvenu
zajednicu, na svim nivoima. Viena je kao najbolji nain da se
poveu potrebe ove djece i obrazovanje, uz nunost tolerancije
na razliitosti, prihvatanja razlika i naglaavanja istovjetnih potreba kod sve djece.
Kljuni problem je kako izgraditi i unaprijediti suvremeni obrazovni sistem koji e uvaiti individualne razlike djece
s potekoama u razvoju, a istovremeno ostvariti to kvalitetniju inkluziju u skladu s postojeim mogunostima. Inkluzija
podrazumijeva obavezne izmjene i prilagoavanje redovnog
obrazovnog sistema ili drutva uope kako bi se izalo u susret
mogunostima i sposobnostima djece s potekoama u razvoju.
Iza inkluzivnog procesa stoji jak moralni imperativ,
koji opravdavabudue napore u njenom sprovoenju, ali su neophodna i dalja istraivanja uprimjeni razliitih modela, u razliitim inkluzivnim okruenjima, u koja su ukljuenadjeca razliitih
nivoa i vrsta potekoa, kako bi se ublaile nepoeljne i podstakle pozitivne posljedice ukljuivanja djece s potekoama u razvoju u redovne odgojno-obrazovne ustanove.

171

Suvremeni pristup u radu s djecom s potekoama u

razvoju i inkluzivni proces su sastavljeni od mnogobrojnih, malih i velikih koraka i zahtijevaju vrijeme,postupnost i iznad svega
dobru promiljenost, a bazirani su na vjerovanjima, stavovima
ivrijednostima, pedagokim znanjima i sposobnostima. Inkluzivnim procesom se stvara novi odnos premarazliitosti i razliitim mogunostima. Koristi od inkluzije su viestruke: djeca s potekoama u razvoju dobijaju mogunost da se socijalizuju kroz
ostvarivanje kontakta s drugom djecom; djeca bez potekoa
urazvoju na ovaj nain ue da potuju razliitosti, razvijaju toleranciju i humanost; kola isistem obrazovanja u cjelini postaju
otvoreniji,humanijii u skladu su spotrebama i mogunostima
pojedinaca.

obrazovanja, potrebno je obezbijediti pretpostavke pod kojima se

takav cilj ostvaruje. Stvaranje i upotpunjavanje tih pretpostavki
treba da bude utemeljeno na znanstvenim istraivanjima, kako
bi se takav cilj mogao ostvariti. Pretpostavke koje je potrebno
osigurati za uspjeno provoenje inkluzije djece s potekoama
u razvoju mogu se podijeliti na: zakonske, organizacione, objektivne i subjektivne pretpostavke. Njihova podjela je mogua
samo u teorijskom smislu, dok su u praksi one meusobno isprepletene, uslovljavaju jedna drugu i zadiru jedna u drugu. Sve
prepostavke zajedno predstavljaju jedinstvo i tek osiguravanjem
sistemskog djelovanja navedenih pretpostavki, moemo oekivati da e proces inkluzije djece s potekoama u razvoju u redovne
osnovne kole moi uspjeno ostvariti.

Sumnje, tekoe i pitanja to prate suvremeni pristup

i inkluzivni proces moemo promatrati kao uobiajneprepreke
koje nastaju dok je jedan sistem u razvoju i kome su strune i
znanstvene snagepotrebne da bi ubrzale njegovo utemeljenje.

Kada inkluziju ne prate njezine pretpostavke, u nekim

sluajevima moe doi do velikih i nepremostivih tekoa, koje
se negativno odraavaju na osobnost i razvoj djeteta, pogotovo
djeteta s manjim obrazovnim potencijalima (Vanti-Tanji, Nikoli, 2010: 42).

Inkluzija u obrazovanju predstavlja veliku ansu da se u

toku reforme obrazovanja usmjeri panja na izgradnju kole koja
se oblikuje naspram potreba uenika i drutva u cjelini. Ovakva
kola ne samo da podrava inkluziju nego individualizam izdie
iznad kolektivizma, oslobaa ljudske kapacitete tako neophodne
u izgradnji demokratskog drutva. Obrazovanje ima veliku snagu i veliku mo, treba ga iskoristiti za dobrobit drutva. Inkluziju
u obrazovanju posmatramo u kontekstu etike i morala jer elimo
i moralno i etino drutvo.
Svi subjekti ukljueni u proces odgoja i obrazovanja
djece sa i bez potekoa u razvoju trebaju raditi na razvoju inkluzivne kole koja je dizajnirana s vizijom i na osnovu principa
vjerovanja u kulturu prava, socijalne pravde i jednakosti. Znamo
da sva djeca nisu ista i prihvatamo takvu raznolikost kao potencijal radije nego kao problem. Pedagogija kae da sva djeca
ue na razliite naine, i da je uspjeh u sticanju znanja iz ivota
i socijalnim vjetinama vie nego postizanje visokih ocjena na
testovima.
Prelaz od izdvojenog oblika odgoja i obrazovanja
djece i omladine s potekoama u razvoju na inkluzivni model
odgoja i obrazovanja predstavljao je izrazito sloen problem koji
ukljuuje radikalne promjene, ne samo u sistemu odgoja i obrazovanja, ve promjene koje zadiru i u druge drutvene sfere. Da
bi dijete s potekoama u razvoju u okviru inkluzivnog procesa dobilo sve prednosti koje mu prua redovan sistem odgoja i
172

Raki (1996) istie da moramo biti svjesni i injenice

da ni najbogatije i najrazvijenije zemlje u svijetu nisu bile u mogunosti ostvariti sve pretpostavke za provoenje odgojno-obrazovne inkluzije, pa je nerealno oekivati da to uinimo i mi u Bosni i Hercegovini.
Reformski procesi obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini znaajno mjesto daju inkluziji djece s potekoama u
razvoju u opu osnovnu kolu. Zakon o osnovnom obrazovanju
uz inkluziju propisuje i izradu individualnih programa koji su
prilagoeni za svako dijete s potekoama u razvoju, te logopedsku i defektoloku dijagnostiku i identifikaciju (utvrivanje
defektolokog i logopedskog statusa).
Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH donesene su odredbe o inkluziji djece s potekoama u razvoju u redovnu osnovnu kolu, te zahtjevi za individualizacijom nastave i uenja za djecu s potekoama u razvoju.
Kako nedostaju neophodni podzakonski akti koji bi regulisali
brojna nedoreena pitanja i pruili smjernice u razvoju inkluzivnog obrazovanja, ono to se moe uiniti u ovome trenutku jeste
pokrenuti to vei broj istraivanja koja bi na razliite naine
pruila teorijsku osnovu i praktinu primjenjivost osnovnih
naela inkluzivnog obrazovanja, a istovremeno dala smjernice
za sistemsko rijeavanje pitanja inkluzije u obrazovanju.

173

Kako je inkluzivno obrazovanje u naoj zemlji jo uvijek u poetnoj fazi, nisu organizovani adekvatni struni timovi
koji bi stajali na raspolaganju uiteljima i nastavnicima u radu sa
uenicima s potekoama u razvoju. Oekivati u ovome trenutku idealne uslove rada bilo bi zaista nerealno, a ostati samo na
konstataciji da strune pomoi u naim kolama nema, bilo bi
krajnje neodgovorno, jer ivot uenika s potekoama u razvoju
ni u kome sluaju ne smije biti eksperiment. Stoga smo organizacijom i provoenjem ovog istraivanja pokuali prikazati ta
to uitelji, nastavnici, roditelji i uenici u redovnim i specijalnim
osnovnim kolama mogu uraditi kako bi proces inkluzije uenika
s potekoama u razvoju u redovne kole bio uspjean i pruio
uenicima zadovoljavanje njihovih potreba.

Ispitati i utvrditi stavove ispitanika o pripremljenosti redovnih odgojno-obrazovnih ustanova za inkluzivni proces;

Prikupiti i analizirati stavove uenika bez potekoa o tradicionalnom i suvremenom pristupu u radu s djecom s potekoama u razvoju.
3.1 UZORAK ISPITANIKA

Uzorakistraivanja
sporeenih u 5 poduzoraka:

174

Ispitatistavove nastavnika i roditelja te utvrdili prema kojem

pristupu imaju pozitivnije stavove;

Ispitati i utvrditi stavove nastavnika o meusobnoj suradnji

redovnih i specijalnih odgojno-obrazovnih ustanova;

ispitanika

ra-

Poduzorak 1: nastavnici zaposleni u inkluzivnim odjeljenjima pri redovnim odgojno-obrazovnim ustanovama (136
nastavnika razredne i predmetne nastave koji su pohaali
seminar Razvoj inkluzivne prakse u osnovnoj koli - Koraci do socijalnog ukljuivanja u realizaciji udruenja ivot s
Down syndromom i Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo u sklopu Projekta UNDP-a Jaanje lokalne
demokratije);

Poduzorak 2: nastavnici zaposleni u specijaliziranim ustanovama za odgoj i obrazovanje djece s potekoama u razvoju
(104 nastavnika razredne i predmetne nastave koji su zaposleni u specijaliziranim odgojno-obrazovnim ustanovama za
edukaciju i rehabilitaciju djece s potekoama u razvoju na
podruju Kantona Sarajevo);

Poduzorak 3: roditelji djece s potekoama u razvoju (80

roditelja djece s potekoama u razvoju, koja su obuhvaena
odgojno-obrazovnim procesom u specijaliziranim ustanovama i redovnim osnovnim kolama);

Poduzorak 4: roditelji djece bez potekoa koja nastavni proces pohaaju zajedno s djecom s potekoama u razvoju (110
roditelja djece bez potekoa u razvoju koja pohaaju odgojno-obrazovni proces zajedno s djecom s potekoama u razvoju);

Poduzorak 5: uenici bez potekoa u razvoju, vrnjaci uenika s potekoama u razvoju obuhvaenih inkluzivnim obrazovanjem (152 uenikaosnovnih i srednjih kola na teritoriji
Kantona Sarajevo, uzrasta od 11 do 17 godina oba spola).

Predmet istraivanja je istraitii analizirati suvremeni

i tradicionalni pristup u radu s djecom s potekoama u razvoju.
Cilj istraivanja je istraiti, analizirati i komparirati suvremeni i
tradicionalni pristup u radu s djecom s potekoama u razvoju.
Na osnovu definisanog predmeta i cilja istraivanja postavljeni
su sljedei zadaci:

582

3. METODOLOKI OKVIR ISTRAIVANJA

Suvremeni odgojno-obrazovni sistemi, kako u svijetu,

tako i u Bosni i Hercegovini, sve vie odstupaju od prakse da se
grade odvojeni sistemi za obine uenike i za one koji se ne
uklapaju u takve formalne standarde. Od ranijih redovnih
i specijalnih kola doli smo do jedinstvene kole, u kojoj se
eli dati ansa svoj djeci bez obzira na njihove predispozicije i
sposobnosti. Meutim, suvremeni pristup uenicima, u okviru
kojeg je i proces inkluzije, sa sobom donosi i brojne nepoznanice
kao to su nain reagovanja sredine na djecu s potekoama u
razvoju, reakcije nastavnika redovnih i specijalnih kola, reakcije
roditelja djece s potekoama i djece bez potekoa, vrnjaka u
razredu i slino. S obzirom da je kola jedno od najvanijih mjesta gdje se susreu slinosti i razliitosti djece, onda je ona zapravo najprikladnije mjesto gdje se svaka razliitost i posebnost
moe, ne samo prepoznati, nego i prihvatiti, njegovati i cijeniti
kao jedno veliko bogatstvo.

sainjava

175

4. ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA

Smjer kretanja stavova ispitanika

U grafikonu 1. prikazani su rezultati odgovora ispitanika etiri poduzorka (nastavnici specijalnih kola; nastavnici redovnih kola; roditelji djece s potekoama u razvoju; roditelji
djece bez potekoa). Za tradicionalni pristup u radu s djecom s
tekoama u razvoju opredijelilo se 37,9% ispitanika, dok se za
inkluzivno obrazovanjeopredijelilo 49%. 13,1% ispitanika iskazuju neodlunost opredijeljenja za jedan ili drugi pristup u radu.

Pripremljenost kola u odnosu na tradicionalni i suvremeni pristup

Sljedei zadatak je bio istraiti i utvrditi pripremljenost
redovnih kola za provoenje inkluzivnog procesa. Taj zadatak
smo realizirali utvrivanjem t odnosa izmeu ispitanika subuzoraka nastavnika i roditelja.
Uvidom u tablici1. koja testira razliku izmeu odgovora nastavnika (nastavnici specijalnih i redovnih kola) i roditelja (roditelji djece s potekoama u razvoju i roditelji djece bez
potekoa) o pripremljenosti i opremljenosti redovnih kola za
prihvat svih kategorija djece s potekoama u razvoju moemo
uoiti da nema statistiki znaajne razlike u stavovima ispitanika.
Tablica1. Rezultati t-testa subuzoraka istraivanja o pripremljenosti redovnih odgojno-obrazovnih ustanova za inkluzivni proces
Varijabla
Pripremljenost kola
za inkluzivni proces
(Izvor: autor)

Legenda: NS nastavnici specijalnih kola; NR nastavnici redovnih kola; RS

roditelji djece s potekoama u razvoju; RB roditelji djece bez potekoa
Grafikon 1. Zbirne vrijednosti odgovora ispitanika etiri poduzorka pristupima u
radu s djecom s potekoama u razvoju (Izvor: autor)

Suradnja specijalnih i redovnih kola

Prema dobijenim rezultatima o meusobnoj suradnji
specijalnih i redovnih odgojno-obrazovnih ustanova, moe se
uoiti da se ispitanici na varijablama koje govore o suradnji ovih
ustanova statistiki znaajno razlikuju. Utvrena vrijednost
t-testa je 9,88 uz df 188, na nivou znaajnosti od P=0,05. Nastavnici specijalnih kola iznose da su ee ostvarivali suradnju
s nastavnicima redovnih kola, dok je obratno situacija dosta
rjea, navodei da nisu znali kako doi do njih i na koji nain
ostvariti suradnju. Odgojno-obrazovne ustanove, bilo da su u
okviru tradicionalnog ili suvremenog pristupa u radu s djecom s
potekoama u razvoju, moraju ostvariti usku i kvalitetnu suradnju s ciljem poboljanja uvjeta rada s djecom u inkluziji.
176

AS N

AS R

SD N

SD R

df

4,41

4,25

0,82

0,93

1,89

428

0,05

Prema dobijenim rezultatima moemo zakljuiti da

redovne odgojno-obrazovne ustanove nisu adekvatno pripremljene, niti opremljene za prihvat svih kategorija djece s potekoama u razvoju, to svakako predstavlja prepreku za uspjeno provoenje inkluzivnog procesa.
Stavovi uenika bez potekoa o tradicionalnom i suvremenom
pristupu
Posljednji zadatak je bio istraiti i utvrditi stavove uenika bez potekoa u razvoju prema tradicionalnom i suvremenom pristupu u radu s djecom s potekoama u razvoju. Opim
uvidom u odgovore ispitanika zapaa se da znaajan broj varijabli (preko 50%) ima negativno asimetrinu distribuciju, to znai
da veina uenika na tim varijablama ima pozitivno miljenje,
odnosno stavove prema inkluziji djece s potekoama u razvoju
u redovan kolski sistem.
Analizirajui povoljne odgovore uenika moe se uoiti da u 94,7% sluajeva (144) uenici bez potekoa bi pomagali
ueniku s potekoama u razvoju u rjeavanju kolskih zadataka,
94,1% (143) bi branili uenika s potekoama u razvoju ako bi
neko loe postupao s njim, 89,5% (136) ispitanika bi se naljutili
177

ako bi se neko rugao djetetu s potekoama u razvoju, 82,2%

(125) ispitanika smatraju da se uenici bez potekoa trebaju
pripremiti kako bi prijateljski prihvatili uenika s potekoama
u razvoju, 72,4% (110) ispitanika je iskazalo elju i volju da se
sprijatelji s uenikom s potekoama u razvoju i da nastavnici
treba da progledaju kroz prste kada ocjenjuju uenike s potekoama u razvoju. 106 uenika bez potekoa, 69,7%, se slau
da nastavnik treba da vie vremena posveuje uenicima s potekoama u razvoju, a 68,4% (104) ispitanika smatra da uenici
s potekoama mogu postii odlian uspjeh u koli.
Veliki procenat povoljnih odgovora uenika bez potekoa upuuje nas na injenicu da poznaju djecu s potekoama u razvoju, da se s njima drue, igraju, zajedno ue i pripremaju za nastavu. Prisustvo uenika s potekoama u razvoju u svom
odjeljenju doivljavaju kao normalnu stvar, to nam govori o
napretku na planu socijalizacije uenika s potekoama u razvoju.
Sline rezultate biljeimo u istraivanju Oberman-Babi (1988) gdje u veini varijabli indikatora stavova uenika bez potekoa prema odgojno-obrazovnoj inkluziji djece s
potekoama u razvoju izrazito prevladavaju pozitivni stavovi
(vie od 50% od ukupno 72 varijable).
Analizom nepovoljnih odgovora u odnosu na ispitivane varijable moe se uoiti da 57,9% (88) ispitanika smatra
da je uenicima s potekoama u razvoju teko pratiti nastavni
proces i usvajati nastavne sadraje, 55,3% (84) uenika smatra
da je tradicionalni pristup u radu s djecom s tekoama u razvoju bolje rjeenje za njih, 46,1% (70) ispitanika iskazuje stav da
se uenici s potekoama u razvoju osjeaju usamljeno u inkluzivnom procesu i da ih rijetko pozivaju na zajedniko druenje i
igru poslije kole. Porazna je injenica da 40,8% (62) uenika bez
potekoa navodi da su vidjeli i bili svjedoci kada neko od uenika bez potekoa iskoritava i ne odnosi se lijepo prema ueniku
s potekoama u razvoju. Iskazani stavovi uenika bez potekoa
upuuju na potrebu boljeg informiranja i organizovanja predavanja u sklopu nastavnog procesa (na satu odjeljenske zajednice,
na roditeljskim sastancima...) kako bi se uenici i njihovi roditelji
bolje upoznali sa ovom populacijom, njihovim sposobnostima i
mogunostima i kako bi se kod njih razvila svijest o boljoj prihvaenosti i zatiti djece s potekoama u razvoju.

178

Kada su u pitanju neutralni stavovi uenika bez potekoa u razvoju najvei procenat neutralnih odgovora, 30,3%
(46 ispitanika), biljeimo na varijabli Nastavnici uspijevaju
stimulisati u radu uenika s potekoama u razvoju. Neutralni
stavovi uenika bez potekoa prema inkluziji djece s potekoama u razvoju mogu se pripisati posljedici nedostatka iskustva i
neposrednog kontakta s vrnjacima s potekoama u razvoju s
jedne strane, i prisustvu neadekvatnih informacija i postojanja
predrasuda s druge strane.
U tablici 2. su predstavljene frekvencije i procenti povoljnih (potpuno se slaem i uglavnom se slaem), neutralnih i
nepovoljnih (nikako se ne slaem i uglavnom se ne slaem) odgovora uenika bez potekoa u razvoju koji odgojno - obrazovni proces pohaaju zajedno s uenicima s potekoama u razvoju kada
je u pitanju tradicionalni i suvremeni pristup u radu s djecom s
potekoama u razvoju.
Tablica 2. Frekvencije i procenti odgovora uenika bez potekoa u razvoju
povoljni

neutralni

nepovoljni

2092
(Izvor: autor)

57,3

680

18,6

876

24,1

Od ukupnog broja iskazanih odgovora uenika bez potekoa o

suvremenom pristupu u radu s djecom s potekoama u razvoju
povoljnih odgovora (potpuno se slaem i uglavnom se slaem) je
57,3%, nepovoljnih odgovora (nikako se ne slaem i uglavnom se
ne slaem) je 24,1% i neutralnih odgovora (ne mogu se odluiti)
je 18,6%.
Analizirajui frekvencije stavova uenika bez potekoa moe se
zakljuiti da su uvidjeli kompleksnost suvremenog pristupa djeci
s potekoama u razvoju, nisu sigurni mogu li to nastavnici sami
iznijeti bez pomoi sa strane. Uenici iskazuju jasne stavove da
kole nisu u dovoljnoj mjeri pripremljene za inkluzivni proces
odgoja i obrazovanja ove populacije.
Odnosi s vrnjacima izuzetno su vani za svu djecu ukljuujui
i djecu s potekoama u razvoju. Inkluzija je jedan od naina da
uenici spotekoama u razvoju imaju mogunost stvaranja odnosa unutar skupine. Uenici bez potekoa zapravo imaju izuzetno
vanu ulogu u inkluzivnom procesu za uenike s potekoama u razvoju. Ukljuivanje uenika s potekoama u razvoju
179

u redovan razred ne osigurava automatski socijalnu integraciju i prihvaanje tih uenika. Iz mnogih
istraivanja vidljivo je da kontakti izmeu uenika
s potekoama u razvoju i uenika bez tekoa ne
nastaju sami, ve ih treba poticati. Potrebno je stvarati situacije koje temelje na iskustvu, te tako djecu pribliiti jednu drugima.
ZAKLJUAK

Pravac u kojem se razvijaju specijalne odgojno-obrazovne ustanove je prerastanje u centre za podrku djeci s potekoama u razvoju u inkluzivnom procesu i one e upravo
predstavljati dragocjene resurse ubudunosti. kole,
odnosno centri,nude odgovarajueusluge roditeljima
djece s potekoama u razvoju, samoj djeci, odraslim osobama s potekoama urazvoju, uiteljima i nastavnicima
razredne i predmetne nastave u redovnoj osnovnoj koli, profesorima u srednjim kolama i ostalimstrunjacima
koji treba da dobiju odgovarajua znanja o vrsti i stupnju
oteenja i postupcima u radu s ovom populacijom.

Literatura

Jablan, B., Hanak, N. (2007): Servisna funkcija specijalne kole u redovnom sistemu obrazovanja dece oteenog vida. u Zbornik radova: Nove
tendencije u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji. Zlatibor: Fakultet za
specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.

Pivac, J. (2000): Inovativnom kolom u drutvo znanja (kola i razvoj).

Zagreb: Hrvatski pedagoko-knjievni zbor.

Raki, J. (1996): Osobite potrebe u djece i mladei sa oteenjima i

poremeajima. asopis za opa drutvena pitanja. 5 (1): 89-107. Zagreb.

Vanti-Tanji, M., Nikoli, M. (2010): Inkluzivna praksa. Od segregacije

do inkluzije. Tuzla: OFF-SET.

Zei, S., Jeina, Z. (2006): Nastavnik u inkluzivnom obrazovanju. Fojnica:

tamparija FOJNICA d.o.o.

Rezultati ukazuju na potrebu pribliavanja redovne i

specijalne kole u cilju obezbjeivanja neophodne podrke djeci
s potekoama u razvojui adekvatnog informisanja nastavnika
redovnih kola, uenika, roditelja i ire javnosti o specifinim
potrebama djece s potekoama u razvoju, njihovim sposobnostima i mogunostima. Jedino na ovaj nain mogue je stvoritipovoljniju klimu za ukljuivanje djece s potekoama u razvojuu
redovne kole.
Nema dvoumljenja o tome da li inkluzija treba ili ne,
pitanje je samo koji model moemo ostvariti u odreenom trenutku, u odreenom periodu, odnosno koliko smo spremni da
ispunimo pretpostavke inkluzije.

180

181

UDK: 004.738.5

POJAVA DRUTVENIH MREA KAO

NOVOG GLOBALNOG KOMUNIKACIJSKOG FENOMENA
Doc. dr. sc. Jacinta Grbavac
SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: jgrbavac@net.hr

Prof. dr. sc. Vitomir Grbavac

SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: jgrbavac@net.hr

Doc. dr. sc. Antonija Krtali

SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: antonija.krtalic@hercegovina.edu.ba

183

SAETAK: U radu se opisuju drutvene mree koje su po svemu sudei

postale globalni komunikacijski fenomen, poevi od skromnih poetaka sa
SixDegrees.com mreom, pa sve do Friendster, MySpace, Facebook, Twitter, kao i svih onih koji su se izmeu navedenih pojavljivale i nestajale s
globalnog komunikacijskog prostora i komunikacijske scene.

landcomputerilliterateportionofthepopulation (comprising most oftheyoungerpopulation) belong to a generationthatcommunicationmilieu/space,

andtoomuchisinternationalized, andgoodknowledgeofthe English languageand a deep-rootedopinionthataccessingthesenetworks make goodculturalandcivilizationalshift.

Po svemu sudei drutvene mree su danas najpopularnije web stranice,

a s njima se danas koriste stotine milijuna ljudi. U Republici Hrvatskoj
danas su najzastupljenije strane mree poput Facebooka i Twittera, dok se
manje koriste one domae poput iskrice i tulumarke. Populisti predviaju sve bri razvoj domaih drutvenih mrea, no strunjaci misle da
one nikada nee doivjeti sudbinu Facebook-a ili Twittera, jer informatiki
opismenjeni dio puanstva koji obuhvaa vei dio mlae populacije, generacijski pripada tom komunikacijskom miljeu/prostoru, a previe je internacionaliziran i dobro poznaje engleski jezik, te je uvrijeenog miljenja
da pristupajui tim i takvim mreama ini dobar kulturoloki i civilizacijski
pomak.

According to theresearchconducted for thisstudy, themajorityofusersusesthesocialnetworksbecauseofthesimplesocialcontact, groupingbyinteresttopics, sharingphotosandmasscommunicationwhile some are the same
excellentbusinessand marketing strategy.

Prema provedenim istraivanjima za potrebe ovog rada, veina korisnika

slui se drutvenim mreama zbog jednostavnog drutvenog kontakta,
grupiranjem po interesnim temama, dijeljenjem fotografija te masovnog
komuniciranja, dok nekima iste predstavljaju odlian poslovni i marketinki
potez.

Keywords: social network, Internet, informationtechnology, communication

space ns and accessories related to the game, pleasure and entertainment.

Socialnetworksalsoplay a role in marketing, and are alsoused for websitepromotion, and a varietyofadvertisingthat are consideredsociallyresponsibleandhighlyecologicalbecauseitdoesnot use anypaper, andthereis no
waste, whichpollutestheenvironment. They are based on web andmobiletechnologiesthat are beingdevelopedeverydaynewapplicationsandaccessoriesrelated to the game, pleasureandentertainment.

Drutvene mree, takoer imaju svoju ulogu i u marketingu, a slue i za

web promociju, te razna oglaavanja koja se smatraju drutveno odgovornim i izrazito ekolokim jer se ne troi niti papir, a nema niti otpada kojim zagauje okolinu. One su zasnovane na internetskim i pokretnim tehnologijama za koje se svakodnevno razvijaju nove aplikacije i dodaci vezani
za igru,ugodu i zabavu.
Kljune rijei: drutvena mrea, Internet, informacijske tehnologije, komunikacijski prostor

ABSTRACT: Thispaperdescribesthesocialnetworksthathaveapparentlybecome a global phenomenonofcommunication, startingfromhumblebeginningswith SixDegrees.com network, to Friendster, MySpace, Facebook ,
Twitter , as well as allthosewhowereamongtheaboveappearedanddisappearedwith global communicationspaceandcommunication scene.

But apparently socialnetworks are todays most popularsites, as they

are nowusedbyhundredsofmillionsofpeople. Thus, in Croatia today, the
most commonforeignnetworkslike Facebook and Twitter , whilethelessusedoneslike home sparks and Tulumarka, althoughpopulists provide for
more rapid development oflocalsocialnetworks, but expertsthinkthattheywillneversufferthe same fate Facebook or Twitter, becauseoureducationa184

185

1. UVOD

Drutvene mree postale su globalni komunikacijski fenomen, poevi od skromnih poetaka sa SixDegrees.com
drutvenom mreom, pa sve do Friendster, MySpace, Facebook,
Twitter i svih onih koji su se izmeu navedenih pojavljivale i
nestajale sa globalne komunikacijske scene i drutvenog prostora. Iako s tolikom izloenosti, jo uvijek dolazi do zabune u
smislu koje se mree mogu smatrati drutvenim u moru Web
stranica koje su danas preplavile Internet globalnu komunikacijsku mreu. No, ono to se zasigurno moe konstatirati je
da drutvene mreeegzistiraju ve dugi niz godina na Internet
komunikacijskom prostoru i da okupljaju ogroman broj ljudi u
komunikaciji na odreenim interesnim temama. ovjek je drutveno bie koje ima potrebu rada u drutvenim grupama u on-line
nainu rada uz prikladan softver i komunikacijski medij. Radom
u grupi ljudi dobivaju samopouzdanje, staloenost i sigurnost u
svakodnevnom radu i djelovanju.
Definiramo li drutvene mree kao skupine od tri
ili vie osoba, onda njihov nastanak datira puno prije pojave
samog weba. Nastankom web tehnologija drutvene mree su
doivjelepotpunu renesansu u svojem razvoju. Web se koristi
kao izvor informacija, mjesto na kojem se moe pristupiti bilo
kojim podacima gdje god se oni nalazili.Uzadnje vrijeme najzastupljenije na webu su drutvene mree, a semantiki prikaz njihovih korisnika ilustrira prikaz na slici 1.

kako bismo se zbliili, povezali i sprijateljili s novim ljudima,

kako bismo podijelili razne informacije i komunicirali s ljudima
na svaki mogui nain (Boyd i Ellison, 2007: 211). Odnos poslodavaca prema drutvenim mreama su raznoliki, a varira od onih
poslodavaca koji sasvim zabranjuju koritenje drutvenih mrea
tijekom radnog vremena, do onih koji ih sasvim doputaju. Kroz
sve to proteu se, kao i uvijek, brojne prednosti i mane vezane
uz koritenje i funkcioniranje drutvenih mrea. Kompanije koje promiljeno i paljivo kreiraju svoju strategiju pristupa
drutvenim mreama ostvaruju prednosti u odnosu na ostale, a
pogotovo na one koji imaju negativan stav.
Glavno obiljeje svih drutvenih mrea su univerzalna
komunikacijska sredstva i tehnike, kao i zajedniki interes koji
dri grupe ljudi zajedno i samim time daje popularnost svim
drutvenim mreama dananjice, to je prikazano slikom2.
Veina korisnika slui se drutvenim mreama zbog
jednostavnog drutvenog kontakta, grupiranja po interesima,
dijeljenja fotografija te masovnog komuniciranja dok nekima
predstavlja odlian poslovni potez (Hoadley i sur., 2010: 52).
Drutvene mree imaju svoju ulogu u marketingu te slue za web
promociju i oglaavanje koje se smatra drutveno odgovornim i
izrazito ekolokim jer se ne troi papir i otpadom ne zagauje
priroda. Zasnovane su na internetskim i pokretnim tehnologijama te se za njih svakodnevno razvijaju nove aplikacije i dodaci
za zabavu i razonodu.
U svijetu postoje brojne drutvene mree, a najpoznatije su Facebook i Twitter, koje su osvojile i drutveni komunikacijski prostor Republike Hrvatske.

Slika 1. Semantika mrea korisnika

drutvenih mrea

Slika 2. Komunikacijska sredstva

i tehnike (Izvor: http://dstevenwhite.com/2013/02/09/socialmedia-growth-2006-to-2012/(dostupno
20.03.2014.)

Drutvene mree su najpopularniji globalni komunikacijski fenomen jer je ovjek drutveno bie i jer ga drutvena
komunikacija zanima i privlai. Na drutvene mree dolazimo
186

Drutvena mrea Twitter je brza i pristupana bilo

preko raunala spojenog na internet ianom komunikacijom ili
putem beinog komunikacijskog spektra.Facebook je internetska drutvena mrea koju je 2004. godine osnovao MarkZuckerberg.Upoetku je bio namijenjen samo studentima sveuilita
na Harvardu koji su tim putem mogli meusobno komunicirati i
dijeliti informacije, ali se ubrzo proirio u mreu globalnog tipa s
velikim brojem sudionika.
Friendster je drutvena mrea osnovana od strane
biveg zaposlenika Netscape-a JonathanaAbramsa 2002. godine, a Web stranica dizajnirana je tako dakorisnici stvaraju profile koji ukljuuju osobne informacije i mogunosti povezivanja
s prijateljima s kojima nije tako jednostavno stupiti u kontakt.
187

Ubrzo nakon Friendster-a pojavljuje se nova drutvena

mrea nazvana MySpace, koja je zamiljena drugaije od Friendster-a s ciljem pretvaranja drutveno mrenog komunikacijskog
fenomena u multimedijski(Nickson, 2009).
Vremenski slijed pokretanja nekih drutvenih stranica
zorno je prikazan slikom 3.

2. ISTRAIVAKI PRISTUP

U svijetu postoje brojne drutvene mree poput Facebook i Twitter, Linkedin, Pinrest, Instagram (Slika 2), ovisno od
zemlje do zemlje, ali najpoznatije i danas najpopularnije drutvene mree u svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj su svakako:
Facebook i Twitter. No, meu prvim drutvenim mreama koje
su se pojavile u drutvenom komunikacijskom prostoru su SixDegrees.com, AsianAvenue, BlackPlanet, i LiveJournal, Friendster, Ryze.com, MiGente, Facebook, MySpace, Twitter, Linkedln,
Ning, Tagged, Classmates,Hi5, MyYearbook i Meetup drutvena
mrea, a mnoge su doivjele su svoj impozantni razvitak to ilustrira prikaz na slici 4.

Slika 4. Porast Web sjedita na popularnim drutvenim mreama za razdoblje 20042011.

(Izvori: http://www.businessinsider.com/a-global-social-media-census-2013-10,
(dostupno 28.04.2014.)
www.socialnomics.net/2011/06/07/10 wowsocialmediastatistics/, (dostupno
28.04.2014.)
www.macword.com/article/145719/2010/01/facebook_jobs.html), (dostupno
28.04.2014.)

Slika 3. Vremenski slijed pokretanja nekih drutvenih stranica

188

Drutvenu mreu, u principu moemo definirati

kao uslugu zasnovanu na Webu koja dozvoljava pojedincu da
napravi (polu)javni profil i u okviru ogranienog sustava, artikulira listu drugih korisnika s kojima dijeli povezanost te vidi i
usporedi svoju listu kontakata s onima koje su napravili drugi
korisnici unutar sustava (Weaver i Morrison, 2008: 98). Na
drutvenim mreama broj korisnika moe se promatrati prema
starosnim skupinama (Slika 5).
189

Tablica 1.Postotak korisnika drutvenih mrea

Postotak broja korisnika drutvenih mrea

Slika 5.Postotak korisnika drutvenih mrea po starosnim skupinamaza razdoblje

2005-2013.

No, ukupni broj razliitih korisnika popularnih drutvenih mrea iskazan u postotku i ukupnom broju, kao i po pojedinim zemljama prikazan je u tablici 1 i na slici 6. Podaci su
prikupljeni prema Google Trends za web stranice, i prema Alexa podacima o prometu.Karta obuhvaa 134 zemlje, a Facebook je drutvena mrea broj jedan u ak 119 zemalja(http://
bswireless.net/index.php/component/content/article/17-internet/218-zastupljenost-drutvenih-mrea-u-svijetu, (dostupno
28.03.2014.).

190

Postotak(%)

Da li ikadakoristite/imateprofil na :...(anketa je provedenapoetkom 2012)

Bilo kojadrutvena mrea
Facebook
LinkedIn
Twitter
Google+

58 %
56 %
14 %
11 %
9%

Statistika drutvenih mrea

Data

Ukupan broj Facebook korisnika u svijetu

Ukupan postotak korisnika od18-24 godine starosti
Ukupan postotak populacije koji koristeFacebook
Ukupan broj jedinstvenihYouTubekorisnika mjeseno
Prosjeno vrijemeprovedeno na Facebookumjeseno
Ukupanbroj ljudikoji imaju pristupFacebooku telefonom
Ukupno minutaprovedenihnaFacebookusvaki mjesec
UkupnosadrajadijeljenognaFacebookusvaki mjesec
Ukupan brojpojedinanih YouTubekorisnika mjeseno
Ukupan brojYouTubepregleda stranica mjeseno
Ukupno sati provedenihna YouTubeumjeseno
Ukupan brojlanakadomaihWikipedia
Prosjenoslikastavljenih naFlickrpo minuti
Ukupan broj slikakoje se nalaze naFlickru
Prosjenakoliinatweetovapodanu
Postotak tinejderakoji seprijavljujuna Facebookpreko 10puta dnevno
Postotak korisnika Facebookamlaih od10
Postotak tinejderakojidre drutvene mreekao nesigurne
Postotak Amerikanacakoji nisusigurni usposobnost koritenja postavki privatnosti
Zemlje koje najvie pokazuju zanimanjezadrutvene mree
Izrael
Argentina
Rusija
Turska
ile
Filipini
Kolumbija
Peru
Venezuela
Kanada
SAD

1.4 milijarde
98%
11%
700 milijardi
15 sati i 33 minute
250 milijuna
2.5 milijuna
70 milijardi
490 milijuna
92 milijarde
2.9 milijardi
17 milijun
3 000
5 milijardi
190 milijuna
22%
25%
59%
24%
Prosjenosati mjeseno
11.1
10.7
10.4
10.2
9.8
8.7
8.5
8.3
7.9
7.7
7.6
191

3. PRIKAZ VANIJIH DRUTVENIH MREA

3.1 SixDegrees.com drutvena mrea

Slika 6. Raspodjela koritenja drutvenih mrea u svijetu

(Izvor: http://vincos.it/world-map-of-social-networks/dostupno 01.07.2014)

Takoer je postotak penetracije korisnika drutvenih

mrea u ukupnom broju Internet korisnika u 2013. pokazuje izraziti porast istih ovisno o vrsti mree to ilustrira slika 7.

Iako se od nastanka Weba pojavilo mnogo stranica koje su na razne naine povezivale korisnike, vodei se gore
navedenom definicijom, prva koju moemo nazvati drutvenom web-stranicom nastala je 1997. godine pod nazivom SixDegrees.com. Naime, profili korisnika su ve postojali na mnogim
stranicama, a liste prijatelja na uslugama trenutnog poruivanja
AIM-u i ICQ-u, dok je web-stranica Classmates.com pruala mogunost povezivanja starih kolskih kolega, ali nije imala profile
i vidljivu listu prijatelja. Meutim, SixDegrees je bio prvi koji je
kombinirao sve te znaajke. Ideja za stranicu nastala je na poznatoj teoriji socijalnog psihologa Stanleya Milgramakoja tvrdi da
je svaki ovjek udaljen od drugoga za est koraka, tj. da je bilo
koja dva ovjeka mogue komunikacijski povezati u est koraka
ili manje. Stranica je 2000. godine prestala s radom jer se nije pokazala kao odriva, a njen utemeljitelj vjeruje da je jednostavno
bila ispred svog vremena i nije naila na interes javnosti, jer tada
nije bilo dovoljno korisnika u on-line nainu rada na mrei.Facebook je est stupnjeva razdvojenosti smanjio na 4,74, pokazalo
je istraivanje koje su zajedno proveli Facebook i Sveuilite u
Milanu(http://www.poslovni-savjetnik.com/marketing/svijetje-mali-zbog-facebooka-vas-od-druge-osobe-dijeli-samo-474korisnika)(dostupno 25.03.2014.).
3.2 AsianAvenue, BlackPlanet,
MiGente drutvene mree

U razdoblju od 1997. do 2001. godine nastalo je nekoliko drutvenih web-stranica, koje su nudile razne kombinacije
profila i javnih lista prijatelja. AsianAvenue, BlackPlanet i MiGente su drutvene mree koje su bile usmjerene na odreenu etniku skupinu ljudi, a omoguavale su svojim korisnicima stvaranje osobnih, poslovnih, ili pak profila za upoznavanje osoba.
Kod dodavanja prijatelja nije bilo potrebe za njihovom potvrdom
prijateljstva. Takve jednosmjerne poveznice meu korisnicima
pruao je i LiveJournal, koji je nastao 1997. godine Korisnici su
oznaili odreenu osobu kao prijatelja kako bi nakon toga mogli
pratiti njegove aktivnosti (npr. pisanje bloga ili dnevnika).
3.3 Ryze.com drutvena mrea

Slika 7. Postotak penetracije korisnika pojedinih drutvenih mrea u ukupnom broju Internet korisnika za 2013. godinu (Izvor: http://www.jeffbullas.
com/2013/07/04/5-insights-into-the-latest-social-media-facts-figures-and-statistics/(dostupno 01.07.2014.)
192

Sljedei val razvoja drutvenih mrea zapoeo je 2001.

godine objavljivanjem stranice Ryze.com, koja je sluila kao pomo ljudima u proirenju i boljem povezivanju njihovih poslovnih
mrea. Osniva Adrian Scott stranicu je prvo predstavio svojim
193

prijateljima, prvenstveno lanovima poslovne i tehnoloke zajednice u San Franciscu, od kojih su mnogi kasnije postali osnivai i ulagai u budue drutvene mree. Tako su korisnici
drutvenih web-stranica kao to su Ryze.com, Tribe.net, LinkedIn
i Friendster usko povezani i osobno i poslovno.
3.4 Friendster drutvena mrea

Friendster je pokrenut 2002. godine, a dizajniran je

kao konkurent drutvenoj stranici Match.com, koja je sluila za
pronalaenje ljubavnog partnera. U poetku je Friendster privukao tri skupine ljudi blogere, sudionike festivala Burningman
i homoseksualce te narastao do populacije od 300 tisua korisnika, prenoenjem informacije iskljuivo usmenim putem, bez
slubenog reklamiranja. Nakon samo godine dana rada, Friendster je skupio preko 3 milijuna registriranih korisnika i mnogo
zainteresiranih investitora. Uz nagli rast i razvoj pojavile su se
tehnike i drutvene potekoe. Posluiteljii baze podataka su
teko podnosili nagli rast broja korisnika. Friendster je povrh
svega poeo i ograniavati aktivnosti svojih korisnika.
Jedna od znaajki Friendstera bila je ogranienje mogunosti gledanja profila korisnika koji su udaljeni vie od etiri
stupnja, to je mnoge potaknulo na dodavanje puno ljudi koje
ne poznaju, kao i opcija najpopularniji prijatelj zbog koje su korisnici htjeli imati to vie prijatelja. U tome su najvie uspjehaimale slavne osobe, pa su mnogi poeli izraivati lane profile
pod imenima poznatih osoba ili izmiljenih likova. Friendster je
odluio poduzeti akciju brisanja svih lanih profila, to se pokazalo kao nepovjerenje izmeu tvrtke i korisnika. Sve to je vodilo
prema propasti Friendstera korisnici nisu bili zadovoljni i polagano su prelazili na druge drutvene mree koje su bile aktualne u to vrijeme.
3.5 Facebook drutvena mrea

Koncept Facebooka je da se putem Interneta poveu

ljudi koji se ve poznaju u stvarnom ivotu. Da bi se korisnik
registrirao, treba imati valjanu e-mail adresu. Nakon registracije
moe ureivati svoj profil i prikljuiti se regionalnoj mrei gdje
upoznaje ljude iz svoje okoline. Korisnik koji vie ne eli biti
lan, svoj profil moe obrisati naredbom te on bude uklonjen
za 14 dana. Glavna posebnost Facebooka su brojne aplikacije
mogue je imati virtualne kune ljubimce, primati virtualne
darove i estitke, rjeavati kvizove te igrati videoigre. Facebook
nudi mogunost kontrole privatnosti pa korisnik prema vlastitim eljama moe sakriti svoj profil i fotografije te se zatititi od
194

nepoznatih posjetitelja. Ova web usluga je potpuno besplatna

za sve korisnike, a prihode ostvaruje od sponzora i oglaavanja
putem reklama koje se pojavljuju uz svaki profil.
Profili s pravim imenom i prezimenom te autentine
informacije o pojedinim korisnicima razlozi su planetarne popularnosti Facebooka. Danas ova web stranica ima vie od 500
milijuna aktivnih korisnika. Facebook je ujedno najpopularnije
mjesto za objavljivanja fotografija, s vie od 14 milijuna novih
dodanih fotografija dnevno. Facebook je uvjerljivo najposjeenija mrea to je zato ini i najboljom, to je prikazano na Slici 8.

Slika 8. Broj mjeseno aktivnih korisnika na drutvenim mreama

(Izvor:
http://www.businessinsider.com/a-global-social-media-census-2013-10)
(dostupno 28.04.2014.)
3.5.1 Facebook drutvena mrea u Hrvatskoj

Facebook u Hrvatskoj broji 1. 377. 120 korisnika,

odnosno 30.69% populacije, to je izrazit porast u posljednjih
est mjeseci (Slika 9).
Facebook ima znatno vei broj od korisnika ostalih
drutvenih mrea, a broj punoljetnih korisnika preao je 900.
000. Statistiki podaci pokazuju da Facebook u Hrvatskoj koristi
otprilike jednak postotak mukaraca i ena (Slika 12) izmeu 18
i 35 godina. Hrvatskikorisnici Facebooka su gotovo najmlai na
svijetu - nii prosjek godina imaju samo oni iz Indonezije. Najvei broj korisnika ovu drutvenu mreu koristi za zabavu, a
manji broj za posao.
195

Nakon to su korisnici poeli koristiti znak at odnosno @ za obraanje jedni drugima, Twitterov tim je spomenutu
mogunost i slubeno prihvatio. Korisnici su poeli koristiti
poveznice u svojim porukama pa su nastali servisi za skraivanje
poveznica. Situacija se ponovila s fotografijama i servisom Twitpic.
Drutvene mree omoguavaju korisnicima brzu reakciju i komunikaciju koja donosi informacije bitne za aspekte
marketinga i poslovanja pa se Twitter poeo upotrebljavati i u
poslovne svrhe jer je slovio kao najbra drutvena mrea na svijetu, idealna za pruanje i traenje podrke, te prodaje.
Slika 9. Rast broja korisnika Facebooka u Hrvatskoj kroz est mjeseci (26.10.201324.04.2014.)
(Izvor:
http://www.socialbakers.com/facebook-statistics/croatia)(dostupno
26.04.2014.)
3.6 Twitter drutvena mrea

Twitter je najpopularnija pokretna drutvena mrea,

a s vie od 190 milijuna korisnika, druga je najvea drutvena
mrea na svijetu. Od svojih poetaka inzistira na koritenju
SMS-a te pokretnog Interneta, Twitter se razvio u sveprisutnu
drutvenu mreu.
Osnivai Twittera JackDorsey, Ewan Williams i Biz
Stone radili su u Odeu, tvrtki koja je eljela iskoristiti tada sve
popularniji trend podcastinga, odnosno audio i video emisija
na Internetu. JackDorsey smislio je koncept servisa kojim ste
putem SMS-a mogli javiti manjim skupinama svojih prijatelja ili
poznanika ime se bavite u odreenom trenutku.
Tako je 15. srpnja 2006. godine pokrenut Twitter. Izvorni naziv twitter inspiriran je tadanjim online servisom za
pohranu slika i video sadraja Flickeri injenicom da se ameriki SMS-kd sastojao od 5 znakova. Projekt se razvijao mjesecima
u potpunoj tajnosti zbog konkurenata poput sad ve zatvorene
drutvene mree Dodgeball, iji je osniva stvorio i lokacijsku
drutvenu mreu Foursquare.
Twitter je najlake zamisliti kao SMS oglasnu plou:
korisnik napie kratku tekstualnu poruku do 140 znakova i to
zatim moe vidjeti cijeli svijet. U poetku, ogranienja znakova nije bilo, no to se promijenilo zbog niza bugova te sve veeg
rauna za obavijesti koje je Twitter slao SMS-om za sve korisnike
koje ste pratili. Ogranienje od 140 znakova dopustilo im je ukljuivanje cijele poruke u SMS uz korisniko ime (Picard, 2011).
196

3.6.1. Twitter drutvena mrea u Hrvatskoj

U poetku su Twitter prihvatili samo ameriki korisnici, no kako se dobar glas brzo iri, proirio se i na Europu pa tako
ova drutvena mrea veinu hrvatskih korisnika dobiva 2008.
i 2009. godine. Twitter, na alost, ne daje podatke o broju korisnika po dravama, jer je polje za unos lokacije slobodno. U
njega moete upisati Hrvatska, Croatia, Zagreb ili neto tree.
Nema jedinstvenih kategorija, tako da je nemogue znati koliko
ima tviteraa u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj susjednoj zemlji.
Ankete provedene na web stranicama pokazuju da Twitter u Hrvatskoj koriste preteno osobe u dobi od 17 do 26 godina (Slika
10). One su veinom fakultetski obrazovane i slue se drutvenom mreom zbog posla i zabave.

Slika 10. Prikaz korisnika u Hrvatskoj

po njihovoj dobi (Izvor: http://www.
netokracija.com/twitter-hrvatska-srbija-4006) (dostupno 29.05.2014.)

Slika 10. Mediji za pristup Twiteru

(Izvor: http://www.netokracija.com/
twitter-hrvatska-srbija-4006)(dostupno
29.05.2014.)

Pristup Twitteru najei je s pokretnog ili pametnog

telefona. Uzimajui u obzir broj ljudi koji prate medije te popularne
tviterae, pretpostavka je kako u Hrvatskoj ima izmeu pedeset i ezdeset tisua korisnika Twittera. Na Twitteru se mogu nai
pravi opinionmakeri, od vodeih hrvatskih novinara i blogera,
do saborskih zastupnika i direktora zanimljivih tvrtki. Tako je
197

1. srpnja 2009.godine ostavka hrvatskog premijera Ive Sanadera

bila prvi hrvatski tviterakibreakingnews, a od sijenja 2010.
godine poinje se tvitati i iz Hrvatskog sabora.
3.7 MySpacedrutvenamrea

Daleko od Silicijske doline, u kojoj su nastale sve

drutvene mree prije ove, 2003. godine u Santa Monici u Kaliforniji, lansiran je MySpace. Nastao je kao rival stranicama
poput Friendstera, Xange i AsianAvenue, a njegovim autorima
cilj je bio privui korisnike koji su otili s Friendstera. Prvi koji
su masovno poeli kreirati profile, te tako potaknuli i druge na
prelazak s Friendstera na MySpace, bili su indie-rock bendovi
iz Los Angelesa i okolice, koje je Friendster izbacio jer se nisu
pridravali propisa o profilima. Iako mu bendovi nisu bila ciljna
grupa, MySpace im je pruio dobrodolicu. Osam mjeseci nakon
lansiranja MySpace je doivio efekt mree, eksponencijalni rast
dodavanja prijatelja.
Ono to MySpace razlikuje od ostalih drutvenih
web-stranica koje su se pojavile u to vrijeme, je pruanje mogunosti korisnicima kontroliranja vlastitih stranica i postavljanja gotovo bilo kojeg sadraja na njih. Korisnikregistracijomdobiva svoj prostor s kojim moe raditi to god eli. Iako je
mogunost mijenjanja HTML koda svog profila bila velika prednost u odnosu na druge drutvene mree, dovelo je do toga da
su stvorene i vrlo neukusne stranice. MySpace se ipak nastavio
razvijati, pa je u razdoblju od 2005. do 2006. godine broj profila
narastao s dva na osamdeset milijuna. Pridruio mu se velik broj
tinejdera, koji su se htjeli povezati sa svojim omiljenim bendovima, ili su za MySpace uli od starijih lanova obitelji. MySpace
ih nije odbio, ve prilagodio svoja pravila kako bi mogao prihvatiti i maloljetne korisnike.
U srpnju 2005. godine News Corporation je kupio
MySpace za 580 milijuna dolara i tako privukao veliku pozornost medija. Nakon toga, pojavljuju se sigurnosni problemi niz
afera vezanih uz pedofiliju na MySpaceu podigao je paniku meu
korisnicima, to je zahtijevalo poduzimanje pravnih akcija radi
suzbijanja zlouporaba.

4. NACIONALNE DRUTVENE MREE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Pojam drutvenih mrea u Republici Hrvatskoj esto

se poistovjeuje s pojmom Facebook. Facebook je druga najposjeenija stranica u Hrvatskoj, nakon Googlea(http://www.alexa.
com/topsites/countries/HR)(dostupno
12.04.2014.)..Mnogi
nai korisnici na Facebooku navikli su se na Facebook do te mjere
da se govori i pie ak i o Facebook ovisnosti. Osim toga, neki korisnici Facebooka su ujedno i korisnici nekih drugih drutvenih
mrea, poput: Twittera, Zrikke, Trosjeda, kao i drugih, ali je njihov broj daleko manji. Po posjeenosti, Twitter se trenutno nalazi tek na pedesetom mjestu, no unato tome, Twitter postaje sve
popularniji jer je najbri izvor informacija.
Natritupostoje i druge drutvene mree koje moda
nisu u centru panje, ali su itekako dobre. Primjer je domaa verzija TwitteraZrikka, stranica za mikrobloganje, projekt koji je
iako kasnije ugaen posluio kao platforma za uenje svojih autora, koji su istodobno radili na projektu ShoutEm. Projekt koji
je postao platforma za izgradnju vlastitih mobilnih aplikacija i
uao u izbor za najbolju europsku web aplikaciju na TheEuropas
2008/2009, kao vjerojatno najbolji domai web startup. Danas
je ShoutEm jedan od vodeih DIY (Do ityourself) kreatora mobilnih aplikacija na tritu. Ima vie od 1600 korisnika diljem
svijeta, a koristi se u 150 zemalja (http://www.netokracija.com/
viktor-marohnic-shoutem-rockpaperstartups-52847)(dostupno
29.05.2014.).
Budui da su domae drutvene mree slabije razvijene, pruaju manje od stranih, pa zato imaju manje korisnika,
a meu poznatijim hrvatskim drutvenim mreama su: iskrica,
tulumarka, trosjed i teen.hr mrea.
Jedna od prvih domaih drutvenih mrea je Iskrica. Osnovana je 2002. godine kao portal za upoznavanje te je
pokrenula tadanju tabu temu - upoznavanje preko Interneta.
Tulumarka je prva drutvena stranica o izlascima na
kojoj se nalaze razliite rubrike i najave iz kojih se mogu saznati
mnoge zanimljivosti vezane za razna dogaanja. Najave su popraene raznim video zapisima i galerijama slika.
Krajem 2007. predstavljen je Trosjed, prva hrvatska
drutvena mrea zasnovana iskljuivo na Microsoftovim tehnologijama. Tada je pokrenut i Netopolis, koji je meu domaim
korisnicima slovio za hrvatski MySpace, no ta je ideja vrlo brzo
propala zbog slabe posjeenosti.

198

199

Nedavno je pokrenut i Teen.hr, drutveni portal namijenjen prvenstveno mlaoj populaciji, koji objedinjuje forum,
blog i chat usluge, omoguuje objavu slika, filmova i dogaaja.
Broj domaih korisnika prisutnih na stranim servisima, ponajvie na Facebooku, u znaajnom broju premauje broj
registriranih na domaim drutvenim mreama.
5. BUDUNOST DRUTVENIH MREA (WEB-STRANICA)

Danas, kada je Web postao ne samo izvor informacija,

nego i mjesto na kojem se ljudi upoznaju, povezuju i komuniciraju, moemo samo nagaati u kojem e se smjeru drutvene webstranice razvijati. Korisnici postaju sve osjetljiviji na svoju privatnost i ele odvojiti privatno od poslovnog, obitelj od prijatelja.
Stoga, postavke kakve imaju dananje mree poput Facebooka i
MySpacea nisu povoljne jer sve to korisnik objavi ili napravi na
takvoj drutvenoj web-stranici, mogu vidjeti svi unutar njegove
drutvene mree, htio on to ili ne. Stranice koje postaju toga
svjesne i pokuavaju prilagoditi svoje postavke tako da omogue
korisniku odvajanje razliitih osobnih drutvenih mrea, imaju
budunost i mogunost opstanka u masi drutvenih web-stranica koja se stvara u zadnjih nekoliko godina. Formirat e se online
drutvene mree koje e biti istovjetne drutvenim mreama iz
stvarnog ivota, i nee biti potrebe za mijeanjem razliitih aspekata korisnikovog ivota.
Dananji korisnici su esto aktivni na nekoliko drutvenih web-stranica i postaje prilino zamorno koordinirati liste
prijatelja, sadraje i postavke privatnosti na nekoliko mjesta.
Korisnik koji je aktivan na jednoj mrei i tamo ima dugaku listu
prijatelja, ako se eli pridruiti nekoj drugoj mrei, na njoj mora
ispoetka traiti sve svoje prijatelje, poslati im zahtjev za prijateljstvo, i obaviti posao koji bi se mogao uvelike olakati kad bi
liste prijatelja bile prenosive. Tako manje drutvene mree imaju mogunost napretka i probitka, jer korisnici koji se pridrue
takvoj web-stranici, obino na njoj ili imaju malo prijatelja, ili ne
znaju koji su sve prijatelji na njoj aktivni. Kada korisnik bude na
jednom mjestu mogao imati listu svih prijatelja sa svih mrea
na kojima je aktivan te vidjeti na kojim su sve mreama njegovi
prijatelji aktivni, to e mu olakati koritenje razliitih stranica i
praenje sadraja na njima.
Budunost drutvenih web-stranica lei u oslukivanju
potreba korisnika i brzoj prilagodbi na veliku koliinu korisnika. Web i drutvene mree postaju potreba u svakom aspektu
200

ivota i to treba pratiti. Mnogi su shvatili da je princip drutvenih mrea koristan i u poslu i u privatnom ivotu, pa su tako
poele nastajati specijalizirane drutvene web-stranice. Sve vei
broj korisnika e trebati organizirati se u razne drutvene mree
koje e biti namijenjene nekom odreenom interesu, jer e se
na taj nain moi okupiti korisnici sa zajednikim interesima
na jednom mjestu i razmjenjivati sadraje s drugim korisnicima
koji dijele slian interes, a ne mijeaju se s drugim sadrajima i
vrstama interesa. Takav pristup nudi uzajamnu korist - olakava
i onome tko neto oglaava, nudi posao, pokuava stupiti u kontakt s nekim iz svog podruja posla ili interesa, ali i onome koji
trai informacije ili samo eli biti dio zajednice (slino kao veza
izmeu bendova i oboavatelja na MySpaceu drutvenoj mrei).
Drutvene web-stranice su postale vaan dio svakog
drutva i njihov utjecaj se ne smije zanemariti, ve treba poticati
njihov razvoj i rast, ali uz kontrolu privatnosti i potivanja pravila ponaanja. Tehnoloki napredak ICT sektora potpomogao je
povezivanje ljude s raznih krajeva svijeta na naine koji su prije
bili nezamislivi, a Web i drutvene web-stranice su glavno sredstvo takvog povezivanja iji vrhunac primjene tek dolazi (Aoyama,
2009: 83). To saznanje je bitan element arhitekture drutvenog
ustroja temeljenog na informaciji koja se uporabom ne troi
nego oplemenjuje i kao takva dobiva novu uporabnu vrijednost
na ijim se temeljima gradi novi sustav drutvenih vrednota u
formi informacijskog drutva kao svjetskog procesa s naglaenim nacionalnim i internacionalnim znaajkama.
6. ZAKLJUAK

Pojavom drutvenih mrea kao vrste internetskog servisa zapoela je nova era koritenja Weba, povezivanja i komunikacije meu sudionicima/ljudima. Web je u svom poetku bio
spremite informacija i podataka, velika enciklopedija, komunikacijsko mjesto gdje se pretrauju i pronalaze eljene informacije.
S rastom i razvojem drutvenih mrea, Web postaje sredite ovjekovih drutvenih aktivnosti posredstvom komunikacija.
Web je danas preao granice e-pote i postao sredstvo
komunikacijskog povezivanja ljudi, bez obzira na udaljenost i
vrijeme, omoguujui tako socijalizaciju i stvaranje nove kulture
koja prije nije viena u razvoju ljudskih zajednica. Povezivanje
putem drutvenih mrea logina je posljedica ljudske tenje za
zajednitvom i tehnolokim napretkom. Vano je prepoznati
potrebe korisnika i ii u korak s napretkom i konkurencijom na
tritu, kako bi povezivanje putem drutvenih web-stranica bilo
to kvalitetnije, jednostavnije i korisniku zanimljivije.
201

Drutvene mree najpopularnije su web stranice i njima se danas koriste na stotine milijuna ljudi. U Hrvatskoj su
najzastupljenije globalne drutvene mree poput Facebooka i
Twittera, dok se domae drutvene mreemanje koriste.Iako se
predvia njihov snaniji razvoj, strunjaci su ipak uvjerenja da
one nikada nee doivjeti sudbinu globalnih mrea poput Facebook-a ili Twittera.
Izvjesno je da je komunikacijska budunost uvelike
sazdana od drutvenih mrea na globalnom komunikacijskom
prostoru, a poto je Republika Hrvatska dio tog prostora, valja
poduzeti odreene strategijske korake koji e otkloniti sve slabosti i pruiti svojim graanimatakav komunikacijski standard koji
e omoguiti njihovo aktivno i paritetno sudjelovanje.
Izvori

202

Aoyama, T. (2009), A New Generation Network: Beyondthe Internet and NGN. IEEE Communications Magazine 47(5), str. 83

Boyd, Danah M., Ellison, Nicole B. (2007), Social Network Sites:

Definition, HistoryandScholarship, Journal of Computer-MediatedCommunication 13(1), str. 211

dstevenwhite.com/2013/02/09/social-media-growth-2006-to-2012/

Hoadley, C. M., Xu, H., Lee, J. J., Rosson, M. B. (2010), Privacy

as informationaccessandillusorycontrol: Thecaseofthe Facebook
News Feedprivacyoutcry. Electronic Commerce Research andApplications 9(1), str. 52

hr.wikipedia.org/wiki/Facebook, (dostupno 09.04.2014.)

hr.wikipedia.org/wiki/Twitter, (dostupno 09.04.2014.)

http://dstevenwhite.com/2013/02/09/social-media-growth-2006to-2012/(dostupno 20.03.2014

http://vincos.it/world-map-of-social-networks/,
01.07.2014.)

http://www.jeffbullas.com/2013/07/04/5-insights-into-the-latestsocial-media-facts-figures-and-statistics/(dostupno 01.07.2014.)

Nickson, C. (2009), TheHistoryofSocialNetworking, http://www.

digitaltrends.com/features/the-history-of-social-networking/, (dostupno 9.04.2014.)

(dostupno

Picard, A. (2011), Thehistoryof Twitter, 140 characters at a time,

http://www.theglobeandmail.com/news/technology/tech-news/
the-history-of-twitter-140-characters-at-a-time/article1949299/,
(dostupno 25.04.2014.)

socialmediastatistics.wikidot.com/facebook,
20.03.2014.)

Weaver, Alfred C., Morrison, Benjamin B. (2008), SocialNetworking, IEEE Computer 41(2), str. 98

www.alexa.com/topsites/countries/HR, (dostupno 12.04.2014.)

www.businessinsider.com/a-global-social-media-census-201310,(dostupno 28.04.2014.)

www.ebizmba.com/articles/social-networking-websites, (dostupno
28.03.2014.)

www.facebook.com/press/info.php?statistics,
20.03.2014.)

www.macword.com/article/145719/2010/01/facebook_jobs.html,
(dostupno 28.04.2014.)

www.netokracija.com/viktor-marohnic-shoutem-rockpaperstartups-52847, (dostupno 29.05.2014.)

www.poslovni-savjetnik.com/marketing/svijet-je-mali-zbog-facebooka-vas-od-druge-osobe-dijeli-samo-474-korisnika, (dostupno
25.03.2014.)

www.socialbakers.com/facebook-statistics/croatia,
26.04.2014.)

www.socialnomics.net/2011/06/07/10
(dostupno 28.04.2014.)

www.tweetokracija.com/o-nama, (dostupno 21.04.2014.)

www.vidipedija.com/~vidipedi/index.php?title=Drutvene_
mree(dostupno 02.04.2014.)

Zgrablji, Rotar Nada (ur.) (2011), Digitalno doba, masovni mediji i

digitalna kultura, Udbenici Sveuilita u Zadru, Sveuilite u Zadru i Naklada medijska istraivanja, Zagreb, str. 10-23.

(dostupno

(dostupno

(dostupno

wowsocialmediastatistics/,

203

UDK: 659.4:352(497.6)

ULOGA LOKALNIH MEDIJA U POVEANJU SUDJELOVANJA GRAANA U KREIRANJU JAVNIH POLITIKA

NA LOKALNOJ RAZINI
Doc. dr. sc. Drago Martinovi
SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: drago.martinovic1@gmail.com

SAETAK: U posljednjih 10-ak godina lokalni mediji postali su kljuni izvor

informacija i alat za poveanje sudjelovanja graana u procesu donoenja

odluka na lokalnoj razini. Pod lokalnim medijima u ovom radu podrazumjevaju se mediji koji prate zbivanja u odreenoj jedinici lokalne samouprave.
Za potvrdu hipoteze analizirane su programske sheme lokalnih radiopostaja i proveden je dubinski intervju s predstavnicima istih radiopostaja,
kao i ankete s graanima u opinama/gradovima u kojima je provedeno
istraivanje, a to su ukupno 13 jedinica lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini, 10 opina/gradova sjedita upanija u FBiH i tri grada iz Republike
Srpske. Prema provedenom istraivanju lokalne radio postaje ispunjavaju
svoju informativno-servisnu funkciju, ali u isto vrijeme, nisu dovoljno interaktivne i iskoritene za poveano sudjelovanje graana u kreiranju javnih
politika to govori podatak da treina analiziranih javnih radio postaja i niti
jedna privatna nemaju redovitu kontakt emisiju o lokalnim temama, u kojoj
sudjeluju predstavnici opinske/gradske vlasti i javnih poduzea i ustanova,
uz mogunost sudjelovanja graana.
Kljune rijei: lokalni mediji, lokalna samouprava, participativna demokracija,
sudjelovanje graana, radio postaja
205

ABSTRACT: During the past 10 years local media have become the key

source of information and tool for enhancing citizen participation in the

process of making decisions on local level. Media which are mentioned in
this paper are the media which follow events in a particular unit of local
self-government. In order to confirm the hypothesis, program schemes of
local radio stations were analysed and in-depth interviews with the representatives of those stations were conducted, as well as the surveys with
citizens of municipalities/cities in which the research was conducted. The
research was conducted in 13 units of local self-government in Bosnia and
Herzegovina, 10 municipalities/cities which are county seats in Federation
of BiH and 3 cities from Serb Republic. According to the conducted research, local radio stations fulfil their informative-service function, but at
the same time, they are not interactive enough and they are not used for the
increased citizen participation in creating public policy. That can be seen
through the information which says that one third of the analysed public radio stations and not even one private station actually have a regular contact
show about local subjects, in which the representatives of municipal/city
government and public enterprises and institutions can participate, with
the possibility of citizen participation as well.

Key words: local media, local self-government, participative democracy,

citizen participation, radio Stations

1. UVOD

U ovom radu koritenjem istraivakih metoda analize

sadraja, dubinskih intervjua, anketa, e-anketa i desk-istraivanjem testirana je hipoteza da su u posljednjih 10-ak godina lokalni
mediji postali kljuni izvor informacija i alat za poveanje sudjelovanja graana u procesu donoenja odluka na lokalnoj razini.
Provedeni su dubinski intervjui s urednicima, odnosno direktorima/ravnateljima lokalnih medija (radio postaja) 13
opina i gradova u Bosni i Hercegovini. Intervju se sastojao od pitanja vezanih za ulogu i funkcije medija u ukljuivanju graana u
proces donoenja odluka. Provedena je i metoda analize sadraja
dostupnih programskih shema lokalnih medija (radio postaja)
koja je obuhvaala broj i vrijeme trajanja emisija posveenih lokalnim temama uz sudjelovanje graana i predstavnike tijela lokalne uprave, te su koriteni podaci o provedenoj anketi graana
u analiziranim opinama i gradovima.
U radu je analizirano stanje i izvjeivanje lokalnih
medija o aktivnostima jedinica lokalne samouprave, kao i utjecaj medija na participaciju graana u odluivanju na lokalnoj
razini. Prikazan je pregled medija, kao i zakonsko-pravni okviri
funkcioniranja medija u Bosni i Hercegovini. Nove informacijske i komunikacijske tehnologije su promijenile ustaljeni nain
funkcioniranja tradicionalnih medija, pa tako lokalne radio i TV
postaje postaju dostupne globalno putem interneta. Takoer izdanja dnevnih novina u Bosni i Hercegovini imaju i svoja internetska izdanja i meu najposjeenijim su web portalima u Bosni
i Hercegovini.
2. MEDIJSKO IZVJETAVANJE U
JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE

Mediji predstavljaju najmonija sredstva komunikacije

kojima javnost sudjeluje u politikom procesu, a kvaliteta njihova doprinosa javnom mnijenju znaajno odreuje i kvalitetu
demokracije. Ukoliko je njihov uinak slab ljudi e biti izolirani,
neuki i depolitizirani, demagogija e cvjetati, a uska elita e lako
preuzeti i zadrati kontrolu nad svim imbenicima odluivanja o
najznaajnijim politikim pitanjima (Herman i Mekesni: 2004,
8, 9). Odnosi izmeu lokalne uprave i medija ovise o nizu elemenata, a izmeu ostalih izmeu njihovog stava i oekivanja koji
imaju jedni od drugih, odnosa s graanima, prolih iskustava i

206

207

njihovih buduih ciljeva (Bjornlund: 2006, 36). Nova informacijsko komunikacijska (digitalna) tehnologija omoguila je
viestruke mogunosti prenoenja informacija, to medijske
kue rabe da istu informaciju plasiraju u razliitim oblicima uz
pomo razliitih medija sa to manje ljudi. Multimedijska dostupnost videa, nekad rezerviranog samo za televiziju, destabilizira gotovo stoljee staru podjelu na razdvojene medije tiska,
zvuka i slike, te otvara raspravu o tome prenose li se, omoguavanjem te dostupnosti videa i zakonitosti televizijskoga medija
u druge medije, a isto tako mijenja li se gramatika samoga televizijskog izraavanja (Krajina i Periin: 2009, 936). irenjem
dostupnosti televizije na internet (osobito on-line izdanja tiska),
kao i na mobilne telekomunikacijske ureaje, ulazimo u vrijeme
televizije nakon televizora. Model jedan za mnoge odailjanja
informacija konvergirao je u model mnogi za mnoge (Hartley:
2002, 39, u: Krajina i Periin: 2009, 950).
Nekad jasne razlike izmeu lokalnoga i globalnoga umreeno
je drutvo izbrisalo ili bar uinilo nejasnim. Umreeno drutvo ine meusobno isprepletene komunikacijske mree s globalnom dostupnou, sa sadrajima od preteito lokalnih do
globalnih. I mediji su u istome poloaju. ak i kad imaju uske
lokalne sadraje, im su postavljeni na mreu dostupni su globalno. Sve se odvija i u obrnutom smjeru pa su i globalni mediji
dostupni na lokalnim razinama. Ne samo da primatelji i njihove poruke mogu itati, gledati i sluati u cijelome svijetu, nego
je na njih mogue postavljati i sadraje neovisno gdje se autor
nalazi. No, u stvarnom svijetu nije sve tako jednostavno. Globalna dostupnost lokalnih sadraja uistinu postoji, ali umreeno drutvo nije ravnopravno pa svakome nije sve dostupno
jednako lako. Manuel Castells (panjolski sociolog) esto rabi
pojam glokalno kao istoznanicu za sve to je i lokalno i globalno u isto vrijeme, kao to je primjerice umreeno drutvo
(Obradovi: 2009, 74). Radijski program se moe sluati preko
interneta, kao to se televizijski programi mogu pratiti preko
interneta. Danas se, zahvaljujui telekomunikacijskim satelitima, mogu diljem svijeta pratiti lokalni i globalni televizijski
programi (Milardovi: 2010, 89). Pored usmenog prenoenja,
koje je najuinkovitije u veoma malim zajednicama, lokalni mediji predstavljaju glavni, ako ne i jedini izvor informacija o lokalnim dogaajima, kao i o kandidatima i kljunim temama na
lokalnim izborima. Kao rezultat toga, vea je vjerojatnoa da e
graani koji prate lokalne medije vie znati o lokalnoj politici
i na taj nain imati stav o nainu na koji se upravlja njihovom

208

zajednicom. Prenoenje informacija je uloga koja se vjerojatno

najee oekuje od medija (Gosselin u: Jusi: 2010, 32). Prema
geografskoj razini i dosegu mediji mogu biti lokalni, nacionalni i meunarodni (Peruko: 2011, 16). Jedan od etiriju glavnih
elemenata, ije sadrajne varijacije dovode do razvoja pojedinih masovnih medija prema McQuailu, su tehnologije kojima
se moe komunicirati javno i na daljinu, a govore izmeu ostalog o sadraju koji je u jednim medijima ogranien vremenom i
prostorom (radio, TV, tisak), a u drugima je neogranien (knjiga, glazba). U dananjim uvjetima digitalnih medija i interneta
ovakve su podjele sve manje stvarne jer novi mediji omoguuju
nekad prostorno i vremenski ogranienim medijima da preskoe
ta ogranienja (Peruko: 2011, 21). Brojna istraivanja medijske
slike u Bosni i Hercegovini ukazuju na sloenost i podijeljenost
medijskog prostora po teritorijalnom i etnikom principu, te
ukazuju na jo uvijek veliki utjecaj lokalnih medija na javnost,
ali i na velik utjecaj na javnost u Bosni i Hercegovini medija susjednih zemalja. U ovom radu pojam lokalni mediji e se koristiti
za medije koji prate zbivanja u odreenoj jedinici lokalne samouprave.
3. ZAKONSKO-PRAVNA REGULATIVA
FUNKCIONIRANJA MEDIJA U
BOSNI I HERCEGOVINI

Zakonom o naelima lokalne samouprave u FBiH

(Slubene novine FBiH, broj: 49/06 i 61/09) lankom 8.
propisano je ukupno 29 nadlenosti jedinica lokalne samouprave,
a jedna od nadlenosti jedinica lokalne samouprave je da osigura
uvjete rada lokalnih radio i TV postaja, sukladno zakonu. Nije
posebno razraeno na to se misli pod osiguranjem uvjeta rada,
ali u praksi javni mediji, iji je osniva i vlasnik jedinica lokalne
samouprave, pruaju financijsku1 potporu mediju. Prema lanku
25. Zakona o lokalnoj samoupravi Republike Srpske (Slubeni
glasnik Republike Srpske, broj: 101/04, 42/05 i 118/05) Optina obezbjeuje informisanje i javno obavjetavanje o pitanjima
od znaaja za ivot i rad graana u optini. Statutima opina/
gradova i Ustavima upanija/kantona takoer su propisane nadlenosti jedinica lokalne samouprave da osiguraju uvjete rada
lokalnih radio i TV postaja sukladno zakonu (lanak 13. stavak
32. Statuta Opine Livno, Slubeni glasnik Opine Livno, broj:
5/08), nadlean je za lokalni radio i televiziju (lanak 16. stavak
9. Statuta Grada Sarajeva, Slubene novine Kantona Sarajevo,
1
Primjeri: Opina iroki Brijeg je vlasnik lokalne Radio postaje iroki Brijeg i godinje iz prorauna za rad radio postaje izdvaja 60.000 KM, a Opina Oraje je takoer vlasnik lokalne Radio postaje
Oraje za koju iz svog prorauna godinje izdvaja 66.000 KM. Izvor: Prorauni navedenih opina za 2014.
godinu.

209

broj: 34/08), utvruju politike u svezi s osiguranjem radio i TV

postaja, ukljuujui donoenje propisa o osiguranju njihovog
djelovanja, te osiguranje njihovog rada (lanak 15. stavak k) Ustava upanije Zapadnohercegovake, Slubene novine upanije
Zapadnohercegovake, broj: 1/96, 2/99, 14/00, 1/03 i 10/04).
Podruje radio, TV emitiranja (ukljuujui kablovsku televiziju),
telekomunikacija, usluge i sredstva koja su s tim u vezi, kao i
uspostavljanje i rad Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, koji
predvia uspostavljanje i funkcioniranje zajednikih i meunarodnih komunikacijskih sredstava, regulirano je Zakonom
o komunikacijama (Slubeni glasnik BiH, broj: 31/03, 75/06,
32/10 i 98/12). Nadlenosti Agencije su: kreiranje i promoviranje pravila u sektorima emitiranja i telekomunikacija, licenciranje
operatora u sektorima emitiranja i telekomunikacija, planiranje,
upravljanje i dodjeljivanje frekventnog spektra, primjenjivanje
tehnikih i drugih standarda koji se tiu kvaliteta, te uspostavljanje i odravanje sustava naknada za dozvole. Javne radio i
TV postaje u BiH nemaju zakonsku obvezu produkcije lokalnih
sadraja, ali imaju sukladno Pravilu2 57/2011 o javnim radio i
televizijskim postajama, obvezu formiranja Urednikog vijea
koje e odraavati etniki, kulturoloki i religijski sastav stanovnitva kojem javna radio i televizijske postaje nude usluge, a
koji imenuje osniva javne radio i televizijske postaje (lanak 4.
stavak 1. Zakona o komunikacijama). Uredniko vijee se sastoji od 4 do 7 lanova, izabranih kako bi se osiguralo da se predstavlja zajednica kojoj se slui, ukljuujui drutvene, kulturne,
obrazovne i vjerske organizacije. Vijee ukljuuje barem jednog
lokalnog prosvjetnog radnika (lanak 6. stavak 2. Zakona o komunikacijama). Uredniko vijee savjetuje glavnog i odgovornog
urednika o nainima poboljanja zadovoljavanja potreba zajednice kroz emitiranje programa (lanak 6. stavak 4. Zakona o komunikacijama). Prema podacima RAK-a u Bosni i Hercegovini je
42 % javnih3 radio i televizijskih postaja. Zakonom o zatiti od
klevete (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj: 37/01, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 31/01, Slubeni
glasnik Brko distrikta BiH, broj: 14/03) ureuje se graanska
odgovornost za tetu nanesenu ugledu fizike ili pravne osobe
iznoenjem ili pronoenjem izraavanja neistinitih injenica
identificiranjem te pravne ili fizike osobe treoj osobi, a eli
se postii pravo na slobodu izraavanja, zajameno Ustavom i
Europskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih
2
<www.rak.ba/hrv/index.php?uid=1326194068> (4.8.2014.).
3
U ovaj broj nisu ubrojene televizijske postaje koji svoj program emitiraju putem drugih elektronikih komunikacijskih mrea. <www.rak.ba/hrv/index.php?uid=1272013573> (21.6.2014.).

210

sloboda i predstavlja jednu od bitnih osnova demokratskog

drutva, posebno kada se radi o pitanjima od politikog i javnog
interesa. Pored navedenih zakona i drugih akata, koji reguliraju
rad medija u BiH i Kodeks4 za tisak i online medije, ini okvir za
rad tiskanih i online medija u BiH. Kodeksima za cilj postaviti osnove sustava samoureivanja u tisku, koji e biti smatrani
moralno obvezujuim za novinare, urednike, vlasnike i nakladnike tiskanih i online medija.
4. MEDIJI U BOSNI I HERCEGOVINI

Prva lokalna radiopostaja u Bosni i Hercegovini bila

je Radio Tuzla koja je poela emitirati program 1953. godine.
Radio Brko poeo je emitirati program 1960., Radio Modria
1964., Radio Gradaac 1965., Radio Jajce i Radio Biha 1966.,
Radio Banja Luka, Doboj, Odak, Travnik 1967., Radio Mostar,
Zenica, Teanj 1969., Radio Gorade, Klju 1970. (Kujundi i
Vego: 2003, 77-79). Uoi prvih demokratskih izbora u Bosni i
Hercegovini koji su odrani krajem 1990. godine BiH je imala
49 radiopostaja (Statistiki godinjak SR BiH 1990., Republiki zavod za statistiku, Sarajevo), jednu dravnu TV postaju (TV
Sarajevo) i dnevne novine Osloboenje i Veernje novine. Prema
podacima Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) u Bosni i
Hercegovini djeluje 143 radio i 46 televizijskih postaja,5 a u Bosni i Hercegovini je registrirano i 38 korisnika dozvola6 za televizijsko emitiranja putem drugih elektronikih komunikacijskih
mrea.7 Za jedan broj TV postaja moemo rei da su lokalne pa
tako dvije TV postaje pokrivaju do 20.000 stanovnika, od 20.000
do 50.000 stanovnika pokrivaju tri TV postaje, od 50.000 do
100.000 stanovnika pokriva osam TV postaja, od 100.000 do
200.000 stanovnika pokriva devet TV postaja.8
Uzimajui u obzir broj stanovnika koje pokriva, za veliki broj radio postaja moemo rei da su lokalne. Tako tri radio
postaje pokrivaju do 10.000 stanovnika, od 10.000 do 20.000
stanovnika pokriva osam radio postaja, od 20.000 do 50.000
stanovnika pokriva 26 radio postaja, od 50.000 do 100.000
stanovnika pokrivaju 33 radio postaje, od 100.000 do 200.000
4
<hrvatski.vzs.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=218&Itemid=9&lang=hr> (4.6.2014.).
5
<www.rak.ba/hrv/index.php?uid=1272013573> (21.6.2014.).
6
<www.rak.ba/hrv/index.php?uid=1272013573> (22.6.2014.).
7
Dozvolu za televizijsko emitiranje putem drugih elektronikih komunikacijskih mrea izdaje
RAK na temelju Pravila 55/11 o pruanju audiovizualnih medijskih usluga, 10.1.2012. <www.rak.ba/
hrv/index.php?uid=1326194068> (23.4.2014.).
8
<www.rak.ba/bih/index.php?uid=1282977868> (21.4.2014.).

211

stanovnika pokriva 25 radio postaja.9 Veina vlasnika i osnivaa

radio postaja u Bosni i Hercegovini nastojala je dobiti dozvole
za emitiranje u zoni ujnosti koja je vea od opine u kojoj je
sjedite (jedna radio postaja prosjeno se moe uti u tri opine).
Najvei broj radio postaja program je prilagodio svim kategorijama sluatelja, te je program umjesto lokalnih tema sastavljen
od sadraja u kojima se prepliu globalne, regionalne i lokalne
teme (Barakovi i Mahmutovi: 2013, 3,4). U Bosni i Hercegovini osim javnih i privatnih registrirane su tri (Radio Otvorena
mrea, Radio Active Naa djeca i Radio Marija) neprofitne radio
postaje. Dozvolu za neprofitne radio postaje sukladno Pravilu
58/201110 o pruanju medijskih usluga radija izdaje RAK. Dozvola za neprofitni radio izdaje se pravnim osobama koja su u
skladu sa zakonom registrirana kod nadlenog tijela kao neprofitne organizacije, a koja su osnovana u cilju zatite i promocije
prava i interesa odreenih drutvenih grupa (lanak 15. stavak
1. Pravila o pruanju medijskih usluga radija). Programski sadraji emitirani prema uvjetima ove dozvole ne mogu sadravati nikakve komercijalne komunikacije, izuzev samo promocije i
oglasa u interesu javnosti ukoliko se emitiraju besplatno (lanak
15. stavak 6. Pravila o pruanju medijskih usluga radija). Ekspanzijom interneta otvorila se nova platforma za distribuciju
audio sadraja. Digitalno je doba ponudilo nove komunikacijske
kanale i multimedijske formate koji bi, ukoliko se pravilno iskoriste, mogli radio postajama donijeti svojevrsnu novu mladost.
Konvergencija radija i interneta pokazuje se kao strateka smjernica radijske industrije u razvijenim zemljama (Mualo i Frtali:
2010, 23). Prema Edisonovu11 (jedna od vodeih svjetskih institucija za praenje i istraivanje digitalnih platformi) istraivanju 47 % ili oko 124 milijuna Amerikanaca starijih od 12 godina
slua online radio. Vrijeme sluanosti online radija je u stalnom
porastu pa je tako u 2014. tjedna sluanost online radija iznosila
13 sati i 19 minuta, dok je u 2013. godini iznosila 11 sati i 56 minuta. U 2014. godini online radio je prema ovim istraivanjima
slualo 26 % Amerikanaca. Mogunost sluanja radija putem interneta imaju sve analizirane radio postaje koje su bile predmet
istraivanja.

9
<www.rak.ba/bih/index.php?uid=1282977868> (4.8.2014.).
10
<www.rak.ba/hrv/index.php?uid=1326194068> (4.8.2014.).
11
The Infinite Dial 2014, 20.5.2014. <www.nzonair.govt.nz/document-library/the-infinite-dial-2014-edison-research/> (1.8.2014.).

212

Fotografija 1. Tjedne novine

Nijedan drugi medij nema toliko brojnu i raznoliku publiku iz dana u dan, kao ni toliki spektar i dubinu sadraja kao
novine. Veina novina nastaje u lokalnim zajednicama i one su
u tim zajednicama domae. One imaju prisne odnose iz prve
ruke s lokalnim javnostima (Broom: 2010, 239).
U Bosni i Hercegovini prema podacima Vijea za tisak/
tampu izlazi devet dnevnih novina,12 nisu lokalnog karaktera,
ali u njima postoje posebne rubrike13 s informacijama iz jedinica lokalne samouprave. U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko
tiskovina koji obuhvaaju podruje opine/grada ili kantona/
upanija ili vie opina/gradova i kantona/upanija i najee
se radi o mjesenim i tjednim izdanjima.14 Nove informacijske i komunikacijske tehnologije su promijenile organizacijsku
strukturu novina, ali i nain obraivanja i objavljivanja vijesti.
Dnevne novine su se prilagodile novim mogunostima pa tako
sva izdanja dnevnih novina u Bosni i Hercegovini imaju i svoja internetska izdanja. Meu 20 najposjeenijih15 web portala u
12
<www.vzs.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=200:dnevne-novine-u-bih&catid=5:tampani-mediji-u-bih&Itemid=8> (3.8.2014.).
13
U Dnevnom listu postoji posebna rubrika iz grada (Mostar) u kojem je sjedite ovih dnevnih
novina. Takoer postoji i rubrika Sarajevo. U Veernjem listu postoji rubrika pod nazivom Kronika s aktualnostima iz lokalnih sredina. Dnevni avaz ima rubriku s vijestima iz kantona/upanije (Sarajevo) sjedita
dnevnih novina i rubriku Hercegovina. U Nezavisnim novinama lokalni sadraji se uglavnom nalaze u rubrici
Dogaaji.
14
Glas Gorada je mjesenik. Izlazi u nakladi 1.300 primjeraka. Unsko-sanske novine KRAJINA su tjednik Unsko-sanske upanije sa sjeditem u Bihau. Izlazi u nakladi 3.000 primjeraka. Semberske
novine su tjedni list graana Bijeljine. Naa rije su tjedne nezavisne novine sa sjeditem u Zenici. Kozarski
vjesnik je prijedorski tjednik koji izlazi u nakladi 1.500 primjeraka.
15
Prema jednoj od najveih europskih online istraivakih agencija (Gemius d.o.o.), www.nezavisne.com (Nezavisne novine) i www.oslobodjenje.ba (Osloboenje) nalaze se meu 20 najsposjeenijih
news portala u BiH za mjesec oujak 2014.
<www.audienceba.gemius.com/pages/display/reach> (22.7.2014.).

213

Bosni i Hercegovini dva su elektronika izdanja dnevnih novina.

Da bi ostali konkurentni na medijskom tritu u posljednjih nekoliko godina lanke u internetskim izdanjima dnevnih novina
sve ee prate videoisjeci.

Fotografija 2. Dnevne novine

Bilten je najuobiajenija forma periodine publikacije.

Zbog dostupne i relativno jeftine tehnologije tiskanja, proizvodnja biltena je jednostavna, brza i jeftina. Mnoge organizacije
pokuavaju svoje publikacije uiniti dvosmjernima postavljajui
pitanja i provodei istraivanja, te potom objavljujui rezultate
(Cutlip i sur.: 2003, 291, 292).

Pored tiskanih i elektronikih medija u jedinicama lokalne samouprave sve vie se kao izvor informacija koristi web
kao jedan od najkoritenijih usluga interneta. Lokalni sadraji
putem slubenih web-stranica opina/gradova i brojnih web
portala, kao i putem elektronikih i tiskanih medija koji su dostupni putem weba, dostupni su mnogo ire od samog podruja
lokalne zajednice. Prema provedenom istraivanju (Martinovi:
2014) 57 % ispitanika koristi slubene web-stranice i web portale kao izvore informacija o aktivnostima tijela lokalne i mjesne samouprave. Prema istraivanju16 koje su proveli Chapter4
Millenium i IPSOS Puls u vremenu od 25. oujka do 15. travnja
2014. na uzorku od 505 ispitanika, koritenjem metode CATI
pod nazivom Mediji i drutvo u BiH 2014. graani najvie vjeruju medijima (80 %) i vjerskim zajednicama (72 %), a najmanje
politiarima (22 %). Svaki trei ispitanik se prema provedenom
istraivanju najkvalitetnije informira putem interneta.

Fotografija 3. Informativni bilteni opina/gradova

214

est od 13 (Livno, iroki Brijeg, Travnik, Biha, Oraje, Tuzla, Zenica, Gorade, Sarajevo, Mostar, Bijeljina, Prijedor i
Banja Luka) analiziranih jedinica lokalne samouprave u Bosni i
Hercegovini izdaje svoj informativni bilten, odnosno informator, dvomjeseno, tromjeseno, i dva puta godinje (Informator, Prijedor, BL-info, Banja Luka, iroki info, iroki Brijeg,
Info Livno, Livno, Bilten Opine Oraje). Bilteni se tiskaju u
nakladi od 500 do 4.000 komada ovisno o veliini jedinice lokalne samouprave i dostupni su besplatno, a u elektronikom obliku postavljaju se na slubenu web-stranicu opine/grada. Bilteni
sadre informacije o aktivnostima tijela lokalne uprave, opinskih/gradskih slubi, grado/naelnika, zatim pregled kulturno
-sportskih i gospodarskih dogaanja u opini/gradu, sjeanja na
dogaaje iz blie, ali i dalje povijesti, najave dogaanja u lokalnoj
zajednici i uglavnom imaju informativnu i promotivnu funkciju.

16 <www.fes.ba/files/fes/img/Bilder_Aktivitaeten/Medijske%20slobode%202014%20istrazivanje%20BHS.pdf> (13.8.2014.).

215

5. LOKALNI MEDIJI KLJUNI ALAT ZA POVEANJE

SUDJELOVANJA GRAANA I KREIRANJE JAVNIH
POLITIKA NA LOKALNOJ RAZINI

Dubinskim intervjuima s urednicima (direktorima/

ravnateljima) lokalnih medija (radio postaja) u opinama/gradovima u kojima je provedeno istraivanje (tablica 1.) i metodom analize17 dostupnih programskih shema lokalnih medija
(radio postaja), koja je obuhvaala broj i vrijeme trajanja emisija posveenih lokalnim temama uz sudjelovanje graana i
predstavnika tijela lokalne uprave, dolo se do spoznaje da su
lokalni mediji u posljednjih 10-ak godina postali su kljuni izvor
informacija i alat za poveanje sudjelovanja graana u procesu
donoenja odluka na lokalnoj razini.
Tablica 1. Popis, sjedite i pokrivenost signalom radio postaja koje su obuhvaene
istraivanjem
Vlasnitvo privatBroj Naziv radio postaje/stanice Opina/grad
Pokrivenost signalom/stan.
no/javno
1. Radio Da
Bijeljina
privatno
115.407
2. Radio TNT
Travnik
privatno
193.763
3. Radio Zenica
Zenica
javno
760.067
4. Radio Gorade
Gorade
javno
38.893
5. Radio 7
Tuzla
javno
651.004
6. Uno radio
Banja Luka
privatno
154.852
7. Radio postaja Oraje
Oraje
javno
160.866
8. Radio Biha
Biha
javno
52.838
9. Radio postaja iroki Brijeg
iroki Brijeg
javno
199.022
10. Omladinski radio X
Mostar
javno
90.500
11. Radio Prijedor
Prijedor
javno
235.977
12. Radio Sarajevo
Sarajevo
privatno
442.492
13. Radio Livno
Livno
javno
67.487

Dubinski intervju bio je podijeljen u etiri seta pitanja.

Prvi set pitanja odnosio se na sudjelovanje graana u procesu
odluivanja. Svi intervjuirani urednici, odnosno ravnatelji/direktori lokalnih radio postaja izjasnili su se da su upoznati s oblicima
sudjelovanja, ali i da su graani takoer upoznati ili uglavnom
upoznati s oblicima sudjelovanja u procesu odluivanja. Svega
17
Intervju je izravnim razgovorom obavljen s predstavnicima sljedeih radio postaja: Radio TNT
Travnik, Radio Zenica, Radio Gorade, Radio 7 Tuzla, Radio Prijedor, Radio Uno Banja Luka, Radio postaja
Oraje, Radio Biha, Radio postaja iroki Brijeg i Omladinski radio X Mostar, a s predstavnicima Radija
Da Bijeljina, Radija Livno i Radija Sarajevo e-mailom i telefonom. Navedeno istraivanje je provedeno od
prosinca 2012. do oujka 2013. godine, a rezultati istraivanja su koriteni pri izradi doktorske disertacije
obranjene u veljai 2014. na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu, te su objavljeni u knjizi Mediji i promocija participacije graana u lokalnoj samoupravi (2014).

216

tri od 13 intervjuiranih predstavnika lokalnih medija je sudjelovalo na nekom od oblika odluivanju u lokalnoj samoupravi i
to na javnoj raspravi.
Drugi set pitanja se odnosio na informiranost graana o aktivnostima tijela lokalne i mjesne samouprave. Odgovori su uglavnom bili da su graani informirani o onome to rade predstavnici mjesne i lokalne samouprave. O aktivnostima opinskih/
gradskih tijela vlasti graani se najee informiraju putem
tradicionalnih medija (radio i televizija), a u posljednjih nekoliko
godina sve vie i putem novih medija.
Odgovori na trei set pitanja o kontakt emisijama i
zainteresiranosti graana za sudjelovanje u kontakt emisijama
bili su podijeljeni u tri skupine. Prvu skupinu inili su odgovori
urednika, odnosno ravnatelja/direktora privatnih lokalnih radio postaja (Radio Da Bijeljina, Radio TNT Travnik, Uno radio
Banja Luka i Radio Sarajevo), drugu skupinu odgovori urednika, odnosno ravnatelja/direktora radio postaja koje su u sastavu
lokalne jedinice samouprave u kojoj je organizirana i lokalna
(opinska/gradska/kantonalna) televizija (RTV Zenica, RTV
Bosansko-podrinjskog kantona Gorade, RTV7 Tuzla, RTV Biha i RTV Prijedor), a treu skupinu inili su odgovori urednika,
odnosno ravnatelja/direktora ostalih analiziranih lokalnih radio
postaja (Radio postaja iroki Brijeg, Livno, Oraje i Omladinski
radio X Mostar). Iz izjava odgovornih na radio postajama koje
su u privatnom vlasnitvu i koji se financiraju iz vlastitih prihoda, istiu besmislenost kontakt emisija o lokalnim temama
i emitiraju ono to po njima najvie zanima njihove sluatelje.
Kontakt emisije i poveanu zainteresiranost graana za sudjelovanje u emisijama jedinice lokalne samouprave u drugoj skupini,
pridonosi lokalna televizija koja je jo uvijek najmoniji medij.
Iako su mediji u treoj skupini javni i najveim dijelom se financiraju iz opinskih/gradskih prorauna nedostaju
kontakt emisije i samim tim smanjena je mogunost utjecaja
graana na donoenje odluka, odnosno kreiranja javnih politika
na lokalnoj razini. Na sedam radio postaja od kojih je pet javnih
gostovanje grado/naelnika, njihovih pomonika i ravnatelja
javnih poduzea i ustanova je veoma rijetko (godinje i rjee).
etvrti set pitanja odnosio se na ulogu i utjecaj
lokalnih medija u jedinicama lokalne samouprave. Intervjuirani
predstavnici medija su se izjasnili da je utjecaj lokalnih medija
na javno mnijenje znaajan i da je uloga lokalnih medija da
217

pravodobno informira graane o aktivnostima i dogaanjima

u lokalnoj zajednici, od servisnih informacija pa sve do informacija iz kulturnog, sportskog, drutvenog i politikog ivota
opine/grada. Takoer intervjuirani urednici/ravnatelji/direktori lokalnih medija su se izjasnili da lokalni mediji nisu dovoljno
iskoriteni za poveano sudjelovanje graana u odluivanju. Intervjuirani predstavnici javnih lokalnih medija istaknuli su samo
formalno postojanje Urednikih vijea koje ima savjetodavnu
ulogu u kreiranju sadraja programa.
5.1. Analiza programskih sadraja lokalnih medija

Analiza programskih sadraja kroz broj i vrijeme trajanja emisija posveenih lokalnim temama uz sudjelovanje
graana i predstavnika tijela lokalne uprave podijeljena je u tri
skupine. Prvu skupinu inile su privatne lokalne radio postaje
(Radio Da Bijeljina, Radio TNT Travnik, Uno radio Banja Luka
i Radio Sarajevo), drugu skupinu jedinice lokalne samouprave
koje uz lokalnu radio postaju posjeduju i lokalnu (opinsku/
gradsku/kantonalnu) televiziju (RTV Zenica, RTV Bosansko-podrinjskog kantona Gorade, RTV7 Tuzla, RTV Biha i RTV Prijedor ) i treu skupinu inile su ostale lokalne radio postaje (Radio
postaje iroki Brijeg, Livno, Oraje i Omladinski radio X Mostar).
Pod emisijama posveenim lokalnim temama tretirale su se iskljuivo emisije koje se redovito emitiraju u odreeno vrijeme i
u kojima uz mogunost sudjelovanja graana sudjeluju predstavnici opinske/gradske vlasti i predstavnici javnih poduzea
i ustanova. U osam od 13 radio postaja programske sheme dostupne su putem slubenih web-stranica. Problem koji se pojavio
pri analizi programskih shema lokalnih radio postaja odnosio
se na neauriranost, odnosno neusklaenost programskih shema sa stvarnim emitiranjem programa, ali je intervjuom s predstavnicima lokalnih radio postaja ovaj nedostatak otklonjen.
Radio postaje iz prve skupine su komercijalne radio
postaje i ne emitiraju niti jednu kontakt emisiju s lokalnom temom uz sudjelovanje graana i predstavnika tijela lokalne uprave. Ovdje je potrebno spomenuti da su u gradovima Bijeljina,
Banja Luka i Sarajevo, u kojima su smjetene tri od etiri privatne
radio postaje, sjedita brojnih18 radio i televizijskih postaja i da
su elnici ovih gradova esti gosti na radio i TV postajama.
18
U Sarajevu je sjedite osam TV (i dva javna emitera) i 13 radijskih postaja (i dvije u sastavu
javnog RTV servisa), u Banjoj Luci tri (i jedan javni emiter) TV i osam radio postaja (i jedna u sastavu javnog RTV servisa) i u Bijeljini je sjedite tri TV i etiri radijske postaje. 30.5.2014. <www.rak.ba/bih/index.
php?uid=1273787112> (30.7.2014.). Uz navedene elektronike medije mogu se dodati i radio i TV postaje
koji imaju svoje predajnike na podruju navedenih gradova, a sjedite u drugim opinama/gradovima i
mediji koji svoj program emitiraju putem drugih elektronikih komunikacijskih mrea.

218

U drugoj skupini redovite emisije posveene lokalnim

temama sa sudjelovanjem graana Radio Zenica emitira tjedno
u trajanju od 45 minuta (Dijalozi), a svakodnevno se emitira
jednosatna emisija o aktualnim temama pod nazivom Otvoreni
mikrofon. Radio Gorade ima redovitu kontakt emisiju najmanje jednom tjedno, u kojoj su gosti pomonici naelnika ili Opinski naelnik. Radio Prijedor emitira svakodnevno 15-minutnu
emisiju pod nazivom 052 Vi pitate mi odgovaramo, graani
imaju mogunost postavljanja pitanja na koje odgovaraju nadleni iz opinskih tijela uprave. Radio 7 Tuzla ima dva puta
tjedno 40-minutnu kontakt emisiju pod nazivom Tema dana
u kojoj graani imaju mogunost postaviti pitanja na koja odgovaraju nadleni iz tijela opinske uprave. Radio Biha emitira
tjednu jednosatnu emisiju pod nazivom Neposredno u kojoj je gost Opinski naelnik koji odgovara na pitanja graana.
Graani imaju mogunost postavljanja pitanja putem e-maila i
telefonom.
U treoj skupini redovite emisije posveene lokalnim
temama sa sudjelovanjem graana emitira jedna radio postaja,
dok ostale radio postaje nemaju niti jednu emisiju dijalokog
tipa, a koja se tie lokalnih tema.
Zajedniko za sve analizirane programske sheme radio
postaja je dominacija zabavno-glazbenog programa i zadovoljavanje informativno-servisne funkcije (obavijesti, servisne informacije, najave...) radija kroz jutarnji program i nekoliko kratkih dnevnih i sredinjom informativnom emisijom. Mogunost
sluanja radija putem interneta imaju sve analizirane radio postaje (tablica 2.), iako u vrijeme istraivanja etiri radio postaje nisu
imale mogunost sluanja uivo, to se moe pripisati ogranienom broju sluatelja u isto vrijeme. Auriranost web-stranica, ocjenjivana je na temelju novih sadraja na web-stranici, a provjeravana je u travnju 2014. etiri web-stranice analiziranih radio
postaja se uope se ne auriraju. Najaurnija web-stranica, a
koja se aurira svakodnevno i po nekoliko puta je web-stranica Radio Sarajeva.19 Ostale web-stranice radio postaja redovito
se auriraju (u prosjeku jednom do dva puta dnevno). Internet
radio prua i mogunost poveane interaktivnosti uz koritenje
foruma, postavljanja pitanja, odabira sadraja, komuniciranja
putem drutvenih mrea, ali jo uvijek navedene mogunosti na
analiziranim web-stranicama radio postaja nisu iskoritene.
19
Prema jednoj od najveih europskih online istraivakih agencija (Gemius d.o.o.) web-stranica
Radija Sarajevo (www.radiosarajevo.ba) je trei najposjeeniji news portal u BiH za mjesec oujak 2014.
<www.audienceba.gemius.com/pages/display/reach> (22.4.2014.).

219

Tablica 2. Radio postaje na internetu

Broj

Naziv radio postaje/stanice

Web-stranica

1.

Radio Da Bijeljina

www.radiodas.com

2.

Radio TNT Travnik

www.tnt.ba

3.

Radio Zenica

www.rtvze.ba

4.

Radio Gorade

www.rtvbpk.com

5.

Radio 7 Tuzla

www.rtv7.ba

6.

Uno radio Banja Luka

www.unoradiobl.com

7.

Radio postaja Oraje

www.radioorasje.com

8.

Radio Biha

www.rtvbihac.ba

9.

Radio postaja iroki Brijeg

www.radiosirokibrijeg.com

10.

Omladinski radio X Mostar

www.radioxmostar.
listen2myradio.com

11.

Radio Prijedor

www.rtvprijedor.com

12.

Radio Sarajevo

www.radiosarajevo.ba

13.

Radio Livno

www.radiolivno.info

6. ZAKLJUAK

Koritenjem istraivakih metoda analize sadraja, dubinskih intervjua, anketa, e-anketa i desk-istraivanjem
potvrena je hipoteza da su u posljednjih 10-ak godina lokalni
mediji postali kljuni izvor informacija i alat za poveanje sudjelovanja graana u procesu donoenja odluka i kreiranju javnih
politika na lokalnoj razini.
Temeljem analize programskih shema radio postaja i
dubinskih intervjua s predstavnicima radio postaja, kao i ankete s graanima u opinama/gradovima u kojima je provedeno
istraivanje, pokazalo se da su u posljednjih 10-ak godina lokalni mediji20 (radio postaje, televizija, web portali, novine, bilteni)
postali kljuni izvor informacija i alat za poveanje sudjelovanja
graana u procesu donoenja odluka na lokalnoj razini. Prema
provedenom istraivanju dolo se do spoznaje da lokalne radio
postaje ispunjavanju svoju informativno-servisnu funkciju, ali i
da u isto vrijeme nisu dovoljno interaktivne i iskoritene za poveano sudjelovanje graana u kreiranju javnih politika, to govori
20
Prema rezultatima istraivanja u 13 opina/gradova, u BiH 80 % graana se putem lokalnih
medija informira o aktivnostima lokalne uprave (Martinovi: 2014). I prema rezultatima istraivanja CCI
-a za 2012. godinu, o radu lokalne uprave 77,1 % graana se informira putem lokalnih medija (CCI: 2014).

220

podatak da sedam od 13 analiziranih radio postaja nemaju niti

jednu redovitu kontakt emisiju o lokalnim temama u kojoj sudjeluju predstavnici opinske/gradske vlasti i javnih poduzea i
ustanova uz mogunost sudjelovanja graana. Iako mogunost
sluanja radija putem interneta imaju analizirane radio postaje, mogunosti poveane interaktivnosti internet radija uz koritenje foruma, postavljanja pitanja, odabira sadraja, komuniciranja putem drutvenih mrea, jo uvijek na analiziranim
web-stranicama radio postaja nisu dovoljno iskoritene.
Uz radio i televizijske postaje, slubene web-stranice
opina/gradova i web portali su mediji koji graani u jedinicama
lokalne samouprave najee koriste za informiranje o aktualnostima iz lokalne zajednice uz mogunost interakcije putem komentara i foruma. Bilteni, dnevne, tjedne i mjesene novine su
mediji koji se takoer koriste u jedinicama lokalne samouprave,
ali imaju uglavnom informativnu funkciju.
IZVORI I LITERATURA

Barakovi, Vedada, Mahmutovi, Mirza, (2013) Osnovi radijskog novinarstva, OFF-SET,

Tuzla

Bjornlund, Lydia, (2006) Komuniciranjem do rezultata, prevela Hana Klain, Hrvatska

udruga za odnose s javnou, Zagreb

Broom, M. Glen, (2010) Cutlip & Centers Uinkoviti odnosi s javnou, deseto izdanje,
preveo Luka Markovi, Mate d.o.o., Zagreb

Centri civilnih inicijativa. Izvjetaj o stanju uea graana u odluivanju u BiH za 2012.
godinu, www.cci.ba (1.8.2014.)

Cutlip, M. Scott, Center, H. Allen, Broom M. Glen, (2003) Odnosi s javnou, osmo
izdanje, preveo Domagoj Rogulj, Mate d.o.o., Zagreb

Friedrich Ebert Stifung. www.fes.ba (13.8.2014.)

Gemius d.o.o. www.audienceba.gemius.com (22.7.2014.)

Herman, S., Edvard, Mekesni, V., Robert, (2004) Globalni mediji novi misionari
korporativnog kapitalizma, prevela Nada Siljanovi-Donati, Clio, Beograd

Jusi, Tarik, (2010) Komunikacija i zajednica: Graani, mediji i lokalna uprava u Bosni i
Hercegovini, Mediacentar, Sarajevo

Krajina, Zlatan, Periin, Tena, (2009) Digitalne vijesti: Mediji, tehnologija i drutvo, u
Drutvena istraivanja, Zagreb, god. 18, broj 6 (104), str. 935-956.

221

Kujundi, Nedjeljko, Vego, Milan, (2003) Kompendij radijskog novinarstva, Mostar,

Matica hrvatska apljina, Pedagoki fakultet Mostar, Hrvatski forum, Zagreb, apljina,
Mostar

Martinovi, Drago (2014) Mediji i promocija participacije graana u lokalnoj samoupravi,

Logotip d.o.o., iroki Brijeg

Milardovi, Anelko, (2010) Globalno selo, Centar za politoloka istraivanja, Zagreb

Obradovi, ore, (2010) Neravnopravnost glokalnih medija, u Medijski dijalozi,
Podgorica, vol. 3, broj 6, str. 67-79.

Peruko, Zrinjka, (2011) Uvod u medije, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko socioloko
drutvo, Zagreb

Regulatorna agencija za komunikaciju. www.rak.ba (4.8.2014.)

Statistiki godinjak SR BiH, (1990) Republiki zavod za statistiku, Sarajevo

Statut Grada Sarajeva, Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 34/08

Statut Opine Livno, Slubeni glasnik Opine Livno, broj: 5/08

The Infinite Dial 2014. www.nzonair.govt.nz (1.8.2014.)

Ustav upanije Zapadnohercegovake, Slubene novine upanije Zapadnohercegovake,

broj: 1/96, 2/99, 14/00, 1/03 i 10/04

Vijee za tisak/tampu. www.vzs.ba (3.8.2014.)

Zakon o komunikacijama, Slubeni glasnik BiH, broj: 31/03, 75/06, 32/10 i 98/12

Zakon o lokalnoj samoupravi Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske, broj:
101/04, 42/05 i 118/05

Zakon o naelima lokalne samouprave u FBiH, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 49/06 i 61/09

Zakon o zatiti od klevete, Slubeni glasnik Republike Srpske, broj: 37/01, Slubene
novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 31/01, Slubeni glasnik Brko distrikta BiH,
broj: 14/03

Slubene web-stranice opina/gradova, dnevnog tiska i radio postaja u Bosni i Hercegovini

i zemalja u okruenju

UDK: 372
371.3

MIROTVORNI ODGOJ
SIGURNI, JAKI I SLOBODNI UENICI
Dajana Babli, prof. pedagogije i hrvatskog jezika i knjievnosti
Osnovna kola Ivana Kukuljevia
Belie, Hrvatska
E-adresa: dajana.babli@gmail.com
SAETAK: Odgoj za mir determiniran je humanistikim i holistikim pristupom ueniku. Podruje nenasilne komunikacije sredinja je tema odgoja
za mir. Raspon njegovog utjecaja kree se od promjena na osobnoj razini, utjecaja na neposredno okruenje, do utjecanja na institucije i drutvo.
Cilj rada je predstaviti CAP (it.kap; Child Assault Prevention) program kao
primjer dobre prakse. Rije je o programu primarne prevencije zlostavljanja koji osnauje djecu u sprjeavanju napada od strane vrnjaka, napada
nepoznate osobe i napada od strane poznate odrasle osobe. Kljune strategije ukljuuju zalaganje za sebe, podrku vrnjaka, uinkovitu komunikaciju
i traenje pomoi. CAP ov kurikulum za predkolsku i osnovnokolsku
populaciju je cijenjen i nacionalno i internacionalno zbog ega su ga usvojile mnoge zajednice svijeta pa tako i Republika Hrvatska 1999. godine. CAP
ov model ukljuuje struno obrazovanje cjelokupnog osoblja kole, predavanja za roditelje, radionice za djecu u razredima i vrijeme za razgovor
s djecom. Klju CAP ovog uspjeha lei u njegovim temeljima odnosno u
osnovnoj filozofiji jaanja djece i pruanje pozitivne podrke djeci. Ovime
se brane djeja prava da budu sigurna, jaka i slobodna, odgaja ih se za mir
i nenasilno rjeavanje sukoba te se ostvaruju osnovna naela mirotvornog
odgoja i obrazovanja u koli.

Kljune rijei: Odgoj za mir, CAP program, nenasilno rjeavanje sukoba.

222

223

ABSTRACT: Education for peace is determined as a humanistic and holis-

tic approach to a pupil. The range of its influence moves from the changes on the personal level, the influence on the immediate surrounding to
the influence on institutions and society. The aim of the work is to present
CAP (read: Child Assault Prevention) programme as an example of a good
practice. It is about the programme of a primary prevention of maltreatement which strenghten children in prevention of the assault by peers, an
assault by a strange person, an assault by a familiar adult person. The key
strategies include intercession for oneself, peers support, efficacious communication and searching for help. The CAP`s curriculum for pre school
and elementary - school population is respected both nationaly and internationally for which it has been adopted by many worls communities
as weel as by Croatia in 1999. The CAP`s model includes the professional
education of entire school personnel, lectures for parents workshops for
children in classes and time for the conversation with children. The key of
the CAP success lies in its grounds, in the basic philosophy of children
strenghtening and offering the positive support to the children. Hereby are
defended the childrens rights to be safe, strong and free, they are raised
and educated for peace and a non violent conflict resolution and the basic
principles of peace upbringing and education at school are realized.

Keywords: peace education, CAP programme, non violent conflict resolution.

1. UVOD

Preventivno djelovanje jedan je od temeljnih odgojnih ciljeva i obveza odgojno-obrazovnih ustanova. Pedagoki
rad svakog uitelja ukljuuje djelovanje na podruju prevencije
neprihvatljivog ponaanja i zatite psihofizikog zdravlja djece.
Djecu treba pouavati vjetinama komunikacije, tehnikama djelotvornog rjeavanja problema, nainima na koje se konflikti
mogu rjeavati bez fizikog obrauna ili gubitka prava i samopotovanja. Svaka zajednica mora svojoj djeci usaditi potovanje
prema ljudima bez obzira na rasu, godine, etniko podrijetlo,
spol i sposobnosti. Djecu moramo uiti suradnitvu, a ne nasilju.
Cilj je rada predstaviti CAP (it.kap; Child Assault
Prevention) program prevencije nasilja koji osigurava cjelovit
pristup prevenciji te omoguuje kontinuitet u preventivnom
djelovanju u skladu s razvojnim obiljejima djece. CAP program
verificiran je od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i
sporta. Na taj nain provedba programa uvodi se u kolski kurikulum te se uiteljima priznaje u radno zaduenje. Od kolske
godine 2012./2013. uveden je Kurikulum Zdravstvenog odgoja
koji predvia 4 temeljne cjeline: ivjeti zdravo, Prevencija nasilnikog ponaanja, Prevencija ovisnosti te Spolna/rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponaanje. Velikom dijelu sadraja
Kurikuluma komplementaran je CAP program prevencije nasilja
nad djecom te ga dio CAP timova provodi kao doprinos provedbi
programa Zdravstvenog odgoja.
Izbor teme motiviran je osobnim afinitetima za popularizaciju spoznaja o sadraju i pozitivnim rezultatima ovog
preventivnog programa te elja da se nain rada prezentira iroj
javnosti kao primjer dobre prakse.
2. MIROTVORNI ODGOJ

Djeca su rizina skupina podlona zlostavljanju bez

obzira na svoju rasu, vjeru, spol ili drutveno-ekonomski status. Zbog toga su strategije preveniranja zlostavljanja nuno
potrebne svoj djeci svijeta. kole se danas susreu s golemim
izazovima u odgoju i obrazovanju djece i mladih. Osim osiguravanja osnovnih akademskih znanja i vjetina te promoviranja
razvoja karaktera, kolama se alje poziv i daje primarna uloga
u rjeavanju mnogobrojnih socijalnih problema meu djecom i
mladima (Bai: 2009, 310). Nasilje je napad na fiziki i psiholoki integritet i dostojanstvo ovjeka, sve ono to vrijea njegova temeljna prava. Nasilnitvo je oblik agresivnog ponaanja,
224

225

pripada meu rizina ponaanja, a karakterizira ga namjera da

se povrijedi druga osoba, ono je ponavljanje obrasca ponaanja
u kojem je jedna strana rtva, a druga nasilnik, u kojemu je oita
neravnotea snaga meu njima (Prirunik za uitelje i strune
suradnike u osnovnoj koli, Zdravstveni odgoj: 2013).
Nasilnivo ili viktimizaciju Olweus (1998) odreuje na
openit nain: uenik je zlostavljan ili viktimiziran kada su ona ili
on opetovano i trajno izloeni negativnim postupcima od strane
jednog ili vie uenika. Nasilje je danas u svijetu rairena pojava
i razliiti su mu uzroci. Prema Previiu (1999) potencijalne uzroke drutveno neprihvatljivog i nasilnikog ponaanja moemo
potraiti u obiljejima linosti, obiteljskim prilikama, neuspjehu
u koli, nainu provoenja slobodnog vremena, vrnjakim skupinama, ivotnoj okolini i irim drutvenim okolnostima.
Sve vrste zlostavljanja ostavljaju kratkorone i dugorone posljedice za djetetov tjelesni, emocionalni, kognitivni
razvoj i socijalno funkcioniranje (Bili i sur: 2012, 9). Poliklinika
za zatitu djece grada Zagreba je 2003. godine provela prvo sveobuhvatno istraivanje u Republici Hrvatskoj o rairenosti nasilja
meu vrnjacima.
Prema njihovim rezultatima 27% uenika dobi od 10
do 14 godina izjavilo je da doivljava barem jedan oblik nasilja
u koli gotovo svakodnevno, 8% djece su reaktivne rtve, oni su
nasilni prema drugoj djeci, ali i doivljavaju nasilje. S dobi sve je
manji broj djece koja su samo rtve nasilja, a raste broj djece koja
su i rtve i poinitelji nasilja (Bili i sur: 2012, 268). Rezultati
istraivanja erni Obrdalj i sur. (2008) pokazuju da je najei
oblik nasilja u kolama Bosne i Hercegovine verbalno nasilje
(59%), a najrjei spolno nasilje (2,24%). Ispitujui osjeaj sigurnosti uenika na mjestima u koli uoeno je da su se uenici
najrjee osjeali nesigurnima na putu do kole i iz kole. Kad je u
pitanju poinjeno nasilje, djeaci su ee poinili fiziko nasilje,
a djevojice verbalno.
Rjeavanjem problema nasilja, kao najuestalijeg problema u ponaanju u odgojno obrazovnim ustanovama bavi se
i Ured pravobraniteljice za djecu. Prema izvjeu pravobraniteljice, uoava se nedostatak uinkovitih i evaluiranih preventivnih
programa te nedovoljna koordinacija i suradnja nadlenih institucija.

226

Tablica 1. Nasilje u odgojno - obrazovnim ustanovama:

prijave Uredu pravobraniteljice za djecu
Nasilje odraslih nad
djecom
Djeji vrtii
3
2
kole
47
24
UKUPNO
50
26
Izvor: Izvjee o radu pravobraniteljice za djecu za 2013. godinu
Nasilje meu djecom

UKUPNO
5
71
76

Odgoj za mir, Odgoj za mir i toleranciju, Odgoj za nenasilno

rjeavanje sukoba mnogobrojni su nazivi koje je mogue oznaiti zajednikim imenom: mirotvorni odgoj (udina Obradovi, Teak: 1995,
15). Determiniran je humanistikim i holistikim pristupom ueniku.
Sadraji i metode mirotvornog odgoja u velikoj su mjeri jednaki naelima humanistikog odgoja. Pojedinac mora biti sposoban prihvaati
sebe i druge, uspostaviti odnos ravnopravnosti, uvaavanja i suradnje.
U Republici Hrvatskoj stvoren je dobar zakonski okvir zatite djece,
kako od nasilja u obitelji, meu vrnjacima, tako i nasilja putem modernih tehnologija komunikacije mobitela i Interneta, prema kojem
je zakonska obveza svakog strunjaka da obavijesti nadlene institucije ako ima bilo kakva saznanja o moguem zlostavljanju djeteta.
Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja sveobuhvatan je proces kojim
elimo sprijeiti nasilje prema djeci i meu djecom, uoiti potencijalne
rtve i one koji to ve jesu te im pruiti odgovarajuu psihosocijalnu
pomo (Bili i sur: 2012). Jankovi (1996) istie kako program odgoja
za mir nije socijalizacija usmjerena na to da dijete nauiti gubiti bez
otpora, nego da pravodobno otkrije opasnost i suoi se s njom tako da
je uinkovito otkloni te da iz krize izie jo bogatiji i uspjeniji, zajedno
s ostalim sudionicima. Obiljeja njegovog programa mogu se pripisati i CAP programu. Jednim svojim dijelom predstavlja program ope
prevencije, a drugim je usmjeren na uenje komunikacijskih vjetina i
odgoj za suradnju i mir. Mirotvorni razred i sam je ivotna situacija, on
je djeja svakodnevica ija e pravila i stil djeca usvojiti kao vlastiti pa e
se tu dogoditi najvei stupanj prijenosa u pravi ivot. U mirotvornom
razredu svaki se uenik osjea siguran i prihvaen, procesi u razredu organizirani su tako da se razvija samopotovanje svakog uenika, sukobi
u razredu se rjeavaju mirotvorno i uenici u svakodnevnim sukobima
koriste vjetine komunikacije i mirotvornog razrjeavanja sukoba (udina Obradovi, Teak: 1995).
Uzelac i sur. (2000) zagovaraju aktivno naelo: traganje za
kreativnim, konstruktivnim rjeavanjem sukoba.

227

Zauzimanje za nenasilje poiva na holistikoj slici svijeta

i vjerovanju u kreativni potencijal svakog ovjeka. O pedagogiji mira
(peace pedagogy) govori Shapiro (2010). Naime, izobrazba o pedagogiji mira zahtijeva promjene u naoj drutvenoj svijesti te buenju i
proirenju duhovne svijesti. Podrazumijeva gradnju svijeta koji je pravedniji, suosjeajniji, demokratiniji. Djeju ranjivost i podlonost nasilju mogli bismo smanjiti informiranjem djece i njihove zajednice na koje
bi sve naine mogli identificirati i sprijeiti zlostavljanje, smanjivanjem djeje bespomonosti i zavisnosti te poveavanjem izvora koji bi
djeci mogli pruiti podrku i pomo. kole u mnogim zemljama ulau
napore kako bi smanjile pojavnost i posljedice nasilja meu djecom.
Osim to u koli stjee znanja, dijete u koli razvija i brojne vjetine
ui kako uvaavati razlike, kako donositi odluke, biti prijatelj, kako se
ponaati u grupi, rjeavati nesporazume na primjeren i poeljan nain,
kako se odnositi prema sebi i drugima s potovanjem. Na tom putu
odrastanja nastavnici i struni suradnici imaju neprocjenjivu ulogu
odgovornost za stvaranje sigurne i poticajne okoline koja e djetetu i
mladoj osobi omoguiti da ostvari svoj potencijal. Nuno je da svaki
uitelj, nastavnik i struni suradnik bude svjestan vanosti svoje uloge
da bi zadrao motivaciju, upornost i dosljednost te ustrajao u ostvarenju svojih ciljeva. Ova filozofija ini podlogu svih aktivnosti CAPovih projekata diljem svijeta - vjerovanju da svi ljudi imaju pravo na
informacije, vjetine i strategije kojima mogu stei kontrolu nad svojim
ivotom, odnosno da svatko ima pravo biti siguran, jak i slobodan.

3. CAP PROGRAM NOVE STRATEGIJE ZA SLOBODNU DJECU

CAP (Child Assault Prevention - prevencija napada na dijete) program je nastao 1978. u SAD - u kao odgovor na rastui broj
sluajeva nasilja nad djecom. Danas je CAP jedan od najpoznatijih programa prevencije nasilja nad djecom u svijetu i jedan od rijetkih programa koji obuhvaaju i prevenciju seksualnog nasilja nad djecom. Na
inicijativu Udruge roditelja Korak po korak iz Zagreba CAP program je
1999. godine uveden u hrvatske kole i vrtie. Klju CAP-ovog uspjeha
lei u njegovim temeljima, odnosno u osnovnoj filozofiji jaanja djece
i pruanja pozitivne podrke. Njegova polazna postavka je da djecu
treba nauiti kako da se sama zatite i dati im podrku u tome, a ne
ih uiniti potpuno ovisnima o odraslima. CAP-ov kurikulum za osnovnokolsku populaciju je cijenjen i nacionalno i internacionalno, zbog
ega su ga usvojile mnoge zajednice svijeta. Radionice obrauju tri oblika nasilja: meuvrnjako nasilje, napad nepoznate odrasle osobe i
napad poznate odrasle osobe.
CAP informira djecu o potencijalno opasnim situacijama da
bi ih znala prepoznati i da bi ih se manje plaila, pouava ih njihovim
228

pravima da bi se mogla boriti za njih te naglaava 3 glavne strategije

kojima im nastoji pomoi da obrane svoja prava: siguran nastup i postavljanje (samoobrana suprotstavljanjem, zalaganje za samog sebe), podrka vrnjaka (obrana prava drugih) i povjeravanje odrasloj osobi u
koju dijete ima povjerenja.
3.1. STRUKTURA CAP PROGRAMA

CAP program ima nekoliko varijanti koje su namijenjene djeci

razliite dobi i potreba, ali sve ukljuuju obuavanje djece, kao
i obuavanje djeci vanih odraslih osoba, njihovih odgajatelja ili
uitelja te roditelja ili skrbnika:
obuavanje osoblja kola/vrtia
obuavanje roditelja
obuavanje djece
3.1.1. Obuavanje odraslih

Prethodi obuavanju djece. Osoblje kole i

roditelji upoznaju se s prevencijskim i osnaujuim strategijama koje e djeca uiti na svojim radionicama i kako
najuinkovitije te strategije podrati u koli, kod kue i u
zajednici.
Predavanje za osoblje odgojno-obrazovne ustanove namijenjeno je svim zaposlenicima jer svi trebaju
biti temeljito upoznati s problemom zlostavljanja djece te
znati kako im pomoi da bi sauvali svoju sigurnost. Predavanje ukljuuje prikaz problema i aktualne statistike o
zlostavljanju, pitanje o tome tko i zato zlostavlja djecu,
pokazatelje koji se najee vide kod zlostavljane djece,
prikaz vjetina komunikacije s djecom koja su moda
zlostavljana, osvrt na zakonske odredbe u pogledu prijavljivanja zlostavljanja i zanemarivanja djece te detaljno
objanjenje radionice za djecu. CAP program predstavlja priliku za struno usavravanje i profesionalni izazov
za uitelje, odgojitelje i strune suradnike koji se odlue
sudjelovati u njemu. Provedba programa unutar ustanove
zahtijeva timski rad CAP pomagaa u svim fazama od
pripreme, planiranja i organizacije do izvedbe predavanja
i radionica te evaluacije. Iako se program bavi prvenstveno
edukacijom, CAP pomagai su osposobljeni i za voenje
individualnih razgovora s djecom, to ukljuuje vjetine
rjeavanja problema i znanje o kriznim intervencijama
ukoliko se otkrije sluaj nasilja.
229

Predavanje za roditelje ukljuuje sline informacije kao i za osoblje. Prikazuje statistike podatke i
najea kriva tumaenja o zlostavljanju, daje pregled zakonskih odredbi oko prijavljivanja zlostavljanja te naina
kako identificirati zlostavljano dijete. Roditelji se detaljno upoznaju sa sadrajem radionice za djecu te dobivaju
broure s informacijama i uputama kako raditi s djecom
kod kue. Upoznaju se s izvorima pomoi u zajednici za
sluaj potrebe.
3.1.2. Obuavanje djece

U svakoj radionici djeca se pouavaju sljedeim

osnaujuim vjetinama: zalaganje za sebe, podrka vrnjaka i povjeravanje odrasloj osobi od povjerenja. Radionice
za djecu bave se situacijama u kojima su povrijeena djeja
osobna prava, usredotoujui se na napad vrnjaka, napad
nepoznate odrasle osobe i napad poznate odrasle osobe.
Kroz voenu grupnu raspravu, igranje uloga ili scenarije,
djeca ue strategije kojima e se zatititi i ostati sigurni,
jaki i slobodni.
3.2. VARIJANTE CAP PROGRAMA

Osnovni CAP za djecu mlae kolske dobi

Predkolski CAP za djecu predkolske dobi
TeenCAP za adolescente
Special Needs CAP za djecu i mlade s tekoama u razvoju
3.2.1. Osnovni CAP za djecu mlae kolske dobi

Radionice za uenike odravaju se u razrednim

uionicama osnovnih kola, u trajanju od oko 60 minuta.
Vode ih tri posebno educirane osobe CAP pomagaa.
Koristei igranje uloga i voenu grupnu raspravu,
razredna radionica obuava djecu prepoznati potencijalno
opasne situacije i uinkovito koristiti opcije koje su im
dostupne u situaciji.
CAP naglaava zalaganje za sebe, podrku vrnjaka i razgovor s odraslom osobom od povjerenja kao prevencijske strategije. Pitanju napada pristupa se u okviru
osnovnih ljudskih prava.

230

Nakon uvodne rasprave o pravima slijede 3 igrokaza, a nakon svakog igrokaza rasprava. Ova 3 igrokaza
predstavljaju najea iskustva napada s kojima se djeca
mogu susresti: dijete protiv djeteta (nasilniko ponaanje), odrasla nepoznata osoba protiv djeteta i napad koji
ukljuuje odraslu osobu koju dijete poznaje. Igrokazi se
koriste kako bi se djeci prikazale situacije u kojima mogu
razmotriti razliite uspjene strategije. Svaki se igrokaz
igra dva puta. Prvi put dijete je prikazano kao rtva. Nakon
rasprave (brainstorming), igrokaz se igra ponovno, ovaj
put kao uspjena pria u koju se ukljuuju sve pozitivne
prevencijske strategije do kojih se dolo kroz raspravu.
Djeci se daje prilika da sudjeluju u podravajuim ulogama kako bi vjebala pozitivno ponaanje. U
zavrnom igrokazu, razredna uiteljica se ukljuuje kao
podravajua odrasla osoba koja e odgovoriti na djeju
molbu za pomo.
Ovaj igrokaz daje djeci priliku vizualizirati to bi
se dogodilo ako bi trebala razgovarati s nekim o problemu.
On daje jasnu poruku djeci da su njihovi uitelji brini i
da su tu da im prue podrku. Radionica zavrava kratkim
ponavljanjem nauenih prevencijskih strategija. Nakon
radionice djeci se prua prilika individualno razgovarati s
CAP pomagaima. U takvim razgovorima naglasak je na
uvrivanju vjetina nauenih tijekom radionice i jaanju
uvjerenja djece da imaju pravo biti sigurna, jaka i slobodna. Uitelji ponavljaju nauene prevencijske strategije sa
svojim uenicima, kako bi ih djeca uvrstila i lake koristila.
3.2.2. Predkolski CAP za djecu predkolske dobi

Radionice se provode u vrtiima tijekom tri

uzastopna dana, u trajanju od oko 30 minuta. Vode ih tri
posebno educirane osobe CAP pomagai. Sadraj radionica razvojno je primjeren, koriste se fotografije, igrokazi
i posebno strukturiran razgovor kako bi se djecu pouilo
pitanjima osobne sigurnosti. Igrokazi predstavljaju tri najea iskustva napada s kojima se djeca susreu, a koriste
se za stvaranje situacije u kojoj djeca kroz razgovor dolaze
do uspjenih preventivnih strategija. Odgojiteljice ukljuuju ponavljanje CAP strategija u razliite svakodnevne
aktivnosti odgojnih skupina.

231

3.2.3. TeenCAP za adolescente

Teen CAP radionice za uenike adolescente nude

strategije za prevenciju nasilja. Vode ih dvoje certificiranih voditelja (najbolje ako su razliitog spola) po jedan
kolski sat tijekom 3 uzastopna dana. Radionice ukljuuju
raspravu o osobnim sigurnosnim pravima, vrstama napada i djelotvornim strategijama za snalaenje u potencijalno opasnim situacijama. Mladii i djevojke imaju odvojene
radionice drugog i treeg dana kako bi se potaknulo ugodnije okruenje za raspravu o pitanjima zlostavljanja od
strane vrnjaka te seksualnog uznemiravanja i seksualnog
zlostavljanja.
3.2.4. Special Needs CAP za djecu i mlade s
tekoama u razvoju

Djeca s tekoama u razvoju posebno su ranjiva

skupina za sve oblike zlostavljanja, kako od strane vrnjaka tako i odraslih. Djeci s tekoama ee nedostaju
socijalne, kognitivne i jezine sposobnosti da se obrane i
zaloe za sebe, donesu odluke temeljene na informiranosti, razumiju posljedice i komuniciraju u situacijama kad
su im osobne granice ugroene. Zato je u okviru CAP programa posebno razvijena varijanta Special Needs CAP-a
za djecu i mlade s tekoama u razvoju i s invaliditetom.
Radionice se provode kroz pet dana pri emu CAP tim najue surauje s razrednim uiteljem u pouavanju djece
poimanju tijela, prepoznavanju prava koja se odnose na
tijelo i razvijajui samopouzdanje i nezavisnost. Prvi i peti
dan s djecom radi razredni uitelj, a drugi, trei i etvrti
dan CAP tim.

Tablica 2: Provedba CAP programa u Republici Hrvatskoj

BROJ PREDAVANJA
BROJ PRIBROJ PREBROJ PRIGODINA
ZA OSOBLJE
SUTNIH
DAVANJA ZA
SUTNIH
KOLA/
DJELATNIKA RODITELJE RODITELJA
VRTIA
2000.
13
501
25
546
2001.
22
835
69
1571
2002.
39
1467
97
2258
2003.
58
792
98
2517
2004.
39
819
68
1831
2005.
78
1776
153
3857
2006.
66
892
140
3177
2007.
74
806
160
3700
2008.
82
1125
143
3549
2009.
103
1764
190
4355
2010.
95
1340
177
4068
2011.
105
1100
191
3796
2012.
104
1288
216
4494
2013.
38
1107
241
4826
UKUPNO:
916
15 612
1968
44 545
Izvor: Udruga roditelja Korak po korak

BROJ RADIONICA ZA
DJECU

BROJ
PRISUTNE
DJECE

38
103
155
164
95
243
208
247
241
375
331
335
348
426
3309

908
2474
3435
3634
2503
5130
4319
5285
4910
6444
6361
5703
6768
7913
65 787

3.3. MREA PODRKE CAP PROGRAMU

CAP mreu u Republici Hrvatskoj ini 250 aktivnih pomagaa educiranih za provedbu CAP programa, 15 trenera, 30
koordinatora, voditeljica te 7 lanova savjeta CAP programa.
CAP pomagai su osobe koje su prole propisanu edukaciju i
stekle certifikat za primjenu neke od varijanti CAP programa.
U Hrvatskoj ima otprilike 1800 educiranih CAP pomagaa, ali
samo 250 aktivnih zaista provodi program.

CAP treneri su osobe s viegodinjim iskustvom u provedbi

CAP programa ili su prole obuku u organizaciji ICAP-a (International Centre for Child Assault Prevention) i ovlatene
su za provedbu CAP seminara, odnosno za edukaciju CAP pomagaa.

CAP koordinatori koordiniraju rad CAP timova koji djeluje

na odreenom podruju (upanija ili grad) od planiranja,
provedbe i evaluacije aktivnosti programa do izvjetavanja
o realizaciji. Rade na promidbi programa u javnosti i pred
strunim i tijelima vlasti. Osobito brinu o tome da se program izvodi na nain koji je propisan od strane ICAP-a jer jedino to jami da e CAP-ove osnaujue poruke biti uinkovito
prenesene djeci i odraslima.
232

233

 Voditeljica CAP programa je zaduena za unapreenje

kvalitete programa, provoenje organizacijske supervizije
(sastanak CAP koordinatora), koncipiranje i organizacija
strunog usavravanja CAP timova (radionice), suradnja s
dravnim i lokalnim upravama te drugim ustanovama usmjerenim na zatitu prava i interesa djece, suradnja s partnerima u provedbi projekata, informiranje javnosti putem nastupa u medijima, te prezentiranje programa na strunim
skupovima.
Savjet CAP programa neformalno je tijelo koje ima za cilj
unapreenje, razvoj i irenje programa, odnosno jaanje
kapaciteta Udruge roditelja Korak po korak u funkciji Regionalnog trening centra International Center for Assault
Prevention za Republiku Hrvatsku te periodino odrava
sastanke.
3.4. ISTRAIVANJA UINKOVITOSTI CAP PROGRAMA

Dosadanja istraivanja o uincima CAP programa zakljuila su da djeca imaju vie informacija i znaju strategije kojima bi se mogli zatiti vie nego to je bio sluaj prije radionica.
CAP kod djece ne uzrokuje nikakve emocionalne probleme niti
probleme u ponaanju te pojaava komunikaciju izmeu odraslih i djece. Istraivanjem (Maljkovi, Hitrec, 2006) eljelo se utvrditi kakvi su dugoroni efekti i uinkovitost CAP programa
kod onih kojima je namijenjen ispitujui miljenja i iskustva svih
korisnika - uenika, roditelja i uitelja 3 godine nakon provedbe programa. Evaluaciju su provodili struni suradnici Udruge
roditelja Korak po Korak koji koordiniraju provedbu CAP programa na razini kole, struni suradnici i uitelji. U istraivanje
je bilo ukljueno 16 osnovnih kola iz 10 upanija, u kojima je
CAP program proveden tijekom kolske godine 2005./2006. Rezultati su pokazali da ak dvije treine uenika 3 godine nakon
provedbe CAP programa jo uvijek pamti sigurnosne strategije
koje su nauili na radionici - uenici se u najveoj mjeri prisjeaju
konkretnih vjetina samoobrane. Uenici su kao najvanije to
su nauili na CAP radionici najee navodili da sada znaju kako
se mogu obraniti od napada, a od konkretnih sadraja naroito
upeatljivima pokazali su se savjeti vezano za ponaanje u kontaktu s nepoznatim osobama te vjetine samoobrane. Uiteljske
procjene su vrlo pozitivne te pokazuju da uitelji daju podrku
provedbi programa. Najvanijim uincima programa u razredu
smatraju ee povjeravanje problema odraslima, prepoznavanje
i ee prijavljivanje nasilja i pruanje vrnjake podrke. CAPova radionica prema miljenju 78% roditelja imala je viestruke
234

pozitivne uinke na djecu znaju kako se zatititi i obraniti,

svjesnija su opasnosti i imaju vie informacija, lake prepoznaju
nasilje i opasne situacije, sklonija su povjeriti se nekome i zatraiti pomo. CAP je sinonim za visokokvalitetan i sveobuhvatan
program za djecu. Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u
Zagrebu (Vlahovi- teti, Vizek Vidovi, 2000) proveo je znanstvenu evaluaciju raspoloivih resursa, evaluaciju aktivnosti programa (predavanja za osoblje i roditelje te radionica za uenike)
te evaluaciju uinaka 2 mjeseca nakon izvedbe programa i preporuio ga za daljnju primjenu. Evaluacija je pokazala da CAP
ima vane uinke: potie komunikaciju meu vrnjacima, kao i
izmeu djece, roditelja i uitelja o napadima na djecu. Procesna
evaluacija provodi se u svakoj koli i vrtiu koji primjenjuju CAP.
Rezultati iz godine u godinu pokazuju stabilne i visoke vrijednosti. Tako se predavanja za osoblje kola i roditelje ocjenjuju na
skali od 1 do 5, pri emu su najmanje ocjene za novost teme (3,0
do 3,5), ocjene za zanimljivost i primjenjivost sadraja kreu se
od 4,4 do 4,8 a za pripremljenost voditelja i opa ocjena za predavanje od 4,7 do 5,0.
Djeca takoer visoko ocjenjuju djeju radionicu: oko 90% izjavljuje da su se dobro osjeala na radionici, oko 92-96% da im
se jako svialo i oko 97-100% da su puno nauili na radionici.
Njih oko 70% nakon radionice dolazi na individualni razgovor
sa CAP pomagaima. Istraivanje uinkovitost CAP programa u
New Jearsyju (Reisser, Borys, 2005) pokazalo je da je CAP programom godinje obuhvaeno 260 kola, 6 500 uitelja i vie od
6 000 roditelja te 100 000 uenika. Vidljive su vrlo visoke ocjene kojima su vrjednovane radionice za uitelje i osoblje kole.
Rezultati govore o izvrsnim procjenama primjenjivosti znanja
steenog na radionici te prilagoenosti sadraja radionica uzrastu djeteta. CAP je potaknuo komunikaciju djece s vrnjacima,
roditeljima i uiteljima o temi zlostavljanja, a djeci je pruena
podrka kako se sama zatiti u potencijalno opasnim situacijama. Roditelji, uitelji i ravnatelji procjenjuju da su djeca uspjeno
usvojila strategije, a djeca nova znanja smatraju korisnima i ve
su ih u velikom broju sluajeva uspjeno upotrijebila.
4. ZAKLJUAK

Rad je imao za cilj prikazati CAP preventivni program

primarne prevencije zlostavljanja koji osnauje djecu u sprjeavanju napada od strane vrnjaka, napada nepoznate osobe i
napada od strane poznate odrasle osobe. Program je prikazan
i kao primjer dobre prakse u vrtiima, kolama i ustanovama za
235

odgoj i obrazovanje. CAP osnauje djecu poveanjem svjesnosti o tome da imaju osnovna ljudska prava i pouavajui ih prevencijskim strategijama koje im pomau zadrati ta prava. Iako
su tradicionalne strategije prevencije, poput upozoravanja djece
na mogue opasnosti korisne, one ne jame djeci sigurnost niti
ih ine manje ranjivom. CAP-ove prevencijske strategije polaze
od djejih sposobnosti, a ne od ograniavanja djejih aktivnosti i
oekivanja da roditelji mogu u svakom trenutku biti pokraj svoje
djece i nadgledati ih. CAP pouava djecu to mogu sama uiniti
ako se nau u opasnoj situaciji, s kim o tome mogu razgovarati i
kako traiti pomo i podrku. CAP-ov pristup prevenciji moe se
opisati kao edukacija o prevenciji zlostavljanja kojom se smanjuje djeja ranjivost kroz davanje razvojno primjerenih informacija, poticanje i osnaivanje za koritenje razliitih samozatitnih
strategija i upuivanje djece na traenje podrke od vrnjaka i
odraslih kojima vjeruju kako bi smanjili svoju izoliranost. Iskrena
komunikacija izmeu djece i odraslih najvanija je strategija
prevencije napada na dijete. Da bismo smanjili vjerojatnost da
e dijete biti rtva zlostavljanja i da bismo umanjili dugorone
posljedice eventualnog zlostavljanja, najvanije je biti djeci na
raspolaganju, razgovarati s njima o svim temama, vjerovati im
te raditi na izgradnji samopouzdanja i pozitivne slike o sebi. I
kad nema kriznih situacija, otvorena komunikacija s djecom
nudi roditeljima i nastavnicima mogunost za stvaranje klime
koja promie ljubav, potovanje i povjerenje kao osnovu zdravog
odnosa te njegovanje prava da budemo sigurni, jaki i slobodni.

236

Izvori i literatura

Izvjetaj o provedbi CAP programa, (2014) Zagreb, Udruga roditelja Korak

po korak.

Izvijee pravobraniteljice za djecu za 2013. godinu http://dijete.hr/hr/

izvjemainmenu-93/izvjeo-radu-pravobranitelja-za-djecu-mainmenu-94/
doc_view/410-izvjee-o-radu-pravobraniteljice-za-djecu-za-2013-godinu.
raw?tmpl=component (29.7.2014.).

Bai Josipa, (2009) Teorije prevencije: prevencija poremeaja u ponaanju

i rizinih ponaanja djece i mladih, Zagreb, kolska knjiga.

Bili, Vesna, Buljan Flander, Gordana, Hrpka, Hana, (2012) Nasilje nad
djecom i meu djecom, Jatrebarsko, Naklada Slap.

Bognar, Ladislav, Nit Marina, Tonkovi, Ljerka, (2004) Miroljupci:

prirunik mirovnog odgoja, promiljamo - gradimo mir, Osijek, Grafika.

Buljan Flander, Gordana, Marijanovi Durman, Zorica, poljar ori, Renata, (2007) Pojava nasilja meu djecom s obzirom na spol, dob i prihvaenost/odbaenost u koli, u Drutvena istraivanja, 16/2007, No.1-2.,
str.157-174.

erni Obrdalj, Edita, Rumboldt, Mirjana, Beganli, Azijada, ili, Ninoslav, (2010) Vrste nasilja meu djecom i osjeaj sigurnosti u kolama Bosne
i Hercegovine, u Drutvena istraivanja, 107/2010, No.3., str. 561-575.

udina Obradovi, Mira, (1995) Mirotvorni razred: prirunik za uitelje

o mirotvornom odgoju, Zagreb, Znamen.

Jankovi, Josip, (1996) Sukob ili suradnja, Zagreb, Alinea.

Maljkovi, Marija, Hitrec, Gorana, (2006) Evaluacija uinaka CAP programa prevencije zlostavljanja djece, Zagreb, Udruga roditelja Korak po
korak.

Olweus, Dan, (1998) Nasilje meu djecom u koli, Zagreb, kolska knjiga.

Previi, Vlatko, (1999) Pedagoko-socijalna obzorja nasilja, u Agresivnost

(nasilje) u koli, Zagreb, Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, str. 15-27.

Prirunik za uitelje i strune suradnike u osnovnoj koli, Zdravstveni

odgoj, (2013) Zagreb, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za odgoj i obrazovanje.

Reisser, Gayle, Borys, Suzanne, (2005) An Evaluation of the New Jersey

Child Assault Prevention (CAP) program, New Jersey Department of Human Services.

Shapiro, H.Svi, (2010) Educating Youth for a World beyond Violence: A

Pedagogy for Peace, New York, Palgrave Macmillan.

Vlahovi-teti, Vesna, Vizek Vidovi, Vlasta, (2000)Evaluacija projekta Prevencija zlostavljanja djece kroz kolski sustav i lokalnu zajednicu
CAP, Zagreb, Filozofski fakultet,Odsjek za psihologiju.

237

UDK: 368:658.8

UPRAVLJANJE POTRANJOM KROZ CJENOVNE

STRATEGIJE NA TRITU OSIGURANJA
Doc.dr.sc. Stanislav Naki
SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: miconakic@gmail.com

SAETAK: Upravljanje potranjom na tritu usluga osiguranja relativno

je nedovoljno obraeno u znanstvenim radovima. Ovdje se prema poznatoj

klasifikaciji osam vrsta potranje (negativna, odsutna, latentna, degresivna, neujednaena, puna, prekomjerna, tetna) pokuava sagledati smisao i mogunosti koritenja okvira za upravljanje na tritu osiguranja. S
pomou devet stratekih cjenovnih opcija (pariteta, penetracije, najvee
protuvrijednosti, precjenjivanja, prosjenosti, primjerene protuvrijednosti,
obmane, boraxa i slabe protuvrijednosti) ponueni su odgovori a aspekta
stratekog pozicioniranja osiguravatelja na tritu osiguranja kroz upravljanje potranjom na temelju matrinih pozicija cjenovnih strategija. Ovaj
rad daje bitne odgovore i instrumentarij kroz upravljanje potranjom za
strateko pozicioniranje organizacija na tritu osiguranja.
Kljune rijei: potranja; trite osiguranja; cijene; strategije; trino pozicioniranje.

239

ABSTRACT: Managing demand on the insurance market is, relatively

speaking, not researched enough in the academic papers. In this paper, by

using the known classification of eight types of demand (the negative, no
demands, the latent, the declining, the irregular, the full, the overfull, and
the unwholesome), the purpose and the possibilities of using work frames
for managing on the insurance marker is being analysed. With the help of
nine strategic pricing options (parity, penetration, the maximum counter
value, overpricing, mediocrity, adequate counter value, deception and low
counter value) the answers are provided from the aspect of strategic positioning of insurer on the insurance market trough managing demand on
the foundation of matrix positions of pricing strategies. This paper provides
important answers as well as the instruments to guide trough managing
demand for strategic positioning of organizations on the insurance market.

Key words: Demand; insurance market; prices; strategies, market positioning

1. UVOD

Upravljanje potranjom u organizacijama osiguranja

spada u nedovoljno istraena podruja u do sada publiciranim,
malobrojnim znanstvenim radovima. Ovo podruje s punim
pravom moe nositi karakter izuzetno vanih istraivanja koja
su od strateke vrijednosti za osiguravajue tvrtke. Potranja
za osiguranjem ljudi i njihove imovine predstavlja kako u kratkoronim, tako i dugoronim okvirima temelj na kojima poiva
opstanak, razvitak i trini poloaj tvrtki koje se bave osiguranjem U ovom radu e se uvjetno koristiti pojmovi uvrijeeni u
marketingu i menadmentu kao npr. proizvod osiguranja to
e mogue odudarati od uobiajenih termina kojima se koristi
praksa u osiguranju, a kako bi se dalo naglasak na znaenje i irinu poimanja trita osiguranja i potranje na tritu osiguranja.
Isto tako umjesto osiguranik koriten je termin kupac to je
primjereniji termin u marketing literaturi. Rad koji slijedi predstavlja izvorna i pionirska razmiljanja njegovog autora s ciljem
da se ponude okviri potrebni za strateko upravljanje na tritu
osiguranja i otvorilo nova, ira i analitika razmiljanja u ovom
pravcu i sadraju.
2. POJAM I VRSTE POTRANJE NA TRITU OSIGURANJA

Potranju je mogue definirati kroz razliite slojeve,

pristupe i sadraje. Kotler je definira kao tvrtkin procijenjeni
udio prodaje proizvoda/usluga na alternativnim razinama marketinkih napora u odreenom razdoblju (Kotler, Ph.,Lane, K.,
2008: 129).
Isti autor govori o osam vrsta potranje na tritu koje
treba prije svega identificirati sa svim njihovim karakteristikama kako bi se na osnovu toga mogle primjenjivati odgovarajue
poslovne strategije i donositi odgovarajue odluke (Kotler, Ph.,
Lane, K., 2008: 10). Na temelju tih vrsta potranje u tablici 1
prikazane su osnovne karakteristike svake od tih vrsta, te mogue strategije upravljanja.

240

241

Tablica 1. Vrste i karakteristike potranje na tritu osiguranja

Vrsta
potranje Karakteristike potranje
- kupci ne prihvaaju proizvod koji se nudi na odnosnom tritu,
Negativna - kupci
izbjegavaju proizvod i favoriziraju proizvod
potranja
konkurencije,
- neelastina potranja za proizvodom

Strategije upravljanja potranjom

- nezainteresiranost kupaca za postojanje proizvoda i

- strategije kreiranja potranje,

- strategije modifikacije proizvoda,
- strategije diverzifikacije proizvoda,
- strategije redistribucije proizvoda,
- strategije brendiranja,
- cjenovne strategije

Nema
potranje

njegovu ponudu na tritu,

- ravnoduan (indiferentan) odnos kupaca prema
proizvodu
- neelastina potranja za proizvodom

- nemogunost irenja trita zbog ogranienosti

potranje na odreeni segment kupaca,
Nedovoljna - relativno
stabilna potranja na odreenom trinom
(latentna)
segmentu,
potranja - spori
rast potranje,
- elastina potranja
- pad potranje za proizvodom unato poveanim
marketing ulaganjima,
Degresivna - pad
prodaje po trinim segmentima,
(opada- neelastinost cijena,
jua)
proizvoda i pad privrenosti kupaca,
potranja - naputanje
- pojava novih proizvoda iste ili sline namjene na
tritu

- ofenzivne strategije usmjerene ne

mijenjanje stavova kod potroaa,
- strategije diferenciranja cijena

- strategije poveanja vee privrenosti kupaca,

- strategije upravljanja odnosima s
kupcima,
- strategije diverzifikacije proizvoda,
- strategije modifikacije proizvoda,
- strategije trinih nia,
- strategije diferenciranja cijena
- strategije modifikacije proizvoda
- strategije modifikacije distribucije,
- strategije diferenciranja cijena,
- strategije trinih nia,
- strategije povlaenja s trita

Neujednaena
(oscilirajua)
potranja

- dinamika prodaje proizvoda pokazuje karakteristine

oscilacije tijekom godine,
- potranja je vezana uz odreene segmente kupaca,
- este promjene u ponaanju kupaca na tritu,
- slabo elastine potranja

- strategije promotivnih aktivnosti,

- strategije diferenciranja cijena,
- strategije modifikacije proizvoda,
- strategije redistribucije proizvoda

Puna
potranja

- stalan rast prodaje na postojeim tritima i segmentima kupaca,

- ulazak na nova trita i stjecanje novih segmenata
kupaca,
- privrenost kupaca marki

- strategije diferencijacije proizvoda,

- strategije brendiranja,
- strategije integracije,
- strategije diferenciranja cijena,
- strategije redistribucije proizvoda,
- strategije promocije proizvoda

Prekomjerna
potranja

- nemogunost punog opsluivanja postojeeg trita i

segmenata kupaca,
- potranja za proizvodom iznad proizvodnih mogunosti organizacije,
- jaanje konkurenata,
- pojava novih proizvoda na tritu istih ili slinih
namjena,

- strategije diferenciranja cijena,

- strategije distribucije proizvoda,
- strategije trinog repozicioniranja,
- strategije selektivne ponude po
tritima,
- strategija koncentriranja na izabrana
trita,
- strategije integracije

- djelovanje drutva na suzbijanju potranje za odnosnim proizvodima,

Drutveno - relativno stabilna potranja i rast prodaje meu
tetna
odreenim segmentima kupaca,
potranja - visoka privrenost kupaca proizvodima, posebno
markama,
- neelastina potranja
Izvor: autor
242

Od svih vrsta potranje tvrtke u osiguranju se najee susreu s:

Negativnom potranjom odnosno situacijom kada kupci

odbijaju ponueni im proizvod osiguranja i ostaju privreni
nekoj drugoj tvrtki i njenom proizvodu.

Nepostojanju potranje za proizvodom osiguranja u situaciji

kad tvrtka ini napore da odgovarajui proizvod (postojei,
modificirani li potpuno novi) uvede na postojee ili neko
novo trite, a da pri tome ne dolazi do njegovog prihvaanja
od strane kupaca i prodaje.

Nedovoljna ili latentna potranja koju karakterizira prodaja proizvoda osiguranja koja je ispod oekivanja, uloenih
marketing napora i mogunosti apsorpcije na tritu. Moe
biti rezultat djelovanja konkurencije odnosno ogranienog
trinog udjela zbog toga.

Degresivna potranja za proizvodima osiguranja je ona

kada dolazi do konstantnog pada prodaje osiguranja na
tritu, time pada trinog uea i klizanja proizvoda prema
povlaenju s trita.

Oscilirajua ili neujednaena potranja za proizvodima osiguranja javlja se u atipinim situacijama kada potrebe za osiguranjem ljudi ili njihove imovine uzrokovane nekim poticajnim imbenikom dolaze u fazu njihove izraene ili smanjene
aktualizacije.

Puna potranja za proizvodima osiguranja karakteristika

je jakog rasta trita i trinog uea osiguravajue tvrtke.
Pri tome dolazi do favoriziranja proizvoda osiguranja od
strane velike veine trinih segmenata kupaca i tvrtka tada
ostvaruje najbolje financijske rezultate mjerene kroz omjer
uloenih napora i kapitala i profita.

Prekomjerna i tetna potranja nemaju neko svoje

znaajno uporite na tritu osiguranja, po svome karakteru, sadraju i znaenju i nee se stoga razmatrati u ovom radu.

- strategije promocije u pravcu smanjenje potranje,

- cjenovne strategije,
- strategije ograniavanja trita,
- strategije ograniavanja potronje na
odreene segmente kupaca
243

3. CJENOVNE STRATEGIJE

Kotler je razmatrajui odnos kvalitete i cijene (Kotler,

Ph., 1988: 542) definirao devet moguih stratekih opcija. To su:

Strategija obmane,

Strategija borax,

Strategija slabe protuvrijednosti,

Strategija precjenjivanja,

Strategija prosjenosti,

Strategija primjerene protuvrijednosti,

Strategija cijene iznad nominale,

Strategija trine penetracije,

Strategija najvee protuvrijednosti

Scheller (Pezier, J., Scheller, J., 2013) razmatraju cjenovne

strategije osiguranja kroz aspekte i sadraje portfolio koncepta i
analize i stratekih interesa osiguravatelja.
Neke od strategija, naravno, nije uputno primjenjivati ako se eli
poveati trini udio ili isti zadrati kao to su strategije obmane.
boraxa, slabe protuvrijednosti, precjenjivanja, jer takve strategije ne dovode do rasta ili odravanja potranje ve do pada potranje. One samo mogu biti orijentir organizacijama osiguranja
odnosno menadmentu da se izbjegnu takve strateke opcije
pri usporedbi cijena proizvoda osiguranja sa njihovom percipiranom kvalitetom po segmentima kupaca osiguranja.
Dobro je da menadment osiguranja saini analizu cijena osiguranja sa pojedinanim proizvodima osiguranja (tablica 2) kako bi
se mogle diferencirano odrediti strateke opcije pojedinano za
svaki proizvod. Ovo je neophodno kako bi se moglo koncentrirano djelovati po pojedinim segmentima trita osiguranja odnosno na potranju za tim proizvodima.

Matricu odnosa cijena i kvalitete prikazali smo na sl.1.

Karakteristino je za ove strateke opcije da se pored
usporedbe cijena i kvalitete u upravljanju kvalitetom (quality
management) mogu uspjeno primijeniti i na upravljanje potranjom, pa i potranjom na tritu osiguranja. Tako, na primjer kod izgradnje trinih pozicija i pokuaja stvaranja vieg
trinog uea, dakle strategiji rasta potranje za osiguranjem
mogue primijeniti strategiju najvee protuvrijednosti ili strategiju primjerene protuvrijednosti gdje je cijena osiguranja nia od
protuvrijednosti kvalitete proizvoda osiguranja na koji se odnosi. Pri zadravanju postojeih trinih pozicija i trinog uea
odnosno postojeeg nivoa potranje (puna potranja) za proizvodima osiguranja realno je primijeniti strategiju trine penetracije ili strategiju primjerene protuvrijednosti.
Niz je objavljenih znanstvenih istraivanja koji izravno
ili posredno ukazuju na implementaciju ovih cjenovnih strategija. tako, na primjer, Shameem i Gupta (Shameem, B., Gupta, S.,
2012) donose rezultate istraivanja u kojem nude odgovor na
pitanje: hoe li cijene ivotnog osiguranja biti visoke ili niske i od
ega to ovisi? Prvenstveno ukazuju na standard kupaca odnosno osiguranika, ali i o drugim imbenicima koji determiniraju
potranju za ivotnim osiguranjem kao to su premijska stopa
osiguranja za smrtnost, trokovi osiguranja i kamate. Pezier i
244

245

4. UPRAVLJANJE POTRANJOM NA TRITU

OSIGURANJA KROZ CJENOVNE STRATEGIJE

Tablica 2. Strategije cijena prema vrstama potranje proizvoda osiguranja

Vrsta potranje

Proizvodi osiguranja
1

Negativna potranja

Odsustvo potranje

Latentna potranja

Degresivna potranja

Neujednaena potranja

Puna potranja

Znaenja strategija cijena:

strategija prosjenosti

strategija prekomjerne protuvrijednosti

strategija precjenjivanja

strategija primjerene protuvrijednosti

strategija cijene iznad nominale

strategija trine penetracije

strategija najvee protuvrijednosti

Izvor. Autor

Pri sagledavanju odnosa cijena i potranje za proizvodima osiguranja neophodno je poznavati elastinost potranje za
osiguranjem. Publicirano je dosta istraivakih i znanstvenih
radova o elastinosti potranje na tritu osiguranja. Tako Marquis, Beeuwkes, Escarpe, Kapur i Yegian na jednom uzorku u Kaliforniji dokazuju da se elastinost kod individualnog ivotnog
osiguranja kree u intervalu od -2 do -4 ime su samo potvrdili
rezultate ranijih istraivanja drugih autora (Marquis, S., Beeuwkes, M., Escarpe, J., Kapur, K., Yegian, J.M., 2004). Pri tome
su utvrdili i da postoje znaajne razlike u cijenama osiguranja
odnosno potranji za osiguranjem meu podskupinama s razliitim prihodima, te dobnoj strukturi osiguranika (visoki prihodi,
mlae obitelji).
Vrijedno je spomenuti i istraivanje koje su obavili Pauly,
Withers, Subramanian-Viswana, Lemaire i Herskey na jednom velikom uzorku ivotnog osiguranja gdje su ustanovili elastinost
potranje u rasponu -0,3 do -0,5 (Pauly, M.V., Withers, K.H., Subramanian-Viswana, K., Lemaine, J., Herskey, J.C., 2003).
246

Niz je razliitih mogunosti da se s pomou izloenih

cjenovnih strategija djeluje na potranju za proizvodima osiguranja. Nie cijene i vie personalizirane usluge su glavni razlozi
za osiguranike da se prebace na novog osiguravatelja (87% ispitanika). Dok 41% ispitanika izjavljuje da su spremni platiti vie
cijene osiguranja kako bi dobili diferenciran karakter osiguranja
kod ugovaranja (www.newsroom.accenture.com).
Ameriki osiguravatelj Progressive prikuplja organizizrano i intenzivno informacije od potencijalnih osiguranika auto
osiguranja i nudi im razliite, diferencirane, pakete proizvoda
osiguranja. Pri ugovaranju omoguuje kupcima prilagodbu svojih
cijena ime postie ravnoteu na najbolji mogui nain izmeu
podobnosti i mogunosti plaanja osiguranja (www.newsroom.
accenture.com)
USAA, velika i poznata osiguravajua tvrtka u SAD-u
pomae svojim lanovima, osiguranicima, pri kupnji automobila. Potencijalni kupci jednostavno navedu automobil koji ele
kupiti (vrstu, marku i druge performanse), a ovaj osiguravatelj
im putem certificirane mree dilera pronalazi bez naknade takav
automobil u najbliim prodajnim centrima. ASAA jami najnie
cijene i povrat razlike svim lanovima ako pronau isti takav automobil po nioj cijeni u roku od etiri dana nakon kupnje (www.
newsroom.accenture.com).
Ciotti (Ciotti, G., 2013) navodi deset strategija koje se
trebaju koristiti na tritu osiguranja:

Prema najnovijim istraivanjima s Yalea, ako su dva slina

proizvoda osiguranja s istim cijenama, mnogo manje je vjerojatno da e se kupiti jedan od njih, ak i ako su im cijene
tek malo drugaije.

Sidrenje ili tzv. zajednika kognitivna pristranost govori da

se ljudi u osiguranju previe oslanjaju na prve informacije
koje dobiju kod odluivanja na osiguranje. Taktika je preuzeta od restorana gdje se skupa jela nalaze pozicionirana na
rubu izbornika da bi tako ostala ponuda izgledala jeftinije u
usporedbi sa skupom.

Prema Weber-Fechnerovom zakonu, razlika izmeu dva

podraaja izravno je proporcionalna veliini tog podraaja.
ovaj se zakon koristi dosta kod poveanja cijena osiguranja.
247

arobna brojka kod poveanja cijena je oko 10% i brojna istraivanja potvruju da ne izaziva brojne pritube kupaca.

Strunjaci tzv. neuroekonomije ukazuju da ljudski mozak reagira na potronju s aspekta boli. Istraivanja na CMU (Carnegie Mellon University) su otkrila na koji nain tvrtke mogu
smanjiti bolne toke u ljudskom mozgu u procesu kupnje i
tako poveaju zadovoljstvo kod kupaca nakon kupnje.

Zavretak cijene s brojem 9 jedna je od najstarijih metoda

odreivanja cijena. Istraivanja su pokazala da su cijene koje
zavravaju na broj 9 uspjele nadigrati nie cijene za vie od
24%.

Prema istraivanju Sveuilita Stanford, Ja. Aaker dokazuje da potroai imaju tendenciju prisjetiti se vie pozitivnih
uspomena na proizvod kada ih se pita za vrijeme provedeno
s proizvodom nego za novac koji su dali za kupnju tog proizvoda.

Prema istraivanju Sveuilita Stanford nikada ne treba usporeivati cijene bez valjanog razloga u komunikaciji s kupcima. Komparacija nie cijene izaziva neeljene uinke ako
nema valjanog razloga za usporedbu. Na primjer, jeftinije
osiguranje nije dobar odgovor ako te cijene ne proizlaze iz
pristupa niih trokova osiguravatelja.

New York Times Magazine je objavio rezultate istraivanja

Vanderbilt University da su kupci spremni platiti za viu cijenu proizvoda ako su znali da ta via cijena dolazi iz elitnih
trgovina umjesto neke oronule trgovine.

U svojoj knjizi William Poundstone (Mit o fer vrijednosti)

ispituje kupovne obrasce potroaa na izbor piva. Ukazao je
da treba uvijek isprobati niz razliitih opcija za cijene. Neki
kupci uvijek trae najskuplju opciju, pa dodavanjem super-premium cijena dobiju tu opciju, a ostale cijene izgledaju
bolje u usporedbi s tom opcijom.

U asopisu Journal of Consumer Psychology znanstvenici su otkrili da cijene koje su uz brojani izraz prezentirale
i verbalni imaju jai uinak na kupca. Na primjer, umjesto
1.499,00 $, 1.499 dolara.

Prvi korak u upravljanju potranjom na tritu osiguranja s pomou cjenovnih strategija je identifikacija potranje
za osiguranjem. Osiguravajue tvrtke moraju poznavati trite
248

osiguranja na kojem opsluuju svoje postojee i budue kupce. To

moraju uiniti kroz segmentaciju trita osiguranja i utvrivanje trinih segmenata. Takoer, trebaju prema tim utvrenim
segmentima izvriti usporedbu svakog pojedinanog proizvoda
osiguranja kako bi utvrdili stvarne trine pozicije svakog od tih
proizvoda i njihovu profitabilnost. Prikazano je to na sl.2. Na
temelju jedne takve matrice mogue je usporeujui segmente
trita osiguranja i proizvode osiguranja po tim segmentima
definirati stanje i karakter potranje na tritu osiguranja.

Ova matrica identifikacije potranje osiguranja je

vrijedan metriki instrument s pomou kojeg menadment u
osiguranju moe definirati strateki cilj i strateke opcije po segmentima trita i proizvodima kako je to prikazano u tablici 3.
Pri definiranju stratekog cilja treba voditi rauna o postojeim
stratekim pozicijama, segmentu trita osiguranja, te stanju
potranje na tim trinim segmentima. Zadravanje postojeih
stratekih pozicija ili poveanje istih ne ovise samo o izabranoj i
implementiranoj strategiji cijena, ve i o svim ovim konstelacijama
249

i meuodnosima. Tako za isti trini segment i proizvod osiguranja nee se moi implementirati istu strategiju, jer e to ovisiti
i stanju i karakteru potranje.
Tablica 3. Upravljanje potranjom osiguranja kroz cjenovne strategije
Segment
Proizvod
trita
Stanje potranje Strateki cilj
Strategija cijene
osiguranja
osiguranja
1
Degresivna
Puna
Strategija trine penetracije
2
Latentna
Latentna
Strategija prosjenosti
A
3
Puna
Puna
Strategija primjerene protuvrijednosti
4
Negativna
Oscilirajua
Strategija najvee protuvrijednosti
1
Nema potranje Latentna
Strategija prekomjerne protuvrijednosti
2
Oscilirajua
Latentna
Strategija trine penetracije
B
3
Latentna
Puna
Strategija prekomjerne protuvrijednosti
4
Puna
Puna
Strategija najvee protuvrijednosti
1
Puna
Degresivna
Strategija cijene iznad nominale
2
Negativna
Oscilirajua
Strategija najvee protuvrijednosti
C
3
Puna
Puna
Strategija najvee protuvrijednosti
4
Degresivna
Oscilirajua
Strategija prekomjerne protuvrijednosti
1
Latentna
Latentna
Strategija prosjenosti
2
Puna
Latentna
Strategija precjenjivanja
D
3
Nema potranje Oscilirajua
Strategija primjerene protuvrijednosti
4
Oscilirajua
Oscilirajua
Strategija primjerene protuvrijednosti
Izvor: Autor

Na primjenu strategijskih opcija i strategija cijena osiguranja u upravljanju potranjom na tritu osiguranja znaajno
mjesto ima i percepcija cijene osiguranja. To znai da nain
na koji kupci odnosno osiguranici doivljavaju cijene osiguranja
moe znaajno utjecati na implementaciju odreene strategije.
Tako, na primjer, kod im0plementacije strategije najvee protuvrijednosti ili strategije prekomjerne vrijednosti ili strategije
primjerene vrijednosti e morati uzeti u obzir kako kupci osiguranja doivljavaju pojmove najvea protuvrijednost, prekomjerna vrijednost ili primjerena vrijednost.

cijena ivotnog osiguranja vezanu uz spol osiguranika. Istraivanje su temeljili na deklariranoj ravnopravnosti spolova
kao tradiciji u zemljama Europske unije, te postojanje diferenciranih cijena ivotnog osiguranja prema spolovima unato propisima i tradiciji ovih zemalja koje su lanice Europske unije. Utvrene su dosta razliite percepcije po ovim zemljama gdje se te
diferencijacije ivotnog osiguranja prema spolovima uglavnom
pozitivno percepiraju s aspekta rizika osiguranja i osiguravatelja
(Sch Onafalujo, Adebowale i Francis (Onafalujo, A.K., Adebowale, O., Francis, D.S., 2011: 285) isto tako u jednom veem istraivanju prezentiraju rezultate percepcije rizika kod osiguranja
motornih vozila, te implikacije te percepcije na formiranje cijena
osiguranja motornih vozila i odraz toga na potranju ove vrste
osiguranja. Ustanovili su da na ovu percepciju znatno utjeu cijene osiguranja, prihodi osiguranika i povjerenje vozaa u osiguravajuu tvrtku.
Meuwissen i Molnar (Meuwissen, M.P., Molnar, T.A.,
2011) donose, pak, rezultate istraivanja percepcije rizika osiguranja poljoprivrednih kultura u gospodarstvima Australije.
5. ZAKLJUAK

Porast potranje za osiguranjem, rast prodaje osiguranja i rast trita osiguranja osiguravajua drutva mogu ostvariti kroz implementaciju razliitih cjenovnih strategija. U
ovom radu prezentirano je vie takvih opcija i ukazano na potrebu selektivnog pristupa tim strategijama. Te implementacije
nema bez segmentacije trita osiguranja. Prvenstveno je kod
primjene stratekih opcija potrebno voditi rauna o karakteristikama trinih segmenata, budui da svaki trini segment ima
svoje homogene potrebe za osiguranjem.
Rad je okvirno razmiljanje koje nudi i zagovara postupak primjene strategija i stratekih opcija cijena i njihov
uinak na potranju za osiguranjem. Kao takav nudi poticajna
razmiljanja za budua istraivanja, pogotovu ona koja e kroz
empirijska istraivanja dati nove spoznaje koje su tek dijelom
ovdje prezentirane.

Bilo je do sada puno istraivanja o povezanosti percepcije osiguranika sa strategijama cijena osiguranja i potranje osiguranja. Tako Schmeiser, Stroemer i Wagner iznose razultate velikog
i opsenog istraivanja obavljenog u Velikoj Britaniji, Njemakoj,
Francuskoj, Italiji i vicarskoj o percepciji diferenciranih
250

251

Literatura

UDK: 640.4:65.012.4
65.012.4:640.4
338.48:65.012.4

Ciotti, G.,(2013), Ten Pricing Strategies That Can Drastically Improve Sales, www.helpscout.net/blog/pricing-stratehies,

Chandok, A.,(2006), Application of CRM in the Insurence Sector,

Insurance Cronicle, May,

Drummond, D.(2012), Hide Your Health Insurance Status and Pay

Cash Instead, Medpage Todaxs, June 6.,

Kotler, Ph., Lane, K.(2008), Upravljanje marketingom, 12 izdanje,Zagreb,Mate,

SVEUILITE HERCEGOVINA

Kotler, Ph., 1988, Upravljanje marketingom, Zagreb, Informator,

Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,

Marquis, S., Beeuwkes, M., Escarpe, J., Kapur, K., Yegian,

J.M.,(2004), Subsides and the Demand for Individual Health Insurance in California, Health Services Research, Vol.39, No5.,

Bijakovii, Bosna i Hercegovina

Meuwissen, M.P., Molnar, T.A.,(2011), Perception of Innovative

Crop Insurance in Australia, Business Economics, Wageningen
University, Netherlands,

Onafalujo, A.K., Adebowale, O., Francis, D.S.,(2011), Effects of

Risk Perception on the Demand for Insurance: Implications on Nigerian Road Users, Journal of Emerging Trends in Economics and
Management Sciences, No 2, Issue 4.,

Pauly, M.V., Withers, K.H., Subramanian-Viswana, K., Lemaine,

J., Herskey, J.C., 2003, Price Elasticity of Demand for Term Life
Insurance and Advesre Selection. IDEAS, Federal Reserve Bank of
St. Louis,

Pezier, J., Scheller, J.,(2013), Best Portfolio Insurance for LongTerm Investment Strategies in Realistic Conditions, Insurance,
Mathematics and Economists, Vol.52, Issue 2.,

Schmeiser, H., Stoermer, T., Wagner, J., 2012, Unisex Insurance

Pricing: Consumers Perception and Market Implications, Workin
Papers on Risk Management and Insurance, No112.,

Shameen, B., Gupta, S., 2012, Marketing Strategies in Life Insurance Services, International Journal of Marketing, Financial Services & Management Research, Vol.1, Issue 11.

ULOGA MENADMENTA U TURIZMU I HOTELIJERSTVU

Doc. dr. sc. Zei Memnun

E-adresa: memnun.zecic@yahoo.com
SAETAK: Menadment je nauna disciplina multidisciplinarnog znaenja
i karaktera. Menadment je potreban svim velikim i malim organizacijama,
javnom sektoru, profitnim i neprofitnim organizacijama, te na svim podrujima ljudske aktivnosti. Temeljna zadaa menadmenta jeste da uini ljude
sposobnim za zajedniko izvravanje zadataka putem zajednikih ciljeva i
vrijednosti.

U naem radu elimo ispitati koliko menadment tim pomae turistiku

djelatnost kroz hotelsku prodaju boravaka i na koji nain. Anketom namjenjenom turistima u nekoliko naih hotela ispitat emo elje, sugestije i
preporuke o turizmu i istu anketu provesti sa menadment timovima hotela. Pokazatelji treba da nam ponude konkretan odgovor koja je uloga i
to dodatno treba initi menadment tim u hotelskim preduzeima kako bi
poboljali turistiku ponudu.
Razvitak savremenog turizma svaki dan ima nove, intenzivnije, raznovrsnije
potrebe, koje proizlaze iz sve veeg zamora i napora ljudi koji rade. Savremeni turizam mora pratiti svakodnevna dogaanja koja se tiu ekonomske
stabilnosti, interesovanja turista, vrste odmora koji im najvie odgovaraju,
informativnu i tehniku mreu koja se iz sata u sat usavrava i nudi nove
vrste reklame, boriti se s konkurencijom kako bi imali pozitivan poslovni
rezultat. Hoteli, ovisno o eljama i potrebama gostiju, pruaju djelominu
ili potpunu uslugu koja obuhvaa spavanje, prehranu, zabavu i sve ostale
potrebe gostiju i s toga elimo ovim radom dati doprinos ka poboljanjnu
usluge i ponude u turizmu.
Kljune rijei: menadment tim, turizam, hotelijerstvo.

252

253

ABSTRACT: Management is science discipline with a big meaning and

caracter. Management is important to all size organization, public sector

and profitable and unprofitable organizations and it is also important to all
areas of human activities. The main goal of management is to make pepole
capable of doing jobs as a team and execute tasks in order to reach common goals and values.
In this tekst we want to examine how much and in which way hotel management team help touristic sector throughout sales of hotel capacity. Using survey results from tourists and guests from several of our hotels we
will find out their needs and suggestions. We will also do the same survey
with hotel menagement. The results should determine exact answers regarding the role of management and what management could additionaly
do to improve its hotel touristic offer.
The development of modern tourism has new and various needs which deriving from higher bussines obligations which business people have every
day. Modern tourism regularly follows new ecocnomic developments and
its stability, interest of tourists, new kinds of vacations they need, new
electronic and technology network developments and marketing. Hotel offers partial or full service hospitality which includes sleeping, food, fun and
all other necessities guest may need. That is why we want to contribute
and indicate on new possible benefits and deficiencies of menagement
teams in our hotels so they could improve its performance in business.

UVOD

Menadment kao termin i pojmovno znaenje ve je

prepoznat u svim velikim i malim organizacijama i samo funkcionisanje i organiziranje rada nije mogue bez menadment
tima. Menadment tim moe ciniti manji i velici broj nosilaca
raznih organizacionih i odgovornih funkcija u sistemu bilo kojeg
poslovnog oblika. Upravljanje u svakom orgnizacionom sistemu
je karakteristino po tome to se u njemu obavlja skup optih
funkcija kao i u svim drugim organizacionim sistemima, ali se
i obavlja niz posebnih funkcija upravljanja koje su karakteristine za svaku posebnu svjesnu djelatnost kao profesiju. Nauna istraivanja ukazuju da iste funkcije menadmenta razliiti
ljudi obavljaju na razliite naine. Koliko su dimenzije tih razlika najpotpunije objanjava injenica da svaki menader na
sebi svojstven nain a to znai na razliit nain obavlja dodjeljene mu funkcije menadmenta. To je najobjektivniji dokaz da je
menadment najraznovrsnija profesija u savremenom drutvu
a posebno danas u hotelskoj industriji. Saglasno tome menadment predstavlja dominantnu profesiju u cjelokupnoj podjeli
rada, odnosno menadment se uvjek nalazi u dominantnom
poloaju u odnosu na svaku drugu profesiju koja se obavlja u organizacionim sistemima (www.iu-travnik.com).
Poslovanje hotelskih preduzea koja su prva karika za
dobaro organizovanje turizma zasniva se na principima trinog
funkcionisanja, ali sa specifinostima koje karakteriu ovu sferu
poslovanja. Osnov uspjenog poslovanja i obezbjeenja kvalitetnih usluga je pravilna organizacija poslovanja. Pojava informacionih tehnologija umnogome je pomogla u tome.
U savremenom hotelskom poslovanju, vano je naglasiti da hotelska preduzea, tj. njihov menadment bira informacioni sistem koji odgovara njihovoj misiji i viziji, to se odnosi
na obim poslovanja hotelskog preduzea, na lokaciju, na veliinu
objekta, kao i trinu namjenu objekta (Radojevi, Radovi,
2012).
eljeli smo ovim skromnim istraivanjem vidjeti koliko
je u naim hotelima menadment organizaciono spreman pri
pruanju usluga i koliko smo u trendu sa razvijenim svijetom koristeci se najnovijim standardima koji se zahtijevaju u danasnjem poslovanju.

254

255

1. O MENADMENTU

Razvoj i afirmacija menadmenta se vee za 20 vijek.

Pojava menadmenta je u korelaciji sa industrijiskom proizvodnjom tanije poveanje sloenih procesa u proizvodnji je dovelo
do pojave menadmenta. Naziv manage ima slijedea znaenja: upravljati, moi, voditi, prevladati, umjeti. Na naim prostorima se najvie koristi termin upravljanje i rukovoenje. Kao
termin menadzment nije bio u zvaninoj upotrebi ali promjene
krajem 80-tih godina, stvorile su potrebu za upotrebu termina
menadment. Snaan pritisak, kroz literaturu i druge kontakte,
uz nedovoljno strunog poznavanja materije i posebno jednostranosti tehniki obrazovanog kadra, stvorio je terminoloku
konfuziju. Naime, upravljanje tehnikim sistemima proirilo se
i na socio tehniki sistem, pa je termin upravljanje objedinio i ta i kako raditi u preduzeu, a to je neprimjereno ve
usvojenom shvatanju termina upravljanja. Ukoliko termin menadment treba prevoditi onda je, u skladu sa naim strunim
poimanjem, adekvatan prevod upravljanje i rukovoenje. Kao
ideja menadment ima svoju dugu i bogatu prolost. Razvijao
se uporedo sa razvojem ovjeka na svim poljima drutva, rada i
nauke (Sikavica, Bahtijarevi-iber, Poloki-Voki, 2008).
1.1 RAZVOJ MENADMENTA

Kroz istorijski razvoj ljudske misli mnogi su primjeri

praktine primjene nekih oblika menadmenta. Pojavom klasa
nastaju drave sa strogom hijerarhijom, a robovlasnici su strogo
planirali poslove robova i na odgovarajui nain kontrolisali taj
posao. U ranoj istoriji civilazicije principi menadmenta (planiranje, koordinacija, kontrola) koriteni su u raznim oblastima:
vojska, poljoprivreda, gradilita. Kroz kasnije faze razvoja drutva izgraivala se i uloga menadmenta i organizacije. Promjena
oblika drutvenog sistema traila je nove forme menadmenta.
Poela se razvijati manufakturna podjela rada, a u njoj dolazi
do izraaja bezuslovni autoritet vlasnika. Nastankom fabrika
sa velikim brojem radnika, dolazi do izraaja uloga menadera
i organizatora. Fabrikom konceptu rada bilo je potrebno vie
planiranja i kontrole, nego u zanatskom nainu rada. U ovom
konceptu organizacije kontrola je pripala menaderskoj funkciji
i menaderu. Razvoj teorije menadmenta nema svoj kontinuitet, mada je mnogo autora o tome pisalo. Npr prvi zapaeniji zapis o vladanju ljudima i osobinama voa nalazi se kod Makijavelija (poetkom 16-og vijeka). Kao znaajniji autor za izuavanje
principa menadmenta spominje se Adam Smith. Ovaj autor je
meu prvima koji su dokazivali da su radnici mnogo efikasniji u
256

radu ako imaju vie znanja o poslu koji obavljaju. Na

ovim idejama razvila su se kriva uenja koja kau da izmeu
nivoa znanja radnika i prosjenih trokova postoji obrnuta
srazmjera. Iako se neki principi menadmenta mogu nai kod
autora od prije vie vijekova, ipak zaeci naunog menadmenta
javili su se tek poetkom ovog vijeka.
O menadmentu s naunog aspekta prvi je vie govorio Frederick Taylor. Isticao je znaaj naunog menadmenta u
industrijskoj organizaciji, a svoju panju naunog rada usmjerio
je na efikasnost radnika i rukovodioca u proizvodnom procesu.
Govorei o znaaju Taylora u oblasti naune organizacije i menadmenta Peter Drucker kae Naglaavanje injenica da je rad
utoliko laki, korisniji i produktivniji ukoliko je prethodno vie
isplaniran i prouen, vie je doprinjelo industrijskom usponu
Amerike nego toperica i studija pokreta i vremena (Drucker,
1998). Na tome poiva cijela zgrada modernog menadmenta,
koga su kasnije razvijali F. Gilbert, H. Grant, P. Drucker (Stani,
2006).
U razvoju savremenog menadmenta najvie je uticalo izuavanje menadmenta procesa (univerzalni menadment).
Henri Fayol nosilac ovog koncepta menadmenta proirio je
Taylorov koncept organizacije izvan proizvodnje. Fayol je svoj
rad na razvoju menadmenta usmjerio na definisanje funkcija i
optih principa organizacije, a proirio je istraivanja i na funkciju rukovoenja. Obzirom na injenicu da je Fayol dio svojih
istraivanja usmjerio na definisanje funkcija organizacije i menadmenta mnogi ga zovu i osnivaem tzv. funkcionalnog menadmenta. Fayolova opta teorija menadmenta se primjenjivala u svim podrujima menaderskh aktivnosti. Poseban uticaj na
razvoj univerzalnog menadmenta imali su, pored H Fayola, jo
i Mary Parker Follett, i James Mooney.
Mendment je u radovima naune organizacije rada od
F.Taylora i H.Fayola u sutini poeo da se posmatra kao nauna
disciplina. On se razvija i definie kroz vei broj kola i pristupa
koje se svrstavaju u tri pristupa odnosno tri kole:

klasina teorija,

bihejvioristika teorija,

sistemska teorija.

257

1.2 PODJELA PROCESA UPRAVLJANJA

Fayol u razmatranju upravljanja preduzeem polazi

od grupisanja poslova preduzea u 6 funkcija, i to:

Slika 1. Grupisanje poslova u 6 funkcija prema Tayloru

On daje veoma veliki znaaj administrativnoj funkciji upravljanja koje se sastoje od:

predvianja - koje obuhvata sagledavanje moguih buduih stanja i definisanje buduih akcija (predvianje i planiranje);

organizovanje - koje obuhvata obezbjeivanje preduzea svim faktorima neophodnim za

njegovo efikasno funkcionisanje;

komandovanje - koje omoguava poetak funkcionisanja davanjem odredjenih nareenja;

koordinacije - obuhvata usklaivanje svih aktivnosti i faktora u cilju odravanja efikasnog

funkcionisanja;

kontrole - nadgledanje i provjeravanje da li se

sve aktivnosti odvijaju u skladu sa naredbama.

Slika 2. Satav administrativne funkcije prema Teyloru

Turizam kao i sve drugo u drutvu je proao povjesne

epohe gdje su se smjenjivale razliite privilegovane klase, dok nije
nastupila druga epoha razvojnog doba turizma. Bitno obiljeje
je to glavnu masu turista sada ine oni koji na temelju vlastitog
rada raspolau i slobodnim vremenom i slobodnim sredstvima
pomou kojih postaju korisnici i potroai turizma, pa se ova
epoha zove epoha turizma radnih ljudi. U novoj epohi se mjenjaju svi drutveni i ekonomski odnosi u turizmu koji postepeno
prerasta u jedan od najirih i najznaajnijih pojava savremenog
svijeta (Sikavica, Bahtijarevi-iber, Poloki-Voki, 2008).
Kapitalizam i socijalizam dali su turizmu svoje obiljeje, no zajednika im je injenica da veliku vecinu dananjih
turista ine radni ljudi a ne samo privilegirane klase. Vrijeme
od poetka epohe turizma radnih ljudi relativno je vrlo kratko i
teko ga je iz dananje perspektive dijeliti na neka ua vremenska razdoblja. Moe se rei da je epoha turizma za radnih ljudi
zapoela razdobljem suvremenog turizma, a budunosti treba ostaviti da odreuje nova razdoblja koja e se sigurno pojaviti pod
uticajem dalje evolucije drutvenih odnosa (Markovi, 1980).
1.3 TURISTIKA KRETANJA I EKONOMIJA

Najvanijia i najbre rastua ekonomska grana u svijetu je turizam koji zauzima veoma bitno mjesto u privredi
mnogih drava. U osnovi ekonomskog znaaja turizma nalazi se potronja turista u mjestima i dravama koje posjeuju.
Rezultat njihove potronje je direktna finansijska potpora za
privredu zemlje u kojoj oni borave kao turisti. Turistiki hotelski
258

259

kompleksi, restorani, transportna preduzea, trgovinska mrea,

banke su neki od glavnih privrednih subjekata odreene turistike destinacije, grada ili zemlje koji prodajom svoje usluge ili
proizvoda inkasiraju znatna finansijska sredstva.
Turizam ima znatan uticaj na graanstvo i njihova investiciona ulaganja u izgradnju privatnih turistikih objekata
kao i vei interes za izgled svoga grada kao turistike destinacije.
Sve to pokree veu prodaju i potranju graevinskog materijala,
kao i veu potranja i proizvodnju prehrambenih proizvoda, turistikih agencija, saobraajnica po svjetskim standardima, aerodroma i luke koji pruaju sveobuhvatne usluge svjetskih modela.
1.4 HOTELIIJERSTVO KAO DIO TURIZMA

Naziv potjee iz francuske rijei htel (izgovora se:

otel) koja oznaava kuu za pruanje usluga smjetaja. Vremenom je taj naziv izgubio onaj prepoznatljivi francuski izgovor, pa
se danas koristi naziv hotel.
Hoteli su ugostiteljski objekti kao i restorani, kasina i
klubovi, ali sa posebnom namjenom. U Bosni i Hercegovini imamo i ugostiteljske objekte poput kafia, ainica, burekdinica,
evabdinica, zdravljaka itd. (Historijski, tu su jo hanovi i saraji) (www.spico.hr./hotelijerstvo).

No, hotelsko poslovanje nije nimalo jednostavan posao.

Pored brojnih drugih kriterija, koje jedan hotel mora ispuniti da
bi dobio 3, 4 ili 5 zvjezdica, tu je i jedan faktor koji u ovim vremenima izaziva posebnu panju - sigurnost. Hotelska sigurnost
je opet posebna: kao vlasnik ili menader hotela preuzimate
odgovornost za Vaeg gosta za vrijeme njegovog boravka u
Vaem objektu! Kolika je to odgovornost, ne moramo posebno
naglaavati. Osim toga, gost eli da se osjea udobno ne samo
u njegovoj sobi, ve i u samom objektu, njegovim prateim sadrajima kao to su bazeni, saune ili parking prostori. U novom
konceptu savremenih hotela kao standard postala je inteligentna soba to znai da recepcionar vidi sve sobe i moe reagirati
ako ga neko treba (www. bs. wikipedija.org//ugostiteljstvo).
Vano je pomenuti u ovom radu i hotelske lance koje
ine vei broj hotela nacionalnih ili internacionalnih, odnosno
kompanija sa istim rukovodstvom i zajednikim ekonomskim
interesom. Jedan od takvih hotela iz poznateog svjetskog lanca
hotelske kompanije rasprostranjene u najveem broju zemalja
je i Marriott. Sagraen je ove godine i u Sarajevu. Iz navedenog
zakljuujemo da su hotelske organizacije dio sveobuhvatnog turistikog sistema u globalnom turizmu i neminovnost je pratiti
sve moderne i svjetske standarde i trendove kako bismo udovoljili turistikim zahtjevima.

Veoma znaajni faktori su: prirodne i geografske pogodnosti kao to su klima i prirodne ljepote; infrastruktura
(putevi, voda, struja); promocija putem reklama, turistikih sajmova i interneta; drutveno-politika situacija; pravni okvir u
datoj dravi.
Za dobro poslovanje u ugostiteljstvu potrebno je imati
dobrog menadera, a esto su vlasnici istovremeno i menaderi.
Za uspjeh u ugostiteljstvu vani su planiranje, organizovanje, osoblje i kontrola, etika i ugled hotelskog menadmenta, pojmovno odreenje etike i morala, poslovna etika i drutvena odgovornost, etike i moralne vrijednosti menadmenta i poslovni
bonton u hotelijerstvu, planiranje kao funkcija hotelskog menadmenta.

Slika 2. Prepoznatljiv znak hotelskog lanca

Hotelijerstvo je jedna od novih grana ekonomije,

meutim vjerovatno i najperspektivnija. Brojne zemlje svijeta
vide u turizmu, ije je hotelijerstvo vjerovatno najjai element,
privrednu granu sa najveim mogunostima razvoja.

260

261

2.6 UZORAK ISTRAIVANJA

2. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA
2.1 PREDMET ISTRAIVANJA

Turizam je nesumnjivo u uzlaznoj liniji svog razvoja i svakim danom ima nove, intenzivnije i raznovrsnije potrebe i zahtjeve koji proizilaze iz zamora i napora ljudi koji rade.
Turizam u naem dobu mora pratiti svakodnevna dogaanja,
interesovanja turista, vrste odmora koji se najvie trae, informativnu i tehniku mreu kao i nain reklamacija i dostupnosti
u svakom momentu. Predmet naeg istraivanja je ispitati koliko
su turisti zadovoljni posjetom i menadmentom u hotelima i
svim ostalim u naem okruenju. Sto po njima nedostaje u ponudi i sta to moe poboljati uslugu odnosno poveati turisticku
posjeenost nasim hotelima.
2.2 CILJ ISTRAIVANJA

Ispitati koliko menadment hotela i okruenje doprinosi i utie na posjeenost turista u naoj sredini.
2.3 ZADACI ISTRAIVANJA

Ispitati miljenje posjetilaca o menadment timu, ponudama u hotelskoj djelatnosti kao i o okruenju u kome borave.

Ispitati miljenja menadment tima o turizmu u naem

okruenju.

2.4 HIPOTEZE ISTRAIVANJA

Oekujemo da su turisti zadovoljni uslugom i organizacijom

poslovanja koju organizira menadment hotela, ponudama i
ophoenju kao i okruenjem u kome borave.
Oekujemo da menadment tim ima dobro miljenje o
samom funkcionisanju u hotelukao i o vienje razvoja i perspective turizma u naem irem okruenju.

2.5 METODE TEHNIKE I INSTRUMENTI ISTRAIVANJA

Za istraivanje smo koristili metodu teorijske analize

za prouavanje istih izvora o turizmu, Servey metodu kojom smo
doli do validnih podataka kao i deskriptivno analitiku metodu
za prikupljanje i prikaz podataka.

Tehnika istraivanja je bila anketiranje i intervjui.

Instrumenti su bile ankete za menadment tim u hotelima i

anketa za turiste u hotelima.

262

Ukljuili smo 3 pod ankete koje su nam bile potrebne samo

za turiste.

U uzorak istraivanja uzeli smo 5 hotela u kojima smo

anketirali po 6 predstavnika menadment tima hotela i po 20
gostiju, posjetioca, turista koji su boravili u tim hotelima i u gradu Sarajevu.
3. ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA

U naem istraivaju, anketirali smo po 40 gostiju u pet

sarajevskih hotela (Evropa, Saraj, Feri, Internacional i Sarajevo)
i 40 lanova tim menadmenta u istim hotelima kako bismo
uporedili miljenje dvije grupe. Zanimalo nas je kako ocjenjuju:
odnose uposlenih prema gostima u hotelu, uslunost, toleranciju prema radnom kolegi i prema gostu, etiko ponaanje gosta i
uposlenika i kako gost vidi funkcionisanje menadmenta a kako
to mendment sam procjenjuje.
Da bismo to mogli zaista vidjeti na ovom malom uzorku
posluili smo se SPSS. 13. programom za statsistiku i izraunali
t-test ije rezultate prezentiramo u tablici 1.
Tablica br.1 T-test Miljenja turista i menadment tima
N
Tim
Tim
Naziv varijable
ukup- Turis Turis
mena mena
no
X
SD
X
SD
1.Poslovnom ponaanju se pridaje
80
3.43 .113 4.55
.094
velika panja
2. Turistike ponude se prikazuju
80
3.60 .106 4.50
. 080
iskreno
3. Zaposleni kontroliu svoje resurse
80
3.68 .104 4.50
.088
4. Turista dobija uslugu koju je platio
5. Menadment tim funkcionie
veoma poslovno
6. Tolerie se samo etiko ponaanje
kolega i gostiju
7.Zaposleni se trude da budu uvijek
na usluzi
8. Zaposleni kontroliu svoje emocije
prilikom ophoenja sa gostima
9. Svi gosti se tretiraju isto
10. Zaposleni su voeni moral.
vrijed. kod svih oblika poslova
11. Kada se obratite reklamacijom
odmah se nadoknauje propust

sig

1.386

.243

-7.654

4.875

.030

-6.677

.809

.371

-6.074

80

3.63 .106

4.73

.071

12.135 .001

-8.629

80

3.40 .078

4.90

.048

52.232

000

-16.30

80

3.78 .0.84

4.60

.078

1.102

.297

-7.184

80

3.73 .088

4.65

0.76

.105

.746

-7.958

80

3.73 0.88

4.60

.078

.034

.853

-7.440

80

3.70 .089

4.58

.087

.506

.479

-7.029

80

3.63 .085

4.63

.085

.075

.785

-8.281

80

3.80 .082

4.65

.076

.979

.325

-7.603
263

U 11 varijabli navedenih u tablici 1. Imamo odgovore gostiju i tima menadmenta to ini ukupno njih 80.
Analizirajui srednje vrijednosti i standardne devijacije
moemo vidjeti da su kod gostiju sve manje aritmetike
sredine u odnosu na lanove menadmenta. Meutim
kod izraunavanja razlike aritmetikih sredina pokazalo
nam se da se na tri varijable stataistiki znaajno razlikuju
miljenja grupa ispitanika. Varijable: Turistike ponude
se prikazuju iskreno.,za p=0.030< 0.05 % zatim Turista
dobija uslugu koju je platio za P= 0.001< 0d 0.05% i varijabla Menadment tim funkcionie veoma poslovno za
P=0.000< od 0.05% imamo statistiki znaajne razlike u
miljemjima ispitanika u grupama. Svi ovi rezultati nam
prezentiraju da su turisti u najveoj mjeri uglavnom slau,
a veina clanova menadmenta se u potpunosti slae s tim
da ostvaruju sve obaveze u potpunosti i moemo zakljuiti da smo H1 djelimino potvrdili.
Na grafikonu smo predstavili srednje vrijednosti
odgovora turista i menadera hotela.

Tablica br.2. Izjave turista o namjeni putovanja koje je turistikog karaktera

AKO ODLAZIM NA NEKO PUTOVANJE, uopte se
RAZLOG JE
ne slaem

uglavnom
se ne
slaem

nisam
siguran

u potuglavnom
punosti se
se slaem
slaem

Posao

26

Odmor

34

Posjeta Prijatelji / roaci

Zdravlje

elja za istraivanjem (novine)

32

elja za sticanjem znanja

Avantura

18
71

49

Moemo vidjeti da u nae okruenje turisti dolaze najvie radi odmora, zatim eljom za upoznavanje i istraivanje kao
i za posao koji obavljaju u toku turistike sezone ili su uesnici
u angamanima. Zapaen je broj i avanturista najvie mladih, a
najmanje dolaze s razlogom sticanja znanja i radi zdravlja iako
imamo privlanih banja i ljeilita kao i planinskog turizma koji
je nedovoljno razvijeno.
Tablica br.3. Nain biranja destinacije za odmor
Putovanje biram prema:

Grafikon.br.1. Prikaz odgovora turista i menadmenta na anketna pitanja

U drugoj anketi koja sadri pitanja o razlogu putovanja upisana u tablici br.2 testirano je 120 turista od kojih
smo eljeli dobiti neke bitne informacije vezane za razloge
turistikih putovanja.

264

esto

uvijek

nikad

rijetko

Putem interneta

4 ------42

Ponudi koju vidim putem TVa,

3-------15

Ponudi koju vidim u turistikoj agenciji

3-------28

Navici (sklon sam da putujem uvjek na

iste destin.

3--------4

Pozitivnom linom iskustvu (zadovoljstvo

sa prethodnog odmora)

4---------16

Preporuci poznanika (roaka, prijatelja,

kolega...)

3--------4

Reputaciji (imidu) agencije i hotela

4---------11

Ukupno 120 turista

51

69

265

Veoma zanimljivo pitanje je, na koji nain turisti dolaze

kod nas na odmor. Od 120 testiranih gostiju 42 putem interneta, 28 putem turistikih agencija, 16 pozitivnim iskustvima dok
samo 11 po reputaciji poznatih hotela to je veoma malo.
Tablica br.4 Kako su turisti zadovoljni boravkom u okruenju
Ocjena turista u toku boravka o naoj zemlji
i hotelima

Nisam
Uglavnom
zadovoljan nezadovoljan
1
2

1. Klima

Neodluan
3

Uglavnom
Sasvim
zadovoljan zadovoljan
4
5

2. Ljubaznost stanovnitva

3. Ljubaznost zaposlenih u turizmu

4. Uslunost

5. Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu

6. Prometna dostupnost

7. Lokalni promet
8. Parkiralita

x
x

9. Informacije prije dolaska u destinaciju

10. Informacije u destinaciji

11. Turistika signalizacija u destinaciji:

12. Manifestacije

13. Suveniri

14.Ureenost mjesta

15. Setalita

16. Parkovi i zelene povrine

17. Povijesno-kulturna batina

18. Ouvani okoli

19. Sadraji za djecu

X
x

20. Osjeaj sigurnosti i zatite

21. Radno vrijeme banaka i trgovina

22. Radno vrijeme ugostiteljskih objekata

23. Trgovine

24. Kulturni I zabavni sadraji

25. Sportski sadraji

266

ZAKLJUAK

Rad sadri teoretski dio o menadmentu i hotelijerstvu uopteno i sa opisima kako to zahtijeva savremeno drutvo i
turistiki posjetioci. Mi smo postavili dva zadatka i dvije hipoteze kojima smo eljeli ispitati ili intervjuisati u pet hotela po 40
turista i toliko lanova menadmenta. Poslije smo poveali broj
turista za jo 80 kako bi dobili realnija miljenja o dobrim i manje dobrim stvarima u naem okruenja od strane vienja gostiju. Rezultati su pokazali da smo obje hipoteze djelimino potvrdili jer u 11 pitanja koja su bila postavljena objema grupama
samo u tri se statistiki znaajno razlikuju miljenja ispitanika.
U drugim upitnicima imamo realnu sliku nedostataka u naem
okruenju, od parkiranja, sigurnosti, etalita, boravaka za djecu i dr. Sve nam daje poruku da treba usavravati ugostiteljstvo
i okoli da bi turizam kao veoma vana privredna grana postigao nivo koji mu se predvia. Svaki ovjek koji je nosilac funkcije upravljanja u toku svoga ivota stie stalno nova saznanja i
iskustva koja koristi za usavravanje svog linog sistema upravljanja. Upravo zato to svaki ovjek neprestano usavrava svoju
profesionalnu djelatnost, to vai i za profesionalne menadere,
dolazi se do zakljuka da nema kraja usavravanju profesionalne
djelatnosti. To je najizraenije kod savremenog menadmenta.
Na utvrivanje takvog zakljuka i stava utie i opredjeljuje prisustvo savremene naune revolucije koja fantastinom brzinom
otkriva i upoznaje nova pravila, naela i zakonitosti u postojanju
i funkcionisanju prirodnog i drutvenog poretka.

26. Zdravsvena usluga

27.Organizovani izleti

U ovoj tabeli smo predstavili ocjenu gdje je najvie

odgovora posjetilaca. Zakljuujemo da je najvie neodlunih
odgovora to se moe rei da su vie nezadovoljni u tim neizjanjavanjima. Pozitivna nam je, ljubaznost graana, znanje stranih
jezika, radno vrijeme ugostiteljskih objekata i zdravstvena zatita. Veoma loe nam je lokalni saobraaj, parking mjesta, sportski sadraji, sigurnost, sadraji za djecu sa ime se i mi slaemo.
Koliko nai hoteli posjeduju inteligentne brave i sobe kao i drugu signalizaciju vidimo u ocjeni neodlunosti odgovora najveeg
broja gostiju. Na kraju iz analize ovih odgovora moemo zakljuiti takoer da smo H2 djelimino potvrdili.

X
x

267

LITERATURA

Bahtijarevi-iber, F., Sikavica, P. (2001). Leksikon

menedmenta. Zagreb:
Masmedia.

Markovi, Z. (1980). Osnove turizma Zagreb: kolska knjiga.

Sikavica, P., Bahtijarevi-iber F., Poloki-Voki, N.

(2008). Temelji Menadmenta. Zagreb: kolska knjiga.

Stani, S. (2006). Menadment u obrazovanju. Rijeka

www.iu-travnik.com/.../menadment

www.spico.hr./hotelijerstvo

www. bs. Wikipedija.org//ugostiteljstvo

INTERNET

UDK: 235.3 Franciscus Assisiensis, sanctus

271.3

ELEMENTI FRANJEVAKE DUHOVNOSTI

U FUNKCIJI ODGOJA
Filip Polegubi, student
Filozofski fakultet Sveuilita u Rijeci
Rijeka, Hrvatska
E-adresa: filip.polegubic@gmail.com

SAETAK: Vrijednosti koje je Franjo postavio danas mogu se podijeliti upravo u elemente njegove duhovnosti. Stoga,jedan od vanih afektivnih ciljeva i zadataka ovog rada jest senzibilizirati i aktualizirati one koji ele franjevake vrednote ivjeti svakodnevno, za njih i po njima odgajati te izgraivati
sebe i svijet oko sebe. Radom se nastoji franjevaka duhovnost tj. njezini
elementi promatrati u funkciji odgoja.Jedan od osnovnih naina tog odgoja
jest odgoj primjerom kojeg nam daje sv. Franjo Asiki.Iako je mnogo ostalo
samo kod Franje, poevi od izvornosti do autentinosti, ve je on za svojeg
ivota bio svjestan zahtjevnosti ivljenja po njegovim idealima pa se znao
i prilagodio svojoj brai ak i u Pravilu. Zato e se u radu esto vraati na
izvore, pa prihvatimo i danas tu duhovnost kao onu koja je ostala ouvana
tolikim stoljeima i nastojmo je probuditi svakim danom sve vie. Dakle,
pred nama je put odgoja koji postaje trajni hod ivota.

Kljune rijei: sv. Franjo Asiki, franjevaka duhovnost, odgoj

268

269

ABSTRACT: The values that St. Francis has set, today can be divided into

elements of his spirituality. Therefore, one of the most important affective

objectives and tasks of this final paper is to sensitize and restore those who
want to live every day life the Franciscan values, for those values and by
those values educate and outbild themselves and the world around them.
This final paper seeks to define Franciscan spirituality and its elements in
function of upbringing. One of the main ways of this upbringing is the upbringing given by the example of St. Francis of Assisi. Although lot was
left by St. Francis himself, starting from the origin to the authenticity, even
during his life we was aware of the hardness in living his ideals so he tried
to adjust them to his brothers and the Rule. Therefore in this paper we will
return to the Sources, so that today, we can accept this spirituality as the
one that has been preserved for so many centuries, trying to wake it up day
by day even more. So, in front of us we have a journey of upbringing which
becomes permanent path of our life.

Keywords: St. Francis of Assisi, Franciscan spirituality, upbringing

270

1. UVOD

Ono to ova tema, pa tako i rad koji je pred nama,

donosi jest osvjetljavanje franjevake duhovnosti u njezinoj
odgojnoj funkciji. Problem istraivanja predstavljanedovoljno
osvjeivanje i aktualiziranje elemenata franjevake duhovnosti iz odgojne perspektive.Ovaj problem predstavlja svojevrsnu
novinu, njegova aktualizacija primjenjuje se i primjenjivana je u
praksi, proizlazi iz osobnog interesa i ukljuenosti u franjevaku
obitelj. Ukljuuje suradnju i prijateljstvo s onima koji su ukljueni
u ovaj istraivaki problem i formacijski rad unutar franjevakog
reda.Problem je nakon osam stoljea i danas aktualan(Zelenika:
1988). Rad kao takav nailazi na brojne izazove, primjerice nedostatak konkretne literature koja franjevatvo promatra kroz
pedagoku stvarnost. Takoer, izazov predstavljaju i standardizirani naini citiranja unutar samog znanstvenog rada koji su
esto neusklaeni sa citiranjem tekstova iz Biblije,Franjevakih
izvora i Crkvenih dokumenata. Projektni zadatak jest prikazati kako odreeni element pozivaju na odgoj, kako sam po sebi
odgaja, tj. kako odgaja po i prema franjevakoj duhovnosti.
Pojednostavljeno, rad se moe promatrati i kao izvadak pedagokih, posebno odgojnih funkcija unutar franjevake duhovnosti. Misija i cilj ovoga rada jest prikazati neke od temeljnih
elemenata franjevake duhovnosti u funkciji odgoja. Problem
istraivanja i projektni zadatakodredili su temeljnu hipotezu: Elementi franjevake duhovnosti predstavljaju neizostavan uvjet
suvremenog odgoja u najirem smislu rijei.Rezultati istraivanja predstavljeni su u tri osnovne tematske jedinice, osim uvoda,
zakljuka te izvora i literature. U uvodu su postavljeni problem
istraivanja, projektni zadatak, misija i postavljena temeljna hipoteza. U drugom dijelu naslova O liku i djelu sv. Franje Asikogpredstavlja se povijesni i retrospektivni dio franjevake duhovnosti. Trei dio ima naslov Analiza i ocjena elemenata franjevake
duhovnosti u funkciji odgoja, a predstavlja analitiki dio, jer se
bavi analizom elemenata franjevake duhovnosti unutar odgoja. U etvrtom dijelunaslova Aktualizacija elemenata franjevake
duhovnosti u funkciji odgoja nastoje prethodno analizirane elemente aktualizirati za dananje vrijeme i konkretno praktino
djelovanje, pa ga nazivamo i perspektivnim (Zelenika: 2011).U
posljednjem dijelu tj. zakljuku formulirani su i predstavljeni
najvaniji rezultati istraivanja kojima je dokazana prethodna
hipoteza. Postoji mnogo oblika te aktualizacije, ovdje su samo
neki primjeri pojedinih aktualizacija tih elemenata.Promatrajui
metode, vano je naglasiti kako prevladava deduktivna metoda,
jer upravo na temelju bogate franjevake duhovnosti, primjera iz
271

franjevake prakse i Franjevakih izvora, elementi franjevake

duhovnosti mogu se staviti pod okrilje odgoja.Deskriptivnom
metodom elementi franjevake duhovnosti nastojese ukratko opisati u kontekstu franjevatva, dokse komparativnom
metodom usporeuju elementi franjevake duhovnosti i odgojnu perspektivu i aktualizaciju.Povijesna metodase koristiu
navoenju dogaaja, kronologije, dokaza i sl., a baza za to postajuFranjevaki izvorii srodna literatura (Zelenika: 1988).Metodom analize cjelokupna franjevaka duhovnost ralanjuje se
na njezine elemente koji se izuuju i objanjavaju pojedinano
(Zelenika: 1988). Naposljetku,metodom sinteze svi se sakupljeni elementi objedinjuju dobivajui onu potpunu i cjelovitu sliku
(Zelenika: 1988). Vano je naglasiti kako ovaj rad predstavlja
jedan uistinu kratki presjek i saetak same teme o kojoj se govori, jer je irina franjevake duhovnosti konkretna, ali golema,
kao i njezina primjenjivost.
2. KRATKI PRESJEK LIKA I DJELA SV. FRANJE ASIKOG
2.1. Kontekst vremena i Franjina mladost

Promatrajui drutveno-politike prilike u Franjino

vrijeme, promatra se prelazak sa feudalnog na opinski sustav
u kojem jaa gradski sloj, a ekonomski temelj ine zanatstvo i
trgovina (ovo: 2008).Unutar tog konteksta rodio se i Franjo
Asiki u bogatoj obitelji, sin bogatog trgovca Pietra Bernardonea. Franjo je od svoje najranije mladosti ukljuen u trgovake
poslove, postaje predvodnikom ispraznosti asike mladosti i njihovih lakrdija (elanski: 1246-1247). Kao mladi, mata o ostvarenju ivotnih snova tj. da postane vitez, pa je sa dvadeset
godina starosti bio u ratu izmeu Asiza i Perue (Sirovec: 2007).
Tom prilikom bio je i zatoen u Perui (Legenda trojice drugova:
1241-1247), gdje je mogao vidjeti kojeta i sagledavati svoj ivot unutar svoje elije. ,,Franjina je dua vrlo osjetljiva. Ni jedan
dogaaj ne moe proi a da u njoj ne ostavi trag (Ivonides: 2004,
24).Nakon razoaranja zbog neostvarivosti vlastitih ivotnih
snova o vitetvu, nije se nikada prepustio negativnim osjeajima
i nije dopustio da njegov ivot izgubi svoju egzistencijalnu vrijednost (Bacchin:2006).

razumjeti i slijediti bez duhovne perspektive i vlastite povezanosti s Bogom i osobom Isusa Krista.Jedan od prvihznakova Franjina puta obraenja je u Spoletu, nakon kojeg se vraa u rodni grad
Asiz (Legenda trojice drugova: 1241-1247). ,,Izmijenio se, ali ne
na tijelu, nego u dui. Odustao je od putovanja u Apuliju i nastojao svoju volju usmjeriti prema boanskim stvarima(elanski:
1228-1229, 251). Ubrzo slijedi povijesni susret s gubavcem kojeg Franjo ljubi, a potom i prihvaanje Oca na nebesima i odreknue od zemaljskog oca.Godine 1205. i daljnji ivot odreuje
crkvica sv. Damjana s itavom svojom simbolikom i pozivom: ,,I
dok je suznih oiju promatrao Gospodinov kri, tjelesnim je uima uo kako mu je glas, koji je dolazio s kria, triput rekao: Franjo, poi i popravi mi kuu koja se, kako vidi, rui! (Bonaventura
Banoreijski: 1260-1263, 920). Poetno je popravljao crkvice
u materijalnom smislu, no ubrzo je shvatio kako je potrebno
mijenjati sebe, a onda i Crkvu u duhovnom smislu.Za Franju
evanelje postaje ivot, ono ga vodi, ono ga poziva na prve korake i njega ivi i svjedoi na svakom koraku.Crkvica Porcijunkula, gdje je sve poelo, i zemaljski hod Franjezavrio, za njega i
itavu franjevaku obitelj i danas postaje kolijevka franjevatva,
a milost Porcijunkulskog oprostaveliki dar za itavo ovjeanstvo.
2.3. Franjevaka obitelj

Oko Franje se postepeno okupljaju oni koji ele ivjeti

poput njega. S vremenom, kako je broj brae rastao, Franjo za
njih pie Pravilo koje nakon mnogo redakcija i peripetija, biva
Potvreno, 1223. godine od pape Honorija III.Franji se pridruuje i jedna ena koja eli ivjeti poput njega,a to je sv. Klara Asika
s kojom zapoinjedrugi franjevaki red - klarise. Ubrzo Franjin
uzor ele slijediti i laici koji ive u svjetovnom staleu pa tako
Franjo utemeljuje i trei red, danas poznat kao Franjevaki svjetovni red. Franjo umire, suoblien s Kristom i obiljeen svetim
ranama 3. listopada 1226. godine upravo u blizini Porcijunkule,
gdje je sve zapoelo. Umire okruen braom, gol na tlu, itajui
Ivanovo evanelje o posljednjoj veeri i poznatom reenicom kojom se treba krenuti iz poetka jer dosada nita nije uinjeno.
Na taj nain Franjo odgaja kako odgoj uistinu jest ,,neprekidno
raanje (Martini: 2001, 13, prema S. De Giacinto).

2.2. Franjino traenje i obraenje

Slijedi kratak presjek Franjina traenja i traganja za

vlastitim identitetom, za Bogom. U tom traganju moemo prepoznati kako Bog odgaja, kako vodi i usmjerava te kako srce
odgajanika valja biti otvoreno i spremno na Boje planove i
pothvate. ivot svetog Franje Asikog nemogue je promatrati,
272

273

3. ANALIZA I OCJENA ELEMENATA FRANJEVAKE

DUHOVNOSTI U FUNKCIJI ODGOJA
3.1. Odgoj kao fenomen

Odgoj je proces formiranja i samoformiranjalinosti;

stalna i bitnafunkcija ovjeka (Mali i Mui: 1984) i sloena
drutvena pojava(op: 1980), ije pravo znaenje i efikasnost
dobiva samo s obzirom na cilj kojem tei i koji eli ostvariti (op:
1980 prema Clausse: 1962). ,,Treba napustiti onaj nain odgoja u kojem se iskljuivo kolskim metodama samo prenose sadraji i preuzeti nov nain koji prua iskustvo cjelovitog odgoja,
iskustva koja se mogu doivjeti (Nacionalna sredinjica Frame:
1997, 9). Upravo takvo iskustvo pruaju elementi franjevake
duhovnosti u funkciji odgoja.,,Primjeri privlae. (...) I mnogo je
bolje uzimati primjer iz ivota, najbolje iz odgajanikove blie ili
daljnje okoline, kao npr. ivue uzore vjera, morala i svetosti
(Kunii: 1970, 56). Franjo uistinu jest takav primjer! Franjo
odgaja u slobodi emu svjedoe i njegove rijei prije smrti:Ja
sam svoje uinio, a to vi trebate initi, neka vas o tome poui
Krist!(Bonaventura Banoreijski: 1260-1263, 989). Dakle, svatko mora osobno odgovoriti na Isusov poziv, a Bog svakome daje
da ini jednu jedinstvenu ivotnu misiju, a ta se sloboda oituje
u franjevakoj otvorenosti prema svim ljudima. Ono to je najtemeljnije i kljuno jest da govorei o franjevatvu i svakom aspektu franjevake karizme znai i podrazumijeva nasljedovati Isusa
Krista, primjerom sv. Franje! Dakle, Krist je sredite, a Franjo
put do Krista! ,,Pozvani smo ostati vjerni i aktualni, i to tako da
Franjina karizma nastavi biti znakovitom za dananjeg ovjeka
(teko: 2009, 8).

3.2. Odgoj za dijalog iz franjevake perspektive

Franjo odlazi u Siriju i Maroko (ovo: 2008), noondje ne
dovruje svoj cilj niti sultanovo obraenje, niti mir izmeu
krana i muslimana, kao ni eljeno i oekivano muenitvo, ni razumijevanje za kriarski pohod bez oruja (Rotzetter:
2003).,,On se odrie svake sile i u Gospodinovu kriu prepoznaje ljubav za sve ljude (ovo: 2008, 88).Franjo i Sultan ulaze
u interakciju, uspostavljaju komunikaciju, ostvaruju suradnju,
ue jedan od drugog, a u svemu obogauju svoju linost, svoj
ivot, to jest osobina interakcijsko-komunikacijskog aspekta
odgoja (Bratani: 1991).Stoga su danas upravo franjevci nositelji svjedoanstva vjere u Svetoj Zemlji. Nastavljajui tu Franjinu
inicijativu, Asiz je postao mjesto susreta, dijaloga, molitve svih
274

religija, to je bio veliki san pape Ivana Pavla II. kojeg je ostvario
27. listopada 1986. godine (Franjevaki institut za kulturu mira:
2013). Glavni rabin idovske vjerske zajednice Kotel Da-Don
govori: ,,Po svojoj duhovnosti i svjetonazorima bio je idovima
i idovskoj misli puno blii od crkvenih velikodostojnika onog
vremena, ali i danas, te da su Mala braa red koji je idovskom
poimanju svijeta i ivota najblii od svih ostalih crkvenih redova
(Da-Don: 2009, 16).U tome se otkrivada sv. Franjo Asiki odgaja
kako tada na Istoku, tako i danas po cijelom svijetu.
3.3. Odgoj za zajednitvo iz franjevake perspektive

,,Uvjeren da je samo jedan zajedniki Otac, onaj na

nebu, da je samo jedan Uitelj, Isus Krist, a da smo svi mi braa,
Franjo se samopredstavlja kao brat i prihvaa sve kao brau i sestre bez razlike (ovo: 2008, 69). Iz franjevakog bratstva pojam bratstva se iri na sve krtenike, sutjelesnike i susljedbenike
Isusa Krista, zatim na bratstvo ljudske obitelji, zajednitvo svih
ljudi, do jednog univerzalnog bratstva od jednog Stvoritelja i
Oca (ovo: 2008).Termin ,,univerzalno preobraava se u jedan
novi kranski izraz, izraz povezanosti i blizine, a ne neke daleke
(ne)stvarnosti.,,Kao to je Rije postala ovjetvo da bi vratila
dar boanskoga ivota svim ljudima, tako se sveti Franjo uinio
bratstvom da bi vratio svakom stvorenju ljubav Bojeg oinstva i
radost mnoge brae (Brki: 2011, 30). Za Franju su braa dar
Boji! Bratstvo i poniznost otkrivamo i u samom cjelovitom nazivu franjevakog reda, a to jeRed manje brae.Dokaz Franjina
odnosa s braomnalazimo uPrvom ivotopisu sv. Franje: ,,O kolikim su arom ljubavi plamtjeli novi Kristovi uenici! Kolika je bila
njihova ljubav prema svetom zajednitvu! A kad bi se negdje sastali ili bi se prema obiaju negdje susreli, bljesnuo bi izraz poput
strelice. Ta je zajednica bila pravo rasadite ljubavi (elanski:
1228-1229, 268). Moda nas ta bratska atmosfera i odnos moe
podsjetiti na prijateljstvo, no izmeu bratstva i prijateljstva postoji jedna temeljna razlika. Ona se sastoji u tome to prijatelje
izabiremo sami, a brau nam je Bog darovao (Nacionalno vijee
Franjevake mladei: 2013). U XI. poglavlju Nepotvrenog pravila
Franjo na temelju Novozavjetnog teksta (usp. 2 Tim 2, 14) poziva
,,neka se sva braa uvaju da koga ne kleveu i da se ne prepiru
(Asiki: 1210-1221, 167). Ljubav takoer podrazumijeva bratsku
opomenu i poziv na to revniji i izvorniji evaneoski ivot, to
Franjo itekako zna initi. Otkrivena je sutina bratstva, a to je
ljubav!

275

3.4. Odgoj za altruizam iz franjevake perspektive

Bitna odlika franjevake duhovnosti i Franjina odgoja

je nesebina ljubav prema svima, a posebice prema siromanima,
odbaenima, malenima, gubavcima. Franjino se ,,srce rastapalo
od ljubavi prema siromasima; kojima nije mogao pruiti ruku,
iskazivao je osjeaje (elanski:1246-1247, 738). Altruizam podrazumijeva nesebinost u miljenju i djelovanju, tj. djelovanje za
drugoga i spremnost za podreivanje vlastitog interesa u korist
drugome (Vuji i sur: 2005).Jedna od prvih Franjinih unutarnjih
promjena i susreta s Gospodinom bio je susret s najizoliranijom
i najodbaenijom skupinom ljudi, a to su gubavci. Oni ive izvan
zidina grada Asiza, izvan periferija, to daje jasnu predodbu o
njihovom mjestu u drutvu. Franjo u poetku izbjegava gubavca
te zazire od njega sve dok ga ne poljubi i priblii mu se, tako
krei obiaje ondanjeg drutva. Poljubac gubavcu predstavlja ,,Franjin ulazak u bolni proces metanoje, osobnog obraenja
koje e trajati cijeli njegov ivot (Ani: 2009, 16). Tim poljubcem Franjo je skinuo gubu sa svoga srca, a gubavcu skinuo stigmu kojom je bio odbaen od drutva (Knezovi: 2013). Franjo
je sposoban i eli uiti od gubavaca i siromanih, ime dokazuje
svoje ovjekoljublje. U gubavcu Franjo nalazi Krista, siromanog
i odbaenog od svog naroda, pa im je Franjo radi Boga svima najmarljivije sluio (elanski: 1228-1229). Ovdje se pronalazi altruistiko ponaanje za koje nas Franjo odgaja; rtvovati svoje
strahove, obzire kako bi se susreo s drugim od kojeg za uzvrat ne
trebam dobitinikakvu zahvalu. Franjo ne strepi pred gubom jer
njegova ljubav, koja je prije bila zatomljena svjetovnou, sada
rui sve barijere i predrasude.
3.5. Odgoj za poniznost iz franjevake perspektive

Poniznost je zasigurno jedna od temeljnih vrijednosti

sv. Franje Asikog, jer Franjo sve to ini, ini u i iz poniznosti. Kadase spominje i razmatra Franjinu poniznost ne moe se
odvojiti od njezinih srodnih vrijednosti poput malenosti,skromnosti, poslunosti, jednostavnosti i siromatva. Poniznost je
suprotnost oholosti, a ponizan sluga Boji jest onaj ,,koji se ne
uznosi vie zbog dobra koje Bog po njemu govori ili ini, nego
zbog dobra to ga govori i ini po nekom drugome, napominje
Franjo u svojoj sedamnaestoj Opomeni (Asiki: ?, 202).Upravo
su poslunost, siromatvo i istoa tri redovnika zavjeta koja
polau franjevci. Unato vlastitosti osobnih prohtjeva i volje,
vlastitih elja i enji, braa trebaju znati kako je poslunost
provincijalnom ministru, redovnikim poglavarima, papi i Crkvi
iznad njihovih nastojanja. Savrena poslunost ne predstavlja
276

krutu radikalnu manipulaciju! Govorei o savrenoj poslunosti Franjo u svojim Opomenama (trea opomena) govori neka
brat ,,ono svoje dragovoljno posveti Bogu; ono pak to poglavar
zapovijeda neka nastoji djelom izvriti. To je naime poslunost u
ljubavi (usp. 1 Pt 1, 22), jer je po volji Bogu i blinjemu (Asiki:
?, 198).Franjo misli i na poslunost protivno savjesti, a o tome
govori kako ona ne podrazumijeva otputanje iz Reda, a ako podrazumijeva i progonstvo, onda je in prviradi polaganja svoga
ivota za svoju brau. Siromatvo za franjevatvo predstavlja
povlasticu u odnosu na druge vrednote, to se oituje u Franjinom ivotu sa i meu siromanima (Rotzetter i Matura: 1984),
brizi za siromane, nainom ivota franjevaca i bezvlasnitvu i
duhovnom siromatvu.
3.6. Odgoj za djelovanje iz franjevake perspektive

Franjo rad poima kao milost koju sa zahvalnou treba

primiti i vriti, a govorei o radu misli na manualni rad, a ne na
rad intelektualaca i knjievnika (Rotzetter i Matura: 1984). Fra
Bernard Beski u Knjigama pohvala blaenog Franjesvjedoi kako
Franjo eli da braa budu posveena bilo molitvi bilo kakvom korisnu poslu te da se klone lijenosti (Beski: 1260-1263) Meutim,
govoreiunutar ovog elementa, vie emo se osvrnuti na rad u
smislu konkretnog djelovanja i akcije. Za Franju je karakteristian dinamizam koji se oituje u zamahu, ponesenosti, oduevljenju, hitnji i zanosu (Rotzetter i Matura: 1984).Iz prethodne
injenice nastupa i akcijsko djelovanje koje podrazumijeva pastoralni rad i svjedoenje Evanelja u svijetu. Na taj nain samostani postaju svijet, ali tako da nisu od svijeta (Rotzetter: 2003)
kao i ovjek kranin, na to ga poziva Isus u svojem evanelju.
Franjo redovito brau alje u svijet, na razliite dijelove kontinenta, nastojei proiriti poruku i svjedoanstvo vjere i evanelja. Takva evangelizacija poela je kapitulom 1217. godine, a na
taj nain rodila se ideja o nastajanju provincija koje su dale elastinost i dinamiku Franjevakom redu (Ivonides: 2004). S jedne
strane Franjo odgaja za akciju i konkreno navjetanje, a s druge
strane poziva na molitvu i kontemplaciju Franjo je zato esto
shvaen upravo kao ovjek akcije i kontemplacije, a te dvije sfere
meusobno su isprepletene i nadopunjuju se.
3.7. Odgoj za radost iz franjevake perspektive

Prepoznatljivost sv. Franje i franjevake duhovnosti

danas zasigurno jest radost, to treba biti i osnovna karakteristika svakog kranina. Sv. Franjo tvrdi kako je ,,najuspjeniji
lijek protiv tisue neprijateljevih zasjeda i lukavtina duhovna
277

radost (elanski: 1246-1247, 759). Radost se oituje u

svim aspektima njegova ivota, a prisutna je u razliitim
oblicima. Ta je radostljudska, jer Franjo uiva u pjesmama, prijateljstvu s ljudima, njenosti prema ivotinjama
i sl., ali iz te ljudskosti ona prelazi i u duhovnu radost jer
je radost koju osjea stepenica da se priblii Bogu, da se
s njime oduevi, da ga slavi i da mu zahvaljuje (Abrus:
1978). Franjina je radost nadnaravna i ne zna za krize i
kolebanja, osobna je i puna elje da se dariva svim ljudima
(Abrus: 1978). Radosna je jer se dijeli, iri ikao svjetlost
prelazi s jednog kraja na drugi. Jedan od protivnika radosti jest i mrzovolja koje se treba kloniti, a kada doe utei se
Bogu u molitvi dok se ne vrati radost duha, jer turobnost
u srcu, ukoliko se zadri, stvara trajnu umalost (elanski:
1246-1247). U Ogledalu savrenstva susreemo se s Franjom koji ak i smrt naziva svojom sestricom i veseli se jer
e uskoro biti zdruen i sjedinjen sa svojim Gospodinom
(Sabatier: 1318). U njegovom ivotu bilo je mnogih koji
ga nisu razumijeli, poevi od njegove brae, a ljudi su ga
esto nazivali ludom. Franjo prolazi ulicama i pjeva, isprebijan svjedoi kako je Glasnik Velikoga Kralja, uzima
dvije granice i svira violinu, veseli se s pticama i svjedoi
radost. Franjo je radostan i u mistici koja je time doivljena kao nadnaravna radost. Jer radost pred smrt, radost s
ranama, radost u Grecciu, radost u nonim umama, nije
ljudska (Abrus:1978).
3.8. Odgoj za mirotvorstvoiz franjevake perspektive

Odgoj za mirotvorstvo veoma je povezan s odgojem za

dijalog, jer ,,mir se postie i uvruje dijalogom (Abrus: 1978,
119). Franjo Asiki postaje primjerom i uzorom mirotvorstva
Franjo nikad ne napada, ne organizira prosvjede, ne skuplja peticije protiv razliitih ondanjih crkvenih i svjetovnih postupaka.
ivi iz ljubavi, oprata, pomiruje, bori se protiv oruja i rata, mir
doivljava kao Boji dar, a sve u duhu mirotvorstva svjedoei
svojim ivotom (ovo: 2008). Nadahnjujui se na blaenstvima iz Matejeva evanelja (Mt 5, 9), Franjo u svojoj 15. Opomeniopominjeda su istinski mirotvorci ,,oni koji u svemu to trpe
u ovom svijetu sauvaju mir u dui i tijelu zbog ljubavi prema
Gospodinu naemu Isusu Kristu (Asiki: ?, 202).Franjo ui da
mir treba prvo pronai, imati i ivjeti u sebi, a tek onda druge
poticati na mir (Rotzetter i Matura: 1984).Franjino mirotvorstvo oituje se u traenju duhovnih uvjetakoji e svakome postati
duhovni poticaj da se samostalno opredijeli u korist mira i sloge
(ovo: 2008). To je sr Franjina odgoja za mirotvorstvo!
278

3.9. Odgoj za ekologiju iz franjevake perspektive

Govoriti o ekologiji, prije svega znai govoriti o Franjinom univerzalnom bratstvu i njegovom poimanju i skrbi za
sve stvoreno. Franjo tako Sunce i Mjesec, oganj i vjetar, cvrka i
fazana,naziva svojom braom, sestrama ptice, a smrt naziva sestricom. On u svemu stvorenom vidi Stvoritelja. Prolazei putem,
Franjo razmatra ljubav prema crviima, sebe usporeuje s njima
i stavlja ih na sigurno mjesto kako ih ne bi satrla noga prolaznika (elanski: 1228-1229). Franjo u prirodi ne uiva radi sebe,
to dokazuje i u svojoj Pjesmi stvorovakojom hvali i zahvaljuje
upravo Bogu na svim stvorenjima koje je stvorio (Abrus: 1978).
Naalost, ovdje se esto Franjo iznakae, jer ostaje prikazan iskljuivo kao sluatelj milozvunog ptijeg pjeva, okruen ivotinjama, a takvim prikazima ,,izmakne im, tako rei, itavo krilo
zgrade, i to ono glavno krilo (Abrus:1978: 76).Godine 1979.
papa Ivan Pavao II. sv. Franju proglaava zatitnikom ekologa,
a Franjo ostaje najbolji primjer pravog i punog potivanja integriteta svega stvorenoga i mira sa svim biima (Banec: 2008).
3.10. Odgoj za duhovnu dimenziju ovjeka iz
franjevake perspektive

Svi protekli elementi franjevake duhovnosti bogati

su za razmatranje sami po sebi. Meutim, duhovna dimenzija
ovjeka i sve to ona ukljuuje (unutar franjevake perspektive)
zasigurno predstavlja jednu duboku, iroku i opsenu duhovnu
stvarnost koju je ivio sv. Franjo. Naalost, ovdje e ona biti predstavljena poput svih ostalih elemenata, tek u kratkoj analizi i dodatkom odgojne funkcije. Moe se uvidjeti da je svaki element
franjevake duhovnosti neraskidiv i nemogue shvaen bez Boga
i Franjina poimanja Boga i itave duhovne stvarnosti. Isus Krist
jest sredinji pojam Franjina ivota, od poetka do svretka; od
jaslica do kalvarije i uskrsnua. Franjo se toliko suobliuje s Kristom da postaje drugi Krist. Nije li to ve jedan vrlo konkretan
i jasan opis itavog njegova bia? Franjo je neodvojiv od Crkve,
on je izuzetno Crkven do najizvornijeg i najponiznijeg mogueg
oblika. Svoj Red daje pod okrilje Crkve, od pape trai potvrdu
Pravila, od kardinala i biskupa zatitu, a sveenicima iskazuje posebno potovanje. Franjo u svojim Opomenamapoziva na
potivanje i ne preziranje sveenika, jer unato njihovim grijesima, po njihovim rukama Isus Krist dolazi u svakoj Euharistiji
svakome ovjeku (Asiki: ?, 198). U XIX. poglavlju Nepotvrenog
pravilaFranjo poziva brau da ive katoliki, a ukoliko, koji od
brae, rijeju ili djelom od toga zabludi i ne popravi se neka se
posve izagna iz bratstva (Asiki: 1210-1221). Daje jasan program
279

tko se nalazi iznad njegova Reda, ali ne u onom krutom hijerarhijskom smislu, ve voen istinom kako je Krist utemeljio i
vodi Crkvu. Franjo je na vie naina i vie puta mogao ustati
protiv Crkve koja je tada imala brojnih problema i upitnih situacija; mogao se vie puta odvojiti od nje, kada je ve znao da je
njegov put odreen. Meutim, to Franjo radi ostaje i svjedoi
vlastitim primjerom, poevi prvo mijenjati sama sebe. eli
li siromanu Crkvu, sam budi njezin siromaan vjernik! Govoriti o odgoju, govoriti o samoodgoju i itavo vrijeme o odgoju
primjerom, kakav drugi odgovor ovjek moe dati? Otkrivamo
Franjinu duboku poniznost i vjeru, koja je jaa od svake sumnje i
svake oholosti. Franjo otkriva Boga koji se daruje, a franjevaka
se mistika i kontemplacija usmjerava na Boje samodarivanje, na
objavu njegove dobrote u povijesti (Rotzetter i Matura: 1984).
Franjo je osoba duboke kontemplacije. Tome je dokaz potpuno
sjedinjenje s Raspetim 1224. godine na La Verni gdje mu se ukazuje Raspeti u obliku serafa i uresuje ga svetim ranama.
4. AKTUALIZACIJA ELEMENATA FRANJEVAKE
DUHOVNOSTI U FUNKCIJI ODGOJA
4.1. Aktualizacija franjevakog odgoja za dijalog Dekalog franjevakog dijaloga

Dekalog franjevakog dijaloga saima pojedine karakteristike i izvore franjevakog dijaloga po uzoru na deset zapovijedi u jednu cjelinu koja se treba primijeniti u dijalogu s drugim
religijama (Rotzetter: 2003), ali i u onom opem franjevakom
poimanju dijaloga. Pedagoko opravdanje(1.) dijaloga iz molitvene dinamikeotkriva se u samoj kranskoj pedagogiji, gdje
,,Drugi vatikanski koncil nabraja razna nadnaravna odgojna
pomagala, kao liturgiju, katehezu, sakramentalni ivot i sl., ali
tei da se nadnaravni i naravni odgoj harmoniki i zajedno odvijaju (Kunii: 1970, 54, prema EC 4; 7). (2.)Biti podloan svim
stvorenjima podrazumjeva franjevako poimanje poniznosti i
podlonosti Bojoj ljubavi (Rotzetter: 2003). (3.)Budi to jesi
se aktualizira na nainda u susretu sa dvije ili vie osoba ,,nisu
samo bitni mjesto susreta, funkcija koja se obnaa, nego prije
svega ono to ovjek jest i kako se daje (Rotzetter: 2003, 16).
(4.)Usred njihpodrazumijeva da ukolikose eli razumijeti nekoga,
pomoi i uspostaviti dijalog trebamu se pribliiti. (5.)Poduzeti
inicijativu predstavljaakciju, djelovanje i inicijativnosti zapoinjanje dijaloga te poticanje sebe i drugih. (6.)Imati povjerenja u
druge podrazumijevauspostavu opeg i meureligijskog dijaloga.
280

U pedagokoj profesiji povjerenje nalazi svoje kljuno mjesto

ono predstavlja,,kamen temeljac svakog istinskog, pravog, humanog meuljudskog odnosa (Bratani: 1991, 49).(7.)Djelovati
ivotom i rijejujedna je sveukupna franjevaka slika duhovnostibiti ovjek akcije i kontemplacije, rijei i ivog primjera. (8.)Raditi
zajednikimoe se promatrati uprocesu integrativnog uenja, gdje
uenici i nastavnik zajedniki (dijalogom), pokuavaju neto uiniti, prakticirati, raditi, aktivirajui pritom to vie osjetila (Buljubai-Kuzmanovi: 2007). Takoer, koritenje oblika grupnog i
timskog rada u didaktikoj praksi neto je to ide u prilog odgoju
za dijalog. (9.)Radije razumjeti nego biti shvaen dio je Dekaloga
koji proizlazi iz Franjine poniznosti te velike ljubavi i potivanja
prema drugima. Franjo tim moe postati primjer brojnim savjetodavcima dananjeg doba, svima onima koji mogu pomoi
ljudima da rijee svoje ivotne probleme, no preduvijet istoga je
razumijevanje njegovih potreba.(10.)Kao orue mirapodrazumijeva Franjino mirotvorstvo, a taj mir sprjeava buku, konflikte,
nedisciplinu, ili druge barijere u suradnji kojemogu ugroziti i mir
i dijalog.Sumirano, odgoj za dijalog predstavlja jedan veliki izazov u dananje vrijeme, ponajvie zbog manjka komunikacije.
Stoga, neka primjer sv. Franje bude poticaj na dijalog, a dekalog
franjevakog dijaloga bude potporanj u njegovoj aktualizaciji.
4.2. Aktualizacija franjevakog odgoja za zajednitvo
bratstvo Franjevake mladei

Bratski ivot je temeljna karakteristika franjevake

karizme i najsnanije sredstvo kojim se ostvaruje franjevaki
poziv (Brki: 2011). Aktualizacija bratstva oituje se u ivotu
po Pravilukojeg opsluuje Red manje brae, sestre klarise i Franjevaki svjetovni red.Ovoga puta emo se zadrati na franjevakoj svjetovnoj duhovnosti,preciznije na Franjevakoj mladei,
koja kao takva ini pomladak Franjevakog svjetovnog reda, a
time i itave franjevake obitelji. AktualizacijaFranjinog odgoja
za bratstvo otkriva se u samom nazivu prve formativne etape
u formaciji novih lanova Franjevake mladei koja se naziva
razdobljem upoznavanja s bratstvom (Nacionalno vijee Franjevake mladei, 2013). U zajednitvu s mladima vaan je odgojni aspekt zajednitva, jer on odgaja za suivot brae i sestara
s njihovim meusobnim razliitostima, prihvaanje konflikata,
put ostvarivanja istinskog zajednitva koje ivi od ljubavi Boje, ivljenje i svjedoenje vjere, osjeaj zajednitva, zajednitvo
s odbaenima, siromanima i nevoljnima, zajednitvo s Crkvom,
meugeneracijski dijalog i sl. (Nacionalna sredinjice Frame,
1997). Konkretizacija odgoja za bratstvo se oituje u redovitim
281

tjednim susretima Franjevake mladei i redovitim mjesenim

skuptinama Franjevakog svjetovnog reda, svakodnevnom
druenju i susretu, razgovorima, susretu s novim lanovima kroz
formativne etape, razliitim humanitarnim i drugim akcijama,
sektorima prema podrujima interesa, rjeavanju konflikata,
molitvama, razliitim dogaajima i dr. gdje na zajedniki nain
ostvaruje ono na to su pozvani i kao pojedinci i kao bratstvo.
Kranska dimenzija meusobne povezanosti ljudi i Isusa Krista
oituje se i u Drugoj poslanici Korinanima, gdje se ljudi usporeuju s udovima koje ini jedno tijelo u Isusu Kristu (2 Kor 12, 12).
Upravo je to slika odgoja za zajednitvo; svatko od nas jedan je
ud, svatko sa svojim karakteristikama, pozivom, poslanjem i jedinstvenou, inei tako zajedno jedno mistino tijelo.
4.3. Aktualizacija franjevakog odgoja za altruizam
gubavci danas

Dananja pedagoka praksa treba se upravo povesti za

tim elementom franjevake duhovnosti i osvijestiti kako odgojna i socijalna perspektiva zajedno egzistirajui proimaju. esto
se susreemo s razliitim oblicima marginaliziranih skupina
ljudi, od onih opedrutvenih, do onih vezanih za neki posebni
drutveni sustav. U tom kontekstu nailazi se na skupine poput:
beskunika, nezaposlenih, bolesnih, siromanih, nezbrinutih,
izgubljenih, zalutalih, izoliranih, osoba s razliitim oblicima
tekoa, umirovljenika, nacionalnih i drugih manjina, ovisnika, zlostavljanih, potlaenih i odbaenih, razliitih obitelji i sl.
Svaka od tih skupina ima svoje specifinosti, a svaki ovjek te
skupine individualac je sa svojom vlastitom ivotnom priom.
Pedagoka praksa stoga treba izai iz uniformiranih kolskih okvira i jo vie se okrenuti svojoj socijalnoj sastavnici, odgoju za
osobe s posebnim potrebama i svim drugim prethodno navedenim skupinama ljudi. ,,Najvee bolesti dananjice nisu depresije,
kardiovaskularne bolesti i ine druge, nego upravo odbaenost,
neeljenost i naputenost od svoje djece, od svoje zajednice,
drutva (Lovri: 2008, 26). Jednu takvu skupinu, a to su beskunici prepoznao je i Franjevaki svjetovni red Mjesnog bratstva Trsat koji od 2007. godine uspjeno skrbi o beskunicima, njihovu smjetaju i resocijalizaciji unutar Prihvatilita za beskunike
,,Rue sv. Franjeu Rijeci. Takoer, istoimeno bratstvo pokrenulo
je i vodi prvi hrvatski asopis za beskunike i srodne drutvene
temeUline svjetiljke. Projekt Socijalne samoposluge upravo se isto
tako iznjedrio iz istoimenog bratstva, a danas je u Rijeci pod vodstvom Primorsko-istraskog podrunog bratstva Franjevakog
svjetovnog reda, te se iri po Hrvatskoj. Na taj nain se svjedoi
282

aktualni franjevaki odgoj za altruizam.U svojoj apostolskoj pobudnici Evangelii gaudium Radost evanelja, Papa Franjo nas
potie: ,,Treba bez okolianja rei da postoji neraskidiva veza
izmeu nae vjere i siromanih. Nikada ih ne ostavimo same!
(Papa Franjo: 2014, 42)
4.4. Aktualizacija franjevakog odgoja za poniznost pedagogija kao sluenje

Promatrajui franjevaku perspektivu odgoja, ona se

moestaviti u kategoriju subjektivistike pedagogije.Zasigurno
odgaja za duhovne vrijednosti, za cjelovitost, usmjerena je na
ovjeka i na njegov rast i razvoj, cjeloivotno uenje, komunicira
i uspostavlja dijalog, stavlja odgajanika i odgajatelja u ravnoteu
(ak i ispod nje). Zastat emo na upravo toj ravnotei izmeu
odgajatelja i odgajanika. Pokuat e se promatrati pedagogiju kao
sluenje upravo u tom segmentu. Danas se esto govori o kompetencijskim standardima i profilima, a standardi nisu zaobili
niti pedagogiju. Tim kompetencijama nastojat e se staviti jednu
nadreenu kompetenciju, tj. vrijednost, a to je ljubav sluenjem.
Rekao je papa Pio XII. kako se odgajateljev nastup mora raati iz
ljubavi, treba biti proet ljubavlju i podravan ljubavlju (Kunii:
1970). Takva ljubav jest pronicava, potie, poziva na povjerenje,
oponaanje, posluh, rast i usavravanje odgajanika, a odgajatelj
je prijatelj, savjetnik i ponajvie otac odgajaniku (Kunii, 1970).
Ukoliko se stavi s odgajanikom u odnos ministra posluitelja, onda e on za odgajatelja biti prijatelj, brat. Ukoliko je netko
spreman biti odagajatelj, ali i istovremeno odgajanik koji e znati
i biti spreman uiti od odgajanika, otvoren je put za pedagogiju
kao sluenje. Franjo je bio takav odgajatelj! Prije svega izuzetno
duhovan, moralan, ivi i izvoran primjer i svjedok Krista, spreman rasti i razvijati se, spreman sebe poniziti do razine crva! No,
pedagogija je sluenje prvenstveno kada shvati kako je Bog onaj
koji odgaja! ,,Bog je meu nama. On je odgajao svakoga od nas i
sve nas. On nastavlja odgajati: odgoj nije nae, nego njegovo djelo. Uimo od njega, slijedimo ga, pouzdajmo se u njega, a on neka
nas vodi i upravlja (Martini: 2001, 10). Krist jest Vrhovni odgajatelj, pravi je otac, a time i odgajatelj (Kunii: 1970), Franjo je
to prepoznao do razine potpunog suoblienja na La Verni, kada
mu je Gospodin podario svete rane tj. stigme.Promatrajui pedagoku praksu, zadrimo se ukratko na koli. Odlazak pedagogu u
naim kolamaponekad predstavlja svojevrsno gaenje poara,
najee uzrokovano nekim neprihvatljivim i problemskim
ponaanjem od strane uenika. Nerijetko, pedagog tako postaje netko dalek, onaj tko vri nadzor ili popravlja neto od ega
283

mnogi namjerno ili nenamjerno odustaju. Meutim, u ovakvim

situacijama moda se najbolje moe vjebati profesija pedagoga
kao slube, a ne funkcije. Kada se pedagog postavi u ravnoteu
sa odgajanikom, odgajanik e shvatiti kako pred njim nije netko kome mora polagati raune, ve netko s kim te iste raune
moe adekvatnije podmiriti, pritom prevenirati budue tekoe
i vjebati samostalnost koja nikada nije potpuna jer su ljudi
drutvena bia.
4.5. Aktualizacija franjevakog odgoja za djelovanje nova evangelizacija

Da se raditi i djelovati u duhu sv. Franje moe i u svjetovnom staleu svjedoi Franjevaki svjetovni red. U lanku
15, stavka 2 Generalnih konstitucija Franjevakog svjetovnog reda
stoji kako je rad i materijalna dobra kojim se brinu svjetovni franjevci za svoju obitelj upravo svjedoanstvo ivota po evaneoskom siromatvu (Pravilo i Generalne konstitucije Franjevakog svjetovnog reda: 2008). Aktualizacija odgoja za djelovanje
oituje se u itavoj franjevakoj obitelji; u brojnim projektima,
djelovanju i institucijama, brizi za potrebite i siromane, brizi za
odgoj i obrazovanje, pastoralnom radu s mladima, franjevakim
pukim misijama, razliitim inicijativama pa sve do svakodnevnog konkretnog ivog svjedoanstva vlastitim primjerom. Primjer te aktualizacije izvornog Franjinog nauma pruaju i Franjevake Puke Misije koje provode i franjevci Hrvatske franjevake
provincije sv. irila i Metodau zajednitvu s braom i sestrama iz
Franjevake obitelji (Kua susreta Tabor: 2014). Osnovni cilj je
da Radosna vijest dotakne sva srca i itav puk unutar razliitog
ivotnog okruenja od obitelji, kole, posla, razliitih institucija do trgova i ulica (Kua susreta Tabor: 2014)Dakle, primjerise
nalaze u praksi, oni trebajupoticati ljude da se poduzme inicijativa i da budu usred onih prema kojima i skojima djeluju, kako
kae i dekalog franjevakog dijaloga.Pedagoka praksa tako sve
vie treba izlaziti izvan zatvorenih zidova i shvatiti kako je odgoj
cjeloviti fenomen koji ukljuuje suivot sa svojim odgajanicima.
Na taj nain moda se probudi jo vea svijest kako je pedagogija, a time i odgoj kontinuiran proces i kako nije ogranien na
institucionalno radno vrijeme, jer ivot odgajanika postoji, raste
i razvija se iz dana u dan.

284

4.6. Aktualizacija franjevakog odgoja za radost

Iz prijanje reenog se uoava sveprisutna Franjina

radost. Ona je do te mjere jednostavna da danas izaziva ok i
nevjericu. Za radost ne postoji neki recept, jer ona, kao i mnoge
vrijednosti, dolazi iznutra. Moda je najbolji nain istinske radosti za sve ljude, posebice krane, da se prepuste Bogu i njegovu
vodstvu. Na taj nain e se znati to je pravi put i kao takvog e
se prihvatiti i moi radosno ivjeti, znajui da sutra Bog ima neto novo za nas, makar to bio i kri. Upravo se ,,iz kria, iz svog
probodenog boka Gospodin predao nama kao izvor vode ive.
Ne dopustimo da nam se ukrade nada! (Papa Franjo: 2014, 73).
Najbolja aktualizacija radosti jest da u svakom djelovanju, tako i
onom odgojnom ovjek bude optimistian i radostan, jer radostan ovjek eli graditi, povezivati se, poklanjati, davati, izraavati, pouzdavati, voljeti (Abeln i Kner: 2003). Kako se radost dijeli, nadovezauje se odgoj za dijalog te u susretu s drugima nositi
radost: ,,Prireivati drugima radost vano je upravo u dananje
vrijeme kada mnogi pate od zastraujueg nedostatka iskrenog
pristupa i otvorenog razgovora s drugima, kada je deficit susreta toliko velik (Abeln i Kner: 2003, 22).U odgojnom rastu i
radu, Franjo daje veliki primjer u poimanju savrenog veselja.
Kada smo mrzovoljni, kada smo u pravu, a drugi nas omalovaavaju, kada nas netko ak i progoni, izbaci, kada nam ne uzvrati
radost i tada treba biti radostan! To je najvea, ali ujedno i najtea aktualizacija franjevake radosti!
4.7. Aktualizacija franjevakog odgoja za mirotvorstvo

Govorei o kulturi mira J. A. Merino navodi kako

Franjo i franjevaki duh mogu pridonijeti stvaranju mirotvornijeg, integriranog i bratskog svijeta pomou nekoliko principa:
1.)prepoznavanje dostojanstva drugih kao sliku Boju, drugi su
subjekti,2.) ovjek kao drutveno bie, stvoren na sliku Trojstvenog misterija, 3.) tenja za besplatnu ljubav, bez raunice,4.)
ovjek kaohomo viator (putnik) koji ivi u vremenu, ali tei
vjenosti,5.)prihvaanjeovjekova ogranienja i negativnosti, a
Boga kaoideala, apsoluta 6)pozitivna komunikacija iradost (Merino: 1999). U ovoj aktualizaciji kulture mira moe se upoznati
kako su elementi franjevake duhovnosti meusobno isprepleteni i kako ukljuuju jedni druge.Pedagoka praksa primjer odgoja
za mirotvorstvo moe ostvariti u nenasilnom konstruktivnom
rjeavanju sukoba.Njime e svakisudionik brinuti o svojim eljama i potrebama, ali i o eljama i potrebamadruge strane (Milain, Vrani i Buljubai- Kuzmanovi: 2009).Naalost, uestaliji nain reagiranja na situaciju sukoba jepovlaenje ili agresija,
285

to sukob ne dovodi do njegova razrjeenja, ve do potiskivanja (Milain, Vrani i Buljubai- Kuzmanovi: 2009).No, mirotvorstvo nije bijeg i izbjegavanje, ve upravo tvorenje mira u sebi
i oko sebe. Pedagogija treba prepoznati ulogu mirotvorstva u
mirnom rjeavanju sukoba, nenasilju, neprestanom odgajateljevom radu na postizanju unutarnjeg vlastitog mira, mira meu i u
drugima, pomirenju izmeu sebe i drugih te drugih meusobno,
opratanju, povjerenju i dijalogu te na uzvraanju mira na nemir
i mir.
4.8. Aktualizacija franjevakog odgoja za ekologiju

Danas se o ekologiji esto govori, a brojni problemi

ovjeanstva promatraju se kao uzrokom ekoloke krize koju svi
trebamo odgovorno rjeavati. Godine 1999. provedeno je jedno
od prvih socioreligijskih istraivanja meuslubenicima Crkve
nakon 1990. i to meu franjevcima i franjevkama franjevakih
provincija Hrvatske iBosne i Hercegovine(Duvnjak: 1999). Na
pitanje o odnosu prema ekolokim problemima veina ispitanika pokazuje visoku ekoloku svijest i u potpunosti se slae s
tvrdnjom da je ekologija, odnosno ouvanjeokolia, od presudne
vanosti za ovjekov opstanak. Poetkom 20. stoljea razliite
su se izvankolske organizacijepoele baviti ouvanjem prirodne
okoline, a aktivizam se proirio i na kole posljednjih 70-ih godina (Uzelac: 1990). Svakako da su ekoloke grupe, udruenja,
recikliranje, ekoloki proizvodi, akcije ienja velika aktualizacija odgoja za ekologiju koju svakako treba njegovati i nastaviti
razvijati. Danas esto ekologija biva predmetom odriva razvoja, a ekoloki odgoj postepeno zauzima svoje mjesto. Ono to bi
svakako trebalo aktualizirati u ekolokom odgojujest osvijestiti kako sve stvoreno ima i svog Stvoritelja. Kako odriv razvoj
nikada nije odriv, niti bi to ikada bio da ga Bog kao takvog nije
odrao. To postaje franjevaki peat ekolokog odgoja! To postaje kranski peat ekolokog odgoja! Otii u prirodu sa eljom za
njezinim ouvanjem i pronalaskom mira je korisno, ali nadasve
ispunjavajue. Uz puninu, prepoznavanje brata i sestre i zajednikog Oca koji sve to daruje daje potpuni smisao ekolokom i
svakom drugom odgoju.
Aktualizacija franjevakog odgoja za
duhovnu dimenziju ovjeka
Unutar ranije spomenutog istraivanja koje se provelo
meu franjevkama i franjevcima, po pitanju najvanijih odrednica duhovnosti, redovnice navode kako je to trajno obraenje ili
redovna osobna i zajednika molitva, dok je kod redovnika isto,
286

ali obrnutim redosljedom (Duvnjak: 1999). Kao glavni razlog

smanjene duhovnosti navode vlastitu duhovnu neozbiljnost,
koju slijedi preveliki aktivizam te duh vremena, a za obnovu
duhovnosti, unato rasprenosti odgovora izmeu ispitanika,
veina smatra kako je to rad na osobnoj i vjerskoj zrelosti i obnovi molitvenog ivota (redovnice) i ivljenje i produbljivanje
karizme, rad na osobnoj obnovi molitvenog ivota (redovnici)
(Duvnjak: 1999). Moe seustvrditi kako je duhovna dimenzija
ovjeka kljuna te kako se moe uoiti njezin nedostatak i razlozi tog nedostatka. Danas Franjo potie na izvornost i autentinost kranskog i evaneoskog, crkvenog ivota, posebice
kada su u drutvu prisutni prodori New age-a. Franjo i dalje
ponizno poziva na duhovni ivot, koji ukljuuje i duhovni rast,
duhovne borbe, molitvenu aktivnost, sakramentalni ivot, itanje i razmatranje Svetog Pisma, ukljuenost u Crkvu, crkvenu
zajednicu, ivot po evanelju, kontemplaciju i tiinu. Meutim,
trajni odgoj jest veoma naporan i trai u ivotu odrasle osobe
neprekidnu obnovu i trajnu preobrazbu sebe sama u odravanju i potvrivanju vlastita identiteta (Martini: 2001). Dakle, unutar pedagoke prakse, unutar odgoja treba se pronai mjesto za
duhovni odgoj svakog pojedinca. Moda je najbolja prilika za to
vjeronauk, koji treba (p)ostati onaj kolski predmet koji e upravo i prije svega odgajati duhovnu dimenziju ovjeka.
ZAKLJUAK

Rezultati istraivanja predstavljeni u ovom radu predstavljaju jedan kratak i limitiran presjek franjevake duhovnosti
u odgojnoj funkciji. Iako je vrlo teko istu staviti u zadane forme,
svatko moe barem na osnovnoj razini prepoznati karakteristike
franjevatva i uvidjeti kako je odgojna perpspektiva njezin sastavni dio. Odgoj je uistinu fenomen, no ne treba ga previe mistificirati ili samo institucionalizirati, jer ako se shvati kao svakodnevni rast i razvoj, onda on za nas postaje ivot.Upravo je to
i jedna od poruka ovog rada. Franjevaki odgoj za dijalog, zajednitvo, altruizam, poniznost, djelovanje, radost, mirotvorstvo,
ekologiju i duhovnu dimenziju ovjeka otkriva nam osmostoljetnu tradiciju koja se aktualizira i danas u suvremenom drutvu.
Aktualizacija elemeneta franjevake duhovnosti podrazumijeva
cjelovit i cjeloivotni odgoj, ija se potreba neprestano naglaava
unutar suvremenog drutva. Osobno sam dio franjevake obitelji, tako da i ovim radom usitinu nastojim svjedoiti bogatstvo
franjevatva.

287

Literatura

288

Abeln, Reinhard i Kner, Anton, (2003) Otvori svoje srce radosti!, akovo,
U pravi trenutak.

Abrus, Ivan, (1978) Mali brat Franjo. Split: Franjo Kluz

Ani, Dominika, (2009), Franjo za drugo vrijeme, uGlasnik mira. Vol. 4,

No. 10., str. 16-17

Asiki, Franjo, (1210-1221) Nepotvrenopravilo. U: Vrebac, Pero, (2012)

Franjevakiizvori. Zagreb i Sarajevo. Vijee franjevakih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Asiki, Franjo, (?) Opomene. U: Vrebac, Pero, (2012) Franjevaki izvori.

Zagreb i Sarajevo. Vijee franjevakih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Bacchin, Cinzia, (2006)Francesco si spoglia per vestire la vita: Un percorso dal vuoto esistenziale alla gioia di vivere. Padova. Messaggero di Sant
Antonio Editrice.

Banoreijski, Bonaventura, (1260-1263) Vei ivotopis sv. Franje AsikogU: Vrebac, Pero, (2012)Franjevakiizvori. Zagreb i Sarajevo. Vijee
franjevakih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Banec, Nikola, (2008) Sv. Franjo u slubi mira i ekologije. Zagreb. Nakladasv. Antuna.

Beski, Bernard, (1260-1263) Knjiga pohvala blaenoga Franje. U: Vrebac,

Pero, (2012) Franjevaki izvori. Zagreb i Sarajevo. Vijee franjevakih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Bratani, Marija, (1991) Mikro-pedagogija interakcijsko-komunikacijski

aspektodgoja. Zagreb.kolskaknjiga.

Brki, Rozo, (2011)Bitneznaajkefranjevakekarizmedanas. U: MjesnobratstvoTrsat (2011). Franjevakisvjetovni red Trsat- Spomenica 1861. 2011. Rijeka.MjesnobratstvoTrsat.

Buljubai-Kuzmanovi, Vesna, (2007) Studentskaprosudbauinkaintegrativnoguenja, uOdgojneznanosti. Vol. 9, No. 2., str. 147-160 Dostupno na
http://hrcak.srce.hr/, preuzeto 23. travnja 2014.

elanski, Toma, (1228-1229) Prvi ivotopis svetog Franje. U: Vrebac,

Pero, (2012) Franjevaki izvori. Zagreb i Sarajevo. Vijee franjevakih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

elanski, Toma, (1246-1247) Drugi ivotopis svetog Franje. U: Vrebac,

Pero, (2012) Franjevaki izvori. Zagreb i Sarajevo. Vijee franjevakih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

op, Milivoj, (1980) Teizam i ateizam u povijesti odgoja. Rijeka. Otokar

Kerovani Rijeka.

ovo, Ante, (2008) Franjo Asiki u izgradnji Crkve. Split. Vijee franjevakih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine i Franjevaki institute
za kulturu mira.

Da-Don, Kotel, (2009) Svima brat, uBrat Franjo. Vol. 34,No. 2., str. 14

Duvnjak, Neven, (1999) Rezultati socioreligijskog istraivanja u franjevakim provincijama Hrvatske i Bosne i Hercegovine -Rezultati ankete
provedene meu franjevcima i franjevkama, u Crkva u svijetu. Vol. 34, No.
2., str. 197-264 Dostupno na http://hrcak.srce.hr/, preuzeto 21. kolovoza
2014.

Franjevaki institut za kulturu mira. http://www.franjevacki-institut.hr

(14.05.2014.)

Ivonides, Yves, (2004) Vjeni zaljubljenik. Zagreb. Hrvatska provincija sv.

Jeronima franjevaca konventualaca.

Knezovi, Mario, (2013) Sii sa svog,,konja, uGlasnikmira,Vol 33, No.4.,

str. 34

Kua susreta Tabor. http://tabor.com.hr/ (18.08.2014.)

Kunii, Jordan, (1970)Kranska pedagogija. Zagreb. Kranska sadanjost.

Legenda trojice drugova, (1241-1247) U: Vrebac, Pero, (2012) Franjevaki

izvori. Zagreb i Sarajevo. Vijee franjevakih zajednica Hrvatske i Bosne
i Hercegovine.

Lovri, Angela, (2008). ivjetzi radost siromanih, neeljenih i ednih

pravednosti, u Brat Franjo, Vol. 33/2008, No. 4., str. 26

Mali, Josip i Mui, Vladimir, (1984) Pedagogija. Zagreb.kolskaknjiga.

Martini, Carlo Maria, (2001) Bog odgaja svoj narod. Zagreb. Katehetskisalezijasnkicentar.

Nacionalna sredinjica Frame, (1997)Odgojno-pastoralni projekt Franjevake mladei. Zagreb. Tau.

NacionalnovijeeFranjevakemladei, (2013) Prirunikzaformaciju- zarazdobljaupoznavanjasbratstvomipripravezaobeanja. Zagreb. Brat Franjo.

Merino, Jos Antonio, (1999) Lantropologia del pensare formativo francescano U: Fortunato, Enzo, (1999) Il pensare formativo francescano. Padova. Messaggero di Sant Antonio Editrice.

Milain, Ana; Vrani, Tjaa; Buljubai-Kuzmanovi, Vesna, (2007) Ispitivanje uestalosti verbalne agresije kod djece i mladei, uivoti kola. Vol.
55, No. 22., str. 116-141 Dostupno na http://hrcak.srce.hr/, preuzeto 21.
kolovoza 2014.

289

PapaFranjo, (2014) Evangeliigaudium. Zagreb. Kranskasadanjost.

Pravilo i generalne konstitucije Franjevakog svjetovnog reda, (2008) Zagreb. Brat Franjo.

Rotzetter, Antonisur., (2003) Osnovniteajofranjevakojmisionarskojkarizmi: Jedinstvokontemplacijeimisije Lekcija10. Sarajevo-Zagreb. Svjetlorijei.

Rotzetter, Antonisur., (2003)Osnovniteajofranjevakojmisionarskojkarizmi: Dijalogsdrugimreligijama: franjevakiput Lekcija 15. Sarajevo-Zagreb.Svjetlorijei.

Rotzetter, Anton; Matura, Thadde, (1984) ivjeti evanelje s Franjom

Asikim. Zagreb. Brat Franjo.

Sabatier, Paul, (1318) Ogledalosavrenstva.U: Vrebac, Pero, (2012) Franjevakiizvori. Zagreb i Sarajevo. Vijee franjevakih zajednica Hrvatske i
Bosne i Hercegovine.

Sirovec, Ivan, (2007) Sveci 128 ivotopisa i poruka. Zagreb. U pravitrenutak.

Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar

teko, Miljenko, (2009) Duhovna stvarnost u ivotu svetoga Franje, u Glasnik mira. Vol. 4, No. 5., str. 8-9.

Zagreb, Hrvatska

Uzelac, Vinka, (1990). Osnove ekolokog odgoja. Zagreb. kolskenovine.

Vuji, Antun i sur.,(2005)Opa i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga: I.

Knjiga: A-Ar. Zagreb. Pro leksis d.o.o. i Veernji list d.d.

Zelenika, Ratko, (1988) Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i

strunog djela, Beograd, Tavrvnvm.

Zelenika, Ratko, (2011) Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i

strunog djela-Pisana djela na strunim i sveuilinim studijima, Rijeka,
Ekonomski fakultet u Rijeci.

UDK: 248.21(497.6 Meugorje)

KAKO UTVRDITI POSTOJANJE NADNARAVNOG?

JESU LI TZV. MEUGORSKA UKAZANJA KAZIVANJA
(U)TEMELJENA NA ISTINI
ILI SU DRUTVENO KONSTRUIRANA?
Prof. dr. sc. Ivan Markei

SAETAK: Jesu li na brdu Crnica, u upi Meugorje kraj itluka, u vrijeme

suncostaja, o Ivanjdanu, 24. lipnja 1981. godine, djevojice Vicka i Mirjana,

a potom jo etvero djece (Marija, Ivanka, Ivan i Jakov), uistinu imali - kako
oni opetovano ponavljaju - susret s Nadnaravnim, za mnoge u Crkvi i izvan
nje jo uvijek je velika nepoznanica. I danas traju prijepori o tome jesu li kazivanja vidiocao tome da su vidjeli te da se i dalje viaju s Gospom, primaju
od nje poruke i prenose je ljudima,autentina i utemeljena na istini? Ili se
priom o Gospinu ukazanju stvara jedna posebna ne samo crkvena nego
i drutvena, politika, ekonomska, kulturna, turistika zbilja?

Tom temom ve vie od etrdeset godina bave se mnoge crkvene institucije, poevi od onih obinih upskih, provincijalnih, biskupijskih pa do Kongregacije za nauk vjere i samoga pape. Koliko smo preko medija upoznati,
uskoro se oekuje Odluka o meugorskome fenomenu koju bi trebala pripremiti ta komisija. Trenutno osim lanova Komisije, pa ak moda ni oni,
nitko drugi ne zna kako e ta glasiti, jer, samo papa ima ovlasti donijeti
odluku o tome.
Prihvaajui temeljne postavke Berger-Luckmannove teorije o socijalnoj
konstrukciji zbilje i temeljne postavke Luhmannove teorije sustava, autor
u ovome lanku polazi od sljedee postavke: bez obzira kakva ta crkvena
odluka o meugorskome fenomenu bila (pozitivna, negativna ili pak neu290

291

tralna), ona e kao takva biti i jest proizvod interakcije ljudi meusobno,
ali i ljudi i crkvenih institucija, kojom se od 24. lipnja 1981. pa do sada
neprestano - iz dana u dan - uspostavljala, ali kojom e se i ubudue u neposrednoj komunikaciji uspostavljati uvijek nova drutvena zbilja u kojoj e
ljudi pokuavati osmiljavati svoj vlastiti ivot i svoje odnose s drugima.Ta
i takva odluka, nastala u meusobnoj interakciji ovodobnih ljudi reducirat
e ve desetljeima nagomilanu kompleksnost u drutvu i Crkvi i smanjiti
napetosti ne samo izmeu pojedinih vjernika i crkvenih institucija (zbog
nepriznavanja Meugorja), nego i napetosti izmeu pojedinih parcijalnih
crkvenih podsustava (biskup - hercegovaki franjevci) koje su proizlazile iz
nedefiniranosti stanja u koje je dospio meugorski fenomen.
Kljune rijei: socijalna konstrukcija zbilje, meugorski fenomen ukazanja
Gospe, Papina komisija i papa

UVOD

Prihvaajui poziv da svojim pisanim radom sudjelujem na ovome znanstvenom skupu u danas svjetski poznatome
mjestu Bijakoviima kraj Meugorja, upi Meugorje1, u - po
iskazima vidioca2 i onih koji vjeruju u te iskaze mjestu ukazanja
Blaene Djevice Marije, elja mi je bila iznova aktualizirati svoje
stavove o meugorskome fenomenuiznesene u kratkom osvrtuu
zagrebakome Vjesniku od 3. i 4. oujka 2012., u prilogu Sedam
dana, str. 26, pod naslovom Kad bi priznala ukazanja, Crkva bi
vidioce morala proglasiti svetima!, koji su posluili uvaenome
mostarsko-duvanjskom biskupu i apostolskom upravitelju trebinjsko-mrkanskom, dr. sc. Ratku Periu, dau Pastoralno informativnome listu hercegovakih biskupijaCrkva na kamenuod 2.
travnja 2012.iznese svoje vienje toga mogstava o meugorskome fenomenu pod naslovomTemeljne istine i drutvene konstrukcije.(http://www.cnak.ba/index.php?opt=21&id=884)
U svrhu razradbe ovako postavljene teme u ovome radu
u u prvome poglavljudatijedan openit i kratak(leksikografski)
uvid u dosadanja marijanska ukazanja u svijetu kako bismo
vidjeli da ukazanja Gospe nisu fenomeni modernoga sekulariziranog i, kako mnogi zabrinuti krani kau,obezboenoga
svijeta, nego su ona konstanta kranstva od njegovih poetaka
do danas.Zatim u u drugome dijelunavesti najvanije naglaske
iz Berger-Luckmannove teorije o socijalnoj konstrukciji zbilje
kao i Luhmannnove teorije sustava i potom utreemu dijelu
temeljem tih dviju vanih modernih drutvenih teorija analiziratitzv. Perievestandardekojimase Crkva i njezino uiteljstvo
slui kod donoenja odluke o autentinosti nekoga privatnog
1
Meugorje je upa u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Broji oko 4.300 stanovnika. Pastoriziraju
je franjevci Hercegovake franjevake provincije Uznesenja Blaene Djevice Marije. Vie o upi Meugorje prije i nakon poetka ukazanja 24.6.1981. u: Meugorje molitveno sredite svijeta, u: http://
etno-herceg.com/index.php?option=com_content&view=article&id=80&Itemid=111&lang=hr, pristupljeno 3. rujna 2014.
2
Biografski podatci meugorskih vidioca:
Vicka Ivankovi (Meugorje, 3.9.1964), vidjelica od prvoga dana, od 24. lipnja 1981. Udala se
za Marija Mijatovia 2002. godine. Ima dvoje djece. ivi u susjednoj meugorskoj upi Gradini.
Mirjana Dragievi (Sarajevo, 18.3.1965), vidjelica od prvoga dana, od 24. lipnja 1981. Udala za
MarkaSoldu, 1989. Imaju dvoje djece. ivi u Meugorju.
Marija Pavlovi (Meugorje, 1.4.1965), vidjelica od drugoga dana ukazanja, 25. lipnja 1981.
Udala se 1993. za Talijana Paola Lunettija. Imaju troje djece. ivi u Monzi kraj Milana u Italiji.
Ivan Dragievi (Mostar, 25.5.1965),vidioc od 24. lipnja 1981. Oenio se Amerikankom LoreenomMurphey, 1994. godine. Imaju etvero djece. ivi s obitelji dio vremena u Bostonu, a drugi
dio u Meugorju.
Ivanka Ivankovi (Meugorje, 21.6.1966), vidjelica od drugoga dana ukazanja 25. lipnja 1981.
Udala se za Rajka Eleza. Imajutroje djece. ivi u Meugorju.
Jakov olo(Meugorje, 6.3.1971), vidioc od drugoga dana ukazanja. Oenio se Talijankom
Anna-LisomBarozzi, 1993. Imaju troje djece. ivi u Meugorju.

292

293

ukazanja kao i o autentinostiobjave koja bi proizlazila iz tog

ukazanja. Time autor traiti odgovor na pitanje jesu li tzv.
Perievi standardi uistinu vjerodostojni kriteriji temeljem kojih
je mogue odrediti nadnaravnost ne samo ovoga meugorskog
nego openito i drugih slinih fenomena? Ako su, meutim, ti
kriterijiovozemnoga, a ne nadnaravnog podrijetla, kako moemo biti sigurni da se upravo njihovim ispunjenjem moe jamiti
neprijeporno postojanje nadnaravnosti ovdje na zemlji, pa time
i u Meugorju, i to posebno stoga to ih donosi jedna od strana u sporu? Zapravo, govorei jezikom Maxa Webera, ovdje se
namee pitanje proizlazi li sposobnost prosuivanja vjerodostojnosti ukazanja iz karizme crkvene slube koju netko obnaa
(iz karizme slube biskupa ili pape) ili iz karizme vidiocakao
neposrednih svjedokaGospinih ukazanja?

Istraivai Marijinih ukazanja navode da se Marija sve

do kraja kasnoga srednjeg vijeka ukazivala veinom mukarcima, a meu njima ponajvie klericima. Tek u 11. stoljeu susree
se lik obine ene koja je vidjela Gospu.U vrijeme prosvjetiteljstva, u 18. stoljeu,u znatnoj mjeri smanjit e se broj ukazanja, ali
e seopet poveatiu 19. stoljeu.Kad je rije o civilima vidiocima,
oni su najveim dijelombili pripadnici siromanogadrutvenog
slojaili ih je pratila neka druga ivotna nevolja.4

Potom u u zavrnome dijelu pokuati pokazati kako

se interakcijom oko prie o tkz. meugorskim ukazanjastvara,
odnosno neprestano konstruira uvijek nova drutvena, a time
i crkvena zbilja, i time reducira toliko narastajua kompleksnost
u drutvu i Crkvi.

Za one koji vjeruju da se Gospa ukazuje, svako pojedinano ukazanje je znak Boje prisutnosti meu ljudima, pa se,
po miljenju nekih istraivaa, ukazanje prihvaa kao nadnaravni dogaaj, kao udo. Oni koji ne vjeruju u nadnaravnost
ovoga fenomena, smatraju da je tu rije o arlatanstvu ili pak
o okultizmu, dok znanstvenici dre da se radi o halucinacijama koje imaju oni koji govore da su imali ukazanja. Meutim,
suvremeni istraivai novih religijskih pokreta skloni su stavu
da su Gospina ukazanja odraz odreenih socijalnih kretanja u
drutvu, da ona vre odreene redukcije drutvene kompleksnosti i time omoguuju ljudima da na laki nain prihvate i potom
(pro)ive postojeu drutvenu zbilju5, istodobno sudjelujui u
proizvodnji te zbilje.

1. GOSPA SE KONTINUIRANO UKAZUJE

OD POETAKA KRANSTVA DO DANAS

Fenomen Marijinih ukazanja nije neto to se zbivalo

i zbiva samo u posljednjih nekoliko stotina godina kao npr. u
Lourdesu iliFatimi (da navedem samo neka od crkvenih slubeno
priznatih Gospinih ukazanja), nego je neto to se u Kranskoj
crkvi dogaalo jo od njezinih prvih dana, jo od prve polovice
prvoga stoljea. Legenda kae da se neposredno nakon Isusove
smrt i uskrsnua Gospa ukazala jednomeod njegovih uenika,
Jakovu starijem, sinu Zebedejevu. Bilo je to 2. sijenja 40. godine
u mjestu Zaragozi, u panjolskoj, u koju je Jakov navodno doao
propovijedati.3
3
Sveti Jakov, barem tako legenda kae, doao je u panjolsku jo 39. godine da bi tu propovijedao. Meutim, kako nije bilo puno onih koji su ga htjeli sluati, zamolio je Boga za pomo. Bog mu je usliao
molitvu na nain da mu se na vrhu uspravnoga poganskog kamenog stupa ukazala Isusova majka Marija
koja mu je posredstvom anela pruila mali kip s Djetetom Isusom rekavi: Ovo neka bude mjesto moje
kue. Ovaj kip i stup trebaju biti oltar i hram. Ljudi ove zemlje snano e astiti moga Sina Isusa. Nakon
toga, navodi se dalje u legendi, apostol Jakov je izgradio kapelu u ast Majke Boje i Malog Isusa. I to je
bila prva crkva na svijetu posveena Blaenoj Djevici Mariji. Neposredno nakon toga, Zaragoza postaje
glavno politiko i gospodarsko sredite u koje je dolazilo sve vie hodoasnika. Da neka religijska (na
mitovima i legendama utemeljena) sjeanja znaju trajati stoljeima pokazuje se i u ovome sluaju. Naime,
ve 1118. godine u Zaragozi e biti podignuta romanika crkva, dok e gradnja barokne katedrale - bazilike
u ast Gospe od Stupa zapoeti 1681. i biti zavrena 1872. Tako danas u Zaragozi postoje dvije katedrale,
vea LeSeo, a manja kao marijansko svetite - Naa Gospa od Stupa. Vie o svemu u: http://www.sveci.net/
index.php/component/content/article/2-uncategorised/4732-sveta-marij-gospa-od-stupa, pristupljeno
21.8.2014.

294

Istraivanja takoer pokazuju da se Gospina ukazanja

najveim dijelom dogaaju meu katolicima i pravoslavcima, ali
i meu koptskim kranima. Meutim, Gospa se zna ukazati
i nevjernicima, ali tada to ukazanje za posljedicu ima obraenje
toga nevjernika na pravu vjeru kransku.

Navedena istraivanja pokazuju,dalje, da su se ranija

kao i ona ukazanja krajem 20. stoljea odnosila naneposrednu
drutvenu stvarnost, na drutvo u kojem je vidjelica ili vidioc
ivio. Takoer, vidiocisu u poetku nailazili na otpore crkvenih
ljudi i na njihova neprihvaanja ili pak na njihova izriita protivljenja. Postojala je, navodi Ivan Uldrijan, neka tzv. hladna distanca izmeu crkvenih poglavara i vidioca i ta je distanca postojala
sve dok Crkva ne bi izrekla svoj opevaei sud da je neko ukazanje vjerodostojno.6 Od nekoliko stotina do sada prijavljenih
Gospinih ukazanja7, samo je nekolicini od njih Rimokatolika
4
Marienerscheinung, u: http://de.academic.ru/dic.nsf/dewiki/917749, pristupljeno
21.8.2014.
5
Uldrijan, Ivan Zato marijanska svetita privlae toliki broj hodoasnika? Hodoaa
lijee od bolesti modernog ovjeka, u: http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_
php&Itemid=41&news_ID=20993, pristupljeno 22.8.2014.
6
Isto
7
Najvea Marijanska svetita u svijetu, u: http://www.stef-velikotrojstvo.com.hr/ukazanja-i-svetista/najveca-marijanska-svetista-u-svijetu/ ; Ostala Gospina ukazanja, u: http://www.stef-velikotrojstvo.com.hr/ukazanja-i-svetista/ostala-gospina-ukazanja-u-svijetu/, pristupljeno 22.8.2014.

295

crkva priznala da su nadnaravna (Constat de supernaturalitate)

i time vjerodostojna8, a meu njima su:

Dechtice (Slovaka)

Garabandal (panjolska)

Heede (Njemaka)

Heroldsbach (Njemaka)

Marpingen (Njemaka)

Meugorje (Bosna i Hercegovina)

Niklashausen (Njemaka)

Sievernich (Njemaka)

Akita (Japan)

Amsterdam (Nizozemska)

Banneux (Belgija)

Ftima (Portugal)

Guadalupe (Mexico)

Herforder (Njemaka, najstarije poznato Marijino ukazanje

sjeverno od Alpa, ukazanje izmeu 926. i 973.)

Kibeho (Ruanda, Afrika)

Soufanieh (Sirija)

Knock (Irska)

Wigratzbad (Njemaka)

La Salette (Francuska)

Lourdes (Francuska)

Ostala (crkvenonepriznata) Gospina ukazanja:

Notre-Dame du Laus (Francuska)

Palmar de Troya (panjolska)

Paris, Ulica Rue du Bac (Francuska)

Ziteil (vicarska)

iluva (Litva)

Nekima od prijavljenih Gospinih ukazanja Katolika

crkva nije priznala, odnosno jo uvijek nije priznala vjerodostojnost Constat de non supernaturalitate. A meu njima je i Meugorje.9
8
Katolika crkva ima tri formulacije za ocjenu je li neko prijavljeno ukazanje vjerodostojno i
moe li ga priznati kao nadnaravni dogaaj: 1) constat de supernaturalite : utvreno - rije je o Nadnaravnom; 2) constat de nonsupernaturalite : utvreno - nije rije o Nadnaravnom; 3) nonconstat de supernaturalite : nije (jo) utvreno je li rije o Nadnaravnome, u: Marienerscheinung, u: http://de.academic.ru/
dic.nsf/dewiki/917749, pristupljeno 22.8.2014.
Meutim, biskup Peri u svome ve spomenutom osvrtu Temeljne istine i drutvene konstrukcije
navodi sljedee prijevode latinskih pojmova, a to se u bitnome razlikuje od gore spomenutog: U uputama koje je Kongregacija za nauk vjere, s potpisom kardinala Franje epera, poslala biskupima svijeta
1978. godine, postoje samo dva izriaja. - Negativan: Nonconstat de supernaturalitate = Ne rezultira da
je posrijedi nadnaravnost, i pozitivan: Constat de supernaturalitate = Rezultira da je posrijedi nadnaravnost. To je mjerodavno protumaio tajnik iste Kongregacije nadbiskup Angelo Amato, danas kardinal
prefekt Kongregacije za proglaenje svetih, u dnevniku Talijanske biskupske konferencije Avvenireu, 9.
srpnja 2008., str. 15. Ne rabi se u uputi trei izriaj: Constat de nonsupernaturalitate = Rezultira da nije
posrijedi nadnaravnost, iako se i taj nerijetko upotrebljavao u prolosti., u: http://www.cnak.ba/index.
php?opt=21&id=884, pristupljeno 3. rujna 2014.
9
Kako se u jednome novinskom izvjeu navodi (Inoslav Beker Vatikan nakon 30 godina
donio konanu odluku o Meugorju), papa Franjo je, i ne ekajui ocjenu vlastitoga Povjerenstva, svoje
miljenje o Meugorju iznio 14. studenoga 2013. u homiliji za redovite jutarnje mise u vatikanskome
Domu sv. Marte, gdje i stanuje. Komentirajui ulomak Evanelja po Luki koji je itan taj dan, Papa je,
navodi Beker, povukao razliku izmeu znanja i duha radoznalosti, onoga duha koji nas navodi da
ushtjednemo zagospodariti Bojim nakanama, budunou, stvarima, spoznati sve, uzeti sve u svoje

296

1.1 Temeljne postavke Berger / Luckmannove teorije o

socijalnoj konstrukciji zbilje i Luhmannnove teorije sustava

Ako je neto nadnaravno, ne-prirodno, onda ono ako

u njega i vjerujemo - ne moe biti mjereno naravnim mjerilima, onim mjerilima kojima se koristimo u mjerenju prirodnih pojava. Dakle, autentinost nekoga nadnaravnog fenomena, u naemu sluaju: autentinost prie o ukazanju Gospe ne
moe se mjeriti nikakvim ovozemaljskim pa ni crkvenim parametrima. Meutim, kako ovjek eli ovladati svime, pa tako
i Nadnaravnim, vidimo da crkveni ljudi ele stvoriti i stvaraju
vlastita mjerila kojima bi se moglo izmjeriti ima li u nekome
fenomenu nadnaravnosti i, ako ima, u kojoj koliini, ime dolazimo do one glavne postavke da o postojanju nadnaravnosti u
nekome fenomenu ne odluuje nitko izvan ove nae zemaljske
ruke. Govorei, kao i obino, bez napisana teksta, Papa je, nastavlja dalje Beker, direktnim rjenikom
naglasio da je duh radoznalosti svjetovan, on nas vodi u konfuziju. Eto, to se dogaa kada nam kau:
poznam nekog vidioca, neku vidjelicu koja prima Gospina pisma, Gospine poruke. Ali Gospe je majka,
nije efica potanskog ureda da alje poruke svaki dan, u: http://www.jutarnji.hr/inoslav-besker-vatikan-nakon-30-godina-donio-konacnu-odluku-o-medugorju/1156187/, pristupljeno 21.8.2014.
O ovome vidjeti takoer na: http://www.prometej.ba/index.php/zanimljivosti/1371-papa-franjo-nije-gospa-sefica-poste-da-nam-svaki-dan-salje-poruke

297

stvarnosti, nego odluku o tome u meusobnoj komunikaciji donose ovodobni ljudi, i to ne oni obini ljudi vjernici, nego
visoki crkveni dostojanstvenici, ukljuujui i samoga papu.
Da je donoenje crkvene (papine) odluke o meugorskome fenomenu socijalna konstrukcija, nastojat u potvrditi
koristei se izmeu ostaloga postavkama Luhmannove teorije
sustava i Berger-Luckmannove teorije o socijalnoj konstrukciji
zbilje, polazei sa stajalita da su se radi reduciranja drutvene
i crkvene kompleksnosti lanovi Meunarodnoga povjerenstva
za istraivanje i prouavanje meugorskog fenomena pri Kongregaciji za nauk vjere koristili ve postojeim objektiviranim i
legitimiranim znanjima o dosadanjim ukazanjima, kako bi -dajui smisao svojim postupcima u pripremanju odluke - stvorili
jedan ureen, objektiviziran i institucionalno (crkveno) legitimiran drutveni (i institucionalni) poredak, odnosno kako bi
donoenjem odluke o postojanju ili nepostojanju nadnaravnog
u meugorskim ukazanjima rijeili mnoge dvojbe o (ne)autentinosti tih ukazanja.
Dakle, kako god bilo, odluku o tome ipak donose ljudi, i to stoga da bi se njome reducirala ve uznapredovala kompleksnost postojee socijalne situacije (N. Luhmann) i da bi se
u meusobnoj interakciji vjernika i predstavnika crkvenih institucija, kao i u meusobnoj interakciji lanova razliitih crkvenih
institucija stvarala uvijek nova socijalna zbilja (Peter L. Berger /
ThomasLuckmann).
A to ti pojmovi, zapravo, znae?
1.2 Socijalna konstrukcija zbilje (Berger/Luckmann)

Traei u okviru fenomenologijske sociologije odgovor na pitanje kako uope nastaje zbilja koja nam se predouje
i u kojoj ivimo, odnosno kako neko znanje postaje drutveno
etabliranom zbiljom (Treibel, 2000:127)10, dvojica ivuih klasika sociologije religije, Peter L. Berger (1929) i ThomasLuckmann
(1927),u svojoj knjizi Socijalna konstrukcija zbilje11 polaze sa stajalita da socijalna zbilja kao takva ne postoji, nego da nastaje u
naizmjeninome meusobno usmjerenom djelovanju pojedinaca
koji svatko za sebe vri interpretaciju toga djelovanja, ime se,
slijedom toga, drutvo javlja kao ljudski proizvod, kao objektivna stvarnost, a sam ovjek kao drutveni proizvod. (Berger/
Luckmann, 1992:82) A to dalje znai da je zbilja stoga uvijek
10
Treibel, Annette (2000) Einfhrung in soziologische Theorien, 5. Auflage. Stuttgart, Leske +
Budrich, str.
11
Berger, L. Peter/ Luckmann, Thomas (1992) Socijalna konstrukcija zbilje. Zagreb, Naprijed

298

ona i onakva zbilja kakvu je i kako je interpretiraju individuumi,

uz napomenu da se s drugima moemo sporazumjeti o zajednikoj zbilji, jer smo s tim drugima odrasli u istome drutvu i
jer smo kao i oni veinu stvari nauili gledati na slian nain.
(Berger/Luckmann, 1992:57)
Primijenjeno na nau temu moe se rei da suvremena
zbilja u i oko Meugorja kao takva uope ne postoji, da ona nije
uope unaprijed odreena i unaprijed stvorena, nego ju proizvode ljudi pojedinano u naizmjeninome tekuem meusobno usmjerenom djelovanju na nain da svatko od njih za sebe
samog interpretira tzv. Gospina svakodnevna ukazanja kao i
uda koja su se u razliitim vremenimanavodno dogodila na
tome mjestu. Dakle, tzv. meugorsko drutvo i meugorsku
drutvenu zbilju stvorili su i svakodnevno stvaraju ljudi jer su
posjedovali i posjeduju ista znanja o dogaajima u njemu, ali je
isto tako to meugorsko drutvo stvorilo ljude koji su na bilo
koji nain bili i jesu povezani s tim fenomen.
Iako se proizvoenje drutvenoga poretka ne vri ni
sustavno ni planski, ono, smatraju Berger i Luckmann, nije ni
sluajno, jer uvijek nastaje s odrenimsmislom, a to znai da je
proizvoenjedrutvenogaporetkasmisleno, patako i u Meugorju. Nitkonije u nekomeondanjempetogodinjemplanuimaou
planupojavu i realizacijuGospinogukazivanja u Meugorju. Ono
je, istina, doloiznenada, ali mu se odmahdao i odreenismisao. U ondanjemudravnomateizacijomobezbonom kao i u
ovomevlastitomvoljomizabranom bezbonom drutvubilo je
zavisnoodzainteresiranihstrana potrebnona razliitenaine
zavisnoodsmislakojiim je pridavan - iriti i tumaiti Gospinaukazanja i nejzineporuke.
U tome smislu, usluajuMeugorjabilo je i jestjouvijekpotrebnostvarati i jedan smisleninstitucionalniporedak u kojemebezmeusobnihsporenjamoizajedno, na dobrobitCrkve,
djelovatihercegovakifranjevci i mostarskibiskup(i). A to e se
moidogoditijer su se svestrane u sporu obvezaleprihvatitiodlukuMeunarodnoga povjerenstva za istraivanje i prouavanje
meugorskog fenomena pri Kongregaciji za nauk vjere i samoga
pape, jer i jedni i drugi instituciju Kongregacije za nauk vjere i instituciju pape doivljavaju kao neto to ima svoju vlastitu zbiljnost, zbiljnost koja se pojedincu pojavljuje kao vanjska, prisilna
injenica (Berger/Luckmann, 1992:80) pa se time onapojavljuje
nepobitno kao objektivni fakticitet (Berger/Luckmann, 1992:
111).
299

Dakle, toj i tako objektiviranoj zbilji bilo je potrebno

dati institucionalnu legitimaciju da bi bila opeprihvaena kao
naa zajednika, ureena i neupitna zbilja, jer je institucionalni
svijet objektivirano ljudsko djelovanje, a takva je i svaka pojedina institucija.(Berger/Luckmann, 1992: 82). Naime, legitimitet
nekog institucionaliziranog drutvenog poretka vrijedi sve dotle dok ga netko ne pone dovoditi u pitanje, kad vie ne bude
opeprihvaen.
1.3 TEORIJA SUSTAVA (NIKLAS LUHMANN)

Kad je rije o Luhmannovoj teoriji sustava12 potrebno je

poi od toga da za Luhmanna(1927-1998) kompleksnost predstavlja glavno svojstvo modernih drutava i da stoga redukcija kompleksnosti postaje glavna zadaa tih drutava, zbog ega
u drutvu dolazi do prisile na selekciju, na izbor izmeu vie
mogunosti. (Treibel, 2000:26) Odnosno, kako se kompleksnost suvremenoga drutva neprestano poveava,razliiti sustavi u njemu (meu kojima i religijski sustav i njegovi podsustavi
Crkva i njezine institucije) imaju uvijek vie mogunosti negoli
ih mogu realizirati.
Da ti sustavi, istie Treibel, ne bi izgubili mogunost
pregleda, kontrole i nadgledanja situacije u svome podruju
djelovanja (dakle, da ne bi izgubili mogunost pregleda, kontrole i nadgledanja situacije na primjer u oko Meugorja), oni
moraju pronalaziti putove i sredstva da bi reducirali kompleksnost. I to, navodi ona dalje, vrijedi na isti nain kako za drutva
(socijalne sustave) tako i za individuume (psihike sustave), uz
napomenu da samo postojanje sustava (socijalnih i psihikih)
pomae reduciranju kompleksnosti, jer je i jednima i drugima za
reduciranje sloenosti potreban smisao. (Treibel, 2000:40)
Dakle, smisao koji se pridaje djelovanju i meusobnoj
interakciji kao i interpretaciji tih djelovanja u bitnome suodreuju nau svakodnevnu zbilju.
2. CRKVENI (PERIEVI) KRITERIJI ZA
PROSUIVANJE UKAZANJA

U vrijeme pojavemeugorskoga fenomena poetkom

osamdesetih godina prologa stoljea mnoge stvari u ondanjemu (jugoslavenskome) drutvu poelo se drukije promatrati i
ocjenjivati. Iako je proces dravne ateizacije drutva iao prema
svome kraju, to se moglo primijetiti na mnogim pojavama, ipak
12
Luhmann, Niklas (1984) SozialeSysteme. GrundrisseinerallgemeinenTheorie. Frankfurt a. Main;
Luhmann, Niklas (2011) Drutvo drutva (2 sveska), Zagreb, Naklada Breza

300

onodobna socijalistika vlast jo nije bila spremna odrei se prava

na odgoj i obrazovanje mladih generacija u duhu iskaza da religija
ne doprinosi razvoju socijalistikoga samoupravnog drutva i da
slijedom toga religiozni ljudi nisu prikladni biti na elu dravnih
i drutvenih institucija. Meutim, ohrabreni snanim valom
studentskih prosvjeda u svijetu, ali i u Hrvatskoj, zapoetih jo
poetkom sedamdesetih godina kada zapoinje s organiziranjem
masovnih vjernikih okupljanja, kao to je bilo prigodom XIII.
meunarodnog marijanskog kongresaodranog u Mariji Bistrici 15. kolovoza 1971. godine, Crkva sve sustavnije poinjesvoje
samoupravnim socijalizmom opijene vjernike buditi iz mirne
socijalistike zavjetrine. Meutim, nitko se nije nadao nekim
naglim promjenama u drutvu. Svi su se posebno ljudi u Crkvi
- ve bili navikli na samoupravni socijalizam. Partija i Crkva bili
su veoma prikladni, meusobno podnoljivi i jedno drugome gotovo pa poeljni neprijatelji. Od toga se veoma dobro profitiralo
na obje strane. Stvaran je strah od druge strane, ime se zbijalo
vlastite redove. Meutim, poetkom osamdesetih u Meugorju
se, na iznenaenje svih, dogodila iznenadna nadnaravna provala
Svetog. Ona, meutim, nije iznenadila samo partijski dravni i
policijski vrh koji je pravovremeno reagirao tvrdnjom da je tu
rije a o antisocijalistikojcrkvenoj ujdurmi, zbog ega su neki
od ukljuenih u meugorska ukazanja bili pozivani na obavijesne
razgovore, ili pak zatvarani (kao npr. fra Jozo Zovko), nego je ona
mnogo vie i snanije pogodila mjesnu Crkvu, biskupijski ordinarijat u Mostaru, ali i hercegovake franjevce i njihove vjernike.
Mnogima se oko biskupskih dvora bilo teko pomiriti s rastom
drutvenog i vjernikog znaenjatzv. Gospinih ukazanja, i to u
upi Meugorje, u upi koju pastoriziraju hercegovaki franjevci,
s kojima mjesni biskup ani, a kasnije i biskup Peri i njihovo
(biskupijsko) sveenstvo zbog tzv. hercegovakog sluaja nisu
bili u najboljim odnosima.
O meugorskome fenomenu na kraju je, deset godina
kasnije, 1991. godine, a sve da bi se stvari donekle smirile i napetosti smanjile, svoje miljenje morala dati i ondanja Biskupska
konferencija Jugoslavije. Iako je njezino miljenje bilo negativno
(na temelju dosadanjeg istraivanja ne moe se ustvrditi da se
radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama), nije se prestajalo hodoastiti u Meugorje. Hodoaa su bivala sve brojnija,
posebno iz drugih europskih zemalja, ali i cijeloga svijeta. I broj
hodoasnika i sveenika koji su s njima dolazili bivao je svakim
danom sve vei. Nerijeeni status Meugorja elja obinih
vjernika krana da se to mjesto prizna kao marijansko svetite
u kojem se dogaaju uda i stav crkvene hijerarhije da ne eli
301

podlei pritiscimavjernike mase i priznati nadnaravnost meugorskome fenomenu stvarao je i jo uvijek stvara velike napetosti kako unutar mjesne tako i ope Crkve.Kako ve iskazani
stavovi mjesnih crkvenih vlasti nisu urodili plodom i nepotrebnom uinili priu o meugorskim Gospinim ukazanjima - ak i
svakodnevnim -, u meuvremenu je formirana posebna Komisija
Kongregacije za nauk vjere koja je trebalapripremiti izvjee u
svezi sa zbivanjima u Meugorju temeljem kojeg e papa donijeti
konanu odluku. Kako je ve gore navedeno, navodno ta odluka
je ve donesena, samo se eka da je papa obznani.
No, da bi u novoj situaciji, neposredno nakon ukazanja poetkom osamdesetih godina pa tako i danas bilo uope
mogue kontroliratii kanalizirati zbivanja u i oko Meugorja,
biskup Peri je odluio iznijeti katolikome sveenstvu i vjernicimatono odreene kriterije za prosuivanje ukazanja13, odnosno
iznijeti teoloke kriterije nebeskih privatnih ukazanja na zemlji. Unato injenici da je do sada, kako sam kae, napisano vie
vrijednih lanaka i knjiga koji struno govore o privatnim ukazanjima i objavama, on se odluio na jednome mjestu navesti i
objasniti pravila koja mogu pomoi onima koji znaju odreene
injenice da bi ih mogli usporeivati s tim pravilima i vrednovati
odreene zakljuke te se u stu svrhu, kako kae, odluio iznijeti one slubene isprave i izjave crkvenih slubenika u vezi s
dogaajima u upi Meugorju u mostarsko-duvanjskoj biskupiji i potomsaeti stajalite Biskupskog ordinarijata u nekoliko
toaka imajui u vidu poznatu Izjavu Biskupske konferencije
Jugoslavije iz 1991. u kojoj, a da se nigdje ne spominje Gospa,
pie da se na temelju dosadanjeg istraivanja ne moe ustvrditi
da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama.
Kriteriji za prosuivanje ukazanja koje iznosi biskup
Peri samo su potvrda ve naprijed u tekstu postavljene hipoteze
da zbilju u kojoj je ivio i ivi biskup i ljudi oko njega, dakle zbilju
u kojoj svi ivimo, svi mistvaramo svakodnevno u naoj meusobnoj interakciji, dakle ta se zbilja stvara u interakciji izmeu
pojedinaca i drutva.Perievikriteriji, slijedei Luhmannovu teoriju funkcionalne diferencijacije, slue time za smanjivanje ve
uvelike zbog meugorskog fenomena narasle kompleksnosti u
Crkvi i drutvu. Od mnotva viestrukih mogunosti izbora kako
se odnositi prema meugorskome fenomenu, ovim biskupovim
kriterijima institucijski je za kranske vjernike katolike izvanjskom prisilom izvren izbor onoga pravog i vjerodostojnog
odnosa krana prema tzv. Gospinim ukazanjima u Meugorju.
13
Peri, dr. Ratko (1995) Kriteriji za prosuivanje ukazanja (o meugorskim pojavama), u:
Prijestolje mudrosti. Mostar, str. 266-286.

302

Dakle, za one koji se oslanjaju na ove dvije socioloke

teorije uope nije bitno je li se ili nije Gospa ukazala, nego je vano znati da se komuniciranjem o tome fenomenu stvara svakodnevna zbilja koja, kao i suvremeno drutvo, postaje uvijek sve
sloenijom pa ju je bilo i ranije a danas posebno - potrebno reducirati. To je prije nepunih dvadeset godina (1995.) svojim kriterijima, oslanjajui se na crkveno uiteljstvo, uradio,kako je ve
spomenuto, biskup Peri, aisto bi ovih dana trebao uraditi i sam
papa Franjo (ako ne on sada, onda neki drugi papa u budunosti), odnosno netko od lanova Kongregacije za nauk vjere u okviru koje je djelovalo Povjerenstvo za procjenu ukazanja u Meugorju i koje je trebalo pripremiti tekst odluke. Odluka, svejedno
kakva ona bila, u mnogome e smanjiti svu sloenost kako u
Crkvi openito tako posebno i na podruju Mostarsko-mrkanske
biskupije.
Da bismo se mogli uvjeriti u gore navedeno, ovdje u najkraim crtama iznosim Perieve kriterije koji kau:

Prema nauku II. vatikanskog saboraIsusova objava koju

su krani dobili po njegovim apostolima je konana, kompletna i zavrna Boja objava kojoj se ne moe vie nita bitno dodati niti oduzeti. Stoga, navodi biskup,izvan nje nee
biti druge javne objave prije Isusova drugoga Pojavka. A to
znai da se (u Meugorju ili bilo gdje) ne moe prenositi neto ega nema, neto to je davno objelodanjeno. Dakle, unato opetovanim tvrdnjama nema vie nikoga, nikakvih novih
vidjelica i vidioca, tko bi mogao prenositi Boju objavu, jer te
nove Objave naprosto nema.

Uzimajui u obzir sadrajSvetoga pisma (Stari i Novi zavjet), biskup navodida se Nadnaravno ne moe vidjeti, jer Bog
u Starome zavjetu ne govori o gledanju i vianju nego o
sluanju, a to znai da seodnos Boga i ovjeka uspostavlja rijeju, a ne gledanjem, a to se, navodi on dalje, moe vidjeti
na primjeru odnosa Mojsija i Boga. Takoer, ni u Novome zavjetu ne govori se o gledanju Nadnaravnoga, nego o sluanju
Bojih poruka koje su sadrane u objavi Jedinoroenoga
Sina Bojega, odsjaju Slave i otisku Bia Bojega, jer je, kako
biskup navodi,Kristova religija religija Utjelovljenja koja nadilazi bilo kakva ukazanja.

Kad je rije o teolokoj problematicii nainurazrjeenja problema u svezi s Meugorjem,biskup Peri navodi da
teolozi nerado govore o privatnim ukazanjima i porukama.
Meutim, kako su brojni vjernici u puku skloni vjerovanju u
303

privatne poruke pojedinaca jer im dobro dolazi neto vidljivo, opipljivo, osjetljivo i osjeajno, posebice kad je to vidljivo u njihovu ivotu u obliku kakve emocionalne pomoi,
ozdravljenja ili slina doivljaja, rado se okreu takvome
vidu religioznoga vjerovanja. Suoen s negativnim pojavama
samostalnoga tumaenja tzv. ukazanja Gospe, biskup upozorava da takve puke pojave i vjerovanja mogu lako skliznuti u prava praznovjerja i magijske forme, i to napose
ako se oekivana milost ili udo ne dogodi kako se dotinik
nadao i molio, a to u ekstremnim sluajevima moe dovesti i do samoubojstva. (Peri, 1995:3) Ipak, navodi dalje biskup, svatko onaj tko se osjea odgovornim u svojoj slubi
duan je braniti vjeru jednostavna puka i ne dopustiti da se
pod platemnekih izvanjskih religijskih znakova i gesta kriju
praznovjerni sadraji ili da se na temelju lanih ukazanja oblikuje vjera u ljudima.
Zapravo, privatna ukazanja moglo bi se i prihvatiti kao
autentina, ako bi ispunjavala i posebne uvjete. Ona bi se,
smatra biskup, morala odlikovati nekim bitnim oznakama i
biti liena nekih sumnjivihelemenata ili vidova. A da u tome
dijelu nije sam, on u obranu svojih stavova navodi stajalita i
kriterije za prepoznavanje autentinosti ukazanja koje su ve
bili iskazali teolozi fra Rufinili, JeanGalot, elimir Pulji,
R. Fisichell, J. uri i drugi.

304

Kao nadleni mjesni crkveni poglavar, biskup Peri je miljenja da je u prosudbi autentinosti ukazanja uvijek potrebno u obzir uzimati gledite Crkve. Ovdje se on poziva na
papu Benedikta XIV. (1740-58) koji je smatrao da crkveno
odobrenje nekoga ukazanja treba razglasiti radi odgoja i
koristi vjernika, nakon zrela ispita. Meutim, tu je ipak,
smatra Peri,uvijek potrebno imati pred oima kao mudro
pravilo papino stajalite da je kod takvih, makar i priznatih
ukazanja, uvijek rije o ljudskoj vjeri pa su takve objave, iako
odobrene, ipak samo vjerojatne ili pobono vjerodostojne.
Gornjim teolokim stavovimao meugorskim pojavama vodile su se sve dotadanje komisije Biskupske konferencije Jugoslavije, a to se posebno oituje u izjavi sa zasjedanjaodranog u Zadru od 9. do 11. travnja 1991.,u kojoj
izrijekom stoji da se na temelju dosadanjih istraivanja
ne moe ustvrditi da se radi o nadnaravnim ukazanjima.
Meutim, navodi dalje biskup, brojna okupljanja vjernika s
raznih strana koji u Meugorje dolaze potaknuti i vjerskim i
nekim drugim motivima zahtijevaju panju i pastoralnu skrb

prvenstveno dijecezanskog biskupa, a s njime i drugih biskupa, kako bi se u Meugorju, i povezano s njime, promicala zdrava pobonost prema Blaenoj Djevici Mariji, u skladu s uenjem Crkve. U tu svrhu biskupi e izdati i posebne
prikladne liturgijsko-pastoralne smjernice. Isto tako preko svojih e Komisija i dalje pratiti i istraivati cjelokupno
dogaanje u Meugorju.

Nakon gore navedenih kriterija, biskup sada u jednome nizu

navodi razloge zato Crkva dosad nije priznala nadnaravni karakter ukazanja u Meugorju. A to su:
a. Umjesto univerzalnim ope-kranskim temama, vidioci su se, smatra biskup, u svojim poruka bavili lokalnim hercegovakim sluajem, s hercegovakim
franjevcima koji su iskazali svoj neposluh mjesnome
biskupu. Crkvene komisije donijele su negativansud:
ne moe se ustvrditi da se radi o nadnaravnim ukazanjima ili objavama te u tome smislu nije doputeno u
crkvama i crkvenim zajednicama tvrditi i proglaavati
suprotno tome, tj. kao da se Gospa ukazala i ukazuje.
b. Sve ono to se pria o Meugorju kao to je broj
hodoasnika, ispovijedi, priesti, knjiga, lanaka nisu,
za biskupa Peria,dokaz nadnaravnih ukazanja ili objava Gospinih, niti ih se moe smatrati bilo kakvim
nadnaravnim plodovima Nadnaravnoga, nego, ukoliko su ta dogaanja autentino kranska, shvatljiva
su, smatra on, u okviru redovita djelovanja Boje milosti po vjeri i svetim sakramentima u Katolikoj crkvi.
c. Isto tako, naglaava biskup, sve ono to vidioci u
Meugorju preporuuju kao npr. molitvu, post, vjeru,
obraenje i mir, ve se nalazi u Svetome pismu pa stoga
za takve vrste poruka nisu potrebne posebne meugorske poruke.
d. No, ono to biskupa posebno zabrinjava, jest injenica
da u meugorskim porukama ima takvih proturjeja, neistina i banalnosti da se ne moe uope rei da bi
mogla pripadati Gospi.
e. Koliko Crkva, odnosno njezino vodstvo ele (o)vladati Nadnaravnim, vidljivo je iz sljedee biskupove
postavke:naime, on dri da se ne moe govoriti o
autentinosti meugorskih ukazanja i stoga to su
305

vidioci obini ljudi, naime nitko od njih nije svoj ivot posvetio sveenikome, redovnikom pozivu, nego
se svi bave obinim poslovima i k tome jo oenjeni i udane. Takav svoj stav da ukazanje ne moe biti
autentino izmeu ostalog i stoga to nitko od onih
koji se iskazuju kao vidioci nije postao redovnik ili
sveenik, biskup Prei objanjava na jednome drugom
mjestu sljedeim rijeima: Imajui u vidu injenicu
da su brojni hercegovaki djeaci poli u sjemenita i
postali sveenici i brojne djevojice postale redovnice
- samo iz meugorske upe preko 30 ivih sveenika
i redovnica - a da nisu imali, barem ja ne znam, ukazanja, poruka, susreta s nadnaravnom pojavom - doima se udnim da nijedno od vidjelaca, od kojih su
u ovih 27 godina (do 2007. kada je biskup Peri pisao
ovaj tekst, op. I.M.) imali neki najmanje 810, a drugi
najvie 9.560 ukazanja, nije prigrlilo duhovni poziv.
A ta ista pojava prijetei zahtijeva od biskupa ania
da meugorske poruke prizna istinitima, i bez ispitivanja. Svako pravo duhovno zvanje svojevrsna je Boja milost i ozbiljna stvar. Postupak sa zvanjem spomenutih vidjelaca ukazuje se neozbiljnim. Jesu li pita
se biskup Peri,u pitanju igre bez granica s obzirom
na brojke, vienja, poruke, objave, tajne i znakove?14 Meutim,nakon ovakvoga biskupovog stava
svaki od nas obinih kranskih vjernika morao bi se
upitati: zato bi neko duhovno zvanje - sveeniko ili
redovniko - predstavljalo posebnu Boju milost i bilo
ozbiljna stvar, a da to isto tako ne bi bilo neko civilno,
sekularno zvanje, odnosno zato bi svetije bilo biti
neoenjeni sveenik nego linpr. roditelj, otac, majka?
Kao da obini ljudi ne mogu biti (pro)nositelji nadnaravnih poruka, nego bi odmah trebali biti u samostanima, u sveenikoj odori. Odnosno, kao da je sve nadnaravno rezervirano samo za sveeniku elitu?
f. Dalje, biskup Peri je izriit ustavu da se karitativno
djelovanje koje poticaje ima u meugorskim porukama ne moe uzeti kao dokaz da se radi o nadnaravnim
ukazanjima ili objavama, ni Kraljice mira ni o bilo
kakvim drugim nadnaravnim ukazanjima.
g. Takoer,ni nerazorene crkve kao to poetkom rata
u BiH (1991.) nije bila razorena crkva sv. Jakova u
Meugorju nije dokaz za nadnaravnost ukazanja.
14 Peri, Ratko Meugorje - tajne, poruke, zvanja, molitve, ispovijedi, komisije u: http://www.cbismo.
com/index.php?mod=vijest&vijest=86, pristupljeno 3. rujna 2014.

306

h. No, ono to mnoge iznenauje, pa i samoga biskupa

Peria, jest injenica svakodnevnih ukazanja o kojima
svjedoe vidioci, ime se stjee dojam da postoji jedan
nezaustavljivi proces ukazanja, to za biskupa
Peria ne moe biti vjerodostojan razlog za priznavanje nadnaravnosti ukazanja.
i. Biskup Peri nema nita protiv promicanja Meugorja
i njegove okolice u svjetsku turistiku atrakciju, ali
ne s Gospinim ukazanjima, nego s prirodnim ljepotama kojima taj kraj obiluje.
j. Slijedom svega gore iznesenoga, biskup Peri zakljuuje da do sada nitko crkvu sv. Jakova u Meugorju nije
proglasio svetitem niti je odobrio kult Gospe na
osnovu takvih ukazanja.Sveenicima je zabranjeno
govoriti o nadnaravnosti ovoga ukazanja, ali i organizacija slubenih hodoaa uime upa, biskupija i ope
Crkve. Umjesto odlaska u Meugorje, on preporuuje
njegovanje i promicanje zdrave pobonosti prema Majci Bojoj u svakoj katoliko osobi, obitelji, crkvi, upi
i biskupiji. A tu i takvu pobonost mogue je vriti
iskljuivo u skladu s crkvenim naukom te posebice s
Papinom pobudnicom Marijino tovanje iz 1974.
Iz gore detaljno predoenih kriterija sasvim jasno se
moe zakljuiti da o nadnaravnosti nekoga dogaaja odluuju
ljudi temeljem znanja koje su zatekli u ovome svijetu i temeljem
smisla kojeg daju dogaaju kojim se bave. Iz gore navedenih kriterija za prosudbu autentinosti Gospinih ukazanja u Meugorju
vidimo da su biskup Peri kao i uostalom i Crkveno uiteljstvo s
papom na elu temeljem znanja koje posjeduju sasvim sigurni
da znaju to je potrebno ispuniti da bi se neko ukazanje moglo
priznati kao vjerodostojno. A sve to stoga to ele biti sigurni
alje li Nadnaravno preko nekih teoloki neukih i u kranskome
nauku nedovoljno obrazovanih osoba neku za ovo ovjeanstvo
vanu poruku, a sve kako ne bi dolo do iskrivljivanja temeljenih
vjerskih istina, da se ne bi pojavilo krivovjerje.
U sluaju da bi papa mogao nekada u budunosti i
priznati da se u ovome mjestu dogaaju nadnaravna ukazanja i
da je Meugorje svetite, svi oni - i biskup Peri i oni koji budu
donosili takvu odluku -, tim inom e priznati, kao i u sluaju
Lourdesa i Fatime, da Nadnaravno svoju poruku ljudima ne eli
slati iskljuivo po onima koji odreuju kriterije je li neki nadnaravni fenomen istinit ili nije, dakle po uglednim crkvenim
307

velikodostojnicima koji bi ih po prirodi stvari jer su se posvetili slubi Bojoj - trebali prenositi, nego po obinim ljudima,
grenim laicima, po djeci i osobama slaboga imovinskog stanja.

vidjeti Majku Boju i preko etrdeset godina ljudima neumorno prenositi njezine poruke. Naime, vidjelicu Bernardetu koja
je nakon vienja gospe u Lourdesu (11. veljae 1858) koja je
nakon toga postala redovnica, papa Pio XI. kanonizirao je na
Bezgrjeno Zaee, 25. oujka 1933. godine, dakle 54 godine
nakon njezine smrti (umrla 16. travnja 1879). Vidjelica Lucija koja je nakon vienja Gospe u Fatimi (13. svibnja 1917) takoer postala redovnicom 1921, te karmeliankom 1948, jo
nije beatificirana. Preminula je 13. veljae 2005. Ali je dvoje
drugih vidioca Franju i Hijacintu - koji su bili s njom i koji su
umrli kao djeca, 2000. godine beatificirao papa Ivan Pavao II.16

3. TO SE TEMELJEM NAVEDENIH KRITERIJA

MOE OEKIVATI?

Ovo nije i ne treba biti uope povod bilo kakvome

sporenju s uvaenim biskupom Periem oko toga je li ili nije mogue sa sigurnou utvrditi je li se uistinu Gospa ukazala meugorskoj djeci, nego treba biti i jest ponovni pokuaj pokazivanja,
a ne dokazivanja da crkveni iskaz o postojanju ili nepostojanju
nadnaravnosti u tzv. meugorskim ukazanjima konstruira uvijek iznova novu i drukiju drutvenu zbilju. Naime, jer odluka
o tome je li ili nije bilo ukazanja nije bila dana niti e biti dana
odozgo, nego su je u meusobnome razgovoru i nakon mnogih
ispitivanja i preispitivanja pripremali ovodobni zemaljski ljudi:
lanovi Meunarodnoga povjerenstva za istraivanje i prouavanje meugorskog fenomena pri Kongregaciji za nauk vjere.
Meutim, odluku o nadnaravnosti nekoga pa i ovoga fenomena
moe - temeljem nalaza Povjerenstva - donijeti iskljuivo papa ili
po njegovu ovlatenju lanovi Kongregacija za nauk vjere, dakle
opet sve ovodobni ljudi. Od te odluke o nadnaravnim stvarima
koju donose ovodobni i ovozemni ljudi (a to je paradoks mnogih
religija pa i kranske), zavisi ljudsko ovozemaljsko djelovanje.
Slijedom takvoga stava, a uzimajui u obzir Papinu
odluku utemeljenu na zakljucima Meunarodnoga povjerenstva za istraivanje i prouavanje meugorskog fenomena pri Kongregaciji za nauk vjere svejedno kakva ona bila, moe se oekivati sljedei razvoj situacije:

U sluaju da papa ne prizna autentinost meugorskih ukazanja, a to e se prema novinskim vijestima vjerojatno dogoditi15, bilo bi normalno oekivati da bi netko trebao snositi
odgovornost jer je cijelo vrijeme - suprotno naputcima mjesnoga biskupa i mjesnih biskupskih konferencija - uvjeravao
ljude da je u Meugorju rije o nadnaravnome dogaaju, da
je Meugorje svetite u kojem se dogaaju uda.

U sluaju da papa prizna autentinost ukazanja i njihovu

nadnaravnost, a time i Meugorje kao svetite i nastajanjeuda u njemu, onda bi meugorske vidjelice i vidioce
trebalo proglasiti sveticama i svecima jer su imali priliku

15
Beker, Inoslav (2014) Vatikan nakon trideset godina donio konanu odluku o ukazanju u
Meugorju, u: http://www.jutarnji.hr/inoslav-besker-vatikan-nakon-30-godina-donio-konacnu-odluku-o-medugorju/1156187/, pristupljeno 21.8.2014.

308

U sluaju da papa ne prizna autentinost meugorskog

fenomena, ali da dopusti pobonost katolika koji se ondje
okupljaju, a to e se najvjerojatnije i dogoditi, tada e biti
kazano narodnim jezikom - i vuk sit i sve ovce na broju.
Naime, papa takvom odlukom
a) nee degradirati mjesnoga biskupa Peria niti njegova
prethodnikna ni lanove bive (Biskupske konferencije
Jugoslavije) ni sadanjih biskupskih konferencija (Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije
Bosne i Hercegovine) kao ni sve druge sveenike i redovnike koji su nijekali postojanje prirode meugorskog fenomena, zapravo dat e im priznanje da su bili
u pravu, zatim
b) vidjelice i vidioci nee doi u poziciju da im se svejedno to oni osobno tvrdili dopustiti ulazak u blaenstvo svetih jer im se nee vjerovati da su imale/imali
susret s Nadnaravnim, kao to
c) tom odlukom nee u potpunosti biti zadovolj(e)ni hercegovaki franjevci kao ni svi oni sveenici i vjernici koji
su bili uvjereni u nadnaravnost meugorskog fenomena, jer Meugorje nee biti priznato kao svetite u
kojem se dogaaju uda. Meutim, bit e zadovoljni
time to e i dalje moi organizirati hodoaa u Meugorje uvjeravajui sebe i druge da se ipak tu radilo i radi
o nadnaravnosti zbog ega je potrebno i dalje moliti, postiti i hodoastiti. Meugorje e, u sluaju takve
odluke, nastaviti i dalje ivjeti svojim dosadanjim
ivotom. Istina ne kao svetite ni kao mjesto slubenoga

16
Peri, Ratko Meugorje - tajne, poruke, zvanja, molitve, ispovijedi, komisije, u: http://www.
cbismo.com/index.php?mod=vijest&vijest=86, pristupljeno 3. rujna 2014. Takoer, vie u intervjuu s
kardinalom T. Bertoneom: Posljednja vidjelica iz Fatime. Moji razgovori sa sestrom Lucijom na: http://
www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=856

309

tovanja Majke Boje, nego kao mjesto molitve u koje

e i dalje dolaziti ljudi iz veoma razliitih povoda, od osobnih, do drutvenih, politikih, turistikih, portskih,
medicinskih, znanstvenih i inih.
d) Meutim, upravo tada e a to e za Crkvu biti jakovano biti potrebno uiniti sve kako ne bi dolo do
stvaranja i irenja krivovjerja
ZAKLJUAK

Oslanjajui se na temeljne postavke kako Berger-Luckmannove teorije o socijalnoj konstrukciji zbilje tako i na temeljne postavke Luhmannove teorije sustava, autor je u ovome
lanku uspio pokazati da zainteresirane strane u sluaju
priznanja nadnaravnosti u meugorskome sluaju svakodnevno u neposrednoj meusobnoj komunikaciji konstruiraju svoju
(odnosno drutvenu) zbilju dajui svojim djelovanjima i svojim
interpretacijama tih djelovanja odreeni smisao. Takoer, autor
je uspio pokazati da e papina odluka o autentinosti Gospinih
ukazanja u Meugorju svejedno kakav ta odluka bila: pozitivna, negativna ili pak neutralna - u bitnome reducirati ve podosta nagomilanu i zgusnutu drutvenu kompleksnost i unutarcrkvene napetosti te da e nastajanjem nove drutvene i crkvene
zbilje biti omogueno nesmetanije i lake meusobno odnoenje
ne samo odnoenje pojedinaca i crkvenih struktura, pojedinih
crkvenih podsustava meusobno, kao npr. mjesnoga biskupa
i hercegovakih franjevaca nego i organizatora meugorskih
hodoaa i crkvenih struktura.
Zapravo, bez obzira kakva crkvena odluka o meugorskome fenomenu bila, ona e kao takva biti i jest proizvod interakcije ljudi meusobno, ali i ljudi i crkvenih institucija, kojom se
od 24. lipnja 1981. pa do sada neprestano - iz dana u dan - uspostavljala, ali kojom e se i ubudue u neposrednoj komunikaciji uspostavljati uvijek nova drutvena zbilja u kojoj e ljudi uz
ostalo pokuavati osmiljavati svoj vlastiti ivot i svoje odnose s
drugima.

310

Literatura

Berger, L. Peter/ Luckmann, Thomas (1992) Socijalna konstrukcija zbilje.

Zagreb, Naprijed

Beker, Inoslav, Vatikan nakon 30 godina donio konanu odluku o Meugorju , u: http://www.jutarnji.hr/inoslav-besker-vatikan-nakon-30-godina-donio-konacnu-odluku-o-medugorju/1156187/, pristupljeno 21.8.2014.

Luhmann, Niklas (1984) SozialeSysteme. GrundrisseinerallgemeinenTheorie. Frankfurt a. Main;

Luhmann, Niklas (2011) Drutvo drutva (2 sveska), Zagreb, Naklada

Breza

Marienerscheinung, u: http://de.academic.ru/dic.nsf/dewiki/917749, pristupljeno 21.8.2014.

Meugorje molitveno sredite svijeta, u: http://etno-herceg.com/index.

php?option=com_content&view=article&id=80&Itemid=111&lang=hr,
pristupljeno 3. rujna 2014.

Najvea Marijanska svetita u svijetu, u: http://www.stef-velikotrojstvo.

com.hr/ukazanja-i-svetista/najveca-marijanska-svetista-u-svijetu/ ;

Naa Gospa od Stupa, u: http://www.sveci.net/index.php/component/content/article/2-uncategorised/4732-sveta-marij-gospa-od-stupa, pristupljeno

21.8.2014.

Ostala Gospina ukazanja, u: http://www.stef-velikotrojstvo.com.hr/ukazanja-i-svetista/ostala-gospina-ukazanja-u-svijetu/, pristupljeno 22.8.2014.

Papa Franjo: Nije Gospa efica pote da nam svaki dan alje poruke,
u:http://www.prometej.ba/index.php/zanimljivosti/1371-papa-franjo-nije-gospa-sefica-poste-da-nam-svaki-dan-salje-poruke

Peri, Ratko (1995) Kriteriji za prosuivanje ukazanja (o meugorskim

pojavama), u: Prijestolje mudrosti. Mostar, str. 266-286.

Peri, Ratko, Meugorje - tajne, poruke, zvanja, molitve, ispovijedi,

komisije, u: http://www.cbismo.com/index.php?mod=vijest&vijest=86,
pristupljeno 3. rujna 2014.

Peri, Ratko, Temeljne istine i drutvene konstrukcije, u: http://www.

cnak.ba/index.php?opt=21&id=884, pristupljeno 3. rujna 2014.

Posljednja vidjelica iz Fatime. Moji razgovori sa sestrom Lucijom, intervju s kardinalom T. Bertoneom: na: http://www.katolicki-tjednik.com/
vijest.asp?n_UID=856,pristupljeno 3. rujna 2014.

Treibel, Annette (2000) Einfhrung in soziologische Theorien, 5. Auflage.

Stuttgart, Leske + Budrich

Uldrijan, Ivan , Zato marijanska svetita privlae toliki broj hodoasnika? Hodoaa lijee od bolesti modernog ovjeka, u: http://www.
glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_
ID=20993, pristupljeno 22.8.2014.

311

UDK: 338.48:008>(497.5 Trogir)

7.091.4(497.5 Trogir)

ZADOVOLJSTVO POSJETITELJA MANIFESTACIJOM

SREDNJOVJEKOVNI FESTIVAL U TROGIRU
(03.-05.05.2013.)
Branka Stipanovi stru. spec. oec
SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: stipanovicbranka@gmail.com

Hrvoje Smolji, bacc. oec.

Visoka kola za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Kreli
Zaprei, Hrvatska
E-adresa: s.g.hrvoje@gmail.com

313

1. UVOD

SAETAK: U radu se analizira stupanj zadovoljstva posjetitelja Srednjo-

vjekovnog festivala u Trogiru ukupnom ponudom festivala koja se sastoji

od sajamske ponude, prezentacije srednjovjekovnih zanata te koncerata, vitekih turnira i predstava ulinih zabavljaa. Festivali imaju sve veu ulogu
u kulturnom turizmu 21. stoljea jer utjeu na stvaranje jedinstvenog doivljaja i iskustva kod domicilnih i inozemnih posjetitelja. Rezultati ukazuju na
visok stupanj zadovoljstva posjetitelja festivalskom ponudom uz naglaenu
potrebu da festival svake godine mijenja sadraje u okviru zadane teme
kako bi stekao stalne posjetitelje.

Kljune rijei: kulturni turizam, Europa, Trogir, Srednjovjekovni festival, manifestiacije i dogaanja u turizmu
ABSTRACT: This paper analyzes the level of visitors satisfaction with Me-

dieval Festival in Trogir that consists of fairs, presentations of medieval

crafts and concerts, knights tournaments and presentations of play street
entertainers. Festivals play an increasing role in cultural tourism of the 21st
century because they affect the creation of a unique experience of native
and foreign visitors. The results indicate that Medieval festival in Trogir
achieved a high level of visitors satisfaction, but in order to gain regular
visitors, festival activities should be modified each year within the defined
theme.
Keywords: cultural tourism, Europe, Trogir, medieval festival events

314

Predmet istraivanja odnosi se na definiranje razvoja

kulturnog turizma i uloge festivalskih dogaanja i manifestacija
u promicanju ukupne kulturne ponude destinacije, a teorijsko
istraivanje upotpunjeno je istraivanjem o zadovoljstvu posjetitelja Srednjovjekovnim festivalom u Trogiru. Cilj rada je ispitati koliko su posjetitelji Srednjovjekovnog festivala u Trogiru zadovoljni njegovom ponudom kako bi se mogao ocijeniti doprinos
ovog dogaanja razvoju ukupne destinacijske ponude.
Struktura rada sastoji se od etiri cjeline ukoliko se
izuzme uvodna cjelina. U prvoj cjelini definira se kulturni turizam i njegov znaaj na podruju Europe. Uloga festivala i
dogaanja u kulturnom turizmu obrauje se u drugoj cjelini rada
dok trea cjelina opisuje maniestaciju Srednjovjekovni festival u
Trogiru. U etvrtoj cjelini prikazuje se istraivanje zadovoljstva
posjetitelja navedenom manifestacijom dok je peta cjelina sinteza rezultata istraivanja i zakljuak.
2. KULTURNI TURIZAM I NJEGOV ZNAAJ NA
PODRUJU EUROPE

Europa se kao kontinent Starog svijeta oduvijek

smatrala kolijevkom kulturne batine i upravo kulturna batina u materijalnom i nematerijalnom obliku predstavlja jedan
od snanih generatora, odnosno atrakcijskih imbenika za
razvoj turizma na europskom kontinentu. Kulturni turizam
prepoznat je kao izuzetna prilika za drutvene i gospodarske
promjene na podruju Europe, a trite kulturnog turizma
postaje sve kompetitivnije. Razlog sve veeg udjela kulturnog
turizma u ukupnim turistikim kretanjima proizlazi iz injenice da turist u selektivnim oblicima turizma postaje ishodite
i fokus svakog turistikog dogaanja. Turist sve vie biva aktivan sudionik i bie civilizacijsko kulturne provenijencije, te
imbenik kreiranja i razvijanja osobnosti, imbenik subjektivnog i objektivnog identiteta; subjekt procesa akulturacije,
sve vei imbenik u formiranju turistikog identiteta mjesta u
kojemu boravi, aktivnog odmora u svoj svojoj mnogoznanosti, konzument i nositelj turistike kulture (Jadrei, 2001).
Brojne europske destinacije temelje svoj identitet na
promicanju kulturne batine. Pritom je vrlo vano naglasiti
kako tradicionalne kulturne ustanove poput muzeja i galerija
preispituju svoju misiju uslijed rastueg natjecanja s novom generacijom komercijalnih kulturnih turistikih atrakcija (Richards,
1996). Bogata povijesna tradicija koja povezuje europsku kulturu i turistika kretanja stvorila je snane temelje za kreiranje
315

suvremenih itinerara u kulturnom turizmu. Danas se kulturni

turizam smatra turizmom specijalnih interesa te se definira kao
posjete osobe izvan njihova stalnog mjesta boravka, motivirane
u cijelosti ili djelomino interesom za povijest, umjetnost, naslijee ili stil ivota lokaliteta, regije, grupe ili institucije.
Kulturne atrakcije igraju vanu ulogu u razvoju turizma na svim razinama, od globalne do lokalne. Na globalnoj razini, kulturne atrakcije vane su ikone globalne kulture koje su
prepozate u projektu Znamenitosti svjetske batine (eng. World
Heritage Sites) te Europska unija ulae znaajna sredstva u ouvanje, restauraciju i promociju takvih kulturnih atrakcija. Znaaj
ouvanja kulturne batine u Europi prepoznao je i UNESCO koji
kulturnu batinu vidi kao sredstvo koje ne samo da stimulira
ekonomski rast putem turistikih kretanja, ve ima i snane
neekonomske implikacije u promicanju identiteta i kulturne
raznolikosti (Richards, 2001). UNESCO prepoznaje i znaaj ouvanja nematerijalne kulturne batine (npr. lokalni jezici, napjevi,
plesovi...) i promovira njihovo ouvanje kao i promociju, odnosno revitalizaciju kroz aktivnosti u kulturnom turizmu. Europska
unija je Ugovorom iz Maastrichta 1991. godine u lanku 128. naglasila znaaj ouvanja i promicanja kulturne batine (Richards,
2001) to nije bilo definirano Rimskim ugovorom kao podruje
nadlenosti EU. Vei znaaj koji je Europska unija dala kulturi
postupno se prelijeva na nacionalni i regionalnu politiku zemalja
lanica. Putem promicanja kulturnog turizma osigurava se irenje europske kulture te se ujedno osiguravaju sredstva za ouvanje i zatitu kulturnih atrakcija koje posjeuju turisti. Dakle, u
ovim nastojanjima vidi se tenja za razvojem zdrave simbioze
turizma i kulture u kojoj kulturna batina predstavlja osnovni
atrakcijski imbenik za poticanje turistikih kretanja, a turizam
osigurava sredstva za revitalizaciju i ouvanje kulturnih spomenika. Kako bi meupovezanost turizma i kulture bila dugorono
odriva, vano je da kulturni turizam nema obiljeja masovnosti, uniformiranosti i eksploatacije, odnosno da su lukrativni motivi i motivi ouvanja kulturne batine u meusobnoj ravnotei.
Razvoju kulturnog turizma na podruju Europe osobito pridonosi specifina socioloka pojava karakteristina za
otueno informacijsko drutvo, a to je nostalgija. Naime, ubrzan
tempo ivota alijenira pojedince u suvremenom drutvu zbog
ega nastaje osjeaj dezorijentiranosti i gubitka spone s korijenima te nakadanjim jednostavnijim i prirodnijim nainom ivota. Nostalgija za prolou rezultat je tenje i potrebe modernog
ovjeka da ponovno uspostavi svoj lokalni i nacionalni identitet,
odnosno da upozna lokalne i nacionalne autohtone i autentine
identitete drugih naroda. Ova tenja ima dramatian pozitivan
uinak na obogaenje ponude kulturnih atrakcija.
316

3. ULOGA FESTIVALA I TURISTIKIH DOGADANJA U

KULTURNOM TURIZMU

U posljednjem desteljeu dolo je do znaajnog poveanja broja festivala i dogaaja koji se odvijaju diljem svijeta.
Paraleleno s rastom broja festivala, zamjetan je trend opeg porasta stupnja profesionalnosti u zanimanjima koja su povezana s planiranjem, upravljanjem, organizacijom i marketingom
festivala. Razlog tomu je to festivali u sklopu ukupne ponude
kulturnog turizma destinacije imaju znaajnu socijalnu, kulturnu, politiku i gospodarsku ulogu. Festivali i druga turistika
dogaanja predstavljaju vaan doprinos turizmu pa se planiraju
u brojnim strategijama gospodarskog i turistikog razvoja destinacije.
Festivalska dogaanja uvelike utjeu na percepciju koju
turisti imaju o destinaciji, a pritom tematika festivala moe biti
razliita; od naglaska na autentinost u prezentaciji kulturnog
naslijea do razvoja novog urbanog umjetnikog identiteta
destinacije. Richards (2007) napominje da kulturni turizam ne
ukljuuje samo konzumiranje kulturnih proizvoda prolosti,
ve i suvremene kulture ili naina ivota nekog naroda ili podruja. Kulturni turizam, stoga, pokriva kako turizam naslijea,
tj. batine (eng. heritage tourism), koji se odnosi na proizvode
prolosti, tako i umjetniki turizam (eng. arts tourism), koji se
odnosi na suvremenu umjetnost. Festivalska dogaanja proiruju tzv. turistiki pogled (the Tourist Gaze) (Urry, 1990). Pri
tome uoava dvije razliite vrste promatranja ljudi i krajolika
kao dijela doivljenog iskustva: kolektivni turistiki pogled odnosi
se na doivljavanje mjesta kroz meusobnu interakciju putnika
odnosno turista, a romantini turistiki pogled na neposredan pojedinani kontakt s posjeenim lokalitetom (Batina, 2013).
Turistika dogaanja meusobno se razlikuju po
trinoj privlanosti, a obiljeavaju ih znaajni elementi odmor,
rekreacija ili obrazovno iskustvo. Svaka kategorija sadri jednu
ili vie tematskih cjelina i openito e privui ili pasivno trite
ili aktivno trite, a u nekim sluajevima i u razliitim stupnjevima i oba trita (Richards, 2007). Fundamentalan proizvod
u turizmu je doivljaj, a organizacija festivala snano orue
za osiguranje kvalitete takvog doivljaja. Razlog zato se festivalska dogaanja i dogaanja openito trae je znaajna promjena na turistikom tritu. Razlog sve vee orijentacije destinacija na organizaciju festivala i ostalih turistikih dogaanja
je konkurencija s jedne strane i s druge strane sve zahtjevnija i
elastinija potranja. Ovi uvjeti na turisikom tritu zahtjevaju
segmentaciju turistikog trita i selekciju (izbor) pojedinih programa, sadraja i turistikih itinerera.

317

Putem organizacije festivalskih i drugih dogaanja, turistike destinacije postaju sredita kulturne globalizacije, ali i
turistike glokalizacije jer kroz ponudu turizma naslijea (eng.
heritage turizma) nude ubrzanje razmjena kulturnih simbola
i obiljeja meu ljudima diljem svijeta to pridonosi kulturnom
bogatstvu i pluralizmu te uenju novih, drugaijih obiaja i
navika koje za turiste predstavljaju jedinstveno iskustvo. Dakle,
festivali i kulturne manifestacije u turizmu imaju potencijal
djelovati kao posrednici u procesima kulturne globalizacije i lokalizacije.
Dogaanja dodaju nematerijalnu komponentu prostornoj komponenti turistike destinacije i utjeu na doivljaje
i iskustva turista. Iskustva zahtijevaju interakciju potroaa i
ponuaa. Zajedniko iskustvo je vrlo esto ono to sve kulturne manifestacije ini posebnim i to je vaan razlog zato
ljudi ele prisustvovati koncertima, sajmovima, utakmicama,
festivalima i drugim dogaanjima. Festivalska i druga turistika dogaanja takoer stvaraju osjeaj zajednitva. Snaga
osjeaja zajednitva koju proizvode dogaanja moe biti toliko velika da nadraste samu destinaciju kao prostornu cjelinu, odnosno da samo festivalsko dogaanje postaje cilj putovanja. U potrazi za novim oblicima zajednice, postmoderni
putnici trae bliskost, intimnost i povjerenje koje esto pronalaze u sadrajima festivalskih dogaanja. Festivalska i turistika
dogaanja u 21. stoljeu dobila su novo znaenje u postmodernom drutvu jer postaju vana podloga kreiranja individualnih i
grupnih identiteta (Richards, Palmer, 2012).
4. SREDNJOVJEKOVNI FESTIVAL U TROGIRU I NJIHOVA
ULOGA U KULTURNOM TURIZMU

Srednjovjekovni festivali i sajmovi postali su znaajna

okosnica ponude kulturnog turizma u brojnim turistikim destinacijama Republike Hrvatske. Rekonstrukcija srednjovjekovnog
naina ivota u prikladnom ambijentu, npr. u gradskim jezgrama
dalmatinskih gradova ima snanu edukativnu i doivljajnu komponentu za turiste i domicilno stanovnitvo. U nastavku e se
prikazati znaaj festivala i sajmova za drutvo u Srednjem vijeku te atraktivnost gradske jezgre destinacije Trogir kao mjesta
odravanja srednjovjekovnog festivala. Na kraju poglavlja prikazati e se koji su elementi iz srednjovjekovnog ivota rekonstruirani u sklopu Srednjovjekovnog festivala u Trogiru. Festivali su
bili vrijeme radosti za sve ljude u srednjem vijeku. Svi drutveni
slojevi su prisustvovali razliitim festivalskim dogaanjima.
318

U srednjovjekovnoj Europi odravao se barem jedan

festival u svakom mjesecu. Festivali su bili povezani s motivima iz religije i prirode te su predstavljali ne ne samo vrijeme
za uivanje i oputanje, ve i vrijeme za iskazivanje zahvalnosti
prema prirodi i Bojim darovima. Trgovina se u Srednjem vijeku
odvijala na sajmovima. Sajmovi su se odravali jednom ili dva
puta u godini kako bi privukli strane trgovaca iz dalekih zemalja
koji su trgovali vunenom robom, svilom, tepisim i drugim predmetim koje nisu bili dostupni kod lokalnih trgovaca. Ovi sajmovi
bi privukli trubadure, plesae i akrobate, a trajali su i po nekoliko dana.
Struktura drutva srednjovjekovnog Trogira u 13. i 14.
stoljeu sastojala se od tri osnovna drutvena sloja, a to su bili
plemii, puani i distriktualci (Jelaska, 2000). Plemii i puani
bili su gradsko stanovnitvo, a distriktualci stanovnitvo iz okolnih podruja koja gravitiraju prema Trogiru. Obitelj ili familiju
su u srednjovjekovnom Trogiru inile sve osobe koje su ivjele
u istom domainstvu, dakle obitelj je bila izjednaena s pojmom
doma te je ukljuivala i sluge te naunike. Trogir je grad iznimno
bogate povijesti s 2300 godina (www.trogironline.com) dugom
tradicijom. Prva naselja na ovom podruju razvila su se pod utjecajem antikih Grka i Rimljana te pod utjecajem Mletake republike. Stara jezgra grada obiluje palaama, crkvama, kulama i utvrdama i predstavlja izuzetno skladnu arhitektonsku i estetsku
cjelinu koja je znaajno obogaena skulpturama majstora Radovana u 13. stoljeu (Latin, 2010). Najznaajnija graevina je trogirska katedrala s portalom zapadnih vratiju, remek-djelom majstora Radovana najznaajnijim primjerom romaniko-gotike
umjetnosti u Hrvatskoj.
Nasuprot trogirske katedrale smjetena je palaa plemike obitelji ipiko koja predstavlja sklop zgrada udruenih u
jedinstvenu cjelinu, a najstariji dijelovi palae su iz 13. stoljea.
Koriolan ipiko obnovio je palau u 15. stoljeu angairajui
najpoznatije umjetnike tadanjeg doba, Nikolu Firentinca i Andriju Aleija (ovi su umjetnici dali svoj peat brojnim srednjovjekovnim zgradama u Dalmaciji, kao to su ibenska i trogirska
katedrala).
Na trogirskoj rivi nalazi se palaa Luci koja je originalno izgraena u 16. stoljeu, meutim zbog radova na palai
tijekom 19. stoljea, ona gubi svoj originalan izgled. Palaa Garagnin Fanfogna ima brojna stilska obiljeja od romanike do
baroka, a u njoj je danas smjeten Muzej grada Trogira koji uva
originalnu biblioteku obitelji Garagnin Fanfogna te zbirku
kamenih ulomaka od antike do baroka.
319

Cjelokupna gradska jezgra Trogira spomenik je kulturne batine i simbol romaniko gotikog grada koje je UNESCO uvrstio na listu spomenike batine. Upravo ambijent grada
Trogira koji svojim kamenim zdanjima predstavlja spomenik
srednjovjekovnom razdoblju predstavlja izvrstan ambijent za
odravanje Srednjovjekovnog festivala.
Srednjovjekovni festival u Trogiru osmiljen je kao
trodnevno dogaanje koje ima sljedeu strukturu:
1. dan srednjovjekovni sajam na srednjovjekovnom sajmu svoje proizvode i usluge prezentiraju brojni obrtnici,
udruge i poljoprivrednici s podruja Trogira i okolice te iz
drugih dijelova Hrvatske. Ovaj sajam ima trgovinski karakter, dakle posjetitelji mogu kupiti proizvode ponuaa, no
znaajno je via vrijednost sajma kao mjesta upoznavanja sa srednjovjekovnim nainom ivota gastronomijom,
odjeom, obuom, svakodnevnim navikama ljudi u Srednjem vijeku i sl.
2. dan radionice srednjovjekovnih zanata Srednji vijek
je bio razdoblje manufakturne zanatske proizvodnje i to je
doba kada dolazi do prve podjele poslova. U skladu s tadanjim nainom ivota, najznaajnija zanatska zanimanja su
bila kova, stolar, koar, obuar, pekar i sl. Na predstavljanju starih zanata posjetitelji mogu uivati u promatranju rekonstrukcije srednjovjekovne zanatske proizvodnje, a mogu
se i sami okuati u nekom od zanata jer cilj festivala je da
posjetitelji ne budu samo pasivni promatrai, ve i aktivni
sudionici.
3. dan koncerti srednjovjekovne glazbe, viteke igre, ulini
zabavljai koncerti srednjovjekovne glazbe odvijaju se u
crkvama grada Trogira, u izvedbi domaih i gostujuih glazbenika. Viteke igre bile su znaajan oblik umjetnosti u
srednjovjekovnom razdoblju, a uvijek su bile popraene
koritenjem kostimografije, naglaene dramatike i simbolike. Igre su bile namijenjene i vojnoj obuci sudionika, a
uz koritenje zatupljenih maeva, koplja i drugih oruja.
Spektakl vitekih igara u Trogiru se odrava u organizaciji
Meunarodne udruge za povijesne srednjovjekovne
bitke (eng. Historical Medieval Battle International Association - HMBIA) koja eli razviti novu vrstu sportske i kulturne
aktivnosti nastale u moderno doba te oivjeti povijest srednjeg vijeka. Borba naroda je naziv za svjetsko prvenstvo u
srednjovjekovnim bitkama u oklopima, a borbe zahtijevaju vjetinu i izdrljivost. Igre na otvorenom bile su vrlo
uobiajene u Srednjem vijeku se stoga prezentiraju i na festivalu u Trogiru. Te su igre streliarstvo, boanje, bacanje
320

kladiva, bacanje potkove u metu, natjecanje u bacanju koplja te

hrvanje (Somoi, Gergi, 2012). Ulini zabavljai i lakrdijai bili
su takoer neizostavan dio svakog sajma u Srednjem vijeku pa
stoga i sajam u Trogiru ukljuuje bogat program zabave u srednjovjekovnom stilu na ulicama nastupaju gutai vatre, ongleri,
trubaduri, pjevai i plesai.
5. EMPIRIJSKO ISTRAIVANJE ZADOVOLJSTVA
POSJETITELJA MANIFESTACIJOM SREDNJOVJEKOVNI
FESTIVAL U TROGIRU (03.05.-05.05.2013.)

U ovom dijelu rada prikazati e se problem, hipoteze i

istraivaka pitanja, metodologija prikupljanja podataka, odabrani uzorak te rezultati i analiza dobivenih primarnih podataka.
5.1. PROBLEM I HIPOTEZE ISTRAIVANJA

Osnovni problem istraivanja je utvrditi zadovoljstvo posjetitelja Srednjovjekovnog festivala u Trogiru ukupnom ponudom
ovog dogaanja. Osobit naglasak je istraivanja je na definiranju
stupnja do kojeg je festivalska ponuda ispunila oekivanja posjetitelja te imaju li elju posjetiti festival i nekom drugom prilikom
te ga preporuiti obitelji, prijateljima i poznanicima.
Povezano s ispitanicima, u istraivanju se polazi od sljedeih hipoteza:

H1: Sajamska ponuda festivala u potpunosti je ispunila

oekivanja posjetitelja zbog kvalitete u rekonstrukciji gastronomske ponude srednjovjekovnih jela te naina na koji
je rekonstruirana srednjovjekovna odjea i obua ponuaa
te izgled tandova oekuje se prosjena ocjena 3,8 od maksimalno 4

H2: Radionice srednjovjekovnih zanata u potpunosti su zadovoljile oekivanja gostiju prezentacijom i stupnjem mogunosti za aktivno sudjelovanje posjetitelja oekuje se
procjena ocjena 3,7 od maksimalno 4

H3: Koncerti srednjovjekovne glazbe, viteke igre i predstave ulinih zabavljaa su u potpunosti ispunili oekivanja
gostiju oekuje se prosjena ocjena 3,7 od maksimalno 4

H4: Posjetitelji su vrlo zadovoljni ukupnim ambijentom i

atmosferom, odnosno duhom festivala oekuje se prosjena ocjena 3,8 od maksimalno 4

321

H5: Najvei broj posjetitelja bi preporuio posjet Srednjovjekovnom festivalu u Trogiru obitelji, prijateljima i poznanicima
H6: Najvei broj posjetitelja ima elju ponovno prisustvovati Srednjovjekovnom festivalu u Trogiru

5.2. METODOLOGIJA PRIKUPLJANJA I OBRADE

PODATAKA

Kako bi se ispitalo zadovoljstvo posjetitelja manifestacijom Srednjovjekovni festival u Trogiru, pristupilo se prikupljanju primarnih podataka temeljem anketnog upitnika. Anketni upitnik sastoji se od 2 dihotomna pitanja, 4 pitanja kojima
u kojima se od ispitanika zahtijeva rangiranje od najboljeg do
najloijeg (vrlo sam zadovoljan - 4, zadovoljan sam - 3, nisam u
potpunosti zadovoljan -2, nezadovoljan sam -1) te dva kontrolna
pitanja o dobi i stupnju obrazovanja ispitanika. Svakom odgovoru koji zahtijeva rangiranje se pridruuje se odgovarajua ocjena
i dobiva se intervalna ljestvica za ocjenu stavova i zadovoljstva
posjetitelja ponudom Srednjovjekovnog festivala u Trogiru. S
obzirom na prikrivenost ciljeva istraivanja, sva su pitanja u anketnom upitniku s neprikrivenim ciljevima.
Istraivanje je provedeno tako da je na Srednjovjekovnom festivalu u Trogiru 2013. prikupljeno 350 e-mail adresa posjetitelja zainteresiranih za ispunjvanje ankete to je omoguilo
kontakte za prikupljanje primarnih podataka primarni podaci
prikupljeni su za u periodu od 01.08.-30.10.2013., a odgovor je
dobiven od ukupno 248 posjetitelja Srednjovjekovnog festivala.
Nakon faze prikupljanja podataka, odabrana je metodologija
obrade podataka, i to putem distribucije frekvencija.
5.3. UZORAK ISTRAIVANJA

Kriterij za odabir uzorka bio je da su ispitanici posjetili

Srednovjekovni festival u Trogiru 2013. godine. Prikupljeno je
350 e-mail kontakata posjetitelja, od ega je na anketu odgovorilo 248 posjetitelja festivala ili 70% od ukupnog broja prikupljenih
kontakata. Interval pouzdanosti dobiven ovim istraivanjem je
6,07 to znai da ako primjerice 45% ispitanika u uzorku izabere
odreeni odgovor, kada bi se isto pitanje postavilo ukupnom
broju posjetitelja, izmeu 38,93% (45 minus 6,07%) i 51,07%
(45% plus 6,07%) ispitanika bi izabralo taj isti odgovor.

322

5.4. REZULTATI ISTRAIVANJA

Na temelju koritenja metode distribucije frekvencija, u radu se

dolo do sljedeih rezultata:

prosjena ocjena sajamske ponude iznosi 3,23 to ukazuje na

visok stupanj zadovoljstva posjetitelja ponudom sajma, ali
ocjena je ipak nia od predviene (3,8),

prosjena ocjena prezentacije srednjovjekovnih radionica na

festivalu iznosi 3,58 to ukazuje na visok stupanj zadovoljstva gostiju, ali nii od oekivanog (3,7),

prosjena ocjena ponude koncerata, vitekih igara i predstava

ulinih zabavljaa iznosi 3,76 to je vie od pretpostavljene
ocjene 3,7,

procjena ocjena zadovoljstva gostiju ambijentom festivala

je 3,85 to je vie od prepostavljenog stupnja zadovoljstva
(3,8).

vjerojatnost da e posjetitelji preporuiti dolazak na festival

blinjima je vrlo visoka i iznosi 86% ime se potvruje hipoteza 5.

vjerojatnost ponovnog posjeta festivalu je 67% ime se potvruje hipoteza 6.

6. ANALIZA I ZAKLJUAK

Na temelju provedenog istraivanja o zadovoljstvu

posjetitelja Srednjovjekovnim festivalom u Trogiru moe se zakljuiti kako je ukupan stupanj zadovoljstva posjetitelja pojedinim aspektima ponude festivala vrlo visok, iako je zadovoljstvo
sajamskom ponudom i radionicama festivala nie od oekivanog,
a zadovoljstvo koncertima, vitekim igrama i ulinim zabavljaima te ukupnim ambijentom festivala vie od oekivanog. Najvei broj posjetitelja iskazao je elju da preporui ovaj festival
svojim blinjima to ukazuje da festival svojom kvalitetom moe
dobiti snane benefite od word of mouth promocije. Velik dio
posjetitelja takoer iskazuje elju za povratkom na festival, a
ispitanici koji su odgovorili da se ne bi vratili na festival esto
su u napomeni kao razlog upisali da vole razliitost iskustava te
bi se vratili ukoliko bi postojale znaajne varijacije u programu
festivala svake godine.

323

UDK: 331.101.262:37
65.012.4:001

Literatura
Batina, K. (2013). Postmoderni putnik: prilog razumijevanju suvremene kulture putovanja. Studia ethnologica Croatica, vol. 24., 61-85.
Jadrei, V. (2001). Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni. kolska
knjiga, Zagreb.
Jelaska, Z. (2000). Trogirska srednjovjekovna obitelj (XIII.-XIV. stoljee).
Povijesni prilozi, vol. 18(18), 9-51.
Latin, I. B. (2010). Izgradnja gradskih fortifikacija u trogiru od 13. do 15.
stoljea. Zbornik Odsjeka za Povijesne Znanosti Zavoda za Povijesne i
Drutvene Znanosti, vol. 28. 17-48.
Richards, B. (2007). Marketing turistikih atrakcija, festivala i posebnih
dogaanja. Zagreb. Potecon.

EKONOMSKA VREDNOST LJUDSKOG KAPITALA

I MENADMENT ZANJA

Richards, G. (1996). Cultural tourism in Europe. CABI, Wallingford

Richards, G. (2001). Cultural attractions and European tourism. London.
CABI.
Richards, G., Palmer, R. (2012). Eventful cities Cultural management and
urban revitalization. London. Routledge.
Somoi, ., Gergi, A. (2012). Srednji vijek kao potencijalni turistiki proizvod. Zbornik radova Meimurskog veleuilita u akovcu, vol. 3(1), 91-96.
Trogir
online.
(27.03.2014.)

Prof. dr. sc. Zarko Risti

Univerzitet za poslovne studije Banja Luka
Banja Luka, Bosna i Hercegovina
E-adresa: profesor@zarkoristic.com

http://www.trogironline.com/hr/povijest_kultura.html

Urry, J. (1990). The Tourist Gaze. London Thousand Oaks New Delhi.
SAGE.

Doc. dr. sc. Kristijan Risti

Univerzitet za poslovne studije Banja Luka
Banja Luka, Bosna i Hercegovina
E-adresa: ristic.kristijan@yahoo.com

SAETAK: Ljudi preraspodeljuju svoje vreme u korist obrazovanih uslu-

ga koje kupuju kada reaguju na promene u oekivanim dohocima i zadovoljstvima koje oekuju u vidu dobitka od sopstvenog obrazovanja. Ljudi preraspodeljuju svoje vreme u korist buduih sposobnosti koje imaju
vrednost. Kriva ponude sposobnosti raste paralelno sa porastom vrednosti
sposobnosti da se praspodeljuju resursi. U procesu modernizacije raste
krivulja tranje za ekonomskim vrednostima sposobnosti, koja se efektuira u poveanju opte proizvodnosti, kao drutvenog dobra, i poboljan-

324

325

ju alokacije za ivot, kao privatnog dobra, deriviranih iz drutvenih efekata

javnih dobara, koji se redistribulraju i alociraju upotrebom dodatnog ljudskog kapitala i rastueg kvaliteta stanovnitva (Usher:1978,193- 226). Zato,
(Schultz:1985.,30-36), smatra da kolovanje nije samo potrona aktivnost
u smislu iskljuivog postizanja zadovoljstva i korisnosti ve da se trokovi
obrazovanja, svesno snose da bi se stekao proizvodni kapital utelovljen u
ljudskim biima, koji obezbeuju budue usluge, koje se sastoje od buduih
zarada, buduih proizvodnih zanimanja i buduih potroakih zadovoljstava. Stoga, obrazovanje, kao investicija u humani kapital, doprinosi poveanju tednje, koja se neopravdano izostavlja u ekonomskim raunima
(jer se tednja ograniava samo na formiranje fizikog kapitala). A poto se
preduzetnika sposobnost poveava sa dodatnim obrazovanjem, ozbiljna
je greka to se javni i privatni izdaci za kolovanje uzimaju kao tekua
potronja, a ne kao investicija u budue zarade i budua zadovoljstva. Greka je oigledna iz razloga to sve brokovi obrazovanja tretiraju kao
izdaci za socijalno blagostanje, kao teret za dravu i njene javne fondove,
kao neproduktivna alokacija resursa od poreza koje smanjuju tednju i produktivno investiranje.

on education are taken as current expenditure rather than an investment

in future earnings and future satisfaction . The error is obvious because
all costs for education are treated as expenditures for social welfare as a
burden on the state and its public funding, as an unproductive resource
allocation of taxes which reduces savings and productive investment.
Keywords: human capital, knowledge management, human development,
population quality, investment in people, training and science

Kljune rei: ljudski kapital, menadment znanja, humani razvoj, kvalitet stanovnitva, investicije u ljude, edukacija i nauka
ABSTRACT: People redistribute their time for the benefit of skilled services
which they buy when they are responding to changes in expected income and the pleasures that they await in the form of profit from their own
education . People redistribute their time for the benefit of future knowledge that has value . The offer of ability curve grows in parallel with the
increase in the value of the ability to distribute resources . In the process
of modernization, the curve of demand for economic values of capacity
grows, which is effected in increasing the overall productivity as a social
good, and improving the allocation of life as a private good, derived from
the social effects of public goods, which is redistributed and allocated by
use of human capital and the increasing quality of the population. This is
the reason why Schultz believes that education is not just a consumer activity in terms of mere achievement of satisfaction and usefulness, but that
the costs of education are consciously borne in order to gain productive
capital embodied in human beings, which would provide future services,
which consist of future earnings, future production jobs and the future
consumer pleasures . Therefore, education as an investment in human capital, contributes to an increase in savings, which is unjustifiably omitted in
economic accounts (because savings are limited only to formation of physical capital). And since the entrepreneurial ability increases with additional
education, it is a serious mistake that the public and private expenditures

326

327

1. EKONOMSKA VREDNOST LJUDSKOG KAPITALA

Razvoj nauke i obrazovanja, i konstantno poboljanje

naunog i kulturnog obrazovanja stanovnitva smatra se jednim
od najvanijih inilaca progresa oveanstva. Znanja omoguavaju oveku da shvati zakone koji upravljaju razvojem sveta u
kome ivi, da ovlada zakonima prirode i da dostigne vei nivo
ivotnog standarda. Poboljanje obrazovanja obogauje duhovni
ivot individua i omoguava mu da koristi prednosti kulture,
nauke i umetnosti. Zato se i karakteristika naeg vremena ispoljava kroz sve veu tenju ljudi za veim obrazovanjem i iskoriavanjem znanja steenog tokom duge istorije oveanstva.
Zato su i zahtevi za obrazovanjem vani isto toliko koliko i
potreba za hranom (Komarov: 1973, 79).
Obrazovanje na radnom mestu je drugi oblik akumulaclje ljudskog kapitala, koji poveava snagu i energiju jednog
naroda i poboljava njihovo zdravlje i vitalnost (Scultz: 1973,
79). Zato je i vrlo naglaena tesna povezanost izmeu bilo kojeg
obrazovnog indeksa i dohotka po stanovniku. Ta veza potie iz
istorijske i empirijsks injenice: obrazovanje i ekonomski razvoj
su oduvek i uvek u uskoj vezi, jer u osnovi obrazovanje stalno
vee potrebe ivota (Jaccard: 1965, 22). Zbog toga se, uglavnom,
smatra da su javne slube ili drutvne delatnosti, istovremeno,
i potronja i investicija (Risti: 2012, 136). Taku preseka nije
lako utvrditi, jer nije svejedno gde povui granicu izmeu linog i
drutvenog interesa (Breki:1979,328). Zato se ova dva gledita
komplementarno dopunjuju. Obrazovanje utie na izmenu ovekovih potreba. Obrazovan ovek proiruje krug svojih potreba,
elja i mogunosti. Neobrazovan ovek pak svodi svoje potreba
na osnovna, primerne, egzistesncijalno vezane za njegov bioloki opstanak (Poli:1974,26). Neobrazovan ovek nema potreba,
on je lo potroa (Rossello).
U teoriji i praksi evidentna su dva pristupa obrazovanju: prvi pristup obrazovanju uzima obrazovanje kao potronju, a drugi pristup obrazovanju uzima obrazovanja kao
investicija. Obrazovanje kao potronja pridonosi poboljanju ivotnog standarda pojedlnca. Obrazovanje kao investicija
pridonosi poveanju nacionalnog dohotka i drutvenog bogatstva. Ljudi ulau sve svoje sposobnosti, znanja i iskustva
u osiguranje svoje materijalna egzistencije, u privredni potencijal i njagov prosperitet, jer je nivo privrednog razvoja osnova koja odreuje napredak ljudskog drutva i pojedinca.
Unapreenja, modernizacija proizvodnje i poveanja proizvodnosti rada zahtevaju da kadrovska problematika postane sastavni deo opte privredne politike i da doblje ravnopravno
328

mesto i u planovima radnih organizacija i u planovima drutvenih zajednica... U privrednom razvoju svake zemlje nita nije
vanije od kadrova, procesa njihovog sticanja znanja i vetina i
stvaralake sposobnosti, tj. stvaranja kadrovskog potencijala
za pokretanje i racionalno korienje materijalnih izvora i stvaranja materijalnih dobara (Poli:1974, 99).
Po Denisonovoj teoriji napredak obrazovanja treba
smatrati prvim iniocem ekonomskog razvitka (Saint-Etienne:
1990, 199), dok bi drugi bio ono to se naziva porastom znanja,
tj. obogaivanje obrazovanja novim tehnolokim dostignuima
(Poli). Na osnovu analize podataka za 1962 godinu Denison je
utvrdio da istraivanje i obrazovanje sa 42.7% opredeljuje ukupnu stopu privrednog rasta SAD. Aukrust je pak pokazao da
postoji godinji porast nacionalne proizvodnje za 1,3% kao posledica ulaganja u ljudski faktor. Strumulin je dokazao da samo
jednogodinje kolovanje radnika podize njegovu proizvodnost
za 30% i da oko 27% nacionalnog dohotka stvaraju sredstva
uloena u obrazovanje.
Uinci obrazovanja se ne pojavljuju odmah nego nakon protoka odreenog vremena. Tako dolazi do zakanjavanja u ekonomskom uinku obrazovanja (lag), koji reprezentuje
vremenski razmak koji je potreban da se od dobijanja dodatnog
proizvoda potpuno pokriju izdaci koji su utroeni u obrazovanje. Tulinski dekomponuje lag na tri razdoblja. Prvo razdoblje traje od poetka obrazovanja do asa kad obrazovni stupi
u radni odnos. To je tzv.nulti ciklus koji traje od 8-16 godina.
Drugo razdoblje poinje stupanjem u proizvodni proces rada i
traje do sticanja odreenih iskustava, navika i znanja. Taj period
obino traje od 1-3 godine. Konano, tree razdoblje odlikuje se
efikasnou obrazovanja koja sve vie raste i lagom koji progresivno pada. U tom periodu, proizvodnost obrazovane osobe
raste, poveava se njena proizvodnja u jedinici vremena i, na taj
nain, kompenzuju se utroci za njeno obrazovanje. Zakanjavajui uinak vraanja uloenih sredstava neizbena je pojava
koja proistie iz same prirode procesa obrazovanja (Poli:1974,
130-131).
Lee Hansen u svojim istraivanjima poklanja panju trokovima kolovanja i novanoj koristi od investiranja u
kolovanje ne samo zbog njihovih implikacija za privredni razvoj nego i zbog toga to mogu pomoi pojedincima da odree
koliko bi morali uloiti u razvoj vlastitog ljudskog kapitala. Miller izraunava doivotne vrednosti dohotka iz nivoa kolovanja,
Houthakkes procenjuje na osnovu alternativnih diskontnih stopa
329

sadanju vrednost dohotka povezanu sa nivoima kolovanja.

Schultz (Scultz:1980, 437-448) daje procene trokova iz ukupnih
sredstava pomou iroke lepeze kolovanja. Beccker proraunava oekivane stope koristi iz nekoliko nivoa obrazovanja. No, i
pored toga, ekonomske koristi koje ima pojedinac iz kolovanja
mogu se, po Hansenu, posmatrati samo sa tri razliita gledita:
(a) vrednost doivotnog dohotka (Miller), (b) sadanja vrednost
doivotnog dohotka (Houthakker) i (c) stopa koristi iz investiranja u kolovanje (Hansen). Ali, i pri tome, mogue je disparitet
izmeu stope koristi iz ukupnih sredstava i drutvene stope
koristi iz ulaganja u kolovanje.Veza izmeu dohotka i sposobnosti jo uvek ne omoguava potpunu procenu ekonomske vrednosti kolovanja.
ovek je danas oblik kapitala koji se izgradio u toku
odreenog vremenskog perioda. All mi za sada ne znamo koliko kota da se ovek pripremi za aktivnu ulogu u privredi i
drutvu niti moema da utvrdimo stepen rentabi1nosti ulaganja u oveka. Zato je i danas gotovo nemogue izmeriti rentabilnost izdataka drutva na obrazovanje bez obzira da li se koristi
mikroekonomski (individualni) ili makroekonomski (drutveni) pristup (Machlup: 1984,67). Zato ne moemo pouzdano da
izmerimo ni koristi od ulaganja u oveka. Teko je, konano,
izmeriti i tzv. sklonost investiranja u obrazovanje i oekivanu
dividend od obrazovanja.
Da je obrazovanje samo potronja Schultz (Schultz:1973, 149-154) bi ograniio svoj u studiju na ponaanje ljudi
kao potroaca i na njihovu potronju za obrazovanje. Ali, poto
je obrazovanje investicija, Schultz eli da sazna njegov prinos i
njegov doprinos ekonomskorn rastu. Pri alokaciji trokova obrazovanja izmeu potronje i investicija vano je napomenuti da
roditelji i uenici/studenti u drutvu ne smatraju osnovno obrazovanje investicijom, srednju kolu smatraju podjednako i potronjom i investicijom, a visokokolsko obrazovanje uglavnom
ili potpuno ocenjuju kao investciju. Ali, pri tome, valja uzeti u
obzir i proputene ueniko-studentske zarade u vreme sopstvenog kolovanja i cenu ljudskih napora nastavnika i studenata, koja je znatno porasla u odnosu na cane materijalnih inputa.
Oigledno, ovde supstitucija nije mogua. Konano, tu je i potreba uvoenja nove tehnike u proizvodnji obrazovnih usluga,
kao dodatak sumi znanja.
Investicije u ovjeka - kako ih ja shvaam - ukljuuju
mnogo vie od formalnog obrazovanja. To je zbog svih steenih
korisnih sposobnosti ljudi bez obzira na to iz kojih oni izvora
330

proizilaze. Dio toga su i zdravlje i vitalnost puanstva. Vanu

ulogu ima i izobrazba na radnom mjestu, a u to ulaze i investicije koje su potrebne da se izmene nova i promene stara
radne mjesta u naprednoj privredi . . . Obrazovne usluge sadre
trokove, one su proizvodni proces, a postoji i ponuda. Za neke
od tih obrazovnih usluga moemo smatrati da imaju svojstva
koja zadovoljavaju odreene preferencije ljudi kao potroaa,
a isto tako da se mogu pretvoriti u ljudsku sposobnost koje su
korisne u privrednoj aktivnosti, i kao takve omoguuju investicije Bez obzira tretiramo li obrazovne usluge kao deo kulture
osloboene svih veza s investicijama ili kao iste investicije, ili
kao neku kombinaciju tih dveju svrha, trokovi su obrazovanja i ekonomskog rasta, uvest emo tri razliita omjera: 1. omjer
obrazovanje - rad koji pokazuje opseg ljudskih napora unetih u
obrazovanje u odnosu prema ukupnoj snazi, 2. omjer obrazovanje - dohodak koji pokazuje odnose izmeu resursa koji se
troe za obrazovanje i dohodak potroaa, 3. omjer obrazovanje
- investicije koji pokazuje odnos izmeu resursa upotrebljenih
za obrazovanje i onih upoterbljenih za ljudskim radom stvorena materijalna dobra.... Omjer obrazovanje - rad zasniva se na
nastavnicima i ueniima dovoljno starim za rad u odnosu prema
zaposlenoj radnoj snazi....Omjer obrazovanje dohodak povezuje porastresursa za obrazovanje s dohotkom potroaa.... Omjer
obrazovanje - investicije zasniva se na resursima za obrazovanje u odnosu prema upotrebljenim resursima za investicije .... u
materijalna dobra... to se moe zakljuiti na osnovu tih omjera?
Ako sve resurse utroene u obrazovanje posmatramo kao potronju zasnovanu na ponaanju potroaa, onda bi te procene
potvrivale hiotezu da je dohodna elsatinost potranje za obrazovanjem vrlo visoka. Porast od 1% u stvarnom dohotku per
capita odgovara porastu od 3,5% resursa alociranje posmatrano
ka investicije zasnovane na ponaanju ljudi koji trae prilike
za investiranje, te procene nee biti suprotne hipotezi o velikoj
privlanosti stope prinosa i obrazovanja. Prinosi su -po svoj
prilici- bili vei nego oni od materijalnih dobara, kako bi mogli
omoguiti pretpostavljenu veu stopu rasta toh oblika kapitala
(Schultz:1973,135-137).
Ekonomski korisne sposobnosti ljudi, koji su razvijene
upravo obrazovanjem, imaju svojstvo inioca proizvodnje. Pojam inioca proizvodnje, meutim, vrlo je varljiv, jer uvek ima
dve ekonomske strane. Jedanput jedan inilac se javlja kao dr
Kapital, a drugi kao gospodin Tok.... Zemlja je kapital, renta je
Tok. Veliina, sastav i sposobnost radbe snage predstavljaju kapital, usluge od rada koji je injen u jednom satu ili u toku jednog
331

tjedna s druge strane- predstavljaju tok. Utroci koje katkad

nazivamo resursima ili proizvodnim uslugama bez obzira na to
ini li ih ovjek ili materijalne stvari, obuhvaeni su pojam toka.
Darovi prirode (zemlja), ljudskim radom stvorena materijalna
dobra (tvornice, oprema, inventar) i radna snaga (radnici) sve to
ukljueno je u pojam kapital (Schultz:1973,139).
Pored nauke (znanja), obrazovanja i vaspitanja, i zdravlja (zdravstvo) reprezentuje delatnost koja omoguava oveku da
ispoljava i razvija svoje sposobnosti; jer je samo zdrava individua
sposobna da uestvuje u reprodukovanju i razvijanju drutva.
Stoga je i cilj zdravstva ouvanje i unapreivanje zdravlja ljudi:
cilj ouvanja zdravlja znai omoguiti razvijanje ljudske sposobnosti. Istinski zdravog oveka krasi poredak vrednosti. Svako
zadovoljenje ljudskih potreba vodi zdravom razvoju individue.
Sredstvo koje ja posluilo za zadovoljenje date potrebe udruuje
se sa stanjem zadovoljenja(Markovi: 2013, 171), i pretvara se
u potenciju ovekovih snaga, ovek proizvodi ne samo pomou
sredstva za proizvodnju nego i pomou znanja, obrazovanja i
zdravlja. Zato su u proizvodnim snagama sadrana i ova tri sutinska elementa jedinstvenog procesa stvaranja za zadovoljenje
raznovrsnih ljudskih potreba i razvijanje ljudskih vrednosti.
U teorijskim koncepcijama (Williams: 1983, 237-252),
pojedinci nasleuju inicijalne razlike zdravlja koje se vremenom
smanjuju po odreenoj stopi, posebno posle odreenih faza
ivotnog ciklusa. Zalihe zdravlja se stoga, moraju poveati ulaganjima, investiranjem u kvalitet dobrog zdravlja, to predstavlja
faktiki novu teoriju tranje dobrog zdravlja (Grossman) i novu
teoriju o upotrebnoj prednosti zdravstvene delatnosti. Direktni finansijski inputi u proizvodnju zaliha zdravlja u biti i jesu
bruto-investicije u ljudski kapital i kvalitet stanovnitva.
Indeks humanog razvoja meri relativni uspeh u naporima drutvene zajednice da poveanjem privrednog razvoja
pobolja i ljudski razvoj. Svetski podaci upravo pokazuje da zemlje koje imaju relativno niski drutveni proizvod po stanovniku ulau daleko vie u razvoj humanog kapitala. ri Lanka, na
primer sa drutvenim proizvodom od 400 dolara po stanovniku
ostvaruje znatno vii nivo humanog razvoja u odnosu na Saudijsku Arabiju iji drutveni proizvod po stanovniku prelazi
godinje 6000 dolara.

332

2. MENADMENT ZNANJA

Aktivnosti usmerene na stvaranje bogatstva nisu vie

ni rad, ni kapital, ni zemlja. Osnovni privredni resurs jeste samo
znanje... Vrednost se sada stvara produktivnou i inovacijom,
a i jedno i drugo su primene znanja na rad. Vodee drutvene
grupacije drutva znanja bie radnici znanja - izvrni upravljaki/krisnici znanja koji znaju kako da planiraju znanje u
proizvodne svrhe, upravo onako kako su kapitalisti znali da plasiraju kapital u produktivne svrhe; strunjaci u oblasti znanja;
nametenici, zaposleni, u oblasti znanja (Ducker:1995,13). Svi
ti ljudi znanja posedovae proizvodna sredstva i alatke za
proizvodnju ili preko svojih penzionih fondova ili preko radnika znanja koji svoje znanje mogu da ponesu sa sobom gde-god
da krenu. Produktivnost rada znanja i radnika znanje jeste izazov 21.veka. Znanje reflektuje inteiektualni, moralni i duhovni
razvoj linosti, koja je samoznanjem osposobljena da ini.
Ekonomisti hvale ulaganja kapitala, a tehnolozi odaju priznanje mainama. Jedino se produktivnost objanjava kao rezultat
primene znanja na znanje, to ne mogu ni maine ni kapital.
U tom kontekstu, menadment jeste generiki organ drutva
znanja. Prema tome, i menader je onaj ko odgovara za primenu
i praktinu izvoaku stranu znanja (Ducker:1995,49). Znanje
sada vidimo kao sutinski resurs. I tamo gde ima delotvornog
menadmenta i gde postoji primena znanja na znanje, tu je mnogo lake da se doe do onih drugih resursa. Kao radna snaga i kapital, bez kojih znanje ne moe da proizvodi niti menadment
da funkcionie. A to to je znanje postalo pravi resurs, to je ono
to stvara novu drutvenu strukturu. Pomerili smo se od znanja
u jednini ka znanjima u mnoini. Sam prelazak od znanja ka
znanjima dao je mo znanju da kreira novo drutvo, novu privredu, novu politiku.Ono to mi danas shvatamo kao znanje jeste
informacija delotvorna u delanju, informacija usredsreena na
rezultate. Ti rezultati se vide izvan linosti - u drutvu i privredi,
ili u napredovanju samog znanja...(Risti: 2013, 735). Zbog toga
je sve jasnija injenica da se sve manje i manje zarade izvlae iz
tradicionalnih resursa, kao to su zemlja, rad i kapital. Zato?
Zato to su glavni proizvoai bogatstva postali informacije i
znanje. A kako se, faktiki, znanje ponaa kao ekonomski resurs?
Odgovor je, naravno, nejasan; jer je potrebna nova ekonomska
teorija koja bi postavila znanje u sredite procesa proizvoenja bogatstva. Potrebno je novi Smith ili Kediss na polju teorije znanja, koje bi studiozno ilustrovale ekonomsko ponaanje
znanja. No, ekonomija zasnovana na znanju ne ponaa se onako kako to postojee teorije smatraju da se ekonomija ponaa.
333

Teorija ekonomije zasnovana na znanju jeste razliita u odnosu

na klasinu, kejnzijansku, monetaristiku, neoklasinu, neokejnzijansku teoriju. U ekonomiji znanja nesavrena konkurencija
jeste unutranje svojstvo same ekonomije znanja: poetne prednosti steene primenom i eksploatacijom znanja (krivulja uenja) postaju trajne.
Moderni ekonomisti smatraju da je ekonomija odreena ili potronjom ili investicijama, to u ekonomiji znanja nije
od presudnog znaaja. U ekonomiji znanja ne postoje dokazi da
poveana potronja vodi veoj proizvodnji znanja niti da vea
ulaganja dovode do vee produkcije znanja. Novo znanje javlja se
(1) kao neprestano unapreivanje procesa, proizvodnje i usluga.
(2) kao eksploatacija, odnosno kao neprestano korienje znanja
za razvoj novih procesa, proizvoda i usluga, i (3) kao inovacija,
odnosno nain primenjivanja znanja za proizvoenje promena u
ekonomiji. Ekonomske karakteristike ovih vrsta znanja (tj.njihovo kotanje i njihovi efekti) kvalitativno su raziiite. Znanje
se, zapravo, ne moe meriti, osim procene kotanja da se znanje proizvede, distribuira i alocira. Ali, dobit od znanja, opet, ne
moemo da izmenimo. Srea je po nas to koliina znanja nije od
presudnog znaaja u odnosu na produktivnost znanja.
Znanje nije jeftin resurs, jer se do njega dolazi putevima skupoe. Razvijene zemlje, naime, troe blizu jedne petine
drutvenog proizvoda na proizvodnju i distribuciju znanja. Oficijelna edukacija (formalno kolovanje) mladih, pre nego to uu
u samu kategoriju radne snage, odnosi jednu desetinu drutvenog proizvoda. Firme (poslodavci) troe dodatnih 5% drutvenog proizvoda za permanentno obrazovanje zaposlenih. Na
istraivanja i razvoj (proizvodnja novog znanja) moderne drave
izdvajaju 3-5% drutvenog proizvoda. Formacija znanja, samim
tim, predstavlja najveu investiciju. Ali, poto nemamo ekonomsku teoriju produktivnosti investicija u znanje, prinueni smo
da u pomo pozovemo menadment, koji je odgovoran za injenje znanja produktivnim. Tu odgovornost ne moe da preuzme
na sebe ni vlada (dravna) niti trine sile (zakoni). Odgovornost moe da preuzme jedino menadment, koji, po definiciji,
implicira sistematsko i organizovano i odgovorno primenjivanje
znanja na znanje. Sama produktivnost znanja zahteva uveanje
prinosa samo od onoga to se zna i to se zna da se zna iz prostog razloga to je jedino produktivnost znanja odluujui inilac
u konkurentskoj poziciji preduzea, grane, regiona, privrede.
Prednost je oigledna tamo gde se poseduje sposobnost da se eksploatie univerzalno raspoloivo znanje. Jer, praktino
334

funkcionisanje menadmenta u injenju znanja produktivnim

od globalnog je znaajno za meunarodnu ekonomiju (Ducker:1995,209).
Tehnoloka revolucija a, naroito, informatika transformisala je nain uenja i izmenila ekonomiju obrazovanja, poto su sve kole postale visoko kapitalno-intenzivne od potpuno
radno-intenzivnih. kola je postala informatiko-edukativna institucija drutva, koja se bavi mladima, koji jo nisu graani, koji
jo nisu nosioci odgovornosti, koji jo nisu radna snaga. U drutvu znanja valja graditi novu tehnologiju uenja da bi se ostvarila
univerzalna pismenost. U koli sutranjice uenici e sami sebi
biti instruktori sa kompjuterskim programima, kao sopstvenim
alatkama. Nastavnici e samo motivisati, usmeravati, podsticati.
U tom kontekstu, nastavnik bi, zapravo, postao voa i resurs.
Univerzalna pismenost bi znaila predmetno znanje plus procesno znanje.To, pak, znai da u drutvu znanja ljude treba da
ue i da naue kako da ue i kako da naue. Jer, u drutvu znanja, znanje nije bezlino, kao novac. Znanje ne boravi u knjizi, u
banci podataka, u softverskom programu. Znanje sadri samo
informacije i uvek je utelovljeno u linosti. Znanje nosi ljudska
osoba: stvara ga, uveava ili unapreuje ljudska linost; primenjuje ga linost; poduava i predaje ga linosti; koristi ga linost
(Drucker: 1995, 214).
3. ZAKLJUAK

Obrazovna linost je argument, amblem i simbol drutva znanja. Obrazovna linost sutranjice jeste struno pripremljena linost za ivot u globalnom svetu. To je graanin sveta rada
znanja, koji je spreman da radi u dve kulture: (1) u kulturi intlektua1aca, koja se usredsreuje na misli i znanje, i (2) u kulturi
menadera, koja se usredsreuje na ljude i rad. Intelektualci
vide organizaciju kao alatku; ona im omoguava da praktikuju
svoje techne, vlasnitvo specijalizovano znanje. Menaderi vide
znanje kao sredstvo koje slui svrsi i cilju praktinog funkcionisanja organizacije. Svakako su jedni drugima potrebni: naunom
istraivau treba menader istraivanja isto koliko je i menaderu istraivanja potreban nauno-istraivaki radnik. Intelektualni svet, ukoliko nije uravnoteen tegom na tasu menadera,
postoje svet u kome svako radi svoje, ali niko nita ne postie.
Menaderov svet, ako mu ravnoteu ne ini intelektualac, prelazi
u sakatu birokratiju oveka organizacije. Ali, ako su dve strane
u ravnotei, tada moe da bude kreativnosti i reda, ispunjavanja svrhe i svrsishodne misije. Tako se stvaraju fundamentalne
335

Shultz, T. W. (1980) Investment in Entre preneurial Ability, Scandinavian Journal of Economies, vol. 82.

Shultz, T. W. (1973) Investicije u oveka sa stajalita ekonomista, u

dr B. Jeli (red), Ekonomika obrazovanja, Zagreb, kolska knjiga.

Becer, G.S. (1964) .Human Capital, National Bureaw of Economic

Research and Columbia University Press, N. York.

Cooper, M. H. i Culyer, A. J. (Ed. ) (1979), Healy Economics,

Penguin, Harmondswor

Shultz, T. W. (1985) Ulaganje u ljude, Zagreb, Centar za kulturnu

djelatnost.

Maynard, A. K. (1978) Economic Aspects of State Intervention, u

G. Roderick i M. Stephens (Ed.), Higher Education for AH, Brighton. Falmer Press.

Shultz, T. W. (1973) Obrazovanje i ekonomski rast- resursi koji

ulaze u obrazovanje, u B. Jelii (red.), Ekonomika obrazovanja,
Zagreb,kolska knjiga.

Mcdema, S. G. i Samuels, W. J. (Ed.) (1996) Foundations of Research In Economics, E. Elgar.

Poli, V. (1974) Obrazovanje i ekonomski razvoj, Zagreb, kolska

knjiga.

Komarov, V. E. (1973) Odnos izmeu ekonomskog razvoja i razoja obrazovanja, u B. Jeli (red), Ekonomika obrazovanja, Zagreb,
kolska knjiga.

Becer, I G.S. (1964) Human Capital, National Bureaw of Economic Resaurch and Colubia Univerzity Press, N. York.

Risti, . (2012) Menadment ljudskih resura, Beograd, Etnostil.

pretpostavke za novu ekonomiju zasnovane na znanju. Globalnom svetu je i potrebna pametna ekonomija poput pametne
kue.
Literatura

Williams, A. (1983) The Economics of Health, u D.H.Sowland

(Ed,), Modern Economic of Education, u O. H. Gowland (Ed.),
Modern Economic Analysis, London ,2. Butterworths.

336

Saint-Etienne, Ch. (1990) Financenent de leconomie et politique

finansiere, Paris Nachette.

Usher, D. (1978) An Impatatio to the Measure of Economic Growth

for Changes in Life Expectancy I M. Moss (Ed,), The Measucrment
of economic and Social Performance, N. York, National Bureau of
Economic Research.

Markovi, D. . i dr. (2013), Menadment znanja, Beograd, Etnostil.

Machlup,F. (1984) The Economics of Information and Human Capital, tom III, Princeton, Priceton University Press

Breki, J. i dr. (1984) Uticaj obrazovanja kadrova na ekonomski i

profesonalni razvoj, Zagreb, Ekonomski institut.

Risti, K i Risti, . (2014) Fiskalna ekonomija i menadment javnog sektora, Beograd Etnostil.

Ducker, P. F. (1995) Postkapitalistiko drutvo, Beograd.

Grme-Privredni pregled.

Jaccard, P. (1965) Neophodnost investicija u ljude,Sarajevo, Prosvjeta.

Shultz, T. W. (1973) Obrazovanje i ekonomski rast, u B. Jeli,

Ekonomika obrazovanja, Beograd, kolska knjiga.

Shultz, T. W. (1971) The Rate of Return in Allocatining Investment

Resources to Education, Journal of Human Resources 2/67, Investment in Human Capital, N.York, Macmillian.
337

UDK: 331.101.262:65.011.1

LJUDSKI KAPITAL KAO POLAZNA OSNOVA U

PROJEKTIRANJU STRATEKE VIZIJE ORGANIZACIJE
Ivka Tali stru. spec. oec.
SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: italic@net.hr

SAETAK: Projektiranje strateke vizije organizacije je oduvijek bila i

ostala aktualna tema u menadmentu. Najee zastupljeni elementi u
projektiranju strateke vizije organizacije u dosadanjim znanstvenim istraivanjima polazili su od sustava izgraenih temeljnih vrijednosti, te velikih izazovnih ciljeva organizacije. Ovaj rad se temelji na hipotezi da su ljudski
kapital i intelektualni kapital organizacije najvaniji kapitalni resurs koji sa
svojim performansama ini temeljna polazita u definiranju strateke vizije
organizacije. Obraeni su osnovni aspekti stratekog upravljanja ljudskim
resursima koji svoj odraz mogu imati u projektiranju vizije organizacije. Doprinos je rada to ukazuje na realnost i odrivost strateke vizije koja se
fokusira kroz uinkovitost upravljanja ljudskim resursima.

Kljune rijei: ljudski resursi; strateka vizija; projektiranje vizije.

339

ABSTRACT: Designing a strategic vision of the organization has always

been and remind the actual topic in the management. The most frequently
included elements in designing a strategic vision of the organization in scientific researches for far, were starting from the systems of build-up basic
values, and big challenging aims of the organization. This work is based
on a hypothesis that the human and intellectual capital of the organization
have more important capital resource, which, with its performances makes
the basic starting points in defining a strategic vision of the organization.
The basic aspects of strategic management of human resources which can
have the reflection in designing vision of the organization have been elaborated. The contribution of work is that it shows the reality and sustainability
of the strategic vision which is focused on the efficiency of managing the
human resources.

Key words: human resources; strategic vision; designing the vision.

1. UVOD

Dosadanji objavljeni radovi koji su obraivali tematiku kreiranja strateke vizije organizacije skoro se svi i uglavnom usmjeravaju na polazita temeljnih vrijednosti organizacije
(Buble, M., 2005: 86). Uglavnom se te temeljne vrijednosti sagledavaju s aspekta trita, programa i raspoloivih kapaciteta i
financijske stabilnosti organizacije. Collins i Porras (ehi, D.,
2002: 63) u svojoj studiji o vizionarski usmjerenim kompanijama pored temeljnih vrijednosti ukljuuju jo sutinske ciljeve i
jedan ili vie (BHAG-ova) odnosno velikih, izazovnih i smiono
usmjerenih stratekih ciljeva kompanije. Kotter (Kotter, J.,1996:
4) piui o transformaciji organizacija i njihovom prilagoavanju okruenju, nastojei dati odgovore zato dolazi do iznenadnog propadanja tvrtki , od osam stratekih pogreaka koje ine,
navodi dvije koje su izravno povezane s pogreno projektiranom
vizijom. Na izravan nain ukazuje se tako na izuzetnu vanost
izgradnje vizije organizacije koja je osnovni regulator usmjeravanja, korekcije i prilagodbe organizacije njenom okruenju
na putu do postizanja stratekih ciljeva.Vizija organizacija nije
puki produkt elja menadmenta ili gledanje u maginu kuglu.
Ona je rezultat ispravnog pristupa utemeljenog na informacijama o organizaciji i njenom okruenju koji je iznad svega visoko
kreativan zadatak.
Temeljni problem s kojim se danas susreu menaderi
u definiranju vizije organizacije proizlazi iz njihovog poimanja,
odnosa i operacionaliziranja kapitala i kapitalnih vrijednosti organizacije. Velika veina menadera jo uvijek u kreiranju vizije
polazi od materijalnih kapitalnih vrijednosti i oblika: kapaciteta;
strukture imovine; financijskih mogunosti, postojeeg trita, postojeih programa itd. Ljudski kapital je jo uvijek samo
deklarativno shvaen kao najvredniji kapital organizacije, ali bez
znanja kako da se isti iskoristi na najbolji mogui nain i za projektiranje strateke vizije organizacije. Skupina amerikih znanstvenika okupljena pod imenom Brigada otpadnika:Hamel, G.,
Mintzberg, H., Argyris, C., Pfeffer, J., Prahalad, C.K., Senge, P
(Hamel, G., 2009: 91) jasno i zorno upuuju na potrebu menadment revolucije i neodrivost sadanjeg koncepta menadmenta
odnosno njegove nedovoljne uinkovitosti. Izravno opovrgavaju
djelotvornu usmjerenost organizacija na njihove neadekvatne
strateke ciljeve; na razvijanje holistikih pristupa i novoj filozofiji menadmenta; naposljetku na ljudski kapital kao osnovu
opstanka organizacija u njihovoj budunosti. Indirektno su ukazali da organizacije s vizijom kreiranom na sustavu postojeih

340

341

vrijednosti u veini organizacija nemaju svoju budunost i da e

neminovno nestajati.
U ovom radu uinjen je pionirski pokuaj da se na tim
postavkama i idejama ponudi jedan sasvim novi pristup kreiranju strateke vizije organizacije koji umjesto materijalnih kapitalnih vrijednosti u prvi i osnovni plan stavlja ljudski kapital.

Na slici 1. je istaknuto est pitanja na koja treba

dati zadovoljavajue odgovore da bi se uope moglo pristupiti
definiranju strateke vizije i sastavljanju izjave o toj viziji.

2. STRATEKA VIZIJA ORGANIZACIJE

Strateka vizija organizacije oznaava evociranje

mone i snane mentalne slike buduih pozicija organizacije.
Sanjarenje o sutra dio je jednog od temeljnih naela poduzetnitva (Mintzberg, H., Waters, J.A., 1985).
Brojni autori su ukazali na potrebu razlikovanja misije
od vizije organizacija. Misija govori o organizaciji gdje ona stvarno jeste u sadanjem trenutku i njenom znaenju u okruenju.
Za razliku od misije, vizija se uglavnom tumai i podrazumijeva
kao toka dueg vremenskog razdoblja (najee 20 i vie godina)
u kojoj ta organizacija vidi svoju ulogu, mjesto i znaenje. Ovako shvaena vizija je izuzetno sloena kategorija u stratekom
upravljanju organizacijom. Njeno projektiranje zahtijeva niz informacija dobivenih iz razliitih izvora i kroz proces istraivanja.

Misija, vizija, strategije i strateki ciljevi organizacije

nalaze se u meusobno povezanom i zavisnom odnosu. Predstavljeni su na slici 2.
Vizija, kao i misija vjerojatno su kategorije o kojima se
jo uvijek sasvim malo i nedovoljno zna, a jo manje je poznato
kako i na koji nain, te da li uope utjeu na stavove zaposlenih
i na njihovo ponaanje u organizaciji. Prema istraivanju Barta i
Tabonea (Bart, C.K., Tabone, J.C., 1998: 56) ak 40% zaposlenih
ne razumiju uope misiju i viziju svoje organizacije to zasigurno
ne ide u prilog konceptu kreativnog upravljanja ljudskim resursima i intelektualnim kapitalom kao primarnoj osnovi u kreiranju
uinkovitijih vizija organizacija.
3. INTELEKTUALNI KAPITAL

Strateka vizija utemeljena na suvremenim pristupima menadmentu neraskidivo je povezana s mjestom, ulogom
i znaenjem intelektualnog kapitala u budunosti. Organizacije
budunosti biti e organizacije znanja, odnosno organizacije u
kojima svaki njihov lan stalno stjee nova znanja, sposobnosti i vjetine. Znanja menadmenta kako i na koji nain da tu
ogromnu i neiscrpnu energiju svih zaposlenih iskoristi na adekvatan nain i na zadovoljstvo zaposlenih bit e temeljni indikator opstanka i razvoja organizacija budunosti. Upravo na tom
razmiljanju potrebno je graditi i strateku viziju organizacije.

342

343

Koncept nazvan Inteligentna organizacija nastao je

prije 20-ak godina (krajem osamdesetih i poetkom devedesetih
godina prolog stoljea) i tada je svoju popularnost u menadmentu dobio kao novi pristup nagomilanim pitanjima koja su
traila urgentne odgovore organizacije na sve izazovnije, nepredvidivije, sloenije i dinaminije promjene u okruenju organizacije.
Tada je se uvidjelo i ujednaila su se gledita istaknutih
zagovaraa ovog koncepta da je jedini odgovor za te promjene
u kontinuiranom, permanentnom i planskom stjecanju novih
znanja, sposobnosti i vjetina svih zaposlenih u organizaciji:
Osnovna obiljeja inteligentnih organizacija su:

Njihova sposobnost da se odre u svom okruenju i njihov

razvoj su realno jedino mogui samo kroz neprestani i kontinuirani razvoj svih zaposlenika te organizacije, a taj razvoj
je mogu samo kroz procese uenja.

Organizacija stalno treba stvarati vlastita znanja, ali i transformirati znanja drugih za svoje potrebe.

Proces kontinuiranog i organiziranog uenja obuhvaa sve

organizacijske dijelove i strukture poduzea i sve zaposlene.

Naglasak u procesu stjecanja znanja je na mentalnim transformacijama i mentalnim mapama lanova organizacije to
se posebno odraava na kreiranje zajednike vizije poduzea,
zajednike strateke ciljeve poduzea i timsko uenje.

Garvin, pak, smatra da su ta obiljeja slijedea (Garvin, A.D.,

1998):

344

Ugraivanje kreativnosti, inovativnosti i uenja u organizacijsku kulturu poduzea

Ukljuivanje zaposlenih u upravljanje poduzeem,

Snana podrka informatike tehnologije u uenju.

Intelektualni kapital se sastoji iz tri komponente: ljudskog, relacijskog i strukturnog kapitala. Ljudski kapital se odnosi na ljudski aspekt organizacije tj. kombinaciju vjetina, kvalifikacija i strunosti zaposlenih. Strukturni kapital je sadran u
strukturi organizacije. To su institucionalizirana i kodificirana
(u bazi podataka, sadrana u prirunicima; strukturama; sustavima; rutinama; procesima) znanja, iskustva, vjetine i informacije. Relacijski kapital se odnosi i oznaava povezanost organizacije s njenim okruenjem. To nije samo rezultat sadran u
upravljakim odnosima s klijentima, ve i sa vlasnicima, stakeholderima, dobavljaima i svima koji su u poslovnoj interakciji s
organizacijom.
Integracijom ljudskog, strukturnog i relacijskog kapitala nastaje stalni izvor inovativne vrijednosti organizacije.
Struktura ljudskog, relacijskog i strukturnog kapitala odnosno
intelektualnog kapitala organizacije je (Rodrigues-Santos, H.,
Faria, J., Cranfield, D., Morais, C., 2013: 361)
a) Ljudski kapital
Formaciju: prikaz fonda i strukture zaposlenih,

Inovativni stav: predanost i spremnost zaposlenih i menadmenta za uvoenje promjena u organizaciju,

Kreativnost: spremnost, podrku i kreativne vrijednosti

zaposlenih,

Poticaj na motiviranost: osobni i materijalni poticaji na inovativno ponaanje zaposlenih.

Sustavni pristup problemima i njihovom rjeavanju,

Sustavno skupljanje novih ideja,

Sustavno stjecanje vlastitih znanja,

Kontinuirana provjera primjene znanja u poslovanju poduzea,

Stalno uenje na uspjesima i grekama,

b) Strukturalni kapital
Kultura: odjel za inovacije u organizacijama usmjeren prema drutvu i procesi od prikupljanja do implementacije
novih ideja,

to bri transfer znanja na sve zaposlene u poduzeu,

Povjerenje: izmeu zaposlenih, uprave, menadmenta

Motivacija svih zaposlenih na uenje i stjecanje novih znanja,

Nastanak i razvoj znanja: institucionalna podrka za stvaranje i razvoj znanja i spremnost za inovativne procese
345

Organizacijska struktura: formalizacija i otvorenost organizacijske strukture organizacije za inovativne procese

c) Relacijski kapital
Mree i savezi: formalni i neformalni odnosi kupaca, dobavljaa i konkurenata kao poticaj za inovacije u organizaciji

Klijenti: zadovoljstvo klijenata usmjereno kroz inovativno

ponaanje lanova organizacije

Velika veina autora s izvjesnim manjim varijacijama

prihvaa ovakvu strukturu intelektualnog kapitala. No, postoje i drugaiji pristupi. Tako, na primjer, Brooking (Brooking, A,
1996) tvrdi da se intelektualni kapital organizacije sastoji od tri
sljedee komponente:

Trine imovine. odnosi se na konkurentske i trine pozicije organizacije. Ukljuuje: odanost klijenata; izgraenost
marki; razvijenost kanala distribucije; izgraenost odnosa sa
klijentima.
Ljudi kao imovina, pak, ukljuuju i podrazumijevaju niz elemenata vezanih za upravljanje ljudskim resursima u organizaciji kao to su: iskustvo; kreativnost; sposobnost rjeavanja
problema; voenje organizacije, poduzetnike sposobnosti;
upravljake sposobnosti.

biti originalan,

uiniti zaposlene sretnim i zadovoljnim,

osobno i timsko stalno uenje i usvajanje novog,

individualni rad,

traganje za nedostinim,

izgradnja brenda,

izgradnja odnosa s kupcima,

inovativna i kreativna usmjerenost,

motivacija zaposlenih.

Veliki i izazovni ciljevi organizacija obuhvaaju:

biti najbolji na tritu,

ostvariti najveu stopu rasta i profita,

imati najbolju opremu i tehnologiju,

imati najizgraeniju kvalitetu proizvoda/usluga.

Infrastrukturna imovina koju predstavlja tehnologija i tehnoloka rjeenja; metodologija; korporativna kultura; baze
podataka; komunikacijski sustavi; intelektualno vlasnitvo;
poslovne tajne; patenti, dizajn.

Iako sve tri vrste intelektualnog kapitala definiraju

strateku viziju organizacije u ovom radu se fokusira na mjesto,
ulogu i znaenje ljudskog kapitala u kreiranju strateke vizije.
4. KLASINI MODEL KREIRANJA STRATEKE VIZIJE

Kreiranje strateke vizije organizacije derivira se njenih

iz temeljnih vrijednosti i velikih i izazovnih ciljeva (Guti, D.,
Matkovi I., 2013: 263).
Temeljne vrijednosti organizacije su:

346

pobijediti konkurente,

biti u svemu najbolji i prvi,

347

Kreiranje strateke vizije ovisi i o percepciji misije organizacije budui da misija daje odgovore na pitanja gdje se u
sadanjem trenutku organizacija nalazi, to ona znai za svoje
klijente i zaposlene, koliko su joj klijenti i zaposleni privreni, te
koji je smisao postojanja organizacije (sl.3).
Fokusiranjem na ta pitanja sadrana u misiji organizacije, mogue je anticipirati iste s neke dalje budunosti na
sadanji trenutak. Drugim rijeima, pokuati dati odgovore koji
e potvrditi te temeljne vrijednosti u sadanjem trenutku. U tu
svrhu menaderima stoji na raspolaganju niz razliitih metrikih
instrumenata s pomou kojih se dosta uspjeno moe anticipirati budunost odnosno temeljne vrijednosti organizacije. Neki od
tih instrumenata su (Guti, D., Matkovi, I.,2012: 303). brainstorming (posebno strukturirani brainstorming); sinektika;
morfoloka analiza; zapisivanje misli (brainwritting), grupna
analiza; tehnika mentalnih mapa i dr.
Openito se smatra da sve tehnike u kreiranju strateke
vizije organizacije se oslanjaju na metode programiranog i lateralnog razmiljanja. Programirano razmiljanje derivira iz lijeve
strane ljudskog mozga, a oslanja se na logike i strukturalne
naine i pristupe novom. Lateralne, pak, razmiljanje usmjeravaju na promjenu postojeih obrazaca u organizaciji ili percepciju
istih i poivaju na produktima nastalim u desnoj strani ljudskog
mozga. Tehnike kreiranja vizije kroz lateralno razmiljanje podrazumijevaju svojevrsni bijeg od stvarnosti u kojoj se organizacija trenutno nalazi i sadri u sebi najee sedam sljedeih
koraka: zamjena (to umjesto sadanjeg?); kombinacija (to rei
na spajanje?); prilagodbu (to je jo ovako?); izmjenu (poveati
ili smanjiti?); drugaije (kako drugaije?), prerasporediti (prenijeti uzorke, posljedice na druga podruja).
Klasini model kreiranja strateke vizije organizacije u
svemu ima polazita sadrana u prikazanim temeljnim vrijednostima organizacije i na temelju tih vrijednosti definiranim velikim i izazovnim ciljevima. Prikazani su na slici 4.

Vizija se kreira na nain da se sagledaju temeljne vrijednosti organizacije kroz hijerarhijski, piramidalni nivo:

348

trinog udjela i rasta trita,

rasta profita i povrata uloenog kapitala,
brendiranja proizvoda i usluga,
kreiranje zadovoljstva kupaca,
kreiranje zadovoljstva zaposlenih,
inovacije i tehnoloka rjeenja.

349

Najvee greke u klasinom modelu definiranja

vizije organizacije su u krutom i opipljivom pristupu kapitalu i kapitalnim vrijednostima koji percepciju tvori na
vidljivim i lako mjerljivim performansama organizacije.
Svi ovi elementi ma koliko se u danom trenutku inilo
stabilnim i postojanim teko mogu dati zadovoljavajuu
viziju koja e se i ostvariti u periodu od, na primjer, dvadeset buduih godina. Promjene u trinom okruenju organizacije su toliko velike i snane da najee razgrauju ovako definirane sustave vrijednosti i u vrlo kratkom
roku. Propast tvrtki je rezultat najee rezultat projektiranih vizija tvrtki kroz kratkovidnu dioptriju trinih
kretanja i predvianja.
5. PROJEKTIRANJE STRATEKE VIZIJE KROZ LJUDSKI KAPITAL

U novije vrijeme sve je vie istraivanja i publiciranih

rezultata koji ljudski kapital, te intelektualni kapital stavljaju na
primarno mjesto u kreiranju strateke vizije organizacije. Tako,
na primjer Foster i Akdere ( Foster, R.D., Akdere, M., 2010)
prezentiraju rezultate istraivanja o implikacijama razvitka ljudskih resursa i utjecaj tog razvitka na kreiranje strateke vizije.
Ponueni su modeli za strateko upravljanje vizijom (a ne samo
kreiranju vizije) s aspekta razvitka ljudskih resursa i strategija
upravljanja razvitkom ljudskih resursa.
Za razliku od klasinog modela projektiranja strateke
vizije organizacije, noviji publicirani znanstveni radovi naglaavaju sasvim drugaiji spektar temeljnih vrijednosti organizacije. Oni uglavnom polaze od pojedinca (zaposlenika), njegovih
potreba, ivotnih ciljeva i prioriteta koji su duboko usaeni u
njegove pokretake aktivnosti. Strateka vizija treba polaziti i
ukljuiti sve lanove organizacije (sve zaposlene) i pomoi im da
se osjeaju ponosni, uzbueni, dio neega mnogo veeg od njih
samih. To je jedo pouzdana polaznica za smjer i budunost organizacije.
Hetahfield (Heathfield, S.M., 2012) pokuava definirati
te temeljne vrijednosti i kae da su to: ambicija, kompetentnost,
individualnost, jednakost, integritet, uslunost, odgovornost,
tonost, potivanje, predanost, raznolikost, poboljanja, uivanje, odanost, vjerodostojnost, potenje, inovativnost, timski rad,
izvrsnost, osnaivanje, kvaliteta, uinkovitost, dostojanstvo,
suradnja, upravljanje, postignue, hrabrost, mudrost, neovisnost,
sigurnost, izazov, uenje, suosjeanje, ljubaznost, disciplina, red,
velikodunost, upornost, optimizam, pouzdanost, fleksibilnost.
350

Osam je naela za vodstvo u stratekoj viziji organizacije (Gray,

J., Graff, S, 2003):

Vizionar, voa, mora na osnovu osobne percepcije dovesti viziju organizacije u sklad s drutvenim vrijednostima
postavljajui se pri tom u ulogu autsajdera,

Ne smije se posustajati i prihvaati olako razliite otpore

koji se esto javljaju kod realizacije vizije,

Vizija je svojevrsna revolucija u organizaciji, jer svaka revolucija znai prekid s tradicionalnim vrijednostima i sustavima
kroz napore izazvanog i svjesnog stvaranja kreativnog kaosa
unutar organizacije,

Smjer te revolucije u organizaciji je mogue predstaviti s pomou simboline slike novog ponaanja u organizaciji,

Brzo uspostavljanje novih sustava vrijednosti organizacije i

na temelju njih novih oblika organizacijskog ponaanje od
izuzetne je vanosti za uspjenu realizaciju strateke vizije
organizacije,

Nema realizacije vizije bez temeljitih, esto i radikalnih

promjena koje mogu provesti samo prave voe, istinski revolucionari organizacije,

Uspjeh strateke vizije organizacije je u izravnoj vezi i meuzavisnosti s uvoenjem inovativne organizacije,

Vizija suvremenih organizacija zahtijeva sasvim novi pristup

ljudskim resursima i menadmentu ljudskih resursa u organizaciji.

Na slici 5. predstavljen je projekt izgradnje strateke

vizije organizacije utemeljen na intelektualnom kapitalu. Ovaj
koncept polazi od sljedeih postavki koje su postavljene prema
stupnju njihove vanosti:

ne hijerarhijska organizacijska struktura,

novi modeli organizacijskog ponaanja,
intelektualni kapital,
upravljanje ljudskim resursima,
inteligentna organizacija

Prema iskazima i rezultatima mnogih istraivanja, nedvojbeno je potvreno da organizacija budunosti zahtijeva potpuno odbacivanje svih oblika hijerarhijske strukture i hijerarhijskog
351

upravljanja. Umjesto istih to e biti razliiti modeli mrenih organizacija, projektnih organizacija i procesnih organizacija. Svi
oni poivat e iskljuivo na timskom voenju i principu krosfunkcijskog popunjavanja timova.
Postojee organizacije ne zaostaju znaajno za organizacijskom strukturom, ve i ostalim dvjema komponentama
organizacije: organizacijskoj kulturi i organizacijskom ponaanju. Prednost e se davati modelima zasnovanim na inventivnim
organizacijama i organizacijama koje e shvatiti stalnost potreba
njihovog mijenjanja prema zahtjevima okruenja. Ti modeli e
morati obuhvatiti sve lanove organizacije.
Intelektualni kapital e u budunosti postati prvi, osnovni i nezamjenjivi kapital i uope pristup u novoj filozofiji menadmenta. Ljudski resursi kao njegov najznaajniji dio postat
e osnova za uinkovito upravljanje i opstanak organizacija.
One organizacije koje budu sposobne mobilizirati energiju svih
zaposlenih u pravcu vizije organizacije, te omoguiti zaposlenim
da svoje ivotne ciljeve realiziraju kroz realizaciju ciljeva organizacije postat e konkurentno najjae organizacije na tritu.
Inteligentna organizacija odnosno organizacija u kojoj
svaki njen lan tijekom cijele svoje radne karijere ui, prikuplja
nova znanja, sposobnosti i vjetine bit e jedini oblik organizacije koji e potisnuti sve dosadanje. Takve organizacije e svoju
konkurentsku sposobnost i ouvanje trinih pozicija stjecati
iskljuivo kroz nivo razvijenosti sustava stjecanja i upravljanja
steenim znanjima.

Galup je nedavno na bazi rezultata istraivanja u

300.000 tvrtki utvrdio da 75 do 80% zaposlenih je potpuno iskljueno iz kreiranja vizije njihove organizacije (Gray, J., Graff, S,
2003). To su izuzetno porazni podaci koji ne znae samo ogroman i nenadoknadiv gubitak ljudskih resursa, ve jasno upuuje
na krizu dananjih organizacija i hitnu potrebu reinvertiranja i
desagregiranja organizacija na sasvim drugaijim principima i
filozofiji novog reinenjering koncepta menadmenta koji zagovaraju eminentni autoriteti menadmenta okupljeni u Brigadi
otpadnika.

352

353

Kljunu ulogu u realizaciji strateke vizije organizacije stavlja

se na kontrolling Gray, J., Graff, S., 2003). Menadment treba
kroz kontrolling osigurati da performanse vizije ne odstupaju od
standarda. Kontrolling se sastoji od tri koraka:

uspostavu standarda izvedbe vizije,

usporedbu stvarnih performansi vizije i standarda,
poduzimanje korektivnih mjera ukoliko su iste potrebite.

Pri tome se naglaava vrijednost i vanost triju metrikih pokazatelja:

vodeeg pokazatelja: gdje e tvrtka biti u pogledu performansi vizije?

indikatora tempa: vremena koje je realno potrebito za realizaciju vizije,
indikatora zastoja: zbog ega dolazi do odstupanja od utvrene i usvojene vizije.

Svi ovi pokazatelji predstavljaju znaajnu metriku u procesu upravljanja vizijom organizacije i njenom uspjenom realizacijom.

Literatura

6. ZAKLJUAK

U ovom radu uinjen je pokuaj da se kreiranje strateke

vizije organizacije definira kroz sasvim drugaije elemente od
onih koje je zastupala dojueranje teorija i praksa stratekog
menadmenta. Iako su dosadanja znanstvena istraivanja na
koja je tek malim i neznatnim dijelom dat osvrt u ovome radu
ve due vremena dokazala da se strateke vizije moraju projektirati na temelju drugaijeg pristupa kapitalnim vrijednostima
i organizacijskim vrijednostima. Istraivanja o tome koje su to
vrijednosti jo uvijek nema dovoljno publiciranih. Stoga ovaj rad
predstavlja vrijedan pokuaj da se ponude razmiljanja koja se
temelje na intelektualnom kapitalu, inteligentnim organizacijama, organizacijama bez hijerarhija i sasvim drugaijih modela i
oblika organizacijskog ponaanja. Oekuje se da e razmiljanja
prezentirana u ovom radu korisno posluiti za dalja razmiljanja
i doprinose u kreiranju vizije kao jednom od temeljnih podruja
u segmentu stratekog menadmenta.

Bart, C.K., Tabone, J.C., 1998, Mission Statement Rationales and

Organizational Alignment in the Not-For-Profit Health Care Sector, Health Care Management Review
Breki, J., 1994, Inovativni menadment, Alinea, Zagreb
Brooking, A., 1996, Intellectual Capital, 1st ed., International
Thomson Business Press, New York
Buble, M., i sur., 2005, Strateki menadment, Sinergija, Zagreb
Cascio, W., Thacker, J., 1994, Managing Human Resources, First
Canadian Edition, McGrow-Hill Ryerson, Toronto
Foster, R.D., Akdere, M., 2010, Efective Organizational Vision: Implications for Human Resources Development, Journal of European
Industrial Training, Vol.31, Issue 2
Garvin, A.D., 1998, Building a Learning Organization, Harvard
Business School Press
Gray, J., Graff, S., 2003, Responsibility Strategies Engaging a Vision for the Future; Gren and Work Magazine, February
Guti, D., Matkovi, I., 2013, Osnove menadmenta, Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia, Bijakovii, Meugorje
Guti, D., Peterschik, A., 2014, Menadment ljudskih resursa,
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia, Bijakovii, Meugorje
Hamel, G., 2009, Moon shots for Management, Harvard Business
Review, Vol.87, Issue 2, Feb.
Heathfield, S.M., 2012, More About Building and Organizational
Based on Values: The Strategic Planning Framework for Vision,
Mission, Values,
Kotter, J., 1996, Leading Change, Harvard Business School Press
Mintzberg, H., Waters, J.A., 1985, Of Strategies, Deliberate and
Emergent, Strategic Management Journal, Vol.6
Rodrigues-Santos, H., Faria, J., Cranfield, D., Morais, C., 2013, Intellectual Capital and Innovation: A Case Study of a Public Healthcare Organization in Europe, The Electronic Journal of Knowledge
Management, Vol.11, Issue 4
Rodrigues-Santos, H., Faria, J., Cranfield, D., Morais, C., 2013, Intellectual Capital and Innovation: A Case Study of a Public Healthcare Organization in Europe, The Electronic Journal of Knowledge
Management, Vol.11, Issue 4, www. ejkm.com
ehi D., 2002, Strateki menadment, Slovo, Mostar
Internet stranice

www.humanresources.about.com/..../strategicplanning/
(10.07.2014.)

354

355

UDK: 332.72:65.012.61

ANALIZA ZAOKUPLJENOSTI POSLOM PREDSTAVNIKA

PRODAJE NEKRETNINA
Mr. sc. Miodrag Bandur
SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: info@bandur.hr

SAETAK: Trite nekretnina je izuzetno dinamino, zahtjevno i podlono

znaajnim turbulencijama. Upravljanje ljudskim resursima u prodaji nekretnina time postaje jo vie aktualnije i naglaenije. Ovaj rad se zasniva i ima
polazite u vanosti persuazivne komunikacije predstavnika prodaje s potencijalnim kupcima nekretnina kao izuzetno vanom procesu uspjenosti
prodaje na ovom tritu. Zaokupljenost poslom predstavnika prodaje ovisi o
mnogim imbenicima koji se u ovom radu istrauju. Analitikim pristupom
utvreni su bitni elementi koji definiraju zaokupljenost poslom predstavnika prodaje nekretnina. Rad ini znaajan znanstveni doprinos upravljanju
prodajom i daje niz znaajnih smjernica menadmentu za kreiranje ovog
vrijednog segmenta organizacijskog ponaanja i ljudskih resursa u prodaji
nekretnina, naroito upravljanja motivacijom prodajnog osoblja.
Kljune rijei: Zaokupljenost poslom; Prodaja; Organizacijsko ponaanje

357

ABSTRACT: Real Estate Market is extremely dynamic and subject to

significant turbulences. Management of human resources in the sector of

real estate sale is therefore becoming more emphasized. This thesis is based
on, and has a starting point in importance of persuasive communication
of the real estate sales representatives to the potential buyers of the
real estate properties as a very important process in sale success in this
market. Preoccupation with work of the sales representatives depends on
various factors which are being analysed in this thesis. Using the analytical
approach the important elements which define preoccupation with work
of the real estate sales representatives were determined. This thesis
makes a significant contribution to the management of sales and gives a
number of guidelines to the management for creation of valuable segment
of organizational behaviour and human recourses in real estate sales,
especially in management of motivation of sales representatives.
Key words: Preoccupation with work; sales; organizational behaviour

1. UVOD

Zaokupljenost poslom kao tema nije nova u publiciranim radovima unutar menadmenta ljudskih resursa. No,
koliko god bila poznata, uvijek se skoro u svakom novom publiciranom radu moe izvui neka sasvim nova dimenzija ovog
segmenta. U ovom radu se pokuava na temelju postojeih spoznaja implementirati iste na primjeru zaokupljenosti poslom
predstavnika prodaje nekretnina (agenta nekretnina). U ovom
sektoru gospodarstva skoro da i ne postoje do sada publicirana
znaajnija istraivanja na ovu temu. Zaokupljenost poslom je
jedna od temeljnih niti upravljanja ljudskim resursima u svim,
pa tako i u organizacijama koje se bave prometom nekretnina.
Ukoliko menadment tih organizacija ima spoznaje o tome kako
e kreirati veu zaokupljenost poslom predstavnika prodaje
nekretnina moi e usmjeriti njihovu energiju na produktivan
nain da povuku u pravom smjeru i tako kroz realizaciju osobnih
ciljeva dovedu i do realizacije stratekih ciljeva organizacije za
promet nekretnina.
2. OPIS PROBLEMA

Velika je znanstvena vrijednost spoznati koji sve elementi utjeu, te u kojim kvantitativnim i kvalitativnim veliinama na zaokupljenost poslom predstavnika prodaje nekretnina.
Od te zaokupljenosti ne ovisi samo uspjenost prodaje nekretnina, ve i cjelokupno poslovanje organizacija koje se bave prometom nekretninama. U menadmentu ljudskih resursa relativno su poznati ti elementi i relativno su dobro do sada istraeni.
To se meutim ne moe s pouzdanom preciznou tvrditi u sektoru upravljanja nekretninama. Ovdje je zaostajanje dosta vidljivo. Stoga se u ovom radu eli utvrditi koji su to elementi koji
utjeu na zaokupljenost predstavnika prodaje nekretnina. Te
spoznaje su dragocjene menadmentu da moe kreirati i upravljati ljudskim resursima na jedan vii i produktivniji nain.
3. DOSADANJA ISTRAIVANJA I SPOZNAJE

Tematika zaokupljenosti poslom (job engagement) esto je eksplorirana, iz razumljivih razloga, unutar menadmenta
ljudskih resursa. Brojna publicirana istraivanja i znanstveni
radovi ukazali su i jasno pozicionirali ulogu menadera u kreiranju niza razliitih elemenata koji utjeu na veu zaokupljenost
zaposlenika dodijeljenim im poslovima i zadacima u organizaciji.
Vrijedno je spomenuti istraivanje Raffertya, Mabena, Westa i
358

359

Robinssona (Rafferty, A.M., Maben, J., West, E., Robinson, D.,

2005) u kojem ukazuju na povezanost produktivnosti rada u organizaciji i zaokupljenosti poslom zaposlenih. Slino istraivanje
izveli su i Ellis i Sorensen (Ellis, C.M., Sorensen, A, 2007).
Robinson, Perryman i Hayday (Robinson, D., Perryman, S., Hayday, S., 2004) ukazuju na cijeli niz razliitih imbenika koji kreiraju zaokupljenost na poslu i posebno obrauju
znaenja pozitivnih stavova zaposlenih i upravljanja stavovima
prema zaokupljenosti poslom. Dernovek (Dernovsek, D., 2008)
donosi izuzetno vrijedne rezultate istraivanja koje je izvrio
Gallup na velikom uzorku ispitanika o zaokupljenosti zaposlenih poslom ukazujui na postojanje, te potrebu diferenciranja emocionalne privrenosti zaposlenika poslu i njen utjecaj na
predanost poslu zaposlenih u organizaciji.
Cattermole, Johnson i Roberts (Cattermole, G., Johnson, J., Roberts, K., 2004: 251) donose rezultate zaokupljenosti
zaposlenih praenih kroz velike organizacijske promjene koje su
bile usmjerene na izgradnju kulture visokih performansi i ulogu
zaokupljenosti zaposlenih poslom u sklopu te kulturne tranzicije. Bersin (Bersin, J., 2004) tvrdi na osnovu istraivanja da je zaokupljenost poslom vrlo niska i pokazuje da bez visokih i osmiljenih ulaganja u kreiranje veeg zadovoljstva zaposlenih nema
porasta odnosno promjena u zaokupljenosti poslom zaposlenih
u organizaciji.
Shaw (Shaw, K., 2005) kae da je zaokupljenost poslom odraz potencijala zaposlenih u njihovoj elji za uspjehom,
a Vance (Vanve, R.J. 2006) da se tvrtke mogu uspjeno natjecati na tritu moraju pridobiti umove zaposlenih (racionalna
zaokupljenost poslom), ali i srca zaposlenih (emocionalna zaokupljenost poslom).
Od publiciranih znanstvenih radova koji se bave temom
upravljanja nekretninama i ukljuuju ljudske resurse vrijedno
je spomenuti Azasu (Azasu, S., 2012) koji obrauje upravljanje
nekretninama na primjeru vedske, Agboola i Ojo ( (Agboola,
A.O., Ojo, O., 1983) donose rezultate istraivanja uloge agenata
u prodaji nekretnina i njihovu ulogu u percepciji kupaca nekretnina, te istraivanje Lernera (Lerner, M., 2011) koji takoer
obrauje rezultate odnosa agenata i kupaca nekretnina.
U ovom radu istraivanje je vreno metodom faktorske
analize kao jednom od multivarijantnih metoda. Zastupljenost
faktorske analize u istraivanju zaokupljenosti poslom je znaajna.
360

Istiu se samo neka od njih nastala u zadnjih par godina. Yee

(Yee, S.J., 2012); Rothmann (Rothmann, S., 2010); Mani V
(Mani, V., 2011); Gill (Gill, P.S., 2012); Schaufeli, Bekker i Salanova (Schaufeli, W.B., Bakker, A.B., Salanova, M., 2006); Harter,
Schmidt,Killham i Agrawal (Harter, J.K., Schmidt, F.L., Killham,
E.A., Agrawal, S., 2009); Waal i Pienaar (Waal, J.J., Pienaar, J.,
2013).
4. CILJ ISTRAIVANJA

Rad polazi od osnovnog cilja, a on je da se ukae koji su to

elementi koje vode veoj zaokupljenosti poslom predstavnika
prodaje nekretnina, te na vrijednost kreiranja tih elemenata to
izravno utjee na niz dimenzija i sadraja upravljanja zadovoljstvom kupaca nekretnina, produktivnosti rada i profitabilnosti
organizacija koje se bave prodajom nekretnina.
5. HIPOTEZA

Osnovna hipoteza ovog istraivanja glasi:

Na zaokupljenost poslom predstavnika prodaje
nekretnina djeluju brojni situacijski imbenici (imbenici
koji dolaze iz same organizacije za promet nekretnina),
kao i osobni imbenici predstavnika prodaje nekretnina.
6. METODOLOGIJA
6.1 Uzorak istraivanja
Istraivanje je vreno na uzorku koji su inili predstavnici prodaje (agenti prodaje) nekretnina. Izbor jedinica u
uzorak izvren je na podruju etiri upanije s podruja Dalmacije (Dubrovako-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, ibensko-kninska i Zadarska).Izbor jedinica u uzorak vren je po
kvotnom modelu, namjernim odabirom. Broj jedinica u uzorku
izabran je proporcionalno broju i veliini organizacija za promet
nekretninama po upanijama. Uzorak je veliine 120 ispitanika
(n=120).

Ispitivanje je vreno izravnim anketiranjem (anketiranje na terenu) u svibnju i lipnju 2014.g. Anketa za potrebe
ovog istraivanja je posebno konstruirana za ovu svrhu i sadravala je 23 pitanja.

361

6.2 Metoda istraivanja

Obzirom da se kroz ovo istraivanje nastoji utvrditi

meuovisnosti izmeu veeg broja varijabli pomou malog broja zajednikih faktora istraivanje e se vriti pomou faktorske
analize (Factor Analysis) kao metode multivarijabilne analize.
Koritena je metoda eksploratorne faktorske analize.
Faktorska analiza je generiko ime za mnotvo procedura razvijenih sa svrhom analize interkorelacija unutar jednog
skupa varijabli i posljedine redukcije dimenzionalnosti prostora. Jedan od glavnih razloga za koritenje faktorske analize u
znanosti je tzv. zakon tednje (engl. law of parsimony). Zahtjev
za takvim rjeenjem problema predstavlja zahtjev da se to vei
broj varijabli objasni pomou to manjeg broja varijabli. Stoga
je i cilj faktorske analize da meusobnu povezanost veeg broja
varijabli objasni nekim manjim brojem fundamentalnih ili latentnih varijabli, odnosno izvora kovarijacija.
Faktorska analiza se sastoji u pretpostavci da su sve
varijable unutar grupe meusobno visoko korelirane, odnosno
da su slabo korelirane sa varijablama iz nekih drugih grupa. Prikazano modelom originalne (izvorne) varijable X i (i=1,2p) potrebno je povezati s manjim brojem latentnih faktora tj.

pri emu su:

F j - Zajedniki faktor

362

Zadaci faktorske analize su:

Utvrditi faktore koji lee u osnovi meusobne povezanosti

manifestnih varijabli,tj. reducirati dimenzionalnost originalnog prostora, nekim postupkom faktorizacije;

Utvrditi povezanost pojedinih manifestnih varijabli s tim

faktorima tj. rotacijom faktora postii interpretabilnija
rjeenja.

Koriteno je dvanaest manifestnih varijabli prikazanih

kao linearne kombinacije faktora zaokupljenosti poslom. Izbor
varijabli nije sluajno izvren ve na temelju rezultata ranijih,
publiciranih istraivanja drugih autora:

Stimulativnost u poslu (Vance R.J., 2012)

Samostalnost u poslu (Luke, R., 2013)

Odgovornost za izvrenje posla (Kulow, A., 2012)

Raznolikost i dinamika posla (Pritchard, K., 2014)

Informacije i komunikacije potrebne za obavljanje posla

(Bedarkar, M., Pandita, D., 2014 : 498)

Sudjelovanje u odluivanju (Purcell, J., 2014: 23)

Motivacija (Berg, B.M., Bakker, A.B., Cate, T.J., 2013: 264)

Inovativna usmjerenost i kreativnost (Luke, R., 2013)

Uvjeti rada (Yakin, M., Erdil, O, 2012 : 370)

Organizacijska kultura (Young, P., 2012)

Napredovanje u karijeri (Chungtai, A.A., Buckley, F., 2011:

684)

Radna klima i okruenje (Lulow, A., 2012)

Izbor varijabli nije sluajno odabran i iste su potvrene

u ranijim publiciranim istraivanjima brojnih autora. Od latentnih varijabli u radu je koriteno sljedeih sedam:

e t - I-ti Specifini faktori

Interes za posao (Russell, M., 2011)

l i j - Faktorski koeficijent vanosti j-tog faktora

Zadovoljstvo poslom (Morris, M.L., Berry, D.L., 2007)

F j - Koeficijenti korelacije izmeu i-te varijable X i i j-tog faktora

Znanja i sposobnosti u prodaji nekretnina (Ram, P., Prabhakar, G., 2011)

363

ivotna dob (Ashraf, M., Ahmad, N., Shaikh, O.A., Bhatti,

S.R., Soomro, A.H., 2013)

Radno iskustvo (Sonnentag, S., 2003)

Uspjeno zakljueni poslovi (Lockwood, N.R., 2007)

Kooperativnost u radu (Thakur, P., 2014)

Tablica 1. Kvalitativna obiljeja latentnih varijabli

Latentna varijabla
Poeljno obiljeje
1. Potpuno zainteresiran
1. Interes za posao
2. Uglavnom zainteresiran
1. Potpuno zadovoljan
2. Zadovoljstvo poslom
2. Uglavnom zadovoljan
1. Steena struna znanja
3. Znanja i sposobnosti
2. Edukacija u tijeku
4. ivotna dob
1. Do 40 godina
5. Radno iskustvo
1.Godine rada u prodaji nekretnina
1. Broj zakljuenih ugovora
6. Uspjenost u poslu
2. Bez reklamacija kupaca
1. Participira u timu
7. Kooperativnost
2. Inicijativnost

Nepoeljno obiljeje
1. Nezainteresiran za posao
1. Potpuno nezadovoljan
2. Uglavnom nezadovoljan
1. Bez steenih znanja
2. Bez interesa za edukaciju tijekom rada
1. Iznad 40 godina
2.Bez iskustva u prodaji nekretnina
2. Reklamacije kupaca
1. Pasivan stav
2. Imitator drugih

Izvor: autor

Rotacija faktora vrena je metodom ortogonalne rotacije po varimax modelu. Metoda varimax rotacije poiva na
simplifikaciji faktora kroz njihovo ujednaavanje (negiranje generalnog faktora).
Pri izboru faktora koriten je Kaiserov kriterij po kojem se zadravaju samo oni kriteriji koji imaju vrijednosti vee
od jedan.
7. REZULTATI

Komunalitet oznaava onu koliinu zajednike varijance koja je uvjetovana faktorima koji se javljaju i u drugim varijablama kao determinante varijance. Pri procjeni komunaliteta
varijabli prilo se s kriterijem da se sve varijable s komunalitetima manjim od 0,55 ne uzmu kao dovoljno objanjenje. Komunaliteti varijabli su prikazani u tablici 2.

364

Tablica 2. Komunaliteti varijabli

Manifestne varijable
1. Stimulativnost u poslu
2. Samostalnost u poslu
3. Odgovornost za izvrenje posla
4. Raznolikost i dinamika posla
5. Informacije i komunikacije u svezi s poslom
6. Sudjelovanje u odluivanju
7. Motiviranost za posao
8. Inovativna i kreativna usmjerenost
9. Uvjeti rada
10. Izgraenost organizacijske kulture
11. Napredovanje u karijeri
12. Radna klima i radno okruenje

Komunaliteti
0,5821
0,6283
0.5922
0.8510
0,9264
0,6157
0,8357
0,5954
0,8251
0,5743
0,6301
0,7138

Rezultati faktorske analize kao matrice sklopa prikazuju se u tablici 3. To su tzv. faktorska optereenja ili faktorski
ponderi, za koje se moe rei da odgovaraju koeficijentima regresije pojedine manifestne varijable na svaki faktor. Jasno je da
elementi matrice strukture mogu se kretati izmeu -1 i +1.
Tablica 3. Faktorska matrica
F1

F2

F3

F4

F5

F6

F7

F8

F9

F 10

F1

F 12

V1

0,32

0,84

0,51

0,21

0,33

0,22

0,44

0,42

0,35

0,83

0,28

0,44

V2

0,41

0,70

0,58

0,45

0,41

0,32

0,50

0,32

0,47

0,35

0,35

0,76

0,67

0,83

0,41

0,78

0,86

0,44

0,42

0,47

0,52

0,44

0,26

0,82

0,71

0,24

0,47

0,41

0,92

0,68

0,67

0,34

0,76

0,71

0,48

0,93

0,48

0,39

0,76

0,87

0,81

0,46

0,78

0,67

0,88

0,47

0,39

0,48

0,52

0,40

0,83

0,47

0,43

0,61

0,82

0,37

0,45

0,39

0,71

0,51

0,38

0,67

0,48

0,89

0,24

0,33

0,48

0,78

0,31

0,53

0,62

0,48

V3
V4
V5
V6
V7

365

Tablica 4. Pouzdanost varijabli prema faktorima

Aritmetika
Varijabla
Varijanca
sredina
1. Interes za posao
32,6
52,8
2. Zadovoljstvo poslom
36,1
51,1
3. Znanja i sposobnosti
30,8
58,4
4. ivotna dob
39,2
52,3
5. Radno iskustvo
41,3
57,8
6. Uspjeno zakljueni poslovi
29,8
55,0
7. Kooperativnost u radu
35,8
57,2

Znaajna matrina povezanost utvrena je:

Korigirana
korelacija
0,62
0,57
0,52
0,72
0,64
0,51
0,56

Cronbachov
koeficijent
0,80
0,82
0,86
0,92
0,79
0,84
0,88

8. DISKUSIJA

Svih dvanaest varijabli ispunilo je zadani kriterij s aspekta komunaliteta, jer je isti kod svih vei od 0,55 ime su sve
ukljuene kao dovoljne za objanjenje cilja istraivanja. Dobiveni
komunaliteti kretali su se u rasponu od 0,5821 (najnii) kod varijable stimulativnosti u poslu pa do 0,9264 (najvii komunalitet)
za varijablu informacije i komunikacije vezane za posao predstavnika prodaje nekretnina. Najznaajnije vrijednosti komunaliteta su, pored ve spomenutih informacija i komunikacija u
poslu, jo i raznolikost posla i dinamika u poslu, motiviranost na
poslu kao i uvjeti rada.
Faktorska matrica optereenja donosi prikaz faktorskih optereenja za svaku varijablu na svakom faktoru. S poveanjem korelacije meu faktorima tee je razlikovati varijable
koje vre jedinstveno optereenje na svakom faktoru, pa su
prihvaeni rezultati matrice faktorskog sklopa. Identifikacija
optereenja za svaku varijablu prikazana je i naglaena boldom.
Pojedine varijable pokazale se vie znaajnih optereenja. Primijenjen je princip da se minimizira broj znaajnih optereenja na
svakom redu faktorske matrice.
Tablica 4. prikazuje meuestinu (inter-item) statistiku i pouzdanost unutar faktora Raspon aritmetikih sredina
varira od 29,8 do 41,3; varijance ljestvice od 51,1 do 58,4; a
Cronbach koeficijent u rasponu od 0,79 do 0,92. Meusobne
korelacije estica s pripadajuom ljestvicom su srednje jake do
jake, u rasponu od 0,51 do 0,72. Vrijednosti korelacija izmeu
pojedinih estica i pripadajue ljestvice koje su vee od 0,40 se
smatraju zadovoljavajuima.

366

Interesa za posao sa samostalnosti obavljanja posla i organizacijskom kulturom

Zadovoljstva poslom sa radnom klimom i radnim okruenjem, te samostalnou u poslu

Znanja i sposobnosti u prodaji nekretnina sa stimulativnou posla,raznolikosti i dinamike posla,informacija,

radne klime i okruenja i komunikacija u poslu.

ivotne dobi predstavnika prodaje sa sudjelovanjem u

odluivanju, motivacijom i uvjetima rada, raznolikosti i dinamikom posla, te radnom klimom i radnim okruenjem

Radnog iskustva sa ivotnom dobi, inovativnom usmjerenou, motivacijom, uvjetima rada, odgovornou za
posao

Uspjeno zakljuenim poslovima sa raznolikosti i dinamikom posla, sudjelovanjem u odluivanju, motivacijom, napredovanjem u karijeri

Kooperativnosti u radu sa stupnjem samostalnosti u poslu,

raznolikosti i dinamikom posla, inovativnom usmjerenou
i kreativnou, te napredovanjem u karijeri

Visoka matrina povezanost se oituje kod:

Interesa za posao i samostalnosti u poslu i izgraenosti organizacijske kulture

Znanja i sposobnosti u prodaji nekretnina sa samostalnou u radu, potrebnim informacijama i komunikacijama

u radu, te radne klime i radnog okruenja

ivotne dobi predstavnika prodaje nekretnina sa informacijama i komunikacijama u poslu i radnom klimom i okruenjem

Radnog iskustva sa raznolikosti i dinamikom posla, informacijama i komunikacijama i uvjetima rada

Uspjenost zakljuivanja poslova sa odgovornosti za posao

i motivacijom

Kooperativnost u radu sa raznolikou i dinamikom posla

367

U procjeni pouzdanosti koriten je Cronbach koeficijent, kojim se mjerila unutranja konzistentnost pojedinog faktora. Koeficijent Cronbach utvren je za svaki faktor posebno,
a utvrena je i njegova ukupna vrijednost. Taj se koeficijent inae primjenjuje samo na faktore, a ne za svaku tvrdnju zasebno.
Vea vrijednost Cronbach koeficijenta ukazuje na veu pouzdanost, odnosno pokazuje da atributi istog faktora mjere uistinu istu pojavu. Cronbach koeficijenti imaju priblino iste vrijednosti to potvruje pouzdanost unutranje konzistentnosti
koritenih faktora.
Ovime je potvrena postavljena hipoteza da na zaokupljenost poslom predstavnika prodaje nekretnina djeluju brojni
situacijski imbenici (imbenici koji dolaze iz same organizacije za promet nekretnina), kao i osobni imbenici predstavnika
prodaje nekretnina.
9. OGRANIENJA

Mjerenje pouzdanosti istraivanja je potrebno kako se

pokazalo da je koritena metoda istraivanja primjeren mjerni instrument i da bi se njegovim koritenjem u ponovljenim
mjerenjima dobili isti mjerni pokazatelji. Za procjenu pouzdanosti instrumenta moe se osloniti na statistike procedure kojima
se izraunavaju razliiti koeficijenti pouzdanosti, koji slue kao
brojane procjene pouzdanosti instrumenta. U principu se smatra da instrument ima zadovoljavajuu pouzdanost ako je njegov
koeficijent pouzdanosti 0,70 ili vei
Ogranienje je ovog istraivanja u izostajanju ponovnog mjerenja. Procjena pouzdanosti ponovljenim mjerenjem
(Test Retest Reliability) podrazumijeva postupke :prvu primjenu instrumenta za koji se utvruje pouzdanost na odreenom
uzorku; drugu primjenu istoga instrumenta na istom uzorku
nakon odreenog vremenskog razdoblja; raunanje korelacije
meu rezultatima dvaju mjerenja; dobiveni koeficijent korelacije se naziva koeficijentom stabilnosti. Uobiajeno razdoblje
provedbe ovog naina provjere pouzdanosti je est mjeseci.
Koeficijent korelacije izmeu dvije primjene instrumenta pokazatelj je pouzdanosti instrumenta. S produljenjem
vremenskog intervala pouzdanost opada. Osnovne potekoe u
primjeni su u tome to rezultati nisu nezavisni jedni od drugih
iz jednostavnih razloga: ispitanici se sjeaju odgovora na zadatke
ili tvrdnje iz prethodnog ispitivanja a to umjetno podie visinu
korelacije.
368

10. ZAKLJUAK

Ovaj rad donosi dio, bolje reeno najznaajnije aspekte jednog ireg istraivanja autora ovog rada koje nije zbog
ogranienosti prostora, a i svrhe ovoga rada, prezentirano u cijelosti. Prezentirani su samo najvaniji aspekti i rezultati ovog istraivanja. Vrijednost je rada to potvruje da na zaokupljenost
poslom predstavnika prodaje nekretnina utjeu mnogobrojni
faktori. U ovom istraivanju radi se o dvanaest faktora. Time su
potvrena sva ranija istraivanja brojnih autora koja su navedena u metodolokom dijelu rada, varijabli i faktora.
Vrijednost ovog istraivanja je, takoer, to daje spoznaje menaderima tvrtki koje se bave prometom nekretnina i
ire upravljanja nekretninama o faktorima koji djeluju na zaokupljenost u poslu predstavnika prodaje nekretnina. Te spoznaje
se mogu vrlo kreativno koristiti za unapreenje modela i sustava
upravljanja ljudskim resursima u ovom segmentu gospodarstva. Ovo stoga ima li se na umu injenica da su ljudski resursi
najvaniji resursi u realizaciji stratekih ciljeva i rasta trinog
udjela i trinih pozicija svake, pa tako i organizacije za promet
nekretninama.
Literatura

Agboola, A.O., Ojo, O., 1983, The Ethics of Real Estate Agents
in Emerging Economics: A Cross-section Survey of Agents and
Service Consumers Perception in Nigeria, Property Management,
Vol.28, Issue 5

Ashraf, M., Ahmad N., Shaikh, O.A., Bhatti, S.R., Soomro, A.H.,
2013, The Determinants of Job Satisfaction in Public Service Organization, European Scientific Journal, Vol.9, No 35

Azasu, S., 2012, A Survey of Reward Management Practices in the

Swedish Real estate Sector, Property Management, Vol.30, Issue 5

Bedarkar, M., Pandita, D., 2014, A Study on the Drivers of Employee Engagement Impacting Employee Performance, International Conference on Trade, Markets and Sustainably, Procedia-Social and Behavioral Sciences, Vol. 133

Berg, B.M., Bakker, A.B., Cate, T.J., 2013, Key Factors in Work
Engagement and Job Motivation of Teaching Faculty at a University Medical Centre, Perspectives on Medical Education, Vol.2,
Issue 5-6

Bersin, J., 2014, Present and Future of Employee Engagement, an

the News is Bad, Really Bad, Workplace 2025, London
369

Cattermole, G., Johnson, J., Roberts, K., 2004, Employee Engagement Welcomes the Dawn of an Empowerment Culture, Strategic
Human Resources Review, Vol. 12, Issue 5

Rafferty, A.M., Maben, J., West, E., Robinson, D., 2005, What
Makes a Good Employer? Issue Paper third International Conuncil
of Nurses, Geneva

Chughtai, A.A., Buckley, F., 2011, Work Engagement: Antecedents, the Mediatry Role of Learning Goal Orientation and Job
Performance, Career Development International, Vol.16, Issue 7

Ram, P., Prabhakar, G., 2011, The Role of Employee Engagement

in Work-Related Outcomes, Interdisciplinary Journal of Research
in Business, Vol.1, Issues 3

Dernovsek, D., 2008, Creating Highly Engaged and Committed

Employee Starts at the Top and Ends at the Bottom Line Credit
Union Magazine, May, Credit Union National Association, Inc.

Robinson, D., Perryman, S., Hayday, S., 2004, The Drivers of Employee Engagement Report, Institute for Employment Studies, UK

Ellis, C.M., Sorensen, A., 2007, Assessing Employee Engagement:

The Key to Improving Productivity,Perspectives, Vol.15, Issue 1
The Segal Group, Inc.

Rothmann, S., 2010, Factors Associated With Employee Engagement in South Africa, SA Journal of Industrial Psychology, Vol.36,
No 2

Gill, P.S., 2012, An Investigation of Employee Engagement and

Business Outcomes at an Engineering Services Firm, Masters
Theses and Doctoral Sissertations, Eastern Michigan University

Russell, M., Principles of Successful Civic Engagement in the

National Park Service, www.nps.gov/civic/resources

Harter, J.K., Schmidt, F.L., Killham, E.A., Agrawal, S., 2009, Q12
Meta-analysis: The Relationship Between Engagement at Work
and Organizational Outcomes, Gallup

Schaufeli, W.B., Bakker, A.B., Salanova, M., 2006, The Measurement of Work Engagement With a Short Questionnaire, Educational and Psychological Measurement, Vol.66, No4

Lerner, M., 2011, What Real Estate Agents Do for Buyers?, Fox
Business, July 20

Shaw, K., Employee Engagement, How to Build a High-Performance Workplace, Melcrum Publishing Limitede

Lockwood, N.R., 2007, Leveraging Employee Engagement for

Competitive Advantage; HRs Strategic Role, Society for Human
Resource Management

Sonnentag, S., 2003, Recovery, Work Engagement, and Proative

Behavior: A new Look at the Interface Between Nonwork and
Work, Journal of Applied Psychology, Vol.88

Luke, R., 2013, Measuring Innovation Skills Acquired by College

and Polytechnic Students Through Applied Research, Technology
Innovation Management Review, Oct.

Thakur, P., 2014, A Research Paper on the Effect of Employee

Engagement on Job Satisfaction in IT Sector, Journal of Business
Management&Social Sciences Research, Vol.3, No 5

Lulow, A., 2012, Qualitative Study of the Relationship Between

the Employee Engagement of Certain Employees and the Emotional Intelligence of Their Respective Leaders, Marquette University,
College of Professional Studies Professional Projects

Vance, R.J., 2012, Employee Engagement and Commitment: A

Guide to Understanding, Measuring and Increasing Engagement in
Your Organization, SHRM Foundations Effective Practice Guidelines

Waal, J.J., Pienaar, J., 2013, Towards Understanding Causality

Between Work Engagement and Psychological Capital, SA Journal
of Industrial Psychology, Vol.39, No2

Yakin, M., Erdil, O., 2012, Relationship Between Self-Efficancy

and Work Engagement and the Effects on Job Satisfaction: A Survey on Certified Public Accountants, Procedia-Social and Behavioral Sciences, Vol.58, Oct.

Yee, S.J., 2012, A Survey of Factors Influencing Employee Engagement, University Sains, Malaysia

Young, P., 2012, A Glance Into Organizational Culture, Ethical

Workplace Climate, and Employee Engagement Levels in a Health
Organization Unit, University of Prince Eduard Island, Scholl of
Business

370

Mani, V., 2011, Analysis of Employee Engagement and its Predictors, International Journal of Human Resource Studies, Vol.1, No2

Morris, M.L., Berry, D.L., 2007, The Impact of Employee Engagement Factors and Job Satisfaction on Turnover Intent, University
of Tennessee, Knoxville

Pritchard, D., 2014, Using Employee Surveys to

Attract and Retain the Best Talent, Strategic Human
Resources Review, Vol.13, Issue 2

Purcell, J., 2014, Can Employee Voice and Participation Unlock Employee Engagement? Insights Melbourne Business ana Economics, Vol.15.

371

UDK: 007:374-053.5(497.5 Imotski)

UNDERSTANDING THE CONCEPT OF INFORMATION

LITERACY STUDENTS - FOR EXAMPLE, THE CITY LIBRARY DON MIHOVIL PAVLINOVIC IMOTSKI
Marija Jovi, PhD
Public Library Don Mihovil Pavlinovic
Imotski, Croatia
E-address: marijajovic2000@yahoo.com
SUMMARY: This paper presents the results of a study on the understanding of the term information literacy of primary and secondary school students, from the fifth grade of elementary school to the fourth year of high
school at the local level, and who are members of the City Library in Imotski.
The study examined 98 members of the City Library, through a questionnaire with a total of 25 questions. The selected sample consists of primary
and secondary school students, members of the City Library because of
their availability.
The main objectives of our study were; to investigate, analyze and determine how many students are information literate. That is, if students at
the age of eleven to eighteen years understand the concept of information
literacy in the right way.
Since the misunderstanding of the term information literacy of students
is present in the increased percentage, a measure is proposed of ongoing
professional development of students in the spirit of the European concept
of education.

Keywords: information literacy, virtual reality, students.

373

INTRODUCTION

Our study should serve teachers, but also to other; parents, students and librarians ... as participants in the formation
of personality traits in young people as aid in decision making
during training and information for successful information literacy of students.
The emphasis was on acquaint one wider range of the
public with basic information literacy concepts, but with a focus
on information literacy of students as one of the important links
to the impact of technology on the development of society as a
whole.
Resisting the inevitable development of the technology, the library is trying to instill as many as possible to children, and therefore leave the value of the written book. We are
witnessing, however, that the younger generation of students
are highly skilled in using the internet and fairly information
literal. On the one hand that is good, but on the other hand the
problem arises, where such literacy has went so far as to pupils
to download books from the web. Students therefore read less
and plagiarize more in the modernized world.
That is why we say, and rightly so, that new technologies are both the aforementioned and have also enabled, pointing us to a number of legal, ethical and even philosophical issues
in the field of humanities and social relations.
Many students, in fact, in the aforementioned age category confuse the concepts of information and computer literacy, thinking if they use a computer that they are automatically
information literate. In doing so, they do not know the concepts
such as Boolean operators and Google schoolar. Pupils lack
of understanding of the term information literacy leads them
astray and even opens a new topic on the dangers of (un)awareness with which students often encounter on the Internet because of ignorance.
In this sense the ongoing information education in
schools should be improved. An important determinant of new
educational programs should be a forming of a council for education on the level of primary and secondary schools in Imotski
that would take care of the ongoing education and training of
students primarily, but also teachers and librarians - key holder
of the educational system changes.
374

In writing and drafting this paper we also used the

method of comparison, so we consulted the cited literature, with
which we compared the possible approaches to facilitate drawing
conclusions. By using the method of generalizing as a methodical thought process we observed and understood the general
through individual and special.
The purpose of our study was therefore to better explain to students of information literacy in order for them to
better understand the term
METHODOLOGY-SAMPLE

In the City Library a 541 member is registered (N =

541) from the area of Imotski region and Herzegovina. Because
the study involved 98 pupils, members of the City Library in
Imotski, 18.1% of the studied population is involved.
The survey was conducted during November and December of 2013. Participation in the survey was voluntary with
prior consent and agreement with the students parents, because
of their immaturity. Participants were guaranteed anonymity. At
the start of the survey the respondents were read a brief verbal
instruction and explained the purpose of the study.
In the group of study respondents the representation
of male students was 17.3% (N = 17), females 82.7% (N = 81).
Minimum age of study respondents was 10 years and the maximum 18 years.
Table 1. Gender structure of subjects
Frequency

Percentage

The female students

81
82.7
The male students
17
17.3
Total
98
100.0
Source. The research of the author, 2013.

Valid percentage
82.7
17.3
100.0

The cumulative
percentage
82.7
100.0

Statistical analysis of the age structure of respondents

identified two categories. The first category consists of primary
school students aged 10-14 years (33.7%, N = 33), the second
category consists of students in the 15-18 years (66, 3%, N = 65).

375

Table 2. The age structure of subjects

Age

Frequency

Percentage

Valid percentage

From 10-14
33
33.7
From 15-18
65
66,3
Total
98
100.0
Source. The research of the author 2013.

33.7
66,3
100.00

The cumulative percentage

33.7
66.3

DATA PROCESSING

In this study, a total of 98 questionnaires was collected and processed. Processing of the results was performed using
the statistical functions within the computer program Statistica
for Windows.
THE THEORETICAL APPROACH TO INFORMATION LITERACY - A
BRIEF OVERVIEW OF THE ADVANTAGES AND DISADVANTAGES

pirenec (2005 : 17-18), states that the teacher is no

longer the sole provider of information. He integrates various
sources into the learning process to encourage the following
skills:

accessing a variety of educational resources without the intervention of teachers

selection and analysis of sources

the use of resources for different purposes

management of information

use of knowledge centers such as libraries, museums and archives

The term covers a wide range of sources of information

carriers such as sources on paper, computer materials, network
resources (online courses, conferences), mixed media (audio,
video, slides, TV), etc.
The beginnings of communication sciences can be identified in the early discussions on the appearance and meaning of
the periodic press, sometime in the 17th century. Linguists, lawyers, historians, moralists discussed the new phenomenon that
has received increasing importance in peoples lives. In Europe
in the sixties of the 20th century human sciences are mainly interdisciplinary engaged in media and communication media.
376

Without interfering too much in history, in this study,

and in this particular case, however, information literacy of students will be discussed, and in this connection the communication processes that take place using a new kind of media.
Tomi (2003 : 209). Clarifies the word Cyberspace, that
came in daily use as a coin from the science fiction novel Neuromancer W. Gibson, from 1984. It can be compared to the land of
Oz, with the difference, that besides the great wizard and a little
girl from Kansas who have exclusive experience of Oz, cyberspace receives all interested underneath its wing to venture into
the world of virtual reality, enabled by computer technology. Cyberspace is actually a artificially created environment, created by
the computers. Cyberspace is an artificial, virtual reality that is
created and reproduced by computer systems
Perhaps the very study of information literacy in students is an opportunity to pause and consider, if children are not
given too much momentum and if it is not the time to set certain
boundaries to them who are only formed in the figures in that
endless world of virtual reality.
piranec and Banek (2008 : 23) further state that
the information literate persons are defined as: those who have
learned how to learn because they know how knowledge is organized, how to find information and how to use them in a completely understandable way. The acquisition of generic competencies allows the student:

to be aware of the information needs,

to recognize information that can solve the problem,

to find the necessary information,

to value the information,

to organize the information,

to effectively use the information

We need to distinguish computer literacy from information literacy. Under the term literacy we understand the use
of computers, hardware and software, networks and applications. Information literacy - is focused on content that is transferred with technology.

377

Aparac (15.04.2014) argues in the article Informational sciences that when talking about the impact of computers and telecommunications on information activities, it is
necessary to highlight the emergence of a number of new organizational, political, legal, ethical and economic problems caused
by computerized and networked systems. But on the other hand,
he indicates the unjustified neglect of the philosophical, epistemological, linguistic and similar problems in the field of social
and human relations.
SOCIAL AND PSYCHOLOGICAL IMPLICATIONS
OF THE VIRTUAL SPACE

Tomi, (2003 : 209-210) by explaining the differences

between the Internet and other audiovisual media, says that unlike television that broadcasts its messages to a passive and isolated audience, the Internet involves interaction, and depends
directly on the user. Since the common sources of information
and social cooperation constitute the conditions of successful
communication, the defenders of the new technology believe
that it is the internet the link that will allow for the reintegration of society, seriously weakened by the influence of television.
Pointing to the fact that cyberspace is encouraging the formation of virtual communities, freed of national or geographical units, they see the Internet in the true sense of the word
renaissance free speech. It can often be heard that we live in
a civilization where there is more information and less and less
sense. This can be explained in a way that the information is not
able to compensate for the loss of meaning. Despite increasing
IT network that multiplies the contents, deterioration of meaning occurs more rapidly since its re-injection. Instead to creates
communication, information is exhausted by staging the communication. Instead of producing meaning, it exhausts itself in the
staging of sense.
Each participant of virtual communication should be
aware of the dangers that such communication can have. Experts warn of the dangers of everyday virtual communication,
especially for minors. Parents know that the child has access to
the Internet, but do not really know what the child does on the
internet and which sites it visits.
Recently ( http://www.ezadar.hr/ 20.04.2014) the
portals come out with interesting data that confirm the aforementioned thesis. Facebook has 276,220 users in Croatia between the
378

ages of 13 and 17. The only problem is that in this age group
in Croatia only 250,000 are children. This means that many of
them, at least 25,000, are younger than thirteen years and have
falsely presented themselves. According to the rules of Facebook, the minimum age to participate in this social network is 13
years old. However, there is no system of quality control, so it is
enough that a child of any age fakes its date of birth and creates
a profile with no problem. According to the official results of
a study (http://www.vecernji.hr/regije/maloljetnici 20.04.2014
) in Croatia, as many as 18% of juveniles shall contact unknown
people and give them their most intimate details.
THE RESULTS OF THE STUDY

There is a total of 76 information literate children covered by the sample, which represents 77.6% of the studied population
Table 3. Information literate children
Frequency Percentage
The information literate
76
7.6
The information illiterate
22
2.4
Total
98
100.0
Source. The research of the author 2013.

Valid
percentage
7.6
2.4
100.0

The cumulative percentage

77.6
100.0

The study found that the information literate children

on the population of members of the City Library is somewhat
more at the age of 15-18 years, 57.9% (N = 44) as well as was expected. Younger children still have limited access to the Internet
and less need for it.
Table 4. The information (i)literate persons by age structure
Information literate

Frequency

From 10-14
From 15-18

32
44
76

Percentage

Valid percentage

42.1
57.9
100.0

42.1
57.9
100.0

15
68.2
7
31.8
22
100.0
Total
98
Source. The research of the author 2013.

68.2
31.8
100.0

Information iliterate
From 10-14
From 15-18

The cumulative
percentage
42.1
100.0

68.2
100.0

379

Information written in a high percentage, 67.1% (N =

51), also read books and do required reading on the Internet.
Table 5. Percentage of doing required reading on internet
Frequency Percentage
Valid percentage
Doing required reading over the
internet

51

67.1

Not doing required reading over

25
32.9
the internet
Total
76
100.0
Source. The research of the author 2013.

The cumulative
percentage

67.1

67.1

32.9

100.0

100.0

CONCLUSIONS

Internet is present in almost every home because life

without a personal computer connected to the Internet is almost
unimaginable. It is not surprising that socialization through social networks has today become a phenomenon that has spread
across the world. On the Internet you can find almost everything
that the students are interested in, so it is no surprise that many
of them read books and and do required reading across the web.
With the arrival of new media, communication and
communication processes began to change. The truth is that today people spend a lot of time on the computer. And although
virtual communication has its advantages, some of which are
contacts with people dear to us that we do not see often, it is
impossible to ignore the negative aspects of virtual communication. In a sea of virtual identity is very easy to lose track between
virtual and actual reality. In virtual reality, anyone can choose an
identity that he/she pleases, to become the person they want.
With that we change the default settings that apply in communication face-to-face, where a person stands in front of us, and
we ourselves do the selection based on what we see and how we
perceive the person next to us. People are often not aware of the
dangers of such communication. Here I particularly think of the
minors that often approach various sites and social networks,
and without even reading the privacy policy, leaving their private information visible to everyone and coming into contact
with complete strangers.
Most parents know that their children visit various
sites, but they do not know what they do or what their children
engage in on those sites.
380

A large number of young people in our study considers to be information literate, just because they know to use the
social networking portals and visits sites to help them in their
education. So with as little effort and time they acquire the necessary data, without checking their relevance.
Although it is difficult to predict how the world of social networks and information literacy will look like in five or
ten years, one thing is certain - the type of social interaction and
communication and the provision of data which now serves humanity will not disappear.
In the sea of all the relevant information that are offered to us, only relevant information lost its value somewhere
along the way. We are often bombarded with insignificant information, and less instructive, practical information that we
can use in life. We need to ask ourselves just how good is the
fact that the world is becoming a global village. A quick and easy
obtaining of information is often not the best way, and children
need to be educated in that direction.
Another thing to be mentioned when it comes to virtual communication, and that is alienating people from one another. Although it seems that by using virtual communication and
social networks we have become more informed and smarter,
the fact is that the virtual world is not and will never be able to
replace human contact.
And finally, we should not neglect the value of written material,
which is stored on the shelves of libraries. No matter how much
you are information literate and how skillfully we use the browsers on the Internet, a librarian and a book that he offers with its
human touch from the shelves can undoubtedly be of great help.

Aparac, T. (03.12. 2013). Information sciences: basic concepts and

problems
<http://www.ffzg.unizg.hr/infoz/biblio/nastava/dz/
text/iztkp.htm> (15.04.2014).

(09.02.2011 ).http://www.ezadar.hr/clanak/facebook-uvodi-zastitu-maloljetnih-korisnika (20.04.2014).

(09.02.2011).http://www.vecernji.hr/regije/maloljetnici-zbog-drskih-krada-prijavljeni
drzavnom-odvjetnistvu-clanak-250373 (20.04.2014).

Literature

381

piranec, S. ( 2005 ). Obrazovanje korisnika u visokokolskim knjinicama: novi pristupi u mrenom

okruenju (User education in academic libraries:
new approaches in electronic environment), Master
thesis, mentor, Lasi-Lazi, Jadranka, Zagreb. University of Zagreb, Faculty of Humanities.

piranec, S. Banek-Zorica, M. (2008). Informacijska pismenost teorijski okviri i polazita (Information

literacy: theoretical framework and starting points),
Zagreb: Department of Information Studies.

Tomi, Z. ( 2003 ). Communicology. Beograd: igoja

tampa.

Consulted literature

Castells, M.( 2000 ). The Rise of the Network Society. Zagreb.

Golden marketing,

Dizdar, S. ( 11. i 12. April 2008, (plenary papers). Information Literacy and Lifelong Learning // II Counseling of higher education
implementation of the Bologna principles at the University of Sarajevo, Sarajevo

382

Basili, C. ( 2008 ). Theorems of Information Literacy // Informaciona pismenost i doivotno uenje/uredili Vrane,A. Markovi,LJ.
Aleksander. G. Beograd: Filoloki fakultet Univerziteta Bibliotekarsko drutvo Srbije: Emporija univerzitet, 46-78.

( 8. 4. 2012 ). Information Literacy Competency Standards for

Higher Education available at: http://www.ala.org/acrl/standards/
informationliteracycompetency.
Lonar Vickovi, S., Dolaek Alek, Z. ( 2009 ). The learning outcomes manual for university teachers. Osijek. University of Josip
Juraj Strossmayer. available at: ( 9.4. 2012 ) <http://www.unios.hr/
uploads/49ishodi%20ucenja_prirucnik.pdf >.
Lasi-Lazi, J., piranec, S., Banek Zorica, M., ( 2011) . Standardizacija u podruju informacijske pismenosti: izmeu iluzije i potrebe (Standardization in the Information Literacy Domain : Between
Necessity and Illusion) / U: Standardization and quality of library
services / ( pgs. 41-50 ). [Conference organizer Library Association
of Serbia]. -Beograd: Library Association of Serbia.
Laszlo, M., Lasi-Lazi, J. ( 2011 ). Measures of information (il)literacy/: Standardization and quality of library services, ( pgs. 65-80
)./ [Conference organizer Library Association of Serbia]. -Beograd
: Library Association of Serbia.

Prensky, M. (February, volume V 2005). Digital Natives, Digital

Immigrants. Do they really think differently? Edupoint. Available
at: < http://edupoint.carnet.hr/casopis/32/clanci/2>

Raidovi, B. E. ( 2011). Information literacy and academic libraries-user education, Model of the University of Sarajevo. Sarajevo,
Faculty of Humanities.

Secker, M. A humanistic approach to information literacy training

: the programme at the Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation (CSIRO),

Rendel J. M. (04.04.2011). Rockhampton, Laboratory, < http://

www.une.edu.au/sat/pdf/CSIROliteracy.pdf >

TESE (2009). The thesaurus for education systems in Europe edition. Available at http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/
tese_en.php (downloaded 8. 4. 2012).

piranec, S.( 2005 ). Obrazovanje korisnika u visokokolskim knjinicama: novi pristupi u mrenom okruenju (User education in
academic libraries: new approaches in electronic environment),
Master thesis, mentor, Lasi-Lazi, Jadranka, Zagreb.University of
Zagreb, Faculty of Humanities.

piranec, S., Banek-Zorica, M. ( 2008 ). Informacijska pismenost

teorijski okviri i polazita (Information literacy : theoretical framework and starting points), (pg. 23 ). Zagreb: Department of Information Studies.

Tomi, Z. ( 2003 ). Communicology ( pgs. 209-210,218). Beograd,

igoja tampa.

References

Internet

Aparac, T. (03.12. 2013). Information sciences: basic concepts and

problems <http://www.ffzg.unizg.hr/infoz/biblio/nastava/dz/text/
iztkp.htm>.

(09.02.2011 ). <http://www.ezadar.hr/clanak/facebook-uvodi-zastitu-maloljetnih-korisnika >.

(09.02.2011).<http://www.vecernji.hr/regije/maloljetnici-zbog-drskih-krada-prijavljeni-drzavnom-odvjetnistvu-clanak-250373>.

383

UDK: 930.85(100)
502.7(100)

UTJECAJ UNESCO-a NA UNAPRJEDENJE KULTURNOG

TURIZMA OUVANJEM KULTURNE BATINE
Mr. sc. Dea Karamehmedovi
SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: desa969@gmail.com

SAETAK: Internetskim istraivanjem relevantne dokumentacije te istraivanjem znanstvene literature moe se rei da UNESCO utjee na unaprjeenje kulturnog turizma vlastitim inicijativama od kojih su najznaajnije: uspostava lista batine svjetskog znaaja, projekti kojima se financira
zatita i ouvanje kulture batine te projekti kulturnih itinerera. Upis na listu
predstavlja kulturno vrjednovanje najvieg stupnja te omoguava UNESCO-vu strunu i financijsku pomo. Istraivanjem znanstvene literature
ustanovljeno je da su poneto istraena podruja kvantitativnog doprinosa
upisa na svjetsku listu kulturne batine (broj posjetitelja, potronja, prihod),
no ne i kvalitativna (motivacija, zadovoljstvo, doivljaj). Projekti koje inicira
i provodi UNESCO usmjereni su prema zatiti kulturnog lokaliteta te prema
smanjenju siromatva i nejednakosti meu regijama.

Kljune rijei: UNESCO, kulturna batina, kulturni turizam, projekti

385

ABSTRACT: This paper reports on the findings of a study of the influence

of UNESCO on the culutral tourism through maintanance of the cultural
heritage. Main research was primary Internet research of the relevant documents, conventions, charters etc. on the UNESCO and specialized organisations and institutions web sites. Key findings are: UNESCO influence
on the cultural tourism through maintanance of the cultural heritage on
various ways and the most signifcant ones are: World Heritage List, projects for maintanance oft he cultural heritage and projects of the cultural
routes. Enlisted on the WHL represents the most important culural valuation and the financial and professional help by UNESCO. The research of
the scientific touristic literature shows that some studies have been done
about qantitative values of being on the WHL list (number of visitors, tourist
consumption and receipts). The qalitative side (motivations, satisfaction,
experience of visit) havent been done. All UNESCO projects are focused
on the maintanance of the cultural site, decrease of poverty and imbalance
of the regions.

Key words: UNESCO, cultural heritage, cultural tourism, projects

1. UVOD

Uobiajeno se u znanstvenoj literaturi ali i percepciji

turista batina povezuje s kulturom u kojoj je nastala, a to ujedno znai i s tono odreenim fizikim mjestom. Za razliku od
nematerijalne i pokretne materijalne batine koja se moe razgledati, posluati, osjetiti i van svog domicila (putujue izlobe,
sajmovi, glazbeno stvaralatvo i sl.), za doivjeti nepokretnu
materijalnu batinu na turistiki nain potrebno je doputovati
na lokalitet gdje se ona nalazi. Svako putovanje koje za cilj ima
posjetiti upravo kulturnu batinu ili je motivirano kulturnim
razlozima proizalim iz vlastita habitusa uobiajeno se naziva
kulturnim turizmom. Aktivnostima kulturnog turizma, prvenstveno nekontroliranim turistikim koritenjem, batina se
oteuje, a lokalnom stanovnitvu se umanjuje kvaliteta ivota.
No, s druge strane upravo kroz kulturni turizam batina postie
svoj najvei vizibilitet i prihoduje sredstva za ouvanje.
Za ovaj rad se postavilo nekoliko istraivakih pitanja.
Glavni cilj rada je bio istraiti i saznati koje su najvanije globalne
inicijative kojim UNESCO utjee na unaprjeenje kulturnog
turizma? Zato je vano biti na listi svjetske kulturne batine i
to ona predstavlja? Postoje li kvantitativni pokazatelji utjecaja
upisa na listu svjetske batine na turizam u destinaciji? Koja
je uloga projekata usmjerenih na zatitu i ouvanje kulturnog
dobra/lokaliteta? to kulturne rute donose kulturnoj batini,
to lokalitetima, a to kulturnom turizmu? Koji su istraivaki
zadaci koje postavljaju pred sebe znanstvenici pri istraivanju
UNESCO-va utjecaja na kulturni turizam? Kakva je struktura
tih informacija? Za dobivanje relevantnih odgovora provedeno
je istraivanje za stolom i to primarno internetsko istraivanje slubene dokumentacije, zakonodavstva i ostalih relevantnih
portala te pregled znanstvene turistike literature. Veina znanstvenih istraivanja, stratekih dokumenata i odrednica za ouvanje kulturne batine te za unaprjeenje kulturnog turizma je
usmjereno prema statikoj kulturnoj batini. Dobrodolo bi da
se na rad naslone radovi koji donose rezultate istraivanja motivacije za posjet upravo mjestima koja su na listama svjetske
zatiene batine.
2. KULTURNI TURIZAM U KONTEKSTU PROMJENA
NA TURISTIKOM TRITU

Kulturniturizamjenajpropulzivnijavrstaselektivnogturizma koja turistikim destinacijama donosi dugoronu konkurentsku prednost te omoguava bolje pozicioniranje destinacije
386

387

na turistikom tritu. Definira se kao posjete osoba izvan mjesta njihova stalnog boravka motivirane u cijelosti ili djelomino
interesom za povijest, umjetnost, batinu ili stil ivota lokaliteta, regije, zemlje. Tom definicijom kultura obuhvaa i materijalnu dimenziju muzeje, galerije, koncerte, kazalite, spomenike i povijesne lokalitete ali i nematerijalnu dimenziju obiaje,
tradicije, obrte, vjetine. (Strategija razvoja kulturnog turizma
Hrvatske: 2003) Svjetska turistika organizacija je 1985. donijela prvu definiciju kulturnog turizma po kojoj se svaka vrsta turizma moe smatrati kulturnim turizmom jer zadovoljava ljudsku
potrebu za razliitou, nastojei da se podigne vlastiti kulturni
nivo, a koji potie nova saznanja, iskustva i susrete. (Richards:
2007)
Potreba za upoznavanjem drugih kultura uvijek je bila
motivacija za putovanjem ve od doba starih Rimljana preko
Grand Toura do dananjih dana. Upoznavanjem drugih kultura
nadograuje se vlastita kultura tako da svako turistiko putovanje motivirano kulturom predstavlja vrstu obrazovanja. Trendovi u turizmu kao to su promjenljivi gospodarski uvjeti, promjene u demografskim kretanjima (dulji ivotni vijek, migracije i
sl.), drukija preraspodjela dohotka i slobodnog vremena, promjene ivotnog stila, laka prometna dostupnost uz opi napredak
tehnologije te bri naini informiranja odravaju se i na kulturni
turizam. Jedan od najvanijih trendova, kad je rije o kulturnom
turizmu, predstavlja izmijenjeno ponaanje potroaa i njegovo
ponaanje koje vodi poveanju diferencijacije potranje. Turist
dananjice cijeni izvornost i originalnost ponuenog, eli vidjeti
neto posebno, inovativno, jedinstveno, ima potrebu upoznati
umjetnost i arhitekturu, stei nove utiske, posjetiti kulturne atrakcije i pri tom se osjeati sigurno, oputeno i ugodno.
Boravak u drugom gradu, mjestu, destinaciji donosi
novo iskustvo, upoznavanje nove kulture i novih obiaja te na
odreeni nain bogati i oplemenjuje samog turistu. Ta druga kultura e biti shvatljivija ukoliko je blia osobnoj kulturi turista,
a manje shvatljiva to je dalje od osobne kulture turista. Stoga kulturni turizam na strani potranje (McKercher i Du Cross:
2002) ima prvenstveno svjesnog kulturnog turista i kulturnog
turista koji razgleda, a na strani ponude su sve kulturne atrakcije. Kulturni turist je individualni turist, veeg obrazovanja i
veih platenih mogunosti koji se informira i vri rezervacije
preko interneta, turist koji eli aktivan odmor i novo iskustvo ali i donosi nova saznanja. Danas postoji mnogo podvrsta
kulturnog turizma kroz koje se pokuava klasificirati kulturne
388

turiste prema njihovoj motivaciji, interesima, iskustvu ili aktivnostima u koje su bili ukljueni. (Stylianou-Lambert: 2011)
Obzirom na izneseno treba znati da se znanstvena
literatura zadnjih desetak godina dijelom usmjerila i prema
definiranju batinskog turizma kao podvrste kulturnog turizma.
Drugi dio znanstvenih teoretiara je usvojilo batinski turizam
kao posebnu vrstu selektivnog turizma jer se potranja moe
iskazati kvantitativno kroz ostvareni turistiki promet. Isti podrazumijeva brojane pokazatelje broja posjetitelja kulturnoj
batini i turistike potronje. Pitanja stavova i motivacije, iako
postoje, upitne su relevantnosti zbog prirode samih istraivanja
u drutvenim znanostima. Kao dio ukupne potranje i potronje
batinski turizam se zbog svojih mjerljivih podataka moe nazvati vrstom selektivnog turizma. Dakako, ovakva formulacija je
primjenljiva samo u zemljama gdje se takvi, kvantitativni podaci, mogu dobiti. (Karamehmedovi, 2011).
Slijedom navedenog potrebno je ukazati na neka istraivanja kulturnog (batinskog) turizma.1 Prema Tomas
istraivanju kulturnog turizma provedenom u Republici Hrvatskoj 2008., za 26,4% posjetitelja upravo je posjet kulturnoj
atrakciji ili dogaanjima glavni razlog putovanja. (Marui i
Tomljenovi: 2010, 4) Istraivanje VisitBritain iznosi podatak
iz 2008. o pet milijuna posjetitelja Velike Britanije koji posjeuju kraljevsku graditeljsku batinu. Radi se o 60% posjetitelja u
ukupnom broju. Posjet kraljevskoj graditeljskoj batini je trea
po redu aktivnost koja se poduzima prilikom posjete Velikoj Britaniji. (Cultural heritage: 2010, 3)2 Prema istraivanju CADW-a,
krovne organizacije za ouvanje graditeljskog nasljea u pokrajini Wales od ukupno devet milijuna posjetitelja Walesa 2008.
tj. 11% je posjetilo njihove objekte. (Visits to tourist attractions:
2008)3 Ukupna zarada od tih posjeta bila je oko 4 milijuna funti
ili 3,74 funte per capita. Zarada iznosi 23,32% od ukupne zarade
od turizma Walesa 2008.

1.
Zbog prirode ovog rada, kojem nije namjera baviti se dubljom analizom definiranja kulturnog i
batinskog turizma, koristit e se izraz kulturni turizam.
2.
Cultural heritage, (2009) VisitBritain.
http://www.visitbritain.org/Images/Culture%20
%26%20Heritage%20Topic%20Profile%20Cultural%20Heritage_tcm139-184570.pdf (6.4.2014.).
3.
Visits to tourist attractions 2008., (2009) VisitWales. http://www.tpnw.org/docs/strategies/Visits%20To%20Tourist%20Attractions%202008%20Report%20for%20Visit%20Wales.pdf
(6.4.2014.).

389

(Karamehmedovi: 2011, 46) Prema istraivanju Eurobarometra, provedenom na 27 000 ispitanika u Europskoj Uniji 2008.,
batina ima utjecaj na izbor destinacije za 24% ispitanika. (Survey on the attitudes of Europeans towards tourism: 2008, 7)4
Globalni rast potranje stimuliran je od strane nekoliko imbenika:

porast interesa za kulturom, posebno kao pokazateljem

identiteta i razliitosti u vrijeme globalizacije,

porast razine kulturnog kapitala, stimuliranog porastom

razine obrazovanja,

starenje populacije u razvijenim regijama,

postmoderni potroaki stilovi koji istiu osobni razvoj, a

ne materijalizam,

elja za direktnim oblicima iskustva (life seeing radije nego

sightseeing),

porast vanosti nematerijalne kulture te uloge imida i

atmosfere,

poveana mobilnost koja kreira laki pristup drugim kulturama. (The Impact of Culture on Creativity: 2009, 19-20)5

Porast turistikih kretanja prati porast potranje za

kulturno-turistikim proizvodima koji se veinom temelje na
kulturnim resursima u destinaciji. Kulturni resursi u destinaciji
obuhvaaju svu ponudu iji je bazni element zasnovan na kulturi, bilo da se radi o batini, kulturno-umjetnikim dogaajima ili posjeti kulturnim atraktivnostima. Sve vei broj gradova
i turistikih lokaliteta diljem svijeta svoje razvojne strategije
temelje na kulturnoj batini. Tradicionalna kulturna ponuda u
vidu posjete muzejima i galerijama, obilasku graditeljske batine ili pak posjete nekom tradicionalnom zabavnom ili gastroenolokom dogaaju nisu dovoljne. Prilagodba promjenama na
sve zahtjevnijem turistikom tritu treba biti brza i uinkovita.
Kreiraju se novi turistiki i kulturni proizvodi, ukupna turistika ponuda se oplemenjuje i razvija, destinacija tei kvaliteti ukupne ponude. Pri tom, kad je rije o kulturnim resursima, s jedne
4.
Survey on the attitudes of Europeans towards tourism, (2008) Analytical report, Eurobarometar za Europsku komisiju, The Gallup organisation, Maarska
http://ec.europa.eu/public_opinion/
flash/fl_258_en.pdf (21.3.2014.)
5.
The Impact of Culture on Creativity, (2009) European Commision. http://ec.europa.eu/culture/key-documents/doc/study_impact_cult_creativity_06_09.pdf (12.4.2014.)

390

strane se trebaju zadovoljiti postulati njihove odrivost, a s duge

strane je potrebno zadovoljiti elje i potrebe sve zahtjevnijeg svjetskog putnika.
Na globalnom turistikom tritu su sve popularnije:

Atrakcije koje predstavljaju jedinstvenu cjelinu s odreenom tematikom (npr. Disneyland, Gardaland ili Eurodisney).

Kulturno-povijesni dogaaji kreirani prema temama (kulturne rute, stare srednjovjekovne sveanosti, rekonstrukcije povijesnih bitki, ruralnog ivota i sl.).

Prikazi autentinog naina ivota marginaliziranih skupina

(Aborina u Australiji ili skupina koji su preivjeli Apartheid u Junoj Africi).

Autentian ivot u neobinim manjim lokaliziranim podrujima (kineskih kvartova u gradovima, male Indije ili svakodnevni ivot u selima Norveke).

Novi ivot u bivim socijalistikim zemljama Istonog bloka, pitanja edukacije, politike, vjerska pitanja, ali i interes
za ivot u prolom sistemu, poredbe i razmiljanja kao i
uporaba Interneta i stavovi o zapadnim zemljama.

Alternativna kultura, veliki kulturni dogaaji (posjeti izlobama velikana slikarstva, otvaranjima muzeja, velikim
opernim i inim glazbenim sveanostima, globalno zanimljivi techno i rave partiji i sl.).

Mondena filmska, dizajnerska, jet-setterska i slina

dogaanja koja okupljaju poznate osobe iz javnog i drutvenog ivota.

U skladu s navedenim potka na kojoj poiva, na kojoj

se razvija i koja garantira odrivost kulturnog turizma je upravo ouvana kulturna batina. Onaj dio kulturne batine koji
nema turistiku atraktivnost ili se ona ne moe postii nee biti
privlana posjetitelju. Kulturna batina koja ne privlai na sebe
potranju pa samim tim ne ostvaruje ni kakav-takav ekonomski
uinak nije drutveno vrjednovana. Drutvena vrijednost kulturne batine gotovo je identina ekonomskoj vrijednosti koja
se ostvaruje njenim koritenjem. Batina koja nije drutveno
vrjednovana je osuena na potpuno nestajanje. Ekonomsko koritenje kulturne batine treba voditi u pravcu njene odrivosti.
Odrivost batine omoguava upravo njena adekvatna namjena
391

pod kojom se smatra i koritenje za potrebe turizma. Temelj za

sve aktivnosti u svezi batine, pa tako i za njenu turistiku uporabu, je njeno kulturno vrjednovanje koje se postie priznavanjem statusa kulturnog dobra. to je status zatite kulturnog dobra vei to je i njegova pozicija na bilo kom, pa tako i turistikom,
tritu bolja.
3. UNAPRJEDENJE KULTURNOG TURIZMA KROZ
UNESCO-ve PROJEKTE

Status kulturnog vrjednovanja kulturne batine varira

u rasponu od lokalnog evidentiranja, preko statusa kulturnog
dobra nacionalne vrijednosti do najvieg oblika kulturnog vrjednovanja koje predstavlja oznaka zatiene svjetske kulturne batine. Nositelji ove oznake su sva kulturna dobra koja se nalaze na
listama svjetske batine pod zatitom UNESCO-a.6 Oznaka UNESCO-a omoguava bolje pozicioniranje ne samo nositelja oznake
kao pojedinanog kulturnog dobra nego itavog lokaliteta. No,
iako u sluaju atrakcija koje su pod zatitom UNESCO-a turiste
privlai znak vie nego sama atrakcija (MacCannell: 1999,
109), ovim lokalitetima se treba posvetiti posebna pozornost.
UNESCO propisuje kao obvezu za sva dobra/ lokalitete pod njihovom zatitom izradu i implementaciju plana upravljanja.
Glavni zadatak UNESCO-a u svezi kulture batine je
njena zatita i ouvanje te revitalizacija koja e stvoriti uvjete za
koritenje. Uporaba kulturne batine u konanici vodi razvoju
lokaliteta i poveanju ivotnog standarda lokalnog stanovnitva. Stoga se mnogobrojnom zakonskom regulativom nastoji
proklamirati ouvanje arhitektonskog naslijea kao dijela naslijea ovjeanstva koji tei za kompromisom izmeu prolosti i
sadanjosti te se istie potreba prilagodbe povijesnih objekata
i urbanistikih cjelina suvremenim uvjetima ivota. Preferira
se zatita urbanih i ruralnih arhitektonskih cjelina u odnosu na
pojedinani spomenik i naglaava se vanost prostornog i urbanistikog planiranja. Propisuje se i zahtijeva sustavna zatita
spomenika u njihovoj potpunoj autentinosti. Navedeno se iitava iz najvanijih konvencija koje je donio UNESCO kao glavna
meunarodna organizacija u podruju kulturne batine:7

6. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization UNESCO - Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu
7. www.whc.unesco.org (13.3.2014.)

392

Konvencija o zatititi kulturnih dobara u sluaju oruanog

sukoba, 1954.

Konvencija o mjerama zabrane i sprjeavanja nezakonitog

uvoza, izvoza i prijenosa vlasnitva kulturnih dobara, 1970.

Konvencija o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine,

Pariz, 1972.

Univerzalna deklaracija UNESCO -a o kulturnoj raznolikosti, 2001.

Konvencija o zatiti podvodne kulturne batine, 2001.

Konvencija o zatiti nematerijalne kulturne batine, 2003.

Konvencija o zatiti raznolikosti kulturnog sadraja i umjetnikog izriaja, 2005.

Iako su navedene konvencije usmjerene prvenstveno u pravcu zatite i ouvanja kulturne batine, UNESCO ima
veliki utjecaj na razvoj kulturnog turizma jer sustavno prati i
razvija programe kulture i kulturne batine diljem svijeta. (Jelinii: 2008, 10). U kulturno-turistikom podruju ICOMOS,8
kao savjetodavno tijelo UNESCO-a i WHC9-a, za pojedina pitanja
djeluje preko svog Meunarodnog odbora za kulturne itinerere
i Meunarodnog znanstvenog odbora za kulturni turizam. Kulturni turizam i izazovi zatite teme su mnogih znanstvenih skupova posebno u ovom stoljeu. Sagledava se utjecaj kulturnog
turizma na kulturnu batinu, duh i ivot mjesta te na pitanja
odrivosti batine, lokaliteta pa i samog kulturnog turizma.
Najvaniji dokumenti za kulturni turizam su ICOMOS-ove povelje: Povelja o kulturnom turizmu iz 1976., koja
predstavlja prvi dokument o kulturnom turizmu, te Povelja kulturnog turizma iz 1999. gdje se posebno istie vanost upravljanja turizmom na lokalitetima od znaaja za kulturnu batinu.
Zadnja vana povelja ICOMOS-a je Povelja o kulturnim rutama
donesena 2008. u Quebecu, Kanada. Ovom poveljom i same
kulturne rute ulaze u kategoriju kulturnog dobra. Iako su rute
definirane u smislu terminologije, osnovnih postavki i metodologije, sam koncept je i dalje predmetom daljih klasifikacija i
eksplikacije.10
8. International Council on Monuments and Sites ICOMOS - Meunarodno vijee za spomenike i
spomenike cjeline graditeljske batine.
9.
UNESCO World heritage centre WTC UNESCO-v centar za batinu.
10.
The ICOMOS charter on cultural routes, (2008)
http://www.international.icomos.org/
charters/culturalroutes_e.pdf (15.3.2014.)

393

3.1. Vanije UNESCO-ve globalne inicijative

Koncept kulturnog turizma danas je prepoznat kao jedan od

najperspektivnijih u planiranju razvoja podruja s velikim kulturnim i prirodnim potencijalima, a u tome posebno mjesto
zauzimaju kulturna dobra koja se nalaze na popisu svjetske batine. UNESCO-v Odjel materijalne batine u Parizu vodi Listu
svjetske batine i Listu ugroene svjetske batine. Na Listi svjetske batine posebno se evidentira prirodna batina, kulturna
batina i kulturni krajolici. Na listama svjetske batine nalaze
se i kulturni krajolici koji predstavljaju spoj prirodne i kulturne
batine, a mogu biti: definirani krajolik namjerno dizajniran i
kreiran ljudskim djelovanjem, organski razvijen krajolik koji
ima dvije potkategorije: fosilna podruja i kontinuirani krajolik,
i asocijativni krajolik, tj. krajolik povezan s nekim aspektima
nematerijalne batine. Danas se na ovim listama nalazi 759 kulturnih dobara i 29 kulturnih krajolika, a na listu su ukljuena
dobra iz 160 zemalja.
Nakon prihvaanja Konvencije o zatiti nematerijalne kulturne
batine uspostavljene su i liste reprezentativne nematerijalne
kulturne batine ovjeanstva te nematerijalne kulturne batine
kojoj je potrebna hitna zatita. Osim navedenog postoje i Lista
sjeanja svijeta i Lista velikih obljetnica. ICOMOS ima i ulogu
savjetnika Odbora svjetske batine i UNESCO-a o nominaciji
novih lokaliteta koji kandidiraju za upis na Listu svjetske batine. (Jelini: 2008, 161) Centar za batinu u Parizu prouava
i priprema prijedloge za nove nominacije. Postoje razmiljanja
da nositi oznaku svjetske batine ima samo simboliko znaenje
no biti predstavnik na jednoj od navedenih lista podrazumijeva
financijsku i strunu pomo, posebno u trenucima kad se uslijed
ratnih razaranja ili prirodnih katastrofa za to ukae potreba.11
UNESCO pokree mnoge projekte koji obuhvaaju pitanja kulturnih prostora gdje postoji koncentracija tradicijskih
kulturnih aktivnosti; tradicijskih oblika kulturnog izraaja; projekte koji se odnose na osobe koje na najviem stupnju utjelovljuju vjetine i tehnike koje su potrebne za kreiranje odabranih
aspekata kulturnog ivota i naroda i kontinuirane egzistencije
njihove materijalne batine (Jelini: 2008, 95); projekte koji
se odnose na prouavanje svjetskih jezika; projekte vezane
za glazbu, ples kao i potporu festivalima i koncertima koji
11
UNESCO se angairao na primjeni Konvencije o zatiti kulturnih dobara u sluaju oruanog
sukoba u Domovinskom ratu na podruju Dubrovnika. Potvrdio je svoju podrku i vlastitom nazonou,
pomaui lokalnim i dravnim vlastima pri ustanovljenju i provoenju interventnih mjera za ouvanje
spomenike batine Grada. U suradnji s dravnim i lokalnim ustanovama ukljuenim u obnovu Dubrovnika, UNESCO je pripremio plan zatite spomenike batine Dubrovnika oteene u ratu 1991. i 1992.

394

promoviraju tradicijsku glazbu. UNESCO-vi programi promicanja nematerijalne batine ukljuuju: Proglaenje remek djela
usmene i nematerijalne batine ovjeanstva, ivua ljudska
blaga, Ugroeni jezici i Tradicionalna glazba svijeta.
UNESCO razvija i tematske itinerere za kulturni
turizam u suradnji sa Svjetskom turistikom organizacijom,
a glavni projekt je Kulturni turizam i odrivi razvoj. U sklopu
ovog projekta realizirane su mnoge kulture rute. Najvanija
ruta Silk Road, revitalizacija putova Marka Pola, predstavlja
most izmeu istoka i zapada. Ona jaa ekonomiju Azije i Srednjeg istoka i poveava broj meunarodnih putovanja; otvaraju
se nove destinacije, poboljava se povezanost transnacionalnom eljeznicom i otvaraju se nove zrane linije, poveava
se dostupnost interneta i uloga drutvenih medija. Ova ruta
predstavlja izmjenu dijaloga, umjetnosti, ideja i tehnologije.
Jesus Christ Route je kulturni itinerer na teritoriju Palestine.
Rutom se htjelo mobilizirati religijske, kulturne i prirodne
datosti tog podruja. Cilj je bio stvoriti uvjete za poboljanje
lokalnih kapaciteta i znanja, lokalne ekonomije i infrastrukture, poveati demokratinost upravljanja na lokalnoj razini
i multi-sektorsku suradnju te potaknuti kulturno stvaralatvo. Ova kulturna ruta se nalazi na listi kandidata za svjetsku
zatienu batinu.
Kulturna ruta Putovima robova prolazi centralnom i
sjevernom Afrikom u duljini od 1 200 km, a predstavlja sjeanje na nasilni odvod domicilnog stanovnitva u ropstvo. I danas
se du rute nalazi mnotvo utvrda i povijesnih nastambi koje
podsjeaju na ovo mrano razdoblje afrike povijesti. Namjera
ove rute nije samo zatititi ove graevine nego i intenzivirati
istraivanja na tu temu, dokumentirati sjeanja na taj period te
zatiti kulturnu batinu i tradicijske vrijednosti zajednica koje
ive du rute. Projekt Developing a Handcraft Route for Central
America je kulturna ruta zapoeta 2004. u Masaya, Nicaragu u
Junoj Americi. Ovom rutom revitaliziran je lokalni tradicionalni obrt s ciljem razvoja odrivog turizma, a da bi se smanjilo siromatvo u ovom dijelu svijeta. Aktivnosti su zahtijevale suradnju svih u zajednici, mapiranje rute s naglaskom na
konkretnim aktivnostima koje e se poduzeti u pravcu odrivosti te prijenos znanja profesionalaca u turizmu na lokalno
stanovnitvo. (Tourism, Culture and Sustainable Development:
2006).12
12
Tourism, Culture and Sustainable Development, UNESCO, 2006 http://unesdoc.unesco.
org/images/0014/001475/147578e.pdf (24.3.2014.)

395

Turistiko gospodarskom valorizacijom kulturne

batine na kulturnim rutama postie se: jaanje kulturnog i
turistikog razvoja regija, obogaivanje turistike ponude podruja, popularizacija kulturnih vrijednosti mjesta uz rutu, poveanje potovanja raznolikosti kultura, jaanje privlanosti i
konkurentnosti, bolja zatita i ouvanje kulturne batine, poveava se vizibilitet kulturne batine, obnavljaju su tradicionalni
obrti i vjetine, prezentacijom i publiciranjem strunih i znanstvenih studija i drugih tiskanih materijala educira se i podie
se svijest meu lokalnim stanovnitvom o vanosti batine za
drutvo, poveava se kvaliteta ivljenja na podrujima kojima
rute prolaze, stvara se sinergija za korist i batine i lokalnog stanovnitva. (Karamehmedovi: 2013)
3.2. PRIMJERI DOBRE PRAKSE TURISTIKE
VALORIZACIJE KULTURE BATINE POD
ZATITOM UNESCO-A IZ ZNANSTVENE LITERATURE

Od 1978. godine i prvih dvanaest kulturnih i prirodnih dobara upisanih na listu svjetski zatiene batine te pojave masovnog turizma 80-ih godina prolog stoljea je prolo
mnogo godina, a jo uvijek nema mnogo znanstvene literature
koja je prouavala ulogu UNESCO-a u poveanju turistikog
koritenja kulturne batine koja nosi njegovu oznaku. Prvi radovi srameljivo su se pojavili krajem prolog stoljea. Zadnjih
desetak godina biljei se povean broj istraivanja na tu temu.
Istraivanja za potrebe tih radova su uglavnom bila usmjerena
prema istraivanju turistike potranje: broja posjetitelja dobru/
lokalitetu pod zatitom i prihodu to se ostvaruje od koritenja
tog dobra. Rije je o poveanom broju dolazaka u itavu destinaciju te s tim u vezi poveanih prihoda. Neka od tih istraivanja
navode se u nastavku.
Kompleks hramova Angkor Wat u Kambodi je na listi
zatienih kulturnih dobara svijeta od 1992. Upravo zahvaljujui
upisu na Listu od 1993. i tadanjih 9 000 meunarodnih posjetitelja broj se podigao na gotovo 750 000 posjetitelja 2003. (prema podacima tamonjeg ministarstva turizma) to je poveanje
do nevjerojatnih 8 000%. UNESCO je donio i okvirni program
za ovo podruje koje je ilo u dva smjera. Jedan dio programa
je obuhvaao restauratorske i konzervatorske radove na samim
hramovima, a drugi je bio razrada socioekonomskog oporavka
Kambode, unitene ratnim razaranjima ve od 60-ih godina
prolog stoljea. Kamboda se 90-ih nala na cesti oporavka nakon perioda kojeg je okarakterizirao genocid, graanski rat i vie
od desetljea Vijetnamske okupacije. U tom oporavku upravo
396

je hramski kompleks Angkor Wat, uz pomo meunarodnih

institucija, odigrao vaniju ulogu. Danas je u funkciji turizma i
150 km duga kulturna ruta oko hramova Angkor Wata. (Winter:
2007)
U Lijiangu, gradu smjetenom na platou Tibeta koji je
pod zatitom UNESCO-a, najvei se turistiki bum dogodio nakon njegova upisa na Listu svjetske kulturne batine 1997. Broj
turista iz 1992. koji je iznosio 200 000 se poveao na 3,1 milijun
1999. to znai poveanje od 1 500%. Zarada 1992. od 2 milijuna
dolara je 1999. iznosila 163 milijuna dolara. Turizam je utjecao i
na sve gospodarske aktivnosti u gradu i regiji. Stari grad Lijiang
je poznat po elegantnom stilu tradicionalne Naxi arhitekture,
a na desetak kilometar od grada se nalazi Lijiang Mural, skup od
petnaest hramova u kojima je vie od 200 freski, a svaka ukljuuje po najmanje stotinu portreta. (Wang i Bramwell: 2007)
Pokrajina Veneto u Italiji nije samo poznata po Veneciji koja se sa svojim lagunama takoer nalazi na Listi svjetske
zatiene batine, nego je to i lokalitet s najvie venecijanskih
vila. Poznate venecijanske vile, Palladijeve vile, tonije njih 26,
takoer su na Listi zatiene batine. Najvea koncentracija ljetnikovaca je na obali Brente gdje se na svega 27 km obale nalazi
55 ljetnikovaca. Podaci regije Veneto ukazuju na gotovo 16 milijuna posjetitelja i 62,3 milijuna noenja godinje to je svrstava
na sam vrh posjeenosti u Italiji. Osim Palladijevih vila iznimno je posjeena i sva venecijanska graditeljska batina. Prema
istraivanju upotrebe ljetnikovaca pokrajine Veneto ak 34% je
iskljuivo u funkciji turizma. (Lioce: 2006, 237) Analiza upotrebe 404 dvorca u Velikoj Britaniji koji su u vlasnitvu posebnih
organizacija koji o njima skrbe ukazuje da je 75% dvoraca ruevno, 16% se koristi za vizitaciju, kulturna i drutvena dogaanja,
a 9% za hotelijerstvo. No, navedenih 75% ruevina je turistiki
valorizirano jer su stvorene sve pretpostavke za turistiko koritenje. (Karamehmedovi: 2011, 49)
Muzej Ironbridge George Museum Trusta prezentira povijest industrijalizacije na rijeci Severn u Engleskoj koja je i kolijevka industrijskog razvoja uope. Lokacija je svjetski zatieno
kulturno dobro i predstavlja osnovu toku Europske industrijsko-povijesne rute. Muzej upravlja s 35 povijesnih lokacija i deset
muzeja. Jedan od muzeja je i Blists Hill Victorian Town koji je pravi povijesni park u kojem posjetitelje doekuje kostimirano osoblje, a u interijeru je oivljeno viktorijansko doba. Demonstracija
tradicijskih obrta i industrijskih procesa u zaputenim industrijskim halama, mijenjanje novca na alterima improviziranih
397

banaka 19 stoljea, promatranje pripremanja lijekova, rad starog

tiskarskog stroja i izrada svijea dio su onog to se moe zatei u
Blists Hillu. (McIntosh i Prentice: 1999)
Konfucijeve Obredne sveanosti u Qufuu je utemeljio
car Gao 205. p.n.e. Ovaj obred je ukljuivao otvoreno rtvovanje u
slavu duha Konfucija u njegovu hramu uz ples osam plesaa u osam
redova. Qufu je grad u provinciji Shandong na istoku Kine, legendarno rodno mjesto Konfucija, u kojem se nalazi hram i groblje Konfucija te porodino imanje Kong svi navedeni kao UNESCO-ve lokacije svjetske batine od 1994. Zahvaljujui upisu na svjetsku listu
broj od 1,3 milijuna domaih posjetitelja i 15 000 stranih posjetitelja u ranih 90-im se poveao na 4,5 milijuna domaih i 170.000
stranih posjetitelja 2004. (Yan i Bramwell: 2008)
Bogata povijesna i prirodna batina, ukljuujui arheoloka nalazita, Hispansku arhitekturu, katedrale i sela kao i lokalne proslave, festivale i obiaje u dravi Michoacn, se koriste
za razvoj turistike ponude. Razvoj turizma u regiji je zajedniki
napor vlade i civilnog drutva. Program prihvaanja umjetnosti je
potaknut od lokalnih udruga i obuhvatio je restauraciju mnotva
mjesta i spomenika. U tri grada (Patzcuaro, Tlalpujahua i Cuitzeo)
su potaknute znaajne investicije u renoviranje urbanog tkiva. Privatni sektor je takoer investirao u pronalazak novih mogunosti uporabe povijesnih zgrada pretvarajui ih u hotele, restorane i
prodavaonice. Pribliavanje turizma i kulture jedno drugom neizbjeno ukljuuje rad sa irokim rasponom interesnih skupina i stvaranje uinkovitog partnerstva za razvoj i prodaju proizvoda. Rezultat je porast s 3,4 milijuna posjetitelja 2002. na vie od 7 milijuna
2007. od kojih je 32% motivirano kulturom. Broj stranih posjetitelja se poveao sa 104 000 na 1,1, milijun. Zarada od 271 milijun
dolara 2002. se popela na 1 276 milijuna 2007. godine. (The Impact
of Culture on Tourism: 2009)13
Zajedniko svim radovima na temu utjecaja oznake svjetske kulturne batine na razvoj odreenog podruja, posebno na
razvoj turizma, je da ukau na pozitivne utjecaje kao i da poveaju
znaaj same oznake i vizibilitet lokaliteta kojeg su istraili. Zadnjih
par godina su se poela polako pojavljivati pionirska istraivanja stavova i motivacije za posjet dobru/lokalitetu pod svjetskom
zatitom, no ne i zadovoljstvo vienim, doivljenim, zapamenim.
Primjena uvene Konfucijeve izreke Reci mi zaboravit u, pokai
mi zapamtit u, ukljui me i razumjet u moe biti poticaj da se
upravo istrae i ova podruja.
13
The Impact of Culture on Tourism, (2009) Secretary General of OECD
ism/42040168.pdf (15.3.2014.)

398

ZAKLJUAK

Kulturnoj batini sve vie prijeti oteenje i unitenje,

a nestankom bilo kog kulturnog dobra osiromauje se svjetska
batina. Zatita batine, makar one najvrjednije, nije dovoljna
ako ostane u nacionalnom okviru vrjednovanja i zatite. Mnoga podruja bogata kulturnom batinom nisu je u mogunosti
financijski odravati. Na tragu ovakvih razmiljanja je bio UNESCO kad je odluio upotrijebiti sve instrumente koji mu stoje
na raspolaganju da bi se zatitili makar najvrjedniji predstavnici
kulturne batine. Uvaavajui nezaustavljivi turistiki zamah, u
kulturnom turizmu su pronali niu kroz koju mogu djelovati
na ouvanje batine i na razvoj itavog lokaliteta. Kulturni turizam se u navedenom kontekstu uvaava kao vrsta kvalitetnog
turizma i kao dobrodoao gospodarski pokreta. Takoer, svaki
lokalitet kulturne batine duan je istom upravljati i na taj nain
sprijeiti ne samo njeno propadanje nego i usmjeriti i kontrolirati turistike aktivnosti.
UNESCO utjee na unaprjeenje kulturnog turizma
vlastitim inicijativama od kojih su najznaajnije: uspostava lista
batine svjetskog znaaja, projekti kojima se financira zatita i
ouvanje kulture batine te projekti kulturnih itinerera. Kulturna batina se vrjednuje na lokalnom, nacionalnom i svjetskom
nivou. Ovu potonju, koja predstavlja i vrjednovanje najvieg
stupnja, odreuje UNESCO. Upis na listu predstavlja kulturno
vrjednovanje najvieg stupnja. Ono omoguuje strunu i financijsku pomo, lokalitet/dobro postaje dio jednog integralnog
globalnog plana ouvanja, upravljanje batinom postaje imperativ i na lokalnim razinama, mjesto na listi brendira destinaciju
u globalnom kontekstu i pozicionira je na najvii globalni rang,
ako ne kulturnih, a ono svakako batinskih destinacija. Da upis
na listu utjee na poveanje broja posjetitelja i turistike potronje ukazuju znanstvena istraivanja.
Projekti ouvanja i zatite batine su najstariji i ujedno prvotni projekti UNESCO-a. Njih su zamijenile teme revitalizacije, suvremenog koritenja i upravljanja kulturnom
batinom. Upravo sada, 40 godina nakon osnovne Konvencije
iz 1972., novi smjerovi konzervacije vode prema ouvanju postojee vrijednosti batine uslijed sve veeg rasta nejednakosti
meu stanovnitvom, utjecaja klimatskih promjena, globalizacije i masovne urbanizacije. U tom smislu ouvanje i zatita batine predstavlja sine qua non za kulturni turizam.

http://www.oecd.org/cfe/tour-

399

Kulturni itinereri su kompleksan, kreativan i vrlo atraktivan kulturno-turistiki proizvod. Temelje se na lokalnim
posebnostima, a veliku ulogu imaju i male lokane inicijative u
organizaciji popratnih dogaanja i aktivnosti UNESCO-ve kulture rute su prvenstveno usmjerene prema gospodarskom razvoju prostora uz rutu te prema smanjenju siromatva i nejednakosti meu regijama. Poveanjem vizibiliteta kulturne batine
poveava se i svijest o vanosti njenog ouvanja. Za kulturni turizam sve navedeno znai veu atraktivnost rute, poveanje kulturno-turistike ponude, vei broj posjetitelja i vei prihod koji
se opet vraa nazad ulaganjem u batinu i lokalitet.
U znanstvenoj literaturi UNESCO-v utjecaj na kulturni turizam se veinom promatra kroz kvantitativne pokazatelje
(poveanje broja posjetitelja, poveanje potronje, vei prihodi)
te kroz ve navedene aktivnosti koje razvijaju, unaprjeuju i
promoviraju kulturni turizam. Zamjetno je da nema istraivanja motivacije, zadovoljstva i doivljaja na batinskom lokalitetu
koji je na popisu svjetske batine. Dakle, ouvanjem kulturne
batine, UNESCO svojim projektima i inicijativama omoguava
ujedno i odrivi razvoj, meunarodnu suradnju, kulturnu razmjenu, poveanje razumijevanja i tolerancije meu razliitim kulturama, smanjenje gospodarskog jaza meu regijama i dakako
samo ouvanje i zatitu kulturne batine.

lanci

Chhabra, Deepak, Healy, Robert, Sills, Erin, (2003) Staged Authenticity

and heritage Tourism, u Annals of Tourism Research, Vol. 30., No. 3., str.
702-719.

Lioce, Rafaela, (2006) Venetian Villas, economic potential and expression

of historic cultural and landscape values, u Villas, stately homes and castles: compatible use, valorisation and creative management: Experiences,
tools and methods, Edizione Lunargento, Venecija, str. 237-251.

McIntosh, Alison J., Prentice, Richard C., (1999) Affirming authenticity,

consuming cultural ceritage, u Annals of Tourism Research, Vol. 26., No.
3., str. 589-612.

Stylianou-Lambert, Theopisti, (2011) Gazing from home: Cultural tourism

and art museums, u Annals of Tourism Research, Vol. 38., No. 2., str. 403421.

Tomaevi, Amalija, (2006) Europski dvorci kao selektivna hotelska ponuda, u Dvorci i ljetnikovci kulturno naslijee kao pokreta gospodarskog
razvoja, Arhitektonski fakultet Zagreb, Zagreb, str. 65-70.

Wang Yi, Bramwell, Bill, (2007) Customized authenticity begins at home, u

Annals of Tourism Research, Vol. 34., No. 4., str. 789-804.

Winter, Tim, (2007) Rethinking tourism in Asia, u Annals of Tourism Research, Vol. 34., No. 1., str. 27-44.

Yan, Hongliang, Bramwell, Bill, (2008) Cultural tourism, Ceremony and

the State in China, u Annals of Tourism Research, Vol. 35., No. 4., str. 969989.

IZVORI I LITERATURA
Knjige

400

Antolovi, Jadran (1998) Ekonomsko vrednovanje graditeljske batine,

Mikrorad, Zagreb

Guadalupi, Gianni, Reina,Gabriele, (2006) Dvorci svijeta, Varadin

Jelini, Danijela Angelina, (2008) Abeceda kulturnog turizma, Meandarmedia i Meandar, Zagreb

MacCannell, Dean, Lippard, R. Lucy, (1999) The Tourist: A New Theory of

the Leisure class, University of California Press Ltd., USA

McKercher, Bob, Du Cros, Hilary, (2002) Cultural Tourism: The Partnership between Tourism and Cultural heritage Management, The Haworth
Press, Binghamton, UK

Richards, Greg, (2007) Cultural Tourism: Global and Local Perspectives,

The Haworth Press, New York

Internetski izvori i ostalo

Cultural heritage, (2009) VisitBritain. http://www.visitbritain.org/Images/

Culture%20%26%20Heritage%20Topic%20Profile%20Cultural%20Heritage_tcm139-184570.pdf

Karamehmedovi, Dea, (2011) Mogunosti turistike valorizacije dubrovakih ljetnikovaca, magistarski rad, Sveuilite u Dubrovniku, Dubrovnik

Karamehmedovi Dea, (2013) Valorizacija kulturne batine u Republici Hrvatskoj inicijativom Interreg III, Izlaganje na Meunarodnom znanstvenom interdisciplinarnom simpoziju Hrvatska folklorna i etnografska
batina u svjetlu dubrovake, svjetske i turistike sadanjosti, Dubrovnik,
Republika Hrvatska, 11-13. prosinca 2013.

Marui, Zrinka, Tomljenovi, Renata, (2010) Stavovi i potronja posjetitelja kulturnih atrakcija i dogaanja u Hrvatskoj, Tomas Kulturni turizam
2008.

Strategija razvoja kulturnog turizma Od turizma i kulture do kulturnog

turizma, (2003) Ministarstvo turizma Republike Hrvatske

The ICOMOS charter on cultural routes, (2008) http://www.international.

icomos.org/charters/culturalroutes_e.pdf

401

The Impact of Culture on Creativity, (2009) European Commision

http://ec.europa.eu/culture/key-documents/doc/study_impact_cult_creativity_06_09.pdf

The Impact of Culture on Tourism, (2009) Secretary General of OECD

http://www.oecd.org/cfe/tourism/42040168.pdf

Tourism, Culture and Sustainable Development, (2006) UNESCO.

http://unesdoc.unesco.org/images/0014/001475/147578e.pdf

Visits to tourist attractions 2008., VisitWales, 2009.

h t t p : / / w w w.
tpnw.org/docs/strategies/Visits%20To%20Tourist%20Attractions%20
2008%20Report%20for%20Visit%20Wales.pdf

Survey on the attitudes of Europeans towards tourism, (2008) Analytical

report, Eurobarometar za Europsku komisiju, The Gallup organisation,
Maarska http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl_258_en.pdf

UDK: 65.012.4

MOGUNOSTI PRIMJENE I OGRANIENJA PORTFOLIO

MODELA U ORGANIZACIJAMA TRANZICIJSKOG
GOSPODARSTVA
Domagoj Karin, univ. spec. oec.
SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: domagoj.karin@st.t-com.hr

SAETAK: Portfolio analiza poznaje brojne matrine modele pozicioniranja poduzea u njihovom okruenju. U ovom radu se pokuava na matricama poznatih i esto eksploriranih modela: BCG; GS, ADL, SPACE pomou
analitikog pristupa definirati mogunosti i ogranienja njihove primjene
u organizacijama tranzicijskog gospodarstva. Autor nastoji pribliiti vrijednost ovih portfolio modela u tranzicijskim uvjetima, te dati svoj znanstveni doprinos neophodnoj modifikaciji njihove primjene nastojei pri tome
sauvati njihov smisao i analitike okvire pozicioniranja. Smisao rada je
ponuditi poduzeima u zemljama tranzicijskog gospodarstva realni instrumentarij za strateko upravljanje i kreiranje konkurentskih pozicija.

Kljune rijei: portfolio analiza; pozicioniranje; strateko upravljanje; poduzea u tranziciji.

402

403

ABSTRACT: Portfolio analysis uses different types of matrices in order to

determine the performance position of companies in their surrounding environment. The aim of this paper is to explain the possibility of application
of the well- known and frequently used portfolio matrices ( such as BCG,
GS, ADL, SPACE and Mckinsey/ General Electric) in transitional economy
companies. The author takes analytical approach and he is aware that the
matrix models have their limations. He considers that these portfolio models can be of great value to transitional economy companies, but they have
to be necessarily modified in order to be applied in given circumstances.
The author modifies these models but he still remains within the analytical
framework of the companys performance position. The aim of the paper is
to offer transitional economy countries realistic instruments for strategic
management which will enable their companies to create their competitive position.

Key words: portfolio analysis; performance position; strategic management;

transitional economy companies

1. UVOD

Portfolio koncept je prve svoje doprinose dao u sferi

financijskog menadmenta, gdje je naiao na iroku primjenu u
relacijama ulaganja i oekivanog financijskog uinka i profitabilnosti ulaganja.
Poslije je uslijedila njegova primjena prvenstveno u
stratekom planiranju, naroito s porastom istraivanja trinih
pozicija i rasta trinog uea.
Koncept portfolio analize danas ima stanovitu popularnost, jer ukazuje na neka bitna i temeljna pitanja kao to su:
(Guti, D., Matkovi, I., 2013:278)

koje od sadanjih poslova treba i dalje zadrati na postojeoj

razini?

koje poslove od postojeih je potrebno razvijati i unapreivati?

koje od postojeih poslova treba reducirati ili napustiti?

koji su poslovi atraktivni i treba ih uvesti?

Portfolio analiza se najee vri putem matrica. Do

sada je publicirano na desetke matrinih portfolio modela za potrebe stratekog upravljanja. Najee su u upotrebi:

BCG matrica (Boston Consulting Group)

GS matrica (The Grand Strategy Matrix)

ADL matrica (Arthur D. Little, Inc.)

SPACE matrica (The Strategic Position and Action Evaluation Matrix)

U nastavku se u najkraim moguim naznakama

pokuava prikazati iznesene matrice pokuavajui pomou istih
prikazati mogunosti njihove primjene i ogranienja na primjeru poduzea u tranzicijskom gospodarstvu (primjer Hrvatske)..
2. BCG MATRICA

Velika i iroko poznata amerika konzultantska kua

Boston Consulting Group je jo 60-tih godina prolog stoljea
publicirala prvi put svoju metodologiju portfolio analize, koja je
poznata kao BCG analiza.
404

405

U osnovi BCG matrica je dvodimenzionalna i ine je

dvije dimenzije (sl.1):

relativno trino uee poduzea

stopa rasta i atraktivnost djelatnosti u kojoj se poduzee nalazi

ukupnih izdataka (cash flow tijek), odnosno dotok gotovine koju

reinvestiraju najee za stvaranje novih proizvoda (pomladak)
ili zvijezda.

Relativnost trinog uea je polazna osnova, jer ne

postoji do danas ujednaenost pristupa ovoj kategoriji. Po prijedlogu autora ove matrice trino uee se izraunava kao
odnos vlastitog uea na tritu (prodaje) spram najveeg
konkurenta na tom tritu. Stopa rasta djelatnosti se, pak, izraunava kao postotni rast te djelatnosti u odnosu na rast nacionalne ekonomije. S aspekta pozicije poduzea do ovih dviju
matrinih veliina i nije tako lako doi.
Te dvije dimenzije predstavljene u koordinacijskom
sustavu u meusobnim kombinacijama tvore etiri temeljna polja u kojima se poduzee nalazi. To su:

pomladak

zvijezde

problem proizvodi

krave muzare

Pomladak ima perspektivan rast, ali nizak udio na

tritu. Da bi realizirao visok rast, mora aplicirati ofenzivne
strategije. To su prvenstveno visoka kapitalna ulaganja i promjene unutar organizacije.
Zvijezde su visokih stopa rasta trita i zarada koje
prati i visoko trino uee. Ovdje su uglavnom pozicionirani
trini lideri. Da bi odrali ovu poziciju, moraju stalno imati visoka ulaganja kapitala, jer njihovu poziciju olako moe zauzeti
potencijalna konkurencija.
Problem proizvodi imaju i nisko trino uee i nisku stopu rasta postojeeg trita. Po tim pozicijama, programi
kojim se bave ne donose profit, ve akumuliraju gubitke. Rast
poduzea nije realan i treba razmiljati o povlaenju s trita.
Cash proizvodi ili krave muzare su visokim udjelom na postojeem tritu, ali i s niskom stopom rasta tog trita.
Ostvaruju najveu pozitivnu razliku izmeu ukupnih primitaka i
406

2.1 Mogunosti primjene matrice u organizacijama

tranzicijskog gospodarstva

Najvei broj organizacija u gospodarstvima u tranziciji,

kakva su na primjer u Hrvatskoj imaju nizak trini rast i nisko ili visoko trino uee (Djankov, S., Murell, P., 2002: 739).
Nizak rast na tritu uvjetovan je nizom razliitih situacijskim
imbenika kao to su:

nerazvijenost trita, posebno trita financijskog kapitala,

podinvestiranost,
nerazvijenost koncepta menadmenta,
loe provedena privatizacija kapitala,
ogranienost trita,
nekonkurentnost s proizvodnim/uslunim programom
itd.

U takvoj konstelaciji matrinih pozicija organizacije u

tranzicijskom gospodarstvu imaju najee tijek kretanja od defenzivnih prema strategijama dezinvestiranja (sl.2) .To onda rezultira poslovanju s gubicima, generiranju gubitaka, propadanju
407

i nestajanju s trita (Szanyi, M., 2004). Potvruju to i realna

kretanja u gospodarstvu Hrvatske u kojima je tijekom tranzicijskog procesa dolo do nestajanja ogromne veine poduzea.

3. GS MATRICA

Ova portfolio matrica (Rowe, H., Manson, R., Dickel, K., 1982) ima
slino, kao i BCG matrica, dvije osnovne, polazne dimenzije.
To su:

rast trita

konkurentska pozicija poduzea

Ovo je matrica za utvrivanje velikih stratekih pozicija (The Grand Strategy Matrix - GS) Strategije su sadrane kroz
etiri strateka polja (sl.3).

Slika 2 predstavljeni su karakteristini tijekovi organizacija u tranzicijskim ti-

jekovima:

Tijek 1. od cash proizvoda do problem proizvoda (realni

tijek),

Tijek 2. od cash proizvoda prema pozicijama zvijezda i podmlatka (poeljni odnosno tijekovi stratekog razvoja organizacija u tranzicijskom gospodarstvu)

Vrijednost BCG matrice za organizacije u tranziciji je to im omoguuje osnovnu shemu stratekog restrukturiranja (Popescu, D.,
Chivu, I., Ciocarlan-Chitucea, A., Popescu, D.O., 2011). Tekoe
u primjeni ove matrice u stratekom voenju su velikim dijelom
i u nedostatku empirijskih iskustava i standarda koji omoguuju pozicioniranje trinog rasta organizacija prema njihovim
djelatnostima i kapacitetima.

Poduzea locirana u prvom polju posjeduju izvrsne

strateke pozicije, brzi rast trita, ali i jaku konkurenciju.
Ona nastoje sauvati te svoje pozicije i koriste se strategijama: razvoja trita, brze penetracije na trite, razvojem
proizvodnog programa, integracije unaprijed ili unatrag, horizontalnom integracijom i koncentrinom diverzifikacijom.
U polju dva poduzea su okarakterizirana slabom
konkurencijom i brzim rastom trita. Koriste se strategijama:

408

409

razvoja trita, brze trine penetracije, razvoja proizvoda, horizontalne integracije, naputanja i likvidacije.
Polje tri ima i slabu konkurentsku poziciju i spor rast
trita. Ako ele opstati, moraju napraviti radikalne promjene,
ili ih eka likvidacija i naputanje posla.
I konano polje etiri karakterizira jaka konkurentska
pozicija, uz spor rast trita. Ova poduzea imaju obino visoke
tijekove gotovine. Primjenjuju strategije iz podruja diverzifikacije (koncentrina, horizontalna i konglomeratska), te joint
ventures.

Polje IV

- Jaka konkurencija,
- Spor rast trita,
- Nerazvijena diverzifikacija programa,
- Spora ulaganja kapitala,
- Generiranje gubitaka.

Strateki pravci kretanja poduzea u tranzicijskim gospodarstvima po GS matrici su predstavljeni na sl. 4.

Karakteristina su i ovdje (kao i kod BCG matrice) dva
osnovna strateka ijeka (Iwasaki, I., Suzuki, T., 2007):

Tijek 1. od polja tri prema polju etiri (najei tijek),

3.1 Mogunosti primjene matrice u organizacijama tranzicijskog gospodarstva

Kao to joj i sam naziv kae, ova matrica za strateko

upravljanje poduzeima kroz etiri matrina polja daje realne
metrike osnove i za poduzea u zemljama tranzicijskog gospodarstva kakva su i u Hrvatskoj (Levitas, R., Pantazis, C., Fahmy,
E., Gordon, D., Lloyd, E., Patsios, D., 2007: 393).

Tijek 2. od polja tri prema poljima jedan i dva (poeljni strateki tijekovi
poduzea u tranziciji)

Za realizaciju stratekog tijeka od polja tri prema poljima jedan i dva mogu korisno posluiti opservacije iznesene u
tablici 1.

Osnovni aspekti primjene GS matrice u ovim poduzeima saeti su u tablici 1.

Tablica 1. Osnovni aspekti primjene GS matrice u stratekom pozicioniranju i stratekom upravljanju poduzea u zemljama tranzicijskog gospodarstva na primjeru Hrvatske
Strateka pozicija
Osnovne karakteristike i problemi stratekog razvoja poduzea
- Loe polazne strateke pozicije,
- Spori rast trita,
Polje I
- Imperfektnost konkurencije,
- Nerazvijen koncept marketinga i upravljanje proizvodima/uslugama,
- Spori i loe voeni integracijski procesi,
- Slaba konkurencija,
- Spor rast trita i trinog uea,
- Niska trina penetracija,
Polje II
- Nerazvijen koncept marketinga i upravljanja proizvodima,
- Nerazvijeni integracijski procesi,
- Generiranje gubitaka,
- Likvidacije
- Slaba konkurencija,
- Spor rast trita,
Polje III
- Nerazvijena diverzifikacija programa,
- Generiranje gubitaka,
- Nezadovoljavajua profitabilnost

410

411

4. ADL MATRICA

Konzultantska kua Arthur D. Little, Inc. (ADL) razvila je strukturiranu tzv. metodoloku portfolio matricu koja ukljuuje u razmatranje razliite strategije koje promatra i fokusira
kroz ivotni ciklus poduzea (Little, A.D., 1974).
Matrinu formu sainjavaju dvije dimenzije:

Faza ivotnog ciklusa poduzea, odnosno djelatnosti

Konkurentska sposobnost poduzea.

Faze ivotnog ciklusa poduzea, odnosno djelatnosti utvrene

su kao bioloki organizmi su:

mladost,

rast

zrelost

starost.

Stupnjevi konkurentske prednosti i sposobnosti poduzea su:

slab,

povoljan,

jak,

dominantan.

ADL portfolio nudi etiri osnovne strateke alternative. To su:

strategija prirodnog razvoja,

strategija selektivnog razvoja,

strategija sanacije,

strategija izlaska.

Sanacijska strategija je karakteristika onih poduzea

ili djelatnosti iji konkurentski poloaj nije odriv ili je slab, a
uz to se nalaze u fazi zrelosti. Ona se primarno trebaju repozicionirati na tritu ili im prijeti povlaenje, odnosno naputanje
trita. Strategije izlaska trebaju koristiti poduzea sa slabim i
neodrivim konkurentskim pozicijama, koja se uz to nalaze u
fazi starosti.
Od strategija izlaska najee se pojavljuju strategija etve i strategija likvidacije. Strategijom etve nastoji se
iz poduzea izvui maksimum tj. da se kroz to dui vremenski period odri pozitivan cash-flow tijek. Na taj se nain nastoji
programirano izbjei maksimalan gubitak na uloenom (ve angairanom) kapitalu. Ova se strategija najee primjenjuje kod
poduzea koja nemaju budunost, odnosno gdje je pad potranje
evidentan i ne pokazuje nikakve izglede za oporavak. Strategija
etve se realizira putem minimalizacije trokova i ulaganja kapitala. Ovu je strategiju mogue upotrijebiti samo ako postoji segment kupaca koji pokazuje jo nekakvu potranju za proizvodima ili uslugama tog poduzea i ukoliko je stopa osipanja kupaca
jo uvijek prihvatljiva.
4.1. Mogunosti primjene matrice u organizacijama
tranzicijskog gospodarstva

Dugo ve meu teoretiarima i praktiarima postoji

dosta velika suglasnost o egzistiranju koncepta evolucije poduzea koji poiva na analogiji razvoja biolokih organizama.
Vrijednost tog pristupa s aspekta stratekog upravljanje poduzeima u zemljama tranzicijskog gospodarstva je to zorno
ukazuje na genezu nastajanja, opstanka i nestajanja poduzea
s trita (Bonnel, R., 2004). Moda jedan od najveih problema
lei u injenici da je ovaj pristup samo s teoretske strane (ali i tu
nedovoljno) poznat, priznat i shvaen u poduzeima u tranziciji.
Empirijskih istraivanja, pa time ni znanstvenih spoznaja skoro
da i nema (Antonov, A., Yanakieva, Y., 2004). To ne samo da na
izvjestan nain onemoguuje primjenu GS matrice na poduzea
u tranziciji, ve eliminira primjenu brojnih spoznaja koje nude
rezultati istraivanja nastalih na podlogama ove matrice.

Strategija prirodnog razvoja je karakteristina za

poduzea koja imaju povoljan konkurentski poloaj i koja se
kreu u smjeru jaanja svojih konkurentskih pozicija. Nalaze
se u fazi zrelosti i potrebna su im jaka ulaganja kapitala kako
bi nastavila taj svoj razvojni put. Poduzea koja imaju odriv ili
povoljan konkurentski poloaj na ADL matrici, ali ako imaju dostatne potencijale i nalaze se u fazi zrelosti, trebaju primijeniti
strategiju selektivnog razvoja.
412

413

snage grane u kojoj se poduzee nalazi,

stabilnosti okruenja poduzea.

Financijska snaga poduzea odreuje se kroz:

stopu povrata uloenog kapitala,

rentabilnost poslovanja,

likvidnost,

neto cash flow

odnos potrebnog i raspoloivog kapitala

trinu mobilnost,

stupanj ukljuenog rizika.

Konkurentsku prednost poduzea predstavljaju:

stopa trinog uea,

stupanj postignute kvalitete,

faza ivotnog ciklusa u kojoj se proizvodi ili usluge poduzea nalaze,

stupanj privrenosti kupaca,

u zemljama tranzicijskog gospodarstva.Polja oznaena brojem 1 ukazuju na

sadanje strateke pozicije ovih poduzea. Polja oznaena brojem 2 na preteita kretanja, a polja oznaena s brojem 3 poeljni strateki ciljevi i opcije.

supstitucijska sposobnost proizvodnog ili uslunog programa,

tehnoloki know-how,

snaga i struktura konkurencije,

5. SPACE MATRICA

stupanj vertikalne integracije.

Slika 5. uinjen je pokuaj prikazivanja moguih stratekih pozicija poduzea

Strateke pozicije poduzea ili njegovih stratekih

poslovnih jedinica (SPJ), za razliku od BCG matrica gdje su
koritene dvije dimenzije, mogue je utvrditi i pomou viedimenzionalnih veliina (ehi, D., 2002: 249). U SPACE analizi
(The Strategic Position and Action Evaluation Matrix) ili analizi
stratekog poloaja, strateke se pozicije utvruju pomou ove
etiri dimenzije:

414

financijske snage poduzea,

konkurentske prednosti poduzea,

Snaga grane se ocjenjuje putem sljedeih veliina i parametara:

ukupnog potencijala grane,

profitnog potencijala,

financijske stabilnosti,

tehnolokog know-how,

strukture i iskoritavanja ukupnih potencijala,

415

intenzivnosti kapitala,

mogunosti brzog ulaska novih konkurenata u

granu,

Kroz etverodimenzionalno pozicioniranje poduzee moe imati

etiri osnovna strateka profila:

agresivni profil,

iskoritenosti kapaciteta,

konkurentski profil,

stupnja produktivnosti.

defanzivni profil,

Stabilnost okruenja se, pak, ocjenjuje kroz:

konzervativni profil.

stupanj i strukturu tehnolokih promjena,

stupanj inflacije,

strukturu potranje,

Agresivni profil znai da se poduzee nalazi u atraktivnoj grani i s niskim prijetnjama koje dolaze iz njegova okruenja.
Takvo poduzee je visoko konkurentno i ima veliku financijsku
snagu.

karakter potranje,

trine cijene,

prepreke za ulazak na trite,

snagu i strukturu konkurencije,

SPACE matricu predstavljamo na slici 6.

Konkurentski profil karakterizira poduzee koje se

nalazi u atraktivnoj djelatnosti, ali ima i nestabilno, pa time i
visoko nepredvidivo okruenje. Financijska snaga ovakvog poduzea je kritina.
Defanzivni profil imaju poduzea koja se nalaze u neatraktivnim djelatnostima. Takvo poduzee nema
konkurentskih opasnosti, a najee niti profitabilnih proizvodnih ili uslunih programa. Financijska snaga im je, stoga, slaba.
Potrebno je, takoer, izraditi program izlaska iz te djelatnosti.
Konzervativni profil oznaava poduzea koja su nesklona ulasku u rizik, jer se nastoji drati postojee djelatnosti zbog stabilnosti rasta. Istina, rast najee nije intenzivan,
a esto je i slab. To se realno moe odraziti na konkurentnost
proizvoda ili usluge poduzea. Ova se poduzea najee koriste
strategijama: razvoja trita, modifikacije proizvoda ili usluga i
koncentrinom diverzifikacijom. Umjesto ovih, trebala bi se koristiti: trokovnim strategijama i naroito financijskim strategijama povrata kapitala i poboljanja svog cash flow tijeka.
5.1 Mogunosti primjene matrice u organizacijama
tranzicijskog gospodarstva

Nekoliko je karakteristinih profila poduzea u tranzicijskom gospodarstvu koji se prikazuju u tablici 2.

Tablica 2. Dimenzije stratekog poloaja poduzea u tranzicijskom gospodarstvu Hrvatske - karakteristini profili

416

417

Strateki poloaj

Karakteristini tijekovi
- Niska stopa povrata uloenog kapitala,
- Nesigurnost ulaganja i povrata uloenog kapitala,
- Niska rentabilnost kapitala,
Financijska snaga poduzea - Nelikvidnost,
- Cash flow tijekovi nisu zadovoljavajui,
- Nedostatak financijskog kapitala,
- Visok rizik ulaganja
- Nerazvijenost trita i trinog poslovanja,
- Nerazvijen stupanj lojalnosti kupaca,
Konkurentska sposobnost
- Nizat tehnoloki know-how,
poduzea
- Nerazvijeni integracijski procesi,
- Niska diferencijacija
- Niska profitabilnost veina grana,
- Financijska nestabilnost,
- Financijska stabilnost na kratki rok,
Snaga gospodarske grane
- Niska iskoritenost ljudskog i intelektualnog kapitala,
- Nerazvijen sustav menadmenta, posebno stratekog,
- Nizak stupanj iskoritenosti kapaciteta,
- Niska produktivnost
- Ne inovativna usmjerenost poduzea,
- Neelastinost potranje za veinu proizvoda i usluga,
- Niska kupovna mo stanovnitva,
Snage iz okruenja poduzea
- Visoka nezaposlenost, pogotovo mlade radne snage,
- Spor i administrativno ogranien ulazak kapitala,
- Trine cijene formirane bez jasnih kriterija

Dakle, sve etiri determinante matrinog stratekog

poloaja poduzea u tranzicijskom gospodarstvu Hrvatske pokazuju karakteristine - preteite negativne tijekove. Poloaj ovih
poduzea se moe smatrati izuzetno tekim i kao takav ne osigurava niti opstanak, a kamoli strateki usmjeren i voen razvitak istih. Ostanak na sadanjim stratekim polaznim pozicijama
realno e dovesti do nestajanja, propadanja i likvidacije velike
veine poduzea.
Na sl. 7.predstavljena su neka od realno moguih
stratekih pomijeranja poduzea u tranziciji u Hrvatskoj sa
sadanjih pozicija.

418

Sadanje strateke pozicije veine poduzea nalaze se

u podruju defanzivnih i konzervativnih stratekih profila (Kazami, K., Karini, M., 2002). Njihov opstanak i strateki razvoj
mogu je realno u smjeru konkurentskih i agresivnih profila kroz
repozicioniranje slabosti iznesenih u tablici 2.
8. ZAKLJUAK

U ovom radu uinjen je pokuaj da se ukae na vrijednost i znaenja nekih. u istraivanjima najee koritenih
portfolio matrica i mogunost njihove upotrebe u poduzeima
gospodarstva u tranziciji. Opservacije i prikazi iznijeti u ovom
radu su polazine osnove koje mogu vrlo korisno posluiti kao
strateki okvir za dalja, naroito empirijska istraivanja. Isto
tako mogu biti koristan strateki putokaz u restrukturiranju poduzea u tranzicijskim uvjetima.

419

 Literatura

420

Haggie, K., Kingston, J., (2003), Choosing Your Knowledge Management Strategy, Journal of Knowledge Management Practice,
June

Carlin, W., Fries, S., Schaffer, M., Seabright, P., (2001), Competition and Enterprise Performance in Transition Economies: Evidence From a Cross-Country Survey, European Bank for Reconstruction and Development, No 63, June

Hill, C.W., Jones, R.G.,: (1998), Strategic Management Theory, An

Integral Approach, Forth Edition, Houghton Mifflin Company

Guti, D., Matkovi, I., (2013), Osnove menadmenta, Fakultet

drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia, Bijakovii, Meugorje

David, F., (1996), Strategic Management,, Sixth Edition, International Edition, Prentice Hall International, Inc.

Rowe, H., Manson, R., Dickel, K., (1982), Strategic Management

and Business Policy: A Methodological Approach, Addison-Wesley
Publishing Co. Inc.

Haskisson, R., Eden, L., Kau, C.M., Wright, M., (2000), Strategy in
Emerging Economics, Journal Academy of Management, Vol. 43,
No 3

Roland, G., (2000), Corporate Governance and Restructuring Lessons from Transitions Economies, Annual World Bank Conference
on Development Economics, The International Bank for Restruction and Development

Little, A.D., (1974), A System for Managing Diversity, Robert V.L.

Wright, Cambridge, SAD

ehi, D., (2002), Strateki menadment, Slovo, Mostar

Djankov, S., Murell, P., (2002), Enterprise Restructuring in Transition: A Qualitative Survey; Journal of Economic Literature, Vol.
XL, Sep.

Szanyi, M., (2004), Structural Changes of Manufacturing and Competitiveness; Paper prepared for EU fifth framework projects changes in industrial competitiveness as a factor of integration: identyfing
challenges of the enlarged single European market, HOSE -CT2002-00148

Popescu, D., Chivu, I., Ciocarlan-Chitucea, A., Popescu, D.O.,

(2011), The Development of Touristic Services Throught Individual
and Organizational Leaarning, Study Case: Romania and Spain;
Economic Interferences, Quality-Information- Technologies- Comsumer, Vol.XIII, No5

Levitas, R., Pantazis, C., Fahmy, E., Gordon, D., Lloyd, E., Patsios,
D., (2007), The Multi-Dimensional Analysis of Social Exclusion,
Bristol Institute for Public Affaors, University of Bristol

Iwasaki, I., Suzuki, T., (2007), Transition Strategy, Corporate Exploitation, and State Capture: An Empirical Analysis of the Former
Soviet States, Communist and Post-Communist Studies, No40

Bonnel, R., (2004), Poverty Reduction Strategies: Their Importance

for Disability, Cornell University, ILR School

Antonov, A., Yanakieva, Y., (2004), Transition Matrix Generation,

Proceedings of the 5th International Conference on Computer Systems and Technologies, New York

Kazami, K., Karimi, M., (2012), Application of SPACE Matrix, Developing Country Studies, Vol.2, No8, University of Tehran, Iran
421

UDK: 371.3-053.5:811.11

UINKOVITOST SUVREMENIH METODA POUAVANJA

ENGLESKOG JEZIKA U OSNOVNOJ KOLI
Daniela Mati, mag.
SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: daniela.matic11@gmal.com
SAETAK: Metodologija pouavanja engleskog jezika kao stranog jezika,
jo od kad je engleski jezik postao globalni lingua franca, interesantna je
tema mnogih istraivanja, strunih radova i teorija. Ovim se istraivakim
radom eljelo utvrditi prave vrijednosti suvremenih metoda pouavanja engleskog jezika u osnovnoj koli u odnosu na tradicionalnu metodu rada
s uenicima, kao i kolika je motiviranost uenika za rad i uenje obzirom
na koritene metode. Eksperimentalnim provjeravanjem efikasnosti suvremenih metoda pouavanja u nastavi engleskog jezika kao stranog jezika
u petom i sedmom razredu Osnovne kole Kardinal Stepinac u Neumu
dolo se do spoznaje kako je suvremenim nastavnim metodama mogue
postii bolje rezultate pouavanja u odnosu na tradicionalnu nastavu. Takoer je utvreno da su uenici otvoreniji za suvremenu metodologiju, iako
su navikli na tradicionalni tip pouavanja te da jo uvijek misle kako se
takvim nainom moe bolje usvojiti nastavne sadraje. Potrebno je, dakle
ulagati odreene napore u izradi dodatnih nastavnih materijala kojima bi
se osuvremenila nastava engleskog jezika u naim osnovnim kolama kako
bi se stvarna situacija u naim uionicama promijenila, obogatila i postala
kvalitetnija i zanimljivija svim sudionicima nastavnog procesa.

Kljune rijei: pouavanje engleskog jezika, suvremene metode pouavanja,

tradicionalne metode pouavanja, motivacija, osnovna kola

423

ABSTRACT: The methodology of teaching English as a second language

has become an interesting theme of many research papers and scientific
theories, ever since English has become a global lingua franca (jezik koriten za komunikaciju meu ljudima koji nemaju isti materinji jezik). The
aim of this research was both to estimate the real value of modern methods
in teaching English as a second language in the fifth and seventh grade of
an elementary school in comparison to the traditional methodology and to
estimate the level of students motivation for working and learning depending on the methods used. By checking the efficiency of modern methods in
teaching English as a second language in the fifth and seventh grade of the
Elementary school Kardinal Stepinac in Neum experimentally, we have
come to the conclusion that it is possible to make better teaching results by
using modern methodology than by using the traditional method of English
teaching. We have also learned that students are more opened towards
modern methodology, even though they are used to traditional teaching
more and they are still of the opinion that in this way they can learn teaching contets better. Therefore, more effort is to be made in costructing new
teaching materials which would modernise English language teaching in
our elementary schools, so that the real situation in our classrooms could
be changed, enriched and become better in quality and more interesting to
all the participants of the English language teaching process.

Keywords: English language teaching, modern methods, traditional methods, motivation, elementary school.

424

1.UVOD

Problem metodologije pouavanja engleskog kao stranog jezika u kolama neiscrpna je tema mnogih pedagokih istraivanja u svijetu. Ovaj rad rezultat je elje da se ustvrde prave
vrijednosti suvremenih metoda pouavanja engleskog jezika u
viim i niim razredima osnovne kole u odnosu na tradicionalnu metodu rada s uenicima, kao i kolika je motiviranost uenika
za rad i uenje obzirom na koritene metode kod nas. U tu svrhu
obavljeno je istraivanje u Osnovnoj koli Kardinala Stepinca u
Neumu sa uenicima petog i sedmog razreda u trajanju od mjesec
dana. Ispitivanje je, osim kvantiteta znanja mjerilo i stav uenika prema koritenim metodama u nastavi engleskog jezika kao
stranog jezika. Za ispitivanje su koritene metoda eksperimenta
i survey metoda. Zadani su ciljevi traili primjerenu pripremu
nastavnih sati, kao i izradu potrebnih instrumenata za to objektivnije prikupljanje podataka. Istraivanje za cilj ima i opu
procjenu kolika je pedagoka opravdanost ulagati odreene napore u izradi dodatnih nastavnih materijala kojima bi se osuvremenila nastava engleskog jezika u osnovnoj koli. Predviajui
mogue didaktike efikasnosti suvremenih metoda nastave engleskog jezika u viim i niim razredima osnovne kole u okviru
predvienih nastavnih sadraja osnovna je hipoteza da postoji
znaajna razlika u efikasnosti i kakvoi usvojenog znanja u korist suvremenih metoda pouavanja u odnosu na tradicionalnu
metodu pouavanja engleskog jezika u viim i niim razredima
osnovne kole a ue pretpostavke su da:

Postoji statistiki znaajna razlika u rezultatima koji se

postiu u finalnom testu znanja kod uenika viih i niih
razreda osnovne kole koji rade putom suvremenih metoda
pouavanja i onih koji rade na tradicionalan nain.

Uenici eksperimentalnih grupa e postii bolje rezultate u

testovima postignua od uenika kontrolnih grupa.

Oekuje se da e uenici eksperimentalnih grupa biti motiviraniji za rad i uenje od uenika koji se nalaze u kontrolnim
grupama

425

2. TEORIJSKE OSNOVE METODA POUAVANJA ENGLESKOG

JEZIKA KAO STRANOG JEZIKA

Jedan od zadataka glotodidaktike kao ope teorije

nastave jezika je buduim nastavnicima pruiti dovoljno teorijskog znanja koje e im omoguiti da u svom buduem radu
odaberu najprikladnije metode i postupke, u skladu s ciljevima
koje ele postii i uvjetima u kojima rade (Petrovi, 1988: 7).
Metodika nastave nekog jezika uvelike ovisi o specifinostima
tog jezika i usko je vezana uz teoriju nastave jezika. Obzirom da
je jezik sredstvo komunikacije i po svojoj je prirodi vezan i uz
ostale drutvene znanosti, nemogue je danas, uz razvoj naina
komunikacije, interneta, medija i modernih nastavnih pomagala u nastavi jezika, ne razmiljati o uinkovitosti mnogobrojnih
novih pristupa, metoda i nastavnih tehnika te pronai pravi recept koji bi uenike dovoljno motivirao, zaintrigirao i osposobio
za svakodnevno uspjeno uenje stranog jezika. Dok jedni smatraju da se tradicionalnom metodom najbolje usvajaju znanja i
vjetine govorenja, pisanja, sluanja i itanja, drugi ovu metodu smatraju zastarjelom, nezanimljivom i prekrutom. Kako bi
istraivanje bilo jasnije najprije treba kratko razjasniti to podrazumijevamo pod tradicionalnom i suvremenim metodama u
nastavi engleskog jezika.
2.1. TRADICIONALNA METODA

Tradicionalna metoda poavanja engleskog jezika godinama je u uionici, a jedno je vrijeme nosila i naziv klasina metoda, jer je najprije koritena u nastavi klasinih jezika, latinskog
i grkog. Iz engleskog naziva The Grammar-Translation Method
vidljivo je da primarno mjesto u poavanju zauzimaju gramatika i prijevod. Po ovoj nastavnoj metodi cilj poavanja engleskog
kao stranog jezika je osposobiti uenike za itanje tekstova na
engleskom jeziku, a govor je u drugom planu. Poznavanje kulture
i civilizacije ogranieno je na knjievnost i umjetnost. Jedan od
bitnijih ciljeva je osposobiti uenike za prijevod s jednog jezika
na drugi, uenje vokabulara i gramatikih pravila, a primarne
vjetine koje se razvijaju ovom metodom su itanje i pisanje.
Nastavnik je autoritet u uionici. Jako je bitno da uenici daju
tone odgovore. Uenici prevode rijei na materinji jezik. Daju
im se gramatika pravila koja uenici deduktivno primjenjuju
na primjerima. Uenje jezika osigurava dobru mentalnu vjebu.
Kad god je to mogue, gramatike paradigme treba zapamivati (Campbell i Rutherford, 2000: 16,17). Najvea se interakcija
odvija izmeu uitelja i uenika s tim da je uitelj u centru, dok je
odnos uenik-uenik zanemaren. Koritene tehnike su: itanje i
426

prijevodi tekstova i ulomaka, odgovaranje na pitanja za razumijevanje proitanog teksta, rad na primjerima reenica u kojima se
primjenjuje odreeno gramatiko pravilo, popunjavanje praznina
u tekstu rijeima koje nedostaju, pamenje novih rijei, nepravilnih glagola, gramatikih pravila i paradigmi napamet, pisanje
sastavaka na zadanu temu, saimanje tekstova i sl. Oito, mnogo
je nedostataka u grammar-translation pristupu. Virtualno nimalo
vremena nije osigurano uenicima za kreiranje njihovih vlastitih
reenica, a jo je manje vremena posveeno usmenoj vjebi (bilo
produktivnoj ili reproduktivnoj).Uenici mogu imati potekoa
povezati se s jezikom, jer ih iskustvo iz uionice udaljava od personalizacije ili razvoja njihovoga vlastitog stila. Povrh toga, esto je malo kontekstualizacije gramatike, iako to, naravno, ovisi
o izabranim ulomcima i vjetinama samog uitelja. Kultura je,
kada se o njoj govori, sadrana u itanim ulomcima, no ipak je
malo direktne konfrontacije sa stranim elementima(Thuleen,
1996: 1). Uenici su dakle, u svojevrsnom obrambenom stavu i
od njih se oekuju iskljuivo toni odgovori. Unato negativnom
prizvuku ovih tvrdnji postoje uenici koji odlino reagiraju na
ovu metodu rada. To su uenici koji dobro reagiraju na pravila,
gramatike strukture i automatsko ispravljanje greaka. I sami
uenici su, tijekom eksperimentalnog rada, a to se vidi i po njihovim odgovorima na pitanja iz upitnika, imali osjeaj da se
ovom metodom najbolje usvajaju znanja iz gramatike. Meutim,
kod uenika koji ne reagiraju dobro na pravila, dril i ispravke,
neophodno je uz kombinaciju drugih metoda stvoriti ugoaj za
zanimljiviji i oputeniji nain usvajanja novih znanja.
2.2. SUVREMENE NASTAVNE METODE

Mnotvo je novih, suvremenih metoda, tehnika i pristupa pouavanja engleskog jezika i nisu sve aktivno koritene u
nastavi engleskoga jezika kod nas, to zbog nedovoljne edukacije
uitelja, to zbog loih materijalnih uvjeta i slabe opremljenosti
uionica za nastavu jezika kod nas. U svojoj knjizi The practice
of English language teaching Jeremy Harmer u popularnu metodologiju ubraja sljedee metode: Audio-lingual method, Communicative language teaching (CLT), Task based learning (TBL),
Community language learning (CLL), The Silent Way, Suggestopaedia, Total Physical Response (TPR) te nekoliko podmetoda i
pristupa poput Humanistic teaching i The lexical approach (prema Harmer, 2004: 79-98). Pored ve navedenih metoda Campbell i Rutherford u Techniques and principles in Language Teaching
u moderne metode ubrajaju i Content-based, Task based, and
Participatory Approach pristupe, a posljednje poglavlje knjige
427

posvetili su Multiple Intelligences i Cooperative Learning strategijama. U eksperimentu provjere uinkovitosti modernih metoda nisu koritene sve ove metode, nego kombinacija nekoliko
njih, saeto pojanjenih u nastavku.
The direct method ili direktna metoda ima za cilj nauiti
uenike komunicirati, ali i razmiljati na engleskom jeziku. Iako
uitelj ravna razrednim aktivnostima, uenik ima manje pasivnu
ulogu nego u tradicionalnoj metodi. Uitelj i uenik su partneri
u radu. Nema prijevoda na materinji jezik, ve se novi pojmovi
i rijei ue uz pomo slika i pantomime. Naglasak je na stvaranju stvarnih situacija u kojima uenici komuniciraju iskljuivo na engleskom jeziku a samim tim je i interakcija meu njima
vea. uenici ue svakodnevni, govorni jezik. Takoer, uenje o kulturi se sastoji od uenja o povijesti ljudi iji se jezik ui,
zemljopisu zemlje ili zemalja gdje se jezik govori i informacija o
svakodnevnom ivotu ljudi, govornika uenog jezika(Campbell
i Rutherford, 2000: 29). Tehnike rada ovdje su: glasno itanje,
postavljanje i odgovaranje na pitanja, samoispravljanje, konverzacijske vjebe, pisanje diktata i pisanje ulomaka o nauenom
po sjeanju. Dakle, naglasak je na vokabularu, ne na gramatici.
Sve vjetine su zastupljene ali najvanije je usmeno izraavanje, a od uenika se oekuje da sami ispravljaju svoje eventualne
pogreke. Osnovna osobina je naglasak na govornom jeziku.
Druge karakteristike ukljuuju:

Uenje vokabulara kroz pantomimu i druga vizalna pomagala

Pouavanje gramatike kroz induktivni pristup - Naglasak na

pitanje-odgovor uzorcima ( Schackne, 2009: 1).

Prirodno je da uenici ue iz razgovora, kontekstualnim situacijama, gdje su pitanja i odgovori razumljiva stvar, jer
ovjek govor i sluanje razvija na isti nain u materinjem jeziku.
Zato se sat najee poinje postavljanjem pitanja, ili postavljanjem problema, gdje je komunikacijski prirodno da odgovori
iznjedre nova pitanja i tako se iri zadana problematika. Jasno,
vjetine pisanja i itanja zahtijevaju tradicionalniji rad i kod
ove metode.
The audio-lingual method nastoji automatizmom, bez
ostavljanja vremena za razmiljanje, navesti uenike na usvajanje novih navika na engleskom jeziku koje e nadvladati one stare
iz materinjeg jezika. Uenici su imitatori uiteljeva primjera ili
zvunog zapisa koji se koristi kao predloak za uenje. Oni slijede uiteljev primjer i reagiraju to je bre mogue. Uitelj je
428

poput ravnatelja orkestra, on vodi i kontrolira jezino ponaanje

uenika. On je takoer odgovoran za to da uenici imaju dobar
model za imitaciju (Campbell i Rutherford, 2000: 45). Naravno,
na osnovnokolskoj razini stupanj kompleksnosti govornog jezika sveden je na jednostavne uzorke. Tako je vokabular kod poetnika sveden na minimum, a uenici vjebaju izgovor i kratke
gramatike konstrukcije. Vjetine koje se razvijaju su prije svega
sluanje, zatim govor, itanje pa pisanje. Najvie pozornosti daje
se usmenom izriaju, dok se pie ono to je prethodno usmeno
predstavljeno. U uionici se komunicira na engleskom jeziku a
uenike pogreke uitelj nastoji predvidjeti i sprijeiti prije no
to se dogode. Tehnike rada ovdje su: pamenje dijaloga, vjebanje i proirivanje dijaloga, brzo ponavljanje, gramatike igre koje
slue za uenje gramatike kroz igru i unutar zadanog konteksta
te razni oblici drilova i vjeba ponavljanja. Audio-vizualna metoda, uz ovu metodu kombinira i vizualna iskustva. Edgar Dale
(prema Dale, 1969) je to vizualno prezentirao u obliku stoca
iskustava, stavljajui u njegov temelj neposredna iskustva u izvornoj stvarnosti (primarni izvori) a na vrh verbalne i vizualne
simbole. Iz njega je vidljivo da su se izmeu iskustava s objektivnom stvarnou i uenja iz knjiga smjestili brojni drugi didaktiki oblikovani izvori. Dakle, u zamjenu za izvornu stvarnost, za
kolske potrebe prireuju se raznovrsni oblici didaktiki oblikovanih materijala smjeteni u kolske prostore.
Suggestopaedia , u novije vrijeme Desuggestopeadia
metoda je koju je razvio bugarski psihoterapeut Georgi Lozanov
a najvie se koristi u nastojanju nadilaenja psiholoke barijere
u uenju stranog jezika. Po njemu, iz straha da neto ne moemo
nauiti, pri uenju koristimo samo pet do deset posto naeg mentalnog kapaciteta pa ogranienja koja imamo moraju biti desuggested, dakle, radi se o svojevrsnom desugestivnom uenju.
Naziv je kombinacija rijei (de)sugestija i pedagogija, a sam je
Lozanov prznao da se ova metoda moe porediti s placebom. Cilj
je eliminirati osjeaj kod uenika da ne mogu biti uspjeni kao i
mogue negativne asocijacije prema uenju. Lozanov tvrdi da koritenjem ove metode pouavanja uenici jezik mogu nauiti tri
do pet puta bre nego kroz konvencionalne metode pouavanja. Suggestopaedia dri da su fizika okolina i ozraje uionice
od vitalne vanosti. Osiguravi da su uenici udobno smjeteni,
da se osjeaju sigurno i oputeno, filter afektivnosti je snien,
a samim tim omogueno je uenje (Harmer, 2004: 89). Uitelj
ima ulogu roditelja i njegova je podrka neophodna kako bi se
uenici osjeali sigurnijima i samopouzdanijima i kako bi samim
tim bili otvoreniji. Uenici sluaju oputajuu glazbu, najee
429

klasinu, a novi materijali se takoer izlau uz prigodnu glazbu u

pozadini. Umjetnost je takoer zastupljena, kao i dramatizacija
i fantazija. U razjanjavanju nejasnoa koristi se materinji jezik.
Ugoaj je veseo, oputajui. Uenici mogu uiti iz svoje okoline,
bez obzira na to je li njihova pozornost usmjerena upravo na to
(Peripheral learning). Greke se ispravljaju njeno, neizravno
jer : Kada se postigne jedinstvo izmeu podsvjesnog i svjesnog,
uenje je omogueno (Campbell i Rutherford 2000: 79). Neke
od tehnika rada su: pozitivna sugestivnost, biranje novog identiteta, igranje uloga, mijenjanje intonacije glasa pri itanju teksta uz prigodnu glazbu, pjevanje, ples, dramatizacija i razliite
igre. Gabriela Mihil-Lic o ovoj metodi navodi sljedee: Ideja da uitelj ita (esto potpuno neautentino) dijalog naglas, s
pretjerano naglaenim ritmom i intonacijom uz Beethovena ili
Mozarta moe se initi smijena mnogima. Drugi vid koji mnogi
uitelji smatraju negativnim u ovoj metodi je to to se materinji
jezik koristi vie nego u drugim metodama. Istina je da ne
mogu svi dosegnuti razinu Lozanovljeva razreda, ali koristei
neke od pristupa suggestopedije moemo, ipak, uvelike ubrzati napredak naih uenika (Mihil-Lic, 1997: 4). Isto, bez
sumnje, vrijedi i u naim uionicama.
Community Language Learning (CLL) je metoda u kojoj uenici rade zajedno kako bi razvili one vidove jezika koje
ele uiti. Uitelj ima ulogu savjetnika, dok uenici meusobno
surauju i sami izrauju materijale za rad. Zahvaljujui razvoju interneta ovakvih je zajednica u kojima se ui jezik sve vie.
CLL metodu razvio je Charles A. Curran, profesor psihologije na
Sveuilitu Loyola u Chicagu, vjerujui da e tako nadii strah
kod uenika. Ovakva uloga, u kojoj je uitelj savjetnik i potpora, iziskuje veliku energiju nastavnika. Bitno mjesto kod ove
metode imaju uenikov intelekt, osjeaji, fizike reakcije i elja
za uenjem. Kod ove metode unaprijed se razrauje i s uenicima
dogovara tijek sata kako bi se uenike uinilo sigurnijima. Uitelj
stoji uglavnom iza uenika. Aktivnosti su vremenski ograniene,
a meusobnim povjerenjem i dijeljenjem iskustava uenja stvara
se jezina zajednica. Uitelj prihvaa sve to uenik kae dajui
mu tako na znanje da je svaki uenik jedinstven. Iako je savjetnik,
on ne nudi konkretne savjete, nego ih slua i pokazuje razumijevanje za njihove osjeaje pomaui im tako u nadvladavanju
negativnih osjeaja. On ih ohrabruje da budu neovisni inicijatori
aktivnosti, jer e najbolje uiti ako ih sami biraju. esto se radi
u grupama ime se gradi meusobno povjerenje, razmjenjuju
naini uenja i dijele vlastita iskustva. Uitelji koji koriste ovu
metodu ele da njihovi uenici naue kako koristiti ciljani jezik
430

komunikacijski. Nadalje, oni ele da njihovi uenici ue o vlastitom uenju, da preuzimaju odgovornost za to, i da ue kako
uiti jedni od drugih. Svi ovi ciljevi mogu se postii na nedefenzivan nain ukoliko se uitelj i uenici ophode jedni prema drugima kao prema cjelovitim osobama, cijenei meusobne misli
i osjeaje(Campbell i Rutherford, 2000: 98). Neke od tehnika
rada su: snimanje razgovora uenika, transkripcija konverzacija,
reflektivno sluanje, rad u malim grupama, human computer(
ljudski kompjutor) i razmjenjivanje iskustava. Vrijednost CLL
je njezin naglasak na cjelovito uenje osobe; uitelj kao potpora,
a ne kao sudac, prebacivanje odgovornosti za uenje na uenika;
humani pristup CLL-a, koji uenike i uitelje promatra kao zajednicu, i zato je uitelj vie tu da olakava, nego pouava, to je
primjereno trenutnim trendovima u obrazovanju (prema Nagaraj, 2009).
Total Physical Response (TPR) je metoda koju je razvio
dr. James J. Asher, profesor psihologije na San Jos Sveuilitu,
kako bi pomogao u uenju stranih jezika. Metoda se zasniva na
pretpostavci da se kod uenja drugog stranog jezika , jezik internalizira kroz procese sline razvoju uenja materinjeg jezika i da
proces odobrava dug period sluanja i razvoja razumijevanja prije produktivnosti. Uenici odgovaraju na naredbe koje zahtijevaju tjelesne pokrete, kao to samo ime sugerira ( potpuni tjelesni
odgovor) ova metoda je postala popularna u svijetu jo sedamdesetih godina prolog stoljea, iako tada jo nije imala potpunu
podrku vodeih edukatora. Kritiari ove metode smatraju da je
ona namijenjena iskljuivo poetnicima, te da je malo povezana
sa stvarnim ivotnim potrebama, a sam Asher je ustvrdio kako
je treba koristiti u kombinaciji s drugim metodama. Interakcija
meu svim sudionicima nastave je na visokoj razini a kad uenici
ponu govoriti i oni izdaju naredbe jedni drugima, ali i uiteljima. Jedan od glavnih razloga zato je ova metoda razvijena jest
kako bi smanjila stres koji ljudi imaju od uenja stranih jezika.
Jedan od primarnih naina kako to postii je dozvoliti uenicima
da govore kada su spremni. Siliti ih na govor prije toga e samo
stvoriti strah. Takoer, kada uenici ponu govoriti, ne treba
oekivati perfekciju. Drugi nain kako se rijeiti straha je uiniti
uenje jezika koliko je god to mogue zabavnijim (Campbell i
Rutherford, 2000: 73). Drugim rijeima, uspjeh u uenju, kao i
uklanjanje straha od uenja olakava sam proces. Cij je smanjiti
stres istovremeno izgraujui uenikovo samopouzdanje. Uspjeno TPR iskustvo dovodi do toga da uenik kae JA MOGU
OVO. JA TO MOGU (Asher, 2007: 35). Neke od tehnika su koritenje zapovijedi kako bi upravljali ponaanjem, razlamanje
431

odreenih akcija na manje aktivnosti putem izdavanja naredbi

te obrtanje uloga. Ako uitelji u osnovnoj koli vjeto primjenjuju TPR, uenici mogu zavriti osmi razred sa znanjem dva, tri,
ili etiri jezika, koja se kasnije u srednjoj koli mogu doraditi i
dovesti uenike do fluentnosti. Zapamtite, to ranije internaliziramo druge jezike, vii su izgledi usvajanja izvornog ili izgovora bliskog izvornom naglasku uenih jezika. (Asher, 2007: 1).
Communicative language teaching (CLT) je metoda koja
naglaava interakciju izmeu sredstava i krajnjeg cilja uenja
jezika a za cilj ima osposobiti uenike za komunikaciju u drutvu. Ovu se metodu doivljava kao svojevrsan odgovor na audio-lingvalnu metodu. U njoj se ne trai da uenici funkcioniraju
unutar zadane lekcije, nego da tu situaciju znaju primijeniti u
stvarnom ivotu. Kad god je to mogue uenicima se za model osigurava izvorni jezik i autentian kontekst. Uenici trebaju
biti komunikativno kompetentni razvijajui svoje sposobnosti i
analizirajui namjere govornika ili pisaca izvornog teksta. Ciljani jezik je pokreta razredne komunikacije. Uitelj je savjetnik i
pomaga u komunikacijskim aktivnostima. Gramatika i vokabular takoer se ue kroz funkcionalne, situacijske kontekste. Sve
to se radi, radi se s namjerom komunikacije. Uenici umnogome
koriste jezik kroz komunikacijske aktivnosti poput igara, igranja
uloga i zadataka rjeavanja problema (Campbell i Rutherford,
2000: 129). Neke od koritenih tehnika su: koritenje autentinih materijala, pomijeane reenice, jezine igre, prie kroz
sliku, strip i igranje uloga. Moda je jedna rije koja najbolje karakterizira ove strategije i tehnike raznolikost. Potraga za
idealnim audio-lingvalnim materijalima naputa se u potrazi za
univerzalnom metodom pouavanja koja je prikladna mnogim
kontekstima pouavanja jezika (Savignon 1987: 235).
U ovom je istraivanju kombinacija ovih metoda suprotstavljena po svojoj uinkovitosti tradicionalnom nainu
rada. U skladu s tim, kao i s predvienim programskim sadrajima, izraivani su i materijali za rad kao i zavrni test znanja.
Nove metode svode se, ini se, na skup tehnika, no ne moe se
rei da se iz njih nema to vrijedno stei. One se ire na razliite
obrazovne orijentacije. Sve veze izmeu ovih odlika i teorija o
pedagogiji i uenju jezika iznimno su sloene i treba ih prouavati bez koritenja a priori kategorija, posebice kad su iste nespretne i neodreene kao to su to metode. Kao to svaki uitelj
koji je pouavao bilo kojom od metoda moe potvrditi, postoji
znaajan nesrazmjer izmeu, s jedne strane diktata strunjaka i udbenika, i s druge strane, stvarne razredne prakse. Ovo
432

pretpostavlja usku vezu izmeu akademskog pouavanja i

tiskanih udbenika, ali slabu vezu izmeu spomenutih i znanja
koje proizvode uitelji u svakodnevnoj praksi(Pennycook 1989:
606). injenica je, dakle, da je suvremena metodologija pouavanja engleskog jezika, kao stranog jezika preopirna tematika
koja zahtijeva iri pristup i vei prostor no to to omoguava
ovaj rad. Ipak, svrha ovog teoretskog dijela rada je pribliiti i pojasniti neke elemente koritenih metoda u ovom eksperimentu
koje su, u svojevrsnoj kombinaciji, suprotstavljene tradicionalnom nainu pouavanja engleskog jezika.
3. ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA

Budui da smo se opredijelili za eksperiment s paralelnim skupinama bilo je nuno pored brojnih drugih varijabli koje
utjeu na uspjeh u nastavi engleskog jezika ujednaiti skupine
prema temeljnoj varijabli, a to je prethodno znanje uenika. U tu
svrhu smo konstruirali posebne testove znanja (TZI) Izraunata
t-vrijednost inicijalnog testa znanja za sve skupine uenika petih
i sedmih razreda je 0,22. Pogledom u tablicu t-vrijednosti konstatirali smo da granina vrijednost na 24 stupnju slobode na
razini znaajnosti 0,05 iznosi 2,06, a na razini 0,01 2,80. Budui
da je naa vrijednost znatno nia od graninih vrijednost utvrdili smo da meu skupinama u inicijalnom, prethodnom znanju
nema razlike. To dalje znai da su nae skupine ujednaene i da
u eksperimentalnu skupinu moemo neometano unositi faktor
kojega elimo ispitivati, a to su suvremene nastavne metode. U
E skupinama smo uveli suvremene metode rada, dok smo u K
skupinama radili klasinim, uobiajenim nainom i metodama
rada. Nakon izvjesnog vremena napravili smo intermedijalno
ispitivanje znanja u E i K skupinama da vidimo postoji li razlika
meu skupinama odnosno kakav je trend u usvajanju znanja iz
engleskog jezika. To smo uradili petminutnim testovima postignua koje smo takoer konstruirali za ovu prigodu i za peti i za
sedmi razred. Dobivene t-vrijednosti nakon intermedijalnog snimanja je jo uvijek su bile nie od graninih vrijednosti koje smo
oitali u tablici t-vrijednosti (1,13 za peti i 1,62 za sedmi razred),
meutim tendencija poveanja razlike je sasvim vidljiva.
3.1. FINALNO MJERENJE REZULTATA E I K SKUPINA

Nakon to smo realizirali sve predviene sadraje i

praktino zavrili eksperiment, ponovno smo ispitali znanja
uenika tzv. finalnim testom znaja (TZf) .

433

Grafikon 2. Rezultati TZf za sedmi razred

Grafikon 1. Prikaz rezultata na TZf uenika petog razreda3

Iz dobivenih rezultata smo izraunali t-vrijednost finalnih rezultata u petom razredu koja je iznosila 2,01. Kada smo
spomenutu vrijednost usporedili sa graninim vrijednostima u
tablici t-vrijednosti vidjeli smo da je naa dobivena vrijednost
signifikantna na razini 0.05, dok na razini 0,01 nije. Budui da u
drutvenim znanostima oitavamo dobivene vrijednosti na razini znaajnosti 0,05, onda s velikom sigurnou moemo tvrditi
da je dobivena t-vrijednost vea od granine vrijednosti iz tablice
i time statistiki znaajna.
Grupa

SD

E-1

31,00

5,56

K-1

29,92

11,14

T-vrijednosti
2,01

Tablica 1 Tablica srednjih vrijednosti, standardnih odstupanja i T-omjera za TZf u

petom razredu

Dakle, u finalnom testu znaja postoji statistiki znaajna razlika u uspjehu uenika iz nastave engleskog jezika kod
onih koji su radili po klasinom nainu rada u odnosu na one
koji su radili primjenom suvremenih metoda. Posebno je to vidljivo ako se usporede rezultati inicijalnog i finalnog testa znanja.
Time je naa hipoteza u cijelosti potvrena. Identina situacija
se pokazala i kod skupina sedmih razreda. TZf je imao ukupno
19 pitanja i maksimalna 34 boda. Evo kako rezultati sedmog
razreda izgledaju u grafiom prikazu.

434

Grupa

SD

T-vrijednost

E-2

17,07
7,03
2,33
K-2
13,15
9,66
Tablica 2 Srednje vrijednosti, standardna odstupanja i T-omjer za TZf u sedmom
razredu

Vidljivo je da je kod sedmih razreda dobivena t-vrijednost jo vea, ali jednako tako nije znaajna na razini znaajnosti
0.01, to se da razumjeti i protumaiti. Dobivena t-vrijednost u
finalnom testu znanja kod uenika sedmih razreda iznosi 2,33,
to je, kao to smo i rekli znaajno na razini 0.05, ali jo uvijek
nedovoljno na razini 0,01. Doli smo do zakljuka da je u nastavi
engleskog jezika mogue i poeljno koristiti suvremene metode
rada, jer su znanja koja se dobiju bra i kvalitetnija.
3.2. ODNOS UENIKA PREMA SUVREMENIM
METODAMA NASTAVE

Pored glavnog cilja eksperimentalne verifikacije znaajnosti razlike u rezultatima koji se postiu putem suvremenih i
tradicionalne nastavne metode pouavanja engleskog jezika kao
stranog jezika, imao za cilj i utvrditi koliki je interes uenika za
pojedinu nastavnu metodu, to je i odreeno prirodom problema
naeg istraivanja. U koritenom upitniku uenici odgovarali na
sljedea pitanja:

Koji nain rada im vie odgovara, tradicionalni ili moderni?

Zato im vie odgovara nain rada koji su naveli?

to im se svia u suvremenoj nastavi?

435

to im se ne svia u suvremenoj nastavi?

Kada bi mogli birati izmeu suvremenog, tradicionalnog i

kombiniranog naina rada, za koji bi se opredijelili?

Kako je upitnik tipa zadataka sa slobodnim, otvorenim odgovorima, to je bilo tee statistiki ih obraditi. Pitanja su analizirana pojedinano
kako bi se dobila to jasnija slika odnosa uenika
prema modernim metodama pouavanja engleskog
jezika kao stranog jezika. Iz grafikona 3 vidljivo je
kako su uenici odgovorili na pitanja odgovara li im
bolje suvremeni ili tradicionalninain rada na satu
engleskog jezika.
Grafikon 4. Opredijeljenost uenika za suvremenii, tradicionalni i kombinirani
nain rada

Grafikon 3. Opredijeljenost uenika za pojedine metode rada po grupama

Uenici petog razreda koji su radili po suvremenim

metodama u potpunosti su opredijeljeni za nove metode rada.
Ako usporedimo peti i sedmi razred, takoer je jasno vidljivo da
su uenici petog razreda zainteresiraniji za suvremene metode
rada nego to su to uenici sedmog razreda. Promatrajui ostale
odgovore na pitanja iz upitnika zanimljivo je da veina uenika kao prednost suvremenih metoda navodi da su iste mnogo
zabavnije kao i svoju veu motiviranost za rad nego kod tradicionalnih metoda rada. Na pitanje to im se ne svia kod suvremenih metoda rada veina uenika odgovara kako im se svia
sve, dio uenika navodi kako su stekli dojam da se tradicionalnim metodama vie ui po pitanju gramatike, to se na njihovim
rezultatima pokazalo kao netono, vjerojatno zbog mnogo ozbiljnijeg pristupa u radu kod tradicionalnih metoda. Najzanimljiviji
odgovori svakako su oni na pitanje o opredjeljenju za suvremeni, tradicionalni ili kombinirani nain rada.
436

Najvei broj uenika opredijelio se za kombinirani

nain rada, a obrazloili su to ponovno dojmom da se u suvremenoj nastavi previe igra, a premalo ui, to je posljedica njihove nauenosti na tradicionalan nain rada u naim osnovnim
kolama. Ako uenici ue kroz igru, a da toga nisu ni svjesni,
onda smo dobili odgovor na jo jedno pitanje na koje na rad
trai odgovor, a taj je da je pedagoki opravdano i da se svakako
isplati ulagati dodatne napore za izradu materijala koje emo koristiti u suvremenim metodama pouavanja engleskog jezika kao
stranog jezika u osnovnoj koli.
4. ZAKLJUAK

U ovom eksperimentalnom provjerevanju uinkovitosti suvremenih metoda pouavanja engleskog jezika kao stranog jezika u
osnovnoj koli poli smo od pretpostavke da je moderna metodologija u nastavi engleskog jezika uinkovitija u pogledu kakvoe
i koliine usvojenog gradiva u odnosu na uobiajenu, tradicionalnu nastavu. Na temelju teorijskih razmatranja, primijenjene
metodologije, te dobivenih rezultata, analize i interpretacije dobivenih rezultata, doli smo do sljedeih zakljuaka:

Suvremena nastava engleskog jezika jo uvijek nema jasno

odreenu metodoloku strukturu i navedene se metode rada
esto preklapaju i imju cijeli niz podmetoda i pristupa rada
pa je nastavnik u definiranju i izboru modernih metoda rada
koje najbolje odgovaraju predvienim nastavnim sadrajima
najee preputen sam sebi, to oteava i mogunost solidne osnove za empirijsko i teorijsko prouavanje navedenog
problema.

437

Iz dobivenih se rezultata moe zakljuiti da su uenici koji

su radili kombinacijom suvremenih metoda rada, uspjeno usvojili nastavno gradivo, te da u pogledu uinkovitosti
metoda pouavanja engleskog jezika kao stranog jezika u
osnovoj koli postoji znaajna razlika u korist suvremenih
metoda pouavanja u odnosu na tradicionalnu.
Uenicima vie odgovara suvremeni nain rada od tradicionalnog, jer im je zabavniji i vie ih motivira za rad i u koli i
kod kue. Takoer se pokazalo da su mlai uenici otvoreniji
za nove metode rada.
Najvei broj uenika bi se, da imaju mogunost izbora, ipak
odluilo za kombinirani nain rada, to pokazuje da uenici
nisu navikli na nove metode rada i to svakako otvara prostor
za nova istraivanja, razvoj nove metodologiju, kao i openiti napredak u pouavanju engleskog jezika kao stranog jezika
u uionicama naih osnovnih kola kako bi nastava bila bogatija, zanimljivija i uinkovitija.

Sve navedeno potvruje neospornu zanimljivost teme

istraivanja s nekoliko razliitih gledita. Obzirom da je cijelo istraivanje obavljeno tijekom redovite nastave bilo je teko
uinkovito kontrolirati sve mogue druge utjecaje na dobivene
rezultate. Jednako tako, obzirom na uvjete u naim uionicama,
bilo je teko izraivati materijale i provoditi zamiljene aktivnosti u okviru moderne nastave. Ipak, koritena metodologija daje
dovoljno razloga da se dobiveni rezultati uzmu kao pouzdani indikatori stvarne situacije u naim uionicama kao i korisnosti
provoenja nekog opirnijeg istraivanja na ovu temu.

438

Literatura

Asher, J.J. (2007): TPR: After forty years, still a very good idea, http://
www.tpr- world.com/japan-article.html (31.3. 2011.)

Campbell, R. N. i Rutherford, W. E. (2000): Techniques and Principles in

Language Teaching, Oxford, Oxford University Press.

Dale, E. (1969): Audio Visual Methods in Teaching (Third Edition), New

York: Dryden Press.

Gabriela Mihil-Lic, Suggestopedia a wonder approach to learning foreign languages http://www.actrus.ro/biblioteca/anuare/2003/SUGGESTOPEDIA.pdf (20. 8. 2014.)

Harmer, J. (2004): The practice of English Language Teaching, Pearson

Education Limited.

Nagaraj, P., Application of Community Language Learning for Effective

Teaching,

http://www.mjal.org/removedprofiles/2013/Community.pdf (5.6.2014.)

Pennycook, A. (1989): The Concept of method, Interested Knowledge, and

the Politics of Language Teaching, Tesol Quarterly, Vol., 23, br. 4.

Petrovi, E. (1988): Teorija nastave stranih jezika, Zagreb, kolska knjiga.

Schackne. S. (2009) The Direct Method, http://www.developingteachers.

com/articles_tchtraining/direct1_steve.htm (10.4. 2014.)

Savignon, S.J. (1987): Theory into practice, Teaching foreign Languages,Taylor & Francis, Ltd.

Thuleen, N. (1996): The Grammar-Translation Method, www.nthuleen.

com/papers/720report.html (12. 3. 2011.)

439

UDK: 37.014.5-053.6
316.77-053.6

ODGOJNO POELJNE VRIJEDNOSTI MLADIH U PROCESU DRUTVENIH PROMJENA

Ivana Babi, mag.
SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E - adresa: babic.ivana@yahoo.ca

Marina Dugandi, mag.

SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E - adresa: maaara.rase@gmail.com

SAETAK: Nae je drutvo, kao i cijela Europa, u fazi dubokih promjena.

Suvremeno drutvo na razliitim podrujima proeto je dubokim promjenama kojima je sve tee upravljati i kontrolirati ih. Mnogi upozoravaju na opu
krizu odgoja i vrijednosti na kojima se temelji suvremeno drutvo i koja se
u velikoj mjeri odraava na krizu odgoja unutar kolskog sustava. Unato
oitoj krizi i slabljenju vjerodostojnosti tradicionalnih vrijednosti, kao i razliitim koncepcijama odgojno-obrazovnih sustava danas prisutnih u suvremenom drutvu, potreba za odgojem i vrijednostima osjea se u svim
europskim kolskim sustavima. Na poetku 21. stoljea odgojno-obrazovna
politika suoava se s napetostima koje postoje u svim suvremenim drutvima: lokalno je i nacionalno nasuprot globalnom i svjetskom, tradicija
nasuprot modernosti, kratkorono nasuprot dugoronom, konkurencija

440

441

i natjecateljski duh nasuprot postizanju jednakosti i solidarnosti, ubrzano

poveanje spoznaja nasuprot ljudskim sposobnostima, duhovno je nerijetko nasuprot materijalnom. Pod odgojnim djelovanjem kole ne misli se
na usputne pozitivne uinke obrazovnoga djelovanja nego na osmiljen dio
svakodnevnog djelovanja zbog socijalizacije, usvajanja pozitivnih stavova,
opih moralnih i demokratskih vrijednosti.
Kljune rijei: odgoj, vrijednost,drutvena promjena
ABSTRACT: Our society is in phase of a deep change, as well as the whole

Europe. Modern society in various are as permeated the deep changes

which are more difficult to manage and control. Many point to a general crisis of upringing and to values underlying modern society and which
largely reflects the crisis upbringing and values within school system. Despite the obvious crisis and wealering the credibility of traditional values,
as well as different conceptions educational and training system, today
present in modern society, the need for upbringing and values felt in all
European school systems. At the beginning of the 21st century educational
policy faced with tensions that exist in all modern societies: locally and nationally is opposed to global and world, tradition versus modernity, shortterm versus long-term, competition and competitive spirit as opposed to
achievement of equality and solidarity, rapidly increasing knowledge versus human abilities, spiritual versus material is seldom. The educational
activities of the school does not mean that the casual positive effects of educational activities than the designed part of everyday actions the socialization, adoption of positive attitudes, general moral and democratic values.
Key words: upbringing, value, social responibility

1. UVOD

Budui da je nae drutvo u fazi dubokih promjena oigledno je da dolazi do promjena i u odgojnom djelovanju roditelja. Naime, danas sve vie odgojnu ulogu preuzima drutvo, vrnjaci, mediji, negoli obitelj, kola i Crkva, to dovodi do dilema,
obiteljskog razdora, krize identiteta i ovisnosti o medijima, popularnosti i drugim ljudima.
Potrebno je i poeljno da se nae cjelokupno drutvo
kritiki osvijesti i razumno djeluje mislei na dugoroan uspjeh
dananjih mladih, tj. buduih odraslih koji e voditi nae drutvo na nain ovisno o vrijednostima koje su im usaene i kojima
se budu vodili. Sada treba odgojno djelovati kako bi se postavili vrsti temelji za uspjeno i djelotvorno drutvo. Potrebno je
ivjeti s pravim vrijednostima, a one nepoeljne jasno i trajno
ignorirati i odbaciti.
Vrijednosti su razmjerno est predmet istraivanja
u drutvenim znanostima, a podjednako se esto koriste i kao
interpretacijska kategorija u objanjavanju mnogih drutvenih
pojava i procesa. Vrijednosti su ponajprije predmet izuavanja
filozofije, antropologije, psihologije i sociologije, iz ega proizlaze ne samo razliiti pristupi istraivanju nego i brojne definicije pojma.
Sve se vrijednosti mogu svesti na osnovnu dihotomiju:
dobro loe i sve se mogu iskazati u pozitivnom i negativnom
obliku (sloboda-nesloboda,potenje-nepotenje, jednakost nejednakost idt.). Vrijednosti su kategorije orijentacije neophodne za drutveni ivot koje su preuzele ulogu biolokih
instinkta koje su ljudi u svom razvoju izgubili.
2. DRUTVENE PROMJENE UTJEU NA PROMJENU
VRIJEDNOSNOG SUSTAVA

Svako drutvo ine razliiti ljudski narataji koji kao

individue ine jedan drutveni kolektiv sa svim svojim slinostima i razliitostima, sa svojim normama, obiajima, posebnostima prema kojima se prepoznaju od drugih i drugaijih kolektiva.
No drutvo ine mnogo takvih kolektiva koji su manje ili vie
prihvaeni s obzirom na ivotne vrijednosti koje su im prioriteti.
No, osim ljudske razliitosti na izbor vrijednosnog sustava utjeu i drutvene promjene. Drutvene promjene su kategorija
socijalne dinamike, openiti pojam pod koji su saeti pojmovi
drutvenog napretka, razvitka, ali i nazadovanja, revolucije,
442

443

evolucije, reforme, itd. Drutveni procesi potiu promjene u

drutvenoj strukturi, drutvenim odnosima i drutvenoj organizaciji, kulturnim promjenama, promjenama vrijednosti i simbola, to dovodi do koritenja razliitih pristupa, postupaka,
metoda i sredstava kada je u pitanju razvoj odgojno poeljnih
vrijednosti kod djece i mladih osoba. (Skledar:1995)
ovjek je jedino bie koje ima svijest i savjest,
racionalno i moralno bie, homo sapiens i homo moralis.
Jedino je bie s razvijenim osjeajem i smislom za vrijednosti.
Jedino bie stvoreno na sliku i priliku Boju. Takvo bie, sa svim
ljudskim obiljejima, daje smisao ivotu, postaje temeljna svrha
ivljenja i ideal povijesnih nastojanja. Tako ovjek postaje najvia
ovozemaljska vrijednost na ljestvici vrijednosti. No taj poloaj
ne osigurava svojim biolokim, nego svojim etikim, ljudskim
odreenjem. (Vukasovi:1999,160)
Da bi jedno drutvo bilo stabilno, etiki razvijeno, poticajno i odgojno poeljno treba ponajprije poticati razvoj poeljnih vrijednosti. No, u veini sluajeva se tu pojavljuje problem,
budui da za sve drutvene narataje ne vrijede iste vrijednosti,
ista pravila, isti obiaji, potrebe i elje. Odrasli ele da mladi ive
kao to su oni ivjeli u njihovoj dobi, no esto ne shvaaju da
su se u meuvremenu dogodile mnoge drutvene promjene koje
dovode do drugaijeg naina ivota te da mladi preferiraju druge
vrijednosti. Samo oni odrasli koji ele da vlada skladno drutvo
pokuavaju razumjeti mlade te uskladiti dva razliita svijeta.
Posve je razumljivo to se odrasli zanimaju za vrijednosti koje su mladima izrazito vane. Jer vrijednosti bitno obiljeavaju na ivot. Bez vrijednosti ne bismo mogli ivjeti kao
ljudska bia. One su prisutne u naim potrebama, eljama, u
naim unutarnjim stavovima i naem vanjskom ponaanju. Vrijednosti zadiru u sve pore ljudskog ivota i one se oituju kao
ciljevi prema kojima teimo, kao perspektiva na individualnom i
irem drutvenom planu, tj. kao smisao sveukupnog naeg pojedinanog i drutvenog ivota. (Barievi:1987)

444

3. INDIVIDUALISTIKI NARCIZAM

Mnogi imbenici utjeu na odgoj djece i mladih, no svi

ti imbenici nisu usklaeni i nemaju iste namjere te kod mladih
stvaraju nesigurnost, bijeg od stvarnosti i poticanje ovisnosti
koja daje kratkorono zadovoljstvo i uspjeh.
U dananjem svijetu mladih sve je vie naglaeniji subjektivizam i individualizam, odnosno kod njih se sve vie razvija
individualistiki narcizam. Taj se narcizam mladih oituje u njihovoj sve veoj moralnoj permisivnosti te u traenju prvenstveno svoje sree i sigurnosti, a izbjegavanju angamana, odgovornosti i obveza na dulji rok.
Barievi smatra da se ne moe uzrok individualistikog
narcizma traiti samo u ponaanju mladih, budui da na njihovo
ponaanje godinama utjeu obitelj, obrazovni sustav, drutvo,
mediji,... Utvreno je da je sve vea permisivnost dananjih mladih povezana sa sve manjom zahtjevnou roditelja. U traenju
uzroka individualistike i narcistike sklonosti suvremene mlade
generacije moe se rei da su one posljedica znaajnih negativnih
aspekata dananjeg svijeta, kojih su mnogi mladi vrlo svjesni.
Npr. trka u naoruanju, veliki postotak nezaposlenosti, socijalno
raslojavanje, raspadanje mnogih obitelji, sve proirenija duhovna praznina i dezorijentacija s obzirom na velika pitanja o smislu
ivota. (Barievi, 1987,165)
Za dobar razvoj budunosti naeg drutva u kojem ive
dananja mlade ali i ostali narataji bitno je uoiti u emu su svi
narataji slini te u emu su razliiti. Potrebno je da svi zajedno
koraaju s dovoljno povjerenja, vodei trajno brigu o tome to
je drugome vano i nastojei drugome svjedoiti o onome to je
nama dragocjeno.
Promatrajui mlade i radei s njima moe se uoiti
da dananji mladi mnogo vremena provode poduzimajui neke
mjere kako bi doli do osobne sree i zadovoljstva, bez obzira
na to hoe li takvo stanje povrijediti druge oko sebe. Njima je
bitno da su zatieni od strane roditelja, primijeeni u drutvu,
popularni, kreativni su u miljenju i komunikaciji, izraavanju
i djelovanju, te se ele u svakom slobodnom trenutku zabavljati uz obavezno koritenje medija i medijske tehnologije. Dananjim mladima je zajednica vrlo vana, jer smatraju da im ona
moe pruiti sve to poele, i to najee pruaju putem medija.
Naalost, mladi putem medija trae ostvarivanje sebe i svoje osobnosti, zanemarujui ivot izvan etiri zida i iskustveno uenje.
445

4. KAD NARASTEM BIT U TELEVIZOR

Suvremeno informacijsko drutvo ne doprinosi samo

drutvu znanja nego i problemima u odgojno obrazovnom
razvoju kao npr. ekspanziji vrijednosti orijentiranih na hedonistiki ili dokoliarski koncept ivota. Suvremeni teoretiari medija ukazuju na problem da tisak, radio, TV, Internet,.. nude sve
vie zabavnog negoli informativnog, obrazovnog ili znanstvenog
sadraja. Situacija se pogorava, jer mediji sve vie manipuliraju potrebama svih populacijskih segmenata drutva, a pogotovo
mladih. (Milia:2006)
Cohen je upozoravao jo sedamdesetih da mediji pored
informativnih sadraja sve vie znaju manipulirati sadrajima
s preuveliavanjem dogaaja ili iskrivljavanjem injenica (Cohen:1980,30). Sredinja ideja manipulatora je ruenje svakog
oblika razumnosti u ime neposrednosti, spontanosti, ugode
Umjesto kreativne upotrebe slobodnog vremena, manipulator
nudi dokoliarenje, prosjenost, a banalnost se uzdie na rang
vrlina. kola, posao, obveze uzimaju se kao kavez iz kojeg se
treba izvui, kao brana slobodi duha, kao prepreka koju treba
odbaciti. Iz toga proizlazi sofisticirano ironiziranje svega postojeeg. Sve tradicionalno tretira se kao konzervativno, a konzervativno kao nepoeljno. (Milia,Toli,Vertovek:2009,18).

5. TRADICIONALIZAM VS MODERNIZAM

Djecu i mlade danas najvie zanimaju ivoti poznatih

osoba, najvie iz svijeta glazbe i TV idoli, pri emu se ne analizira kako se dolo do popularnosti, kojim odricanjima. Poruka je
obratna: svejedno je to se sve mora raditi za popularnost.
Cijena morala i gubljenje vlastitog identiteta nije bitna.
Kao da ne postoje druga podruja u kojima se ljudi potvruju
kroz zapaene rezultate. Mladi se susreu s time da se ne znaju suoiti s nadolazeim problemima ili postignutom slavom,
to dovodi do depresije, dokoliarenja i ovisnosti. Frustriranost
i ivotna nesigurnost stvaraju krizu identiteta, a sve zajedno
odvodi mlade u virtualni svijet ovisnosti, nasilja, materijalizma,(Milia, Toli, Vertovek:2009).

Postali smo jedni drugima klonovi, a manipulatori su

to postigli tako to su dio po dio razdirali temelje obitelji, te tako
obezvrijedili odgoj, crkvu, obitelj i kolu. Sada unitavaju kulturu u svim segmentima. (Lojki:2007). U tzv. suvremenoj obitelji
roditelji su dobili velikog suparnika u odgajanju svoje djece, a to
su televizija, raunalo i mobitel koji su sve vie privlaili njihovu
pozornost i u kojima su djeca pronala lukavog saveznika u bijegu od svijeta svojih roditelja. (Buchanan:2003,38)

Odgoj je vrijednosna kategorija i pitanje je koje emo

vrijednosti posredovati: vrijednosti koje su na dobrobit djeteta i u skladu s vrijednostima roditelja ili vrijednosti koje e se
nametati djeci i roditeljima. Sve vie ima argumenata da govorimo da su mladi u rizinim okolnostima u kojima provode slobodno vrijeme. Namee se pitanje, jesu li dananje vrijednosti
one prave, one poeljne ili se pak potrebno vratiti tradicionalistikim, ve provjerenim vrijednostima.

Mladi danas ne vide u radu uvjet ovjekova opstanka

nego trae nain kako se osloboditi od rada. Rad ne postaje mjerilo kognitivnih ni moralnih vrijednosti nego predmet za porugu
onih koji se neradom obogauju.

Tradicionalizam kao vrijednosnu orijentaciju karakterizira: a) pozitivan odnos prema zajednitvu, obiajima, vrijednostima ruralne kulture, religijskim vrijednostima i simbolima,
nacionalnim (etnikim) vrijednostima i simbolima, autoritetu
(glave obitelji patrijarhalnost, odnosno vladara podanitvo); b) negativan odnos prema individualizmu, novim idejama i drutvenim promjenama, prema modernizmu, ateizmu,
stranim utjecajima, spolnoj i dobnoj ravnopravnosti, politikom
liberalizmu i pluralizmu. Tradicionalne vrijednosti su u stalnoj
borbi sa trenutnim, modernim vrijednostima koje obiljeava:
a) pozitivan odnos prema individualnoj slobodi, slobodi izbora
(svjetonazorskog, kulturnog, religijskog, politikog), jednakosti

Mladi imaju veu mogunost izbora, ali ih prate krize

identiteta i slabi utjecaj socijalnih vrednota (zajednitva) i
nesnalaljivost u ubrzanom razvoju tehnike revolucije. Mladi
sve vie postaju robovima masovnih komunikacija, ovisnici o
internetu (blogovima, video-igrama,), a socijalna potitenost
i izoliranost pojedinca je prisutna.(Milia:2007,45).

446

Osim za pojedinca, dugorone posljedice negativnih

utjecaja medija tragine su i za drutvo, odnosno prirodu jer se
tako odgajaju pojedinci, ravnoduni prema ivotu, prema drugim ivim biima, prema prirodi i svemu to ih okruuje. Kako bi
se to sprijeilo, nuno je medijski opismeniti djecu, ali i odrasle,
te ih pouavati koje vrijednosti treba upoznati, prouiti te kojim
vrijednostima ivjeti, ali i to kako se kritiki odnositi prema pojavama koje nam drutvene promjene donose.

447

(u pravima i uvjetima), internalicionalizmu, multikulturalnosti,

politikom liberalizmu i pluralizmu, sklonost novim idejama i
drutvenim promjenama te zalaganje za individualnu odgovornost, toleranciju, ljudska i graanska prava; b) negativan odnos
prema kolektivizmu, ideologiji, nejednakosti i privilegijima,
tradicionalistikom zajednitvu, nacionalizmu, prema paternalizmu i izvanjskom autoritetu, neodgovornosti, konzervativizmu, netoleranciji i ekskluzivizmu (politikom, vjerskom, nacionalnom). (Maldini:2006,84)
Labus smatra da promjene drutva od tradicionalnoga
k modernome obiljeava prioritet ekonomskog rasta i drutvene
stabilnosti na drutvenoj razini te materijalizam (stjecanje, bogatstvo, potronja) na osobnoj razini. Procesi industrijalizacije,
urbanizacije, tehnokratska organizacija i radikalna sekularizacija
industrijskog drutva te usmjerenost prema budunosti razaraju temelje tradicionalnog drutva, njegovu statinost i okrenutost prema prolosti. Proces drutvene modernizacije utjee na
rastakanje kolektivnih identiteta i tradicionalnih vrijednosnih
obrazaca. Individualizacija vrijednosnih orijentacija dio je procesa modernizacije. Proces individualizacije odnosi se na porast
autonomije pojedinaca u razvoju njihovih vrijednosti i normi
koje pokazuju jak otklon od tradicionalnih i institucionalnih sustava vrijednosti. (Labus:2000, 169)
6. ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA VRIJEDNOSTI

Djeca, mlade, odgojenici ne odgajaju se tako to stjeu

potrebna znanja i razvijaju sposobnosti nego i time to se usavrava njihov smisao za vrijednosti i vrijednosno doivljavanje.
Odgoj je vrijednosna kategorija u kojoj se osim obrazovnih znanja i sposobnosti, usvajaju i odgojne vrijednosti. Vrijednosti su
poeljne u cjelokupnom drutvu, jer su ovjekova vodilja, neto
za im se tei, u emu se nalazi radost, ono to ovjeka usreuje,
izgrauje i oplemenjuje.
Tek ljudska vrijednosna usmjerenja pokazuju putove
kojima treba kretati i kojima se treba koristiti snagom i moi
da bi se postigli ljudski ideali, eljene svrhe, podmirile ljudske
potrebe, omoguili razvoj i usavravanje. Vrijednosti postavljaju
ciljeve, ideale, svrhe prema kojima usmjeravamo ljudska nastojanja, a spoznaje su u funkciji sredstava i instrumenata kojima
postiemo postavljene ciljeve. Odgoj nije i ne smije biti vrijednosno neutralan. On je u svojoj biti, i u stvarnosti bi morao biti
vrijednosno angairan, a ta angairanost pretpostavlja i trai
448

da je u funkciji postizanja istinski ljudskih, opeljudskih, generikih vrijednosti. Zadaa je obitelji, kole i svih drugih odgojnih
ustanova da posreduju ili pruaju ne samo znanje i znanstvene
spoznaje, nego i vrijednosti. Radi se samo o tomu da posredovane vrijednosti budu prave, opeljudske, generike, da odgojna nastojanja ljudski oplemenjuju, obogauju, usmjeravaju; da
nikoga ne sputavaju, da ne ograniavaju ovjekovu slobodu, da
ne ine bilo kakve pritiske i nasrtaje na ovjekova shvaanja,
politika, vjerska, ideoloka i druga opredjeljenja koja proizlaze
iz osnovnih ljudskih prava. Specifino odgojne vrijednosti pedagoki su relevantne. Odgoj je usmjeren prema njima i ostvaruje se s pomou njih. One imaju pozitivno odgojno djelovanje na
odgojenike. Obiljeava ih i to da su posredovane preko odreene
osobe, roditelja ili odgojenika. Odgajatelj je posrednik izmeu
djeteta, odgojenika i carstva vrijednosti. To znai da u odgojnom
inu sudjeluju tri imbenika: odgojna vrijednost, odgojenik i
odgajatelj.(Vukasovi: 1999)
Hooper citira Rokeacha, koji je u 1970-ima definirao
vrijednosti kao vrstu vjerovanja, koje kad je jednom internalizirano postaje standard ili kriterij za usmjeravanje ponaanja. Ova definicija potvruje navedenu spregu rasta pojedinca
i drutva na vrijednostima i upuuje na zajedniku dimenziju
kategorija vrijednosti, usmjerenih ka promjenama ponaanja,
odnosno voenje pojedinca i drutva dobromu. Odatle postaje
jasnija veza izmeu vrijednosti i odgoja i obrazovanja, jer je jedan
od ciljeva odgojno-obrazovnoga sustava uspjena priprema mladih ljudi za ivot u odraslosti. (Hooper i sur.: 2003,170)
Kad se govori o mjestu vrijednosti u odgojno-obrazovnom sustavu, istodobno se govori o moralnom obrazovanju ili
moralnom razvoju, odgoju karaktera, uenju vrlina, socijalnom
razvoju, kritikom razmiljanju, kritikoj pedagogiji itd.(Hooper
i sur.:2003).
Djecu treba od ranog odgoja i obrazovanja pouavati
da je vano govoriti istinu, brinuti se za druge i potovati ih, biti
iskren, obrazovati se te dijeliti znanja. Ta ista djeca e tijekom
ivota dolaziti u situacije kada e trebati promiljati, testirati i
ispitivati koje vrijednosti koristiti, kako se ponaati. No uei ih
o etikom i moralnom ponaanju postoje velike mogunosti da
e se ta djeca razviti u dobre osobe, poeljne u drutvu.
Djeci trebaju biti predani etiki principi, jer bez
odreenoga pokazatelja o tome to je dobro nee imati temelje
na kojima e moi izgraditi autonomiju i racionalnost. Nema
449

jedinstvenoga miljenja o tome postoji li uope skup vrijednosti

koji transcendira granice nekoga drutva, zajednice, kulture ili
religije (Hooper i sur.: 2003). Iako se u izboru najee posee za
vrijednostima za koje se smatra da su univerzalne ili tradicionalne, neki autori smatraju da su one takve samo na apstraktnoj
razini i da ono to se smatra vrijednostima u jednoj kulturi ne
mora se smatrati takvima i u drugoj (prema Hooper i sur., 2003:
172).
U potrazi za skupom univerzalnih ljudskih vrijednosti,
ili globalnoga etikog koda koje vrijede za sve ljude, pogotovo
danas u vrijeme globalne meupovezanosti i drutvenih promijena, Rushworth M. Kidder, predsjednik Instituta za globalnu
etiku, intervjuirao je desetke mukaraca i ena koji se percipiraju kao ljudi s razvijenom savjesti, a koji dolaze iz razliitih kulturnih miljea. Oni su naveli osam zajednikih vrijednosti koje
mogu voditi napaeni svijet kroz nemirnu budunost (Kidder:
1994, 8). Te su vrijednosti: ljubav, istinitost, potenje, sloboda,
jedinstvo, tolerancija, odgovornost i potovanje ivota.
U dananjem drutvu potrebno je imati nadu u bolji
ivot, tanku slamku za koju se mladi trebaju drati, te vodilje
koje e ih nauiti kako se osamostaliti, svojim trudom i radom
pomoi razvijanju zajednice ali i razvijanju svoje osobnosti i
samopotovanja to je uvelike potrebno za zdravo i moralno potkovano drutvo.

potrebe i potrebe za ljubavlju, pripadanjem i sigurnou, imamo priliku za osobni rast i razvoj. To nas usmjerava k usvajanju
ivotnih vrijednosti, ideala te formiranje nae linosti.
Uloga vrijednosti u obrazovanju je neupitna. One nam
pokazuju ne samo kakvu djecu i ljude elimo nego i kakvo drutvo elimo. Vrijednosti se prenose na mnoge naine, svjesno ili
nesvjesno, namjerno ili nenamjerno. Svaka osoba posjeduje
nekakve vrijednosti i izraava ih svojim ponaanjem, miljenjem i cjelokupnim nainom ivota. Steene vrijednosti u odgoju
i obrazovanju postaju vodilje kroz ivot i daju mu smisao. Uloga
odgajatelja jest da prepoznaju koje su to odgojno poeljne vrijednosti u dananjem drutvu punom promjena te da iste vrijednosti svakodnevno i na razne naine usauju djeci i ue ih
kako e ih oni jo vie poticati i razvijati. Odgajatelji imaju cilj da
prepoznaju vrijednosti i osiguraju kvalitetnu i sigurnu okolinu
za njihov daljni razvoj. Poticajna i sigurna okolina je jako vana.
Svakom mladom ovjeku treba osigurati okolinu i
drutvo koji e za njega biti poticajni za daljini razvoj i napredak.
Tek u takvoj okolini i drutvu mogue je spoznati sebe i svoje
vrijednosti te ivjeti u skladu s njima.

Literatura

Barievi, Josip, (1987) Vrijednosti mladih danas.Socioloko - psiholoki i

religiozno - pedagoki pristup, u Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u
Zagrebu,Vol.56, No.3-4, str 165-167.

Labus, Mladen, (2000) Vrijednosne orijentacije u hrvatskom drutvu, u Sociologija sela, (38) 1-2, Br.147-148,str.169-204.

Maldini, Pero, (2006) Demokratizacija i vrijednosne orijentacije u hrvatskom drutvu, u Anali Hrvatskog politolokog drutva,Vol.2, No.1,str 84.

Kidder, Rushworth Moulton (1994.), Universal Human Values, u Ethical

Common Ground, The Futurist, str.8-13.

Skledar, Nikola, (1995) Znanost o drutvu i drutvene promijene, u Drutvena istraivanja zagreb,16-17/GOD 4,Br.2-3,str.287-297

Veugelers, Wiel, (2000) Different Ways of Teaching Values, u Educational

Review, 52 (1), str.37-46.

Buchanan, Julian, (2003) Smrt Zapada, Zagreb, Kaptol.

Cohen, Stanley, (1980) Folk Delvis and Moral Panics, London, OxfordMartin Robertson.

ZAKLJUAK

Svi meuljudski odnosi moraju biti osnovani na meusobnu razumijevanju, povjerenju, iskrenosti, potovanju. Takve
odnose treba podupirati i njegovati, razvijati prijateljstvo meu
djecom, a potiskivati sebinost, grubost, nepristojnost, nepanju i drskost koje manipulatori drutva postavljaju pred djecu i
mlade kao poeljne i ivotno vrijedne.
Kao sastavni dio moralnog odgajanja i razvoja mladei,
pripremanje za budunost pretpostavlja posjedovanje odreenih
moralnih odlika kao to su: osobno potenje, iskrenost, pouzdanost, taktinost, ljubaznost, odanost, vjernost, privrenost
prijateljima i voljenim osobama, smisao za ljubav, osjeaj dunosti i odgovornosti, pozitivan odnos prema radu, braku, obitelji,
potomstvu, briga za djecu i njihov odgoj.
Sve vrijednosti koje pojedinac ima u ivotu temelje se na
njegovim potrebama. Ako su zadovoljene nase osnovne primarne
450

451

Hooper, Carl, Zbar, Vic, Brown, David, Bereznicki, Barbara, (2003.) Values education study: Literature review. Values education study - Final report, Melbourne, Curriculum
Corporation.

Lojki,Mladen,(2007) Vladari svijeta, Daruvar, Ekoloki

glasnik.

Milia, Zlatko,(2006) Manipuliranje potrebama mladih,

Zagreb, MarkoM.

Milia,Zlatko,(2007) Odgojne vrijednosti rada,Split, Knjievni krug.

Milia, Zlatko, Toli, Mirela, Vertovek, Nenad, (2009)

Mediji i mladi, Zagreb, Sveuilina knjiara.

Milia, Zlatko, Zlokovi, Jasminka, (2008) Odgoj i manipulacija djecom u obitelji i medijima, Zadar-Rijeka, MarkoM.

Vukasovi,Ante, (1999) Obitelj - vrelo i nositeljica ivota,

Zagreb, Hrvatski katoliki zbor Mi.

UDK: 061.6:376(497.6 Bijakovii)

CENTAR ZA ISTRAIVANJE I EDUKACIJSKU

IZOBRAZBU U
ULOZI ZNANOSTI I ODGOVORNOSTI
Prof dr. sc. Zei Sadeta
SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: sadetaz811@yahoo.com

Ana Marija Barii, acc.

SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: annamare.brkic@gmail.com

Dragana Rudan, bacc.

SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: rudandragana@gmail.com

452

453

SAETAK: Centar zaistraivanje i edukacijsku izobrazbu (CIERI) u ulozi

znanosti i odgovornosti

Fakultet druvenih znanosti dr. Milenka Brkia vrlo uspjeno funkcionie u

smislu edukacije novih kadrova i stvaranja nove populacije sa obrazovanjima koja su veoma potrebna u dananje vrijeme u redovnom obrazovanju
na svim uzrasnim nivoima. Prepoznavi inkluziju koja je preplavila nae osnovne kole procijenjeno je koji su to kadrovi u nedostatku da bi se u potpunosti mogao proces inkluzije realizirati i pomoi da sva djeca uspjeno
savladaju gradivo namjenjeno njihovim sposobnostima.
Otvaranje Centra (CIERI) u sastavu fakulteta, opremljen savremenom tehnikom Behringer aparatom i drugim prateim elementima, pruili smo priliku svoj djeci sa raznim potekoama, poremeajem u ponaanju i ostalim
defektolokim potrebama da u centru nau prave odgovore, potporu i uz
strunu podrku logopeda i defektologa otklone ili ublae prepreke kod
djece. Centar je studentska vjebaonica gdje imaju vjebe kao i praktine
ispite. U naem radu elimo prikazati nain rada i uspjehe koje smo postigli
u radu sa djecom i koliko djece sa raznim smetnjama nam se obratilo i dobilo duu ili krau podrku. Na Centar ima saradnju sa slinim Udrugama
u Maarskoj, Hrvatskoj i Bosnii Hercegovoini i irem okruenju.U zakljuku
moemo rei da smo zadovoljni rdom centra i oekujemo jo veu saradnju
i vie realiziranih projekata u okruenju za djecu u stanju potebne podrke.
Kljune rijei: CIERI, ( Centar za izobrazbu edukaciju i istraivanje) Behringer,
logoped

1. UVOD

ovjek 21 vijeka moe slobodno rei da ne bi bio to

to jeste da na planeti Zemlja nije bilo obrazovanjaObrazovanje je razlog zbog koga se ponaamo kao ljudska bia. (Djurant,2006,str.159).
Genetski potencijal koji ovjek na svijet donosi roenjem ne bi imao humana svojstva koja prepoznajemo u ljudima
dananjice da nije obrazovanja. Jedino mi ivimo u civilizaciji u
kojoj djeca ue pisati i hodati,smatrajui to uenje samo po sebi
razumljivo.
U svim ranijim kulturama to je bila rijetka umjetnost,
koja nije bila svakome pristupana (pengler,str.171).
Posao nastavnika je posao bogova. Ono to oblikujemo
u kogniciji,emocijama i ponaanju djece predstavlja sutinsku
razliku izmeu ovjeka i ivotinje,a taj posao sistematski i organizovano rade prosvjetni radnici.
Mi se trudimo da predvidimo ishode naih obrazovnih
uticaja i da pruimo maksimum doprinosa tom najhumanijem
nastojanju.Dok obavlja sloeni posao vaspitaa,uitelj mora kontrolisati svoju kogniciju i emocije, mora glumiti ili kontrolisati
izraz svoga lica i pokrete tijela, mora imati u vidu itavo odjelenje pred sobom, njihovo ponaanjekogniciju i emocije svih pojedinaca i cijeline,mora vidjeti kuda vodi njegov sveukupni pedagoki posao..
Moramo jako voditi rauna da potujemo humane
pretpostavke inkluzije za djecu sa posebnim potrebama koje
navodi ( Suzi, 2008) ne potujui hijerarhiju;
Djeca sa posebnim potrebama treba da dobiju vie
nego u specijalnim kolama.
Djeca u redovnim kolama ne smiju nita izgubiti.
Uenici, roditelji i nastavnici treba da prihvate dijete sa
posebnim potrebama u redovnoj nastavi.
Nuno je stvoriti sve potrebne kadrovske, materijalne
i organizacione pretpostavke.
jedice.

454

Treba predvidjeti sve rizike i sprijeiti neeljene posl-

455

Poznata je injenica da kola vrijedi onoliko koliko vrijede nastavnici u njoj.

Danas su u kolama veoma potrebni i drugi specijalizirani edukatori, logopedi, specijalni pedagozi. (Stojakovi,2002)

a.prijem studenata na praksu u terminima prikladnim za

njihi za centar.

b. prijem pacijenata na dijegnostiku

c.prijem djece na govornu rehabilitaciju

d.prijem roditelja na konsultacije

e.prijem pedagokih djelatnika na strune razgovore

f.posjeta slinim udugama-centrima

g. posjeta drugih udruga i centara nama

h. planiranje i apliciranje sitraivakim i drugim projektima

Logopedi su specijalizirani strunjaci koji pomau djeci u pravilnom usvajanju verbalne komunikacije i jezika uz itanje i pisanje.
U reformi obrazovanja deavaju se velike promjene u ulogama
nastavnika i uenika. Pred nastavnike se postavlja sve vie novih
i teih zahtjeva i zadataka za koje treba biti spremani educiran.
Nova, centralna uloga nastavnika u razvoju inkluzije zahtijeva ,kako je istakao Nithi Muthukrishna, transformiranje programa profesionalnog razvoja u sistem inkluzivnog obrazovanja
.(Savolainen,Kokkala &Alasuutari,2000)izlau problematiku i
vanost organizovanja edukacije uitelja i nastavnika u skladu
sa zahtjevima inkluzije, na nivou optegi strunog usavravanjai
obrazlae nedostatak potpuno separirane specijalne i opte edukacije nastavnika.
Sagledavi potrebe inkluzivnog obrazovanja koje treba doedukovane uitelje i nastavnike za sloeniji i odgovorniji posao i
trite treba nove generacije obrazovanih profila sa potporom u
obrazovnom studijskom izuavanju vie o djeci sa kojom e raditi na fakultet se opredjelio za obrazovanje upravo takvih kadrova.Kombinacija postojeih programa sa dodatnim sadrajima iz
raznih specijalnosti koje iziskuje inkluzivni obrazovni rad sa razliitih specijalnih potreba daje idealnog ba tog nastavnika koji
je kako neko ree bog ili drugaije reeno madioniar za rad sa
svima istovremeno zadovoljavajui njihove razliite mogunosti
i ostvarenja.Uz takvog uitelja i defektologa na naem fakultetu
stiu struno i praktino znanje logopedi koristei centar CIERI
za izvoenje praktine nastave i kroz koji imaju saradnju sa
mnogim slinim centrima i udrugama u zemlji i okruenju.
2. METODOLOKI DIO RADA
2.1 Predmet naeg izlaganja je pedstavljanje centra koji
prua znanost kroz humanitarne tretmane i opravdava
svoju odgovornost za ono to je otvoren.
2.2 Cilj je predstaviti koliko je planiranih zadataka aktivirano i kako Centar funkcionira.

456

2.3 Zadaci kojima se bavi centar

3. HIPOTEZE

Glavna hipoteza: oekujemo da se na svim zadacima

radi u zadovoljavajuoj mjeri i postiu dobri rezultati.
H1.Oekujemo da pratei zadatke kojima smo planirali
analizirati poslove koji se u Cenru CIERI provode moemo imati
uvod u realizaciju ostvarenog.
3.1. Metode i tehnike koje smo koristili u radu
i funkcionisanju centra

Metoda razgovora, opservacije, Servey metoda, analitike metode, metode promatranja i praenja pojavai stanja i
mnoge druge.
3.2 Otvaranje centra CIERI

Kako bismo poeli sa realizacijom planiranih zadataka

prvo moramo objasniti razlog otvaranja centra kao i opremljenost istog. U toku izvoenja nastave i prakse sa naim studentima ukazala se velika potreba za praktian rad i pristup djeci
sa razliitim potekoama sa posebnim osvrtom na govor, psiholoke, motorike i druge potekoe kao i itanje i pisanje.
S toga Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka
Brkiaotvorio je Centar za istraivanje i edukacijsko-rehabilitacijsku izobrazbu pod nazivom CIERI.

457

Centar je otvoren sa vienamjenskim potrebama kao:

praksa studenata odgojnih znanosti

praksa studenata defektologoije i logopedije

za edukaciju i pruanje potpore roditeljima koji imaju djecu

sa bilo kojim smetnjama u razvoju

za edukaciju i strune konsultacije uiteljima i nastavninicima sa eminentnim strunjacima: profesorima, psiholozima,

pedagozima, socijalnim radnicima, logopedima, terapeutima
surdoaudiolozima, muzikoterapeutima, radnim terapeutima
...

o zajednikim pitanjima u iznalaenju rjeenja za djecu koja

su u potrebi pomoi.

Centar za struno znanstvena istraivanja

Kreiranje projekatakoji su potrebni u odgoju i obrazovanju u

inkluzivnom procesu na ovim prostorima.

Umreavanje Centra sa slinim udruenjima u zemlji i inostranstvu

posjeta i razmjena iskustava lanova udruenja djece s potekoama u razvoju i uenju.

U naem centru angaovani su strunjaci koje smo ve

pomenuli i pruaju dva uta sedmino usluge djeci, roditeljima i
pedagokim uposlenicima koji se obrate .
Posebna namjena centra je pomo u rehabilitaciji govorno jezikih potekoa kod djece i odrslih uz najsavremeniju
tehniku namjenjenu za govornu rehabilitaciju.
Pored logopedskih vjebe pruaju se i druge usluge:

458

Dijagnostika,

Vjebe artikulacije glasova

Rehabilitacija i metode u prevazilaenju mucanja

3.3 Opremljenost centra

Centar je opremljen najsavremenijom tehnikom opremom za korekciju glasa i govor (Behringerlogopedskim setom
gdje se vri primjena digitalnog signalnog procesiranja (dsp) u
logopedskoj rehabilitaciji.

Slika 1. Praktian rad nalogopedskimvjebama

Izmeu velikog broja mogunosti pomenut emo samo najvanije vane za logopedsku rehabilitaciju:
31-kanalna tercnagrafika equalisera na kojima se
mogu postaviti eljene filtarske krivulje za korekciju i rehabilitaciju govora ili sluanja.
64 slobodne memorije (procesori omoguavaju trajno
memoriranje 64 razliite krivulje - za svaku krivulju se
memorira i eljeni intenzitet - master volume). Zahvaljujui
ovom memoriranju, aparat se vrlo brzo moe postaviti u
eljenu aplikaciju;
61-kanalni FFT analizator zvuka u realnom vremenu s
mogunou zamrzavanja, akustikog oitavanja i memoriranja spektra.
4 potpuno odvojena stereo kanala. Na svaki kanal se
istovremeno mogu prikljuiti tri para slualica (istovremeno
moe opsluivati ukupno 12 pari slualica!).
mikrofon i slualice
459

Uz postojeu aparaturu obvezno se koristi razni

slikovni material, setovi slika po glasovima koji se koriguju, zatim sonde i R- vibrator kod korekcije glasa r.

mogunost da diplomirani studenti u praksi budu spremni za

kvalitetan i struan logopedski rad.
Prijem pacijenata ili osoba svih uzrasta i starosne dobi

mogu je u dane kada radi centar i kada su profesori

prisutni. Poeljna je najava i ugovaranje termina to
veoma dobro funkcionie.

Prijem djece na govornu rehabilitaciju je najhumaniji i

najvaniji dio programa naeg centra. Mogue je svaki

dan dogovoriti termin jer u centru su uvijek dva logopeda i, psiholog i pedagog.

Od otvaranja centra kroz koji je prolo mnogo pacijenata i kojima smo dali potporu na neki nain izdvajamo grupu
logopata koja je najintenzivnije radila. elimo predstaviti podatke koji su zanimljivi i prezentiraju struni radi, broj tretmana i uspjenost u otklanjanju potekoa u govoru i drugim potekoama.
Tablisa br. 1 Prikaz logopedskog rada u centru -CIERI
broj

Inic. Krono.
Pac. dob

dijagnoza

Slika 2. Digitalnisignalnoi processor zakorekcijugovora -Behringer

1.
2

K.T. 16.god Sred.teko mucanje

A.M.
13
Oteenje sluha

4. ANALIZA I INTERPRETACIJA REALIZACIJE PLANIRANIH

ZADATAKA U CENTRU CIERI

3.

R.B.

4.

V.B.

4,5

5.
6.

M.R.
D.P.

8
5

U programu Centra studijskim programima studenata defektologije i logopedije planiran je odreen broj obaveznih
sati koje treba provesti u praksi sa djecom u prisustvu strunih
osoba to se realizuje posebno sa studentima koji nemaju drugu
mogunost.

7.

S.T.

8.

L.G.

11

Studenti logopedije obavezno provode praktini dio u

centru, odravaju strune seanse po Verbotonalnoj metodi na
Behringer aparatu uz ostala pomagala i literaturu.U sklopu tog
programa odrava se jednodnevni struni seminar za nae studente gdje dolazi autor sistema za korekciju govora (Behringer)
ili njegovi asistenti i uz struno pojanjavanje cijelog programa
koji nai studenti ve ranije proue iz dodstupne literature
odrava praktinu upotrebu seta sa svakim studentom.To prua

9.

J.Z.

10

L.O.

11.

J..

12.

A.Z.

U Centru studenti defektologije,logopedije i svi oni

koji imaju u svom studiju defektologiju svakodnevo su

imali otvoren centar za vjebe, razgovore sa strunim
licima, profesorima kao i upotrebu strune literature.

460

tretman

br.
dolaza- rezultat
ka
14
Zadovolja
11
dobro

Vj. Dis.relak,it i pis.

Adekvatne vjebe
Vj.arti.Verbotonalana
Dyslalia-tetizam
13
dobro
met-Behringer
Vj.arti.Verbotonalana
Dyslalia-rotacisam
4 i poh.
dobro
met-Behringer
Autizam
Aba i Tich metod
3
Zadovolja.
Autizam
Aba i Tich metod
4
Zadovolja.
Vj.arti. i kombinoVeoma
Dyslalia-rotacisam vane Verbotonalana
16
dobro
met-Behringer
Verbotonalana
Dyslaia-later.
met-Behringer Vje .art.
9
dobar
sygmatzam
za czs,
Klonio mucanje
Pay terapija
16
dobar
Vj.arti. i kombinoSystematska
vane Verbotonalana
8
dobar
dyslalia
met-Behringer
Vj. Dis.relak, Delay
Tonino-klon.muc.
16
dobro
sistem-kanjenje
Vj. Koncent. Mapa
Poremem. panje
12
dobro
uma,relaksacija

Radili sa
djetetom
Def. Psih. L
Surdo.psih
Log.psiho.
Log.psiho.
Def.psih.L
Def.psih.Lo.
Log. Def.
psiholog
Logoped,
psiholog
Log.psih.pe
logoped
Psiholog,
logoped
Psih.ped.
defe. Logop.
461

13.

J.L.J.

14.

L.O.

15.

M..

16.

M.P.

17.

M.K.

18.

L.J.

19.

K.L.

ukupno

19

0d 4-16
god

Dyslaia-later.
sygmatzam
Palatoshizis-Dysl.

Verbotonalana metBeh. Vje .art. za czs,

Savjetod-struna uputs
Vj. Dis.relak, Delay
Balnyties-mucanje
sistem-kanjenje
Specifina pri metoda u
Mucanjei intred.sy.
radukod komb.smet
Vj. Dis.relak, Delay
Tonino-klon.muc
sistem-kanjenje

16

dobar

Log.psih.

2---

pratimo
Veoma
dobar

Lo.Psi.defe.
Logoped
psiholog
Logoped
psiholog
Logoped
psiholog
Def.psih.
pedago.
logoped

17
16

dobro

16

zadovolja

Porem pona ADHD

Vj. konc.mapa uma,

gimnastika mozga

odlian

Dyslalia-lamb,rotac.

Vj.arti. i kombinovane Verbotonalana

met-Behringer

18

Odlian

212

4.z.11.d.2.
vd.o.1p.1

sati

Logoped
psiholog

Analizirajui tabelu u kojoj su predstavljeni svi vani

podaci od uzrasta djece , dijagnoza,terapeutskih programa do
uspjeha broja vjebi koje su odrane i na kraju strunih lica profesora defektologa , logopeda, psihologa i pedagoga.Moemo
zakljuiti da se radilo inzenzivno sa 11-toro djece koji su imali
dobre i veoma dobre rezultate odnosno uspjeno zavrili svije
vjebe i korekciju govora,dvoje djece su veoma dobri a radi se
o mucanju koje ima svoje premise i nikad niste sigurni posebno kad se radi ve o primarnom mucanju kod djeteta od 9 godina,i drugo dijete gdje smo uvjebavali glas r koji je ostao veoma
specifian ali dovoljno dobro za okolinu. Jedno dijete je odlino i
zvrsno je savladao izgovor i automatizaciju glasova r i l.Pratimo
djeaka sa paklatoshizom , koji ima rascijep tvrdog nepca ,vre
se medicinske korekcije i elimo pratiti ovaj sluaj i pomoi to
je u naem logopedskom domenu.Uspjeh kod svakog pacijenta je
nae ostvarenje humanog zadatka koji radimo i elimo pomoi
svakome to je u slubi struke, humanosti i nauke.

kao i za podrku u preporuci adekvatne strune literature. Nadamo se da e uskoro ta posjeta biti mnogo vea jer fakultet posjeduje veliki broj strune literature, itaonicu mogunost susreta sa vrhunskim
profesorima i strunjacima za razne terapeutske programe kao; muzikoterapija, art terapija, plesna i baletska relaksacija, vjebe svih profila za relaksaciju,
koncentraciju,stimulativne vjebe i dr.

Posjetili smo i uspostavili saradnju sa centrom u Puli Mali aneli djeca sa motorikim smetnjama. Slika br 2.

Uradili smo studentsku posjetu u ulozi centra Majinom selu u Bijakoviima ija su djeca nai tienici.Odrano je
predavanje za roditelje Udruge u Ljubukom i tim putem ostvarena daljnja saradnja.
Posjetili smo i dva dana prisustvovali raznim seansama
i vjebama djece sa motorikim potekoama-cerebralna paraliza PETO u Budimpeti.
Na Centar je ostvario saradnju sa slinim centrima i udrugama

kao i fakultetima i u tom pravcu imali smo i posjete djelatnika

Centa iz Pule sa kojim realiziramo strune i praktine radionice.
Sa odrslim tienicima sa Dawnovim syndromom radimo na
praktinoj obuci u svrhu profesionalne orjentacije. U toj saradnji
uestvje restoran Krempiu kome su uenici praktino usluivali
goste i pravili pice za svoje profesore i roditelje.

Prijem roditelja na sve vrste konsultacija za sve vidove

potekoa kod djece koje se pojavljujuje dio naeg programa rada u centru i evidentirano je oko 42 roditelja
u raznim vidovima konsultacija u centru i kontaktima
telefona kao i drugim sredstvima informacija.

U na Centar se obraaju pedagoki radnici na strune

razgovore i konsultacije u vezi sa uenicima sa potekoama u uenju, vladanju, poremeaju ponaanja,

462

Slika 2. Uenici iz Centra Dawnov syndrom iz Pule na praksi u restoranu Krempi

- Bijakovii
463

Planirano je 4 rujna da nas posjete predsjednica centra za autizam iz Rijeke i Posjeta Dekana i strunjaka defektologa iz centra PETO iz Budimpete upriliena je dva puta naem
fakultetu i Centru i razmjenjena su iskustva i obeanje za podrku u naim namjerama da radimo neto slino.
U organizaciji Prof. Prstaia i njegovih terapeuta
uraene su dvije radionice Art terapije kao posebna podrka
eni majci-studentici sa zdravstvenim potekoama na kojima je
prisustvovao zapaen broj uesnica sa fakulteta i okruenja.
U organizaciji Centra i fakulteta uestvovali smo na
VIII Meunarodnom Znastvenom skupu u Zagrebu
2012.god sa dva rada.

Takoe smo uestvovali a IV Meunarodnoj konferenciji u Splituu organizaciji Tuzlanskog fakulteta i centra iz Pule
sa dva rada, a 2014 godine sa istom porukom Unapreenje ivota djece i mladih sa dva rada predstavili smo se u Igalu.
Aplicirali smo 2013. godine na konkursu Nevladinih
organizacija sa projekto Dawnov syndrom to nije realizovano ali uestvovat emo na natjeajima vezanim za na fakultet
i centar i ubudue jer elimo pruiti podrku djeci, roditeljima,
udrugama, kolama i svima koji trebaju nau potporu.

Literatura

Lurija, A. R., (1982) Osnovi neurolingvistike. Beograd: Nolit.

Heever,M.; (2005) autor softvera digitalnog signalnog processora

za korekciju govora Behringer, Instalacija i podrka. Edukacijsko
rehabilitacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Savolainen,H.,Kokkala,H.&Alasuutari,H.,(2000)MEETING SPECIAL AND DIVERSEEDUCATION A REALITY; Ministry forForign Affairs of Finland, Department for International Development
Coopertion & Niilo Maki Institute, Helsinki

Suzi.N.(2008)Uvod u inkluziju . Banja Luka.

Stojakovi, P.. (2002) Psihologija za nastavnike; Media centar,

Banja Luka.

kari. I. (1988) Govorne potekoe i njihovo uklanjanje. Defektoloki fakultet u Zagrebu.

Zei. S.Jeina.Z :(2006) Nastavnik u inkluzivnom okruenju. Fojnica Sarajevo.

ZAKLJUAK

U projektu otvaranja i rada centra CIERI imali smo ambiciozan program i u nadi d emo realizirati neke od planiranih
segmenata . U analizi koju kroz ovaj rad kazujemo fakultetu i
javnosti veoma smo ponosni i zadovoljni na svoja ostvarenja i
realizaciju dobrih i uspjenih humanih , naunih i duhovnih ostvarenja.Pomogli smo zapaenom broju djece, roditelja i pruili
strunu podrku i toplu ruku svim pedagokim djelatnicima koji
su nam se obratili ili konsultovali se s nama na drugi nain.
Ostvarili smo mnogo posjeta i ugostili drage nam prijetelje i suradnike na istom ili slinom djelovanju u radu najhumanijeg poziva u obrazovanju.

464

465

UDK: 321.7
342.4

USTAVNOST I ZAKONITOST U
PROCESIMA DEMOKRATIZACIJE
Doc. dr. sc. Zdravko Kordi
SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: kordic.zdravko@gmail.com

SAETAK: Gotovo sve suvremene zemlje svijeta imaju ustave kao najvie
pravno-teorijske akte; ali koji moraju imati praktino-zbiljsko utemeljenje u
prirodnom, povijesnom, moralno-etikom okruenju. Ustav je skup pravila
i zakona koji postavljaju uvjete i kriterije za normalno funkcioniranje vlasti i
drave. Svi zakoni u dravi se usklauju s ustavom, oni poblie odreuju pojedinane oblike ivota i rada, pojedinane djelatnosti, grane kao i odnose
izmeu raznih gospodarskih, pravnih, itd. subjekata, te odnose izmeu
samih pojedinaca unutar drutvene zajednice i drave.

Kljune rijei: Ustav, ustavnost, izbori, zakonitost, demokratizacija, tranzicija,

sloboda

467

UVODNIK

to su to procesi demokratizacije; to oni obuhvaaju i

na to se sama demokracija moe osloniti u suvremenim globalistikim procesima? Prije toga treba rei da je politiki poredak
oblik organiziranja drutvene zajednice koji ima svojstveni izvor legitimnosti i ureen odnos izmeu zakonodavne, izvrne
i sudske vlasti1. Pretpostavka demokratizacije drutva i drave
jest ureenje unutarnjih oblika drave, kao i odnos prema drugim dravama. Dakle, ustavnost i zakonitost su pretpostavka
demokratizacije. Demokratizacije kao procesa nema bez slobode
i prava graana, bez vladavine zakon, bez ogranienja i trodiobe
vlasti, bez slobodnih izbora, bez slobode izraavanja i slobode
medija, bez politikoga, gospodarstvenoga i socijalnoga pluralizma, bez pravedne zakonske procedure; bez kompromisa i tolerancije, itd.
1. USTAVNOST, ZAKONITOST, DEMOKRATIZACIJA

Ustav je najvii pravno-politiki dokument svake

drave u njemu su opi propisi drutvenom, gospodarskom,
politikom ureenju drutvenih odnosa i drave. Neke drave
ustav donose u zastupnikim tijelima a neke putom referenduma.
Ima zemalja u kojima postoji samo ustav u materijalnom, a ne i u formalnom smislu (Engleska), dok je rijetka zemlja
u kojoj neki dio ustava u formalnom smislu ne obuhvata propise
koji ne spadaju u ustav u materijalnom smislu i, obratno, u kojoj neki dio ustava u materijalnom smislu nije obuhvaen nekim
aktom koji nije ustav u formalnom smislu, kao to je sluaj da se
neki dijelovi ustava u materijalnom smislu sadre u obiajima a
ne u pisanim pravnim aktima.2 Tubi dalje kae zakoni drutvenog razvitka, drutveni zakoni, odraz su odnosa u proizvodnji
i nadgradnji i ostvaruju se u uvjetima djelovanja prirodnih zakona i zakonitosti drutveno-historijskih procesa.3
I dalje: pod zakonom u materijalnom smislu podrazumijeva se svaki pravni akt koji sadri optu pravnu normu,
opte pravilo ponaanja, bez obzira ko je ga donio i da li je donesen u obliku zakona ili u obliku akta nekog drugog organa.
Zakonom u tom smislu smatraju se ne samo pisani izvori prava
nego i obiajno pravo.4
1
N. Vuli . Beni, Politika i gospodarstvo, K., Zagreb, 2000., str. 22.
2
R. Tubi, Enciklopedijski rjenik marksistikih pojmova, V. Maslea, Sarajevo, 1974. str. 608.
3 Isto, str. 637.
4 Isto, str. 637.

468

Govorimo o teorijskom znaenju ustava i zakona

koji bi u praksi trebali provjeriti demokraciju kao oblik vladavine naroda jer demokracija podrazumijeva izvjestan oblik
(politike) jednakosti meu ljudima. Bez obzira na jednu i istu
etimologiju rijei ustavnost, (zakonitost i demokracija), u upravljanju dravom one se razlino tretiraju i tumae. Demokracija
je zasigurno pluralistiki politiki i gospodarski sustav u kojemu
se politiki i ini ciljevi postiu sueljavanjem mnotva politikih
subjekata.
Demokratska se vlast temelji na diobi vlasti (zakonodavna, izvrna, sudbena) a legitimira se stupnjem prihvaenosti
zakonitog ustroja politikih procedura. To znai da se demokratski politiki sustav mora temeljiti na suglasju (konsenzusu)
politikih subjekata o vanim dravnim pitanjima. Temeljne slobode moraju biti ugraene u ustav svake demokratski ureene
drave.5
U procesima demokratizacije kljunu ulogu su imale
liberalne i konzervativne elite to bi znailo da procesi
demokratizacije ne moraju nuno zavriti u demokraciji. U sustavima zapadnih demokracija, nakon II. svjetskoga rata, bitnu
ulogu imaju liberalne i konzervativne elite i to one povratnike
i SAD-a i drugih zemalja, nakon bijega u to doba od naci-faizma. Po Milardovievu shvatanju demokratski elitizam, elitistiki
model demokracije jest aktualni model suvremenih drutava s
potencionalnom opasnou pada demokracije u oligarhiju.
Milardovi konstatira u veini zemalja Srednje i Istone Europe karakteristian je dominantan model direktne
transformacije stare u novu elitu ili transformacije nomenklature u novu pluralnu elitu. Rije je o kontinuitetu elita bez lustracije. U tim je zemljama na vidjelo isplivala liberalna, konzervativna i nacionalno populistika elita.6
Ako kaemo da razvitak demokratskih ustanova vlasti, razvitak graanskoga drutva i njegovih obiljeja, te razvitak
trine ekonomije jesu vrijedni procesi demokratizacije tranzicijskih zemalja sigurno smo u pravu no, izgradnja civilne
drutvovnosti i slobodnoga trita, poduprijet e demokratske
sustave naspram svih autoritarnih sustava. Politiki je pluralizam jedan od temelja demokratskoga drutva pluralizacija
politikih ustanova, njihovo efikasno funkcioniranje, zatita
ljudskih prava nema demokratske drave koja gui slobode
5
6

N. Vuli . Beni, Politiko gospodarstvo, K., Zagreb, 2000., str. 23.

A. Milardovi, Elite u valovima demokratizacije, (tekst preuzet iz zagrebakog lista Vjesnik).

469

ovjeka i eksploatira ljudske resurse za svoje vie potrebe i

ciljeve, te s njima manipulira. Demokratizacija podrazumijeva
stimulaciju NVO-a, sponzoriranje kulture slobodu vjeroispovijesti, slobodu jezika, slobodu medija, naobrazbu na materinskom jeziku sva drutva koja ovo potiru svrstavaju se nuno u
neslobodna i nedemokratska drutva.
Bionormativni ili deskriptilni politiki pluralizam
normativno bi trebao biti ono to bi trebao biti; deskriptivno
on je ono to jest. Jesu li legitimni sukobi interesnih skupina
ti koji nuno trebaju zastupati dominantne interese ne vodei
pri to rauna o manjinskim, poraenim skupinama i njihovim
interesima!? to je to i to je tu istina demokracije?! Nema apsolutne istine o gibanjima u drutvenoj zbilji, niti apsolutne istine
o drutvenoj stratifikaciji. U procesu demokratizacije u zemljama u tranziciji, poglavito, je bitno pitanje i nain: kako ograniiti
i sprijeiti zloporabu vlasti nad pojedincem. Sastoji li se to tek
pukoj trodiobi vlasti, demokratskim izborima naravno neispunjenim obeanjima (u predizbornoj utrci) - a ta vlast koja je
izigrala birae traje, pa opet isponova druga politika elita u
zemljama u tranziciji u kojima je drutveni moral na niskoj razini to predstavlja veliki i gotovo nerjeiv problem.
Teko da je drava servis graana, a da ne vri torturu i
kontrolu nad graanima, pa e i u visokorazvijenim demokracijama. Depolitizacija nije u funkciji iskljuivanja zloporabe politike
i gospodarske moi ostvarivanja interesa vladajue elite.
Depolitizacija je tek puko odustajanje frustriranih ljudi od politike, od bilo kojih promjena jer tranzicija koja traje
preko desetljee ne donosi nita novoga i nita boljega, dapae.
Ne polau raun javnosti: tajne slube sa svojom djelatnou,
policija, vojska, na alost, istaknuti politiki lideri na visokim
poloajima drutvu: jo uvijek vlada nepotizam, korumpcija, te
konvertiti.
Navest emo jednu opu i isprazno-optimistinu
odredbu: demokratska drutva ovise od informiranih i aktivnih
graana, koji zajedniki rade na postizanju opeg dobra za sve
ljude.7
Pitanje je s koje strane i na koji nain su ti graani informirani; kako i u kojem smjeru su aktivni, ako ti isti graani nemaju posla; imaju veliko intelektualno znanje, dobro i svestrano su
informirani a nemaju zapravo osnovne uvjete za preivljavanje,
7 Demokracija i ljudska prava, Projekt Civitas, Sarajevo, 2003., str. 16.

470

dovedeni su na socijalni i egzistencijalni rub kako e od tih i

takovih graana ovisiti demokratska drutva?! Ovaj primjer
pokazuje koliko su neki udbenici povrni, kako ne ulaze zorno u slojevitost, posebice bosansko-hercegovakoga drutva kao
tranzicijskoga.
Stranke s raznim politikim opredjeljenjima ekaju da
zasjednu na vlast kako bi mogle vriti opstrukciju zakonskih
propisa; bilo da se radi o drutvenim odnosima ili o odnosima
prema pojedincu tako pluralizam postaje samom sebi svrha
a nema nikakve veze s demokratizacijom. To je naalost neizostavan primjer, politike opstrukcije u BiH, i to ve dugi niz godina. Moete to i sami pokuati proanalizirati poam od privatizacije, pa do guenja ljudskih sloboda i prava, sve pod krinkom
tobonje zakonitosti. Ako bismo ovdje otvorili tu pandorinu
kutiju, odvela bi nas u bezmerje i bezbroj takovih primjera, a
to nije svrha ove teme. Kako i na koji nain politike stranke u
vladajuoj opciji - koje postaju vladajui partneri sprovode zakonitost na to pitanje bh. graani veoma rijetko dobivaju toan
odgovor.
Je li mogue sprijeiti zloporabu primjene zakona od
nositelj politikih funkcija, je li mogue osujetiti opstrukciju vladavine zakona!? To su pitanja koje mue bh. graane, jer nemaju na njih odgovora jedini je odgovor sve vee osiromaenje i
dovoenje sve veega i irega sloja u siromatvo i to tako da ve
danas preko pedeset posto bh. populacije ivi ispod najminimalnijega socijalnoga i gospodarskoga dostojanstva.
Veoma je bitno odvojiti sudbenu od zakonodavne i
izvrne vlasti, te da se na nju ne vri pritisak, ve da sudbena
vlast bude efikasna i neovisna od politikih i drugih elita i utjecaja. Naravno, bilo bi bitno da graani kontroliraju ustanove
vlasti koje su odgovorne graanima; mehanizam promjene vlasti demokratskim sredstvima bi trebao biti mogu i prije isteka
mandata ako narod nije zadovoljan postojeim stanjem i politikom elitom na vlasti. Pored dobrih zakona i demokratskih procesa potrebna je posvemanja podrka graana posebice u zemljama u tranziciji. Bosna i Hercegovina je demokratska drava,
koja se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine
i Republike Srpske. Izmeu ova dva entiteta postoji slobodno
kretanje ljudi i roba. Ustav Bosne i Hercegovine regulira nadlenosti i odnose meu institucijama Bosne i Hercegovine i entiteta. Nadlenost je sustav obveza koje vlast ima na odreenom
prostru.8
8 Isto, str. 27.

471

Ovaj stavak prua aktualno i trenutano stanje koje

nije demokratsko, jer je u njemu bjelodano da su priznati rezultati ratnoga osvajanja i pustoenja BiH kao drave.Ne trebamo
govoriti o ve dugogodinjoj blokadi mnogih ustanova bh. drutva.
Demokracija je danas openito prihvaena kao najpoeljniji poredak i praktiki se poistovjeuje s pojmom moderne drave.9 U istoj knjizi stoji i sljedee: Drava je definirana,
institucionalni sustav vladavine, a civilno drutvo podruje
ekonomskog, obiteljskog, kulturnog i stvaralakog ivota te
dobrovoljnog udruivanja graana. Njega ini splet institucija
oputom kojih se te aktivnosti odvijaju i putom kojih se provodi
pritisak i nazor nad institucijama drave. Drutvo je mjesto slobodne inicijative pojedinca u zajednici.10
U naim udbenicima imamo konstatacije teorijskog
pristupa dosljedne ustavima mnogih, pa i tranzicijskih drava;
no praksa u dvotreinskoj veini porie poticaje pojedinca koje
podupire drutvena zajednica ili sama drava. Stoga se moramo
dobro zamisliti, te uenicima predoiti zbiljsku situaciju drutva
i drave u kojem jesmo.
Pitanje pojedinanih ljudskih sloboda regulirano je
moralno-etikim vrlinama kroza dugu kulturnu povijest zapada: To je stanje u kojemu pojedinac djeluje u skladu sa svojim
umnim izborom i voljnim odreenjem. Ono ne ini ono to mu
je nametnuto ili to netko od njega oekuje ili zahtjeva, ve ono
to spoznaje kao dobro i to eli kao takvo ozbiljiti. Ako se protiv
nepravedne drutvene moi bori zbog svoje unutarnje slobode,
onda nikada nee dopustiti da se opet nametnu prisilne izvanjske svrhe djelovanja. Tko dokida jednu prisilu da b uspostavio
novu, gazi naelo svoje vlastite slobode.11
Pitanje pojedinane slobode, koju ovjek razvija u dubini vlastite unutarnjosti, u suvremenom dobu je uvijek ovisno
od socijalnih momenata suvremenoga drutva, te od etabliranih
uvjeta i postulata drutvene zbilje. Postavlja se pitanje je li pojedinac tako moan da nee dopustiti da mu s opet nametnu prisilne izvanjske svrhe djelovanja? Teko da u suvremenom dobu
postoji takovi pojedinac pa makar on bio i dravni vladar.
Stoga je kola bitan faktor socijalizacije djeteta i mladih osoba u smislu uspostavljanja pravilnoga svjetonazora,
9
N. Fanuko i ostali, Sociologija, K., Zagreb, 1994., str. 173.
10 Isto, str. 175.
11
I. ehok, Etika 1, udbenik za I. razredsrednje kole (i Gimnazije), K., Zagreb, 1996., str. 23.

472

pravilne procjene drutva i drutvene stratifikacije, te da sebe

sam pronae u svom uem i irem okoliu.
Pluralizam u sferi politike, gospodarstva, religije, kulture, znanosti ne mora sam po sebi predstavljati demokratizaciju drutva, takoer politiko-pragmatiki argument teorije liberalizma gdje je temeljno pitanje na koji nain sprijeiti zloporabu
vlasti i institucionalno je ograniiti ne oznauje samo po sebi
demokratsko drutvo.
ZAKLJUAK

Ustavnost i zakonitost, na alost se javljaju i predstavljaju okosnicu kako demokratskih, tako i nedemokratskih drutava. Tako monarhije, oligarhije, totalitarna drutva takoer imaju ustave i die se njima kao najdemokratskijima, ali primjena
ustava i zakona, postaje samo formalna u takozvanoj ustavnoj
demokraciji.
Praktino je pitanje svrhe vlasti, njezina funkcioniranja i organiziranja u suvremenom graanskom drutvu u mladim
demokracijama, tj. u dravama u tranziciji na koji nain ostvaruju praktino graanska prava; imaju li graani uope mo
kontroliranja vlasti, itd., ta pitanja su, na alost, u zemljama u
tranziciji jo uvijek velika zagonetka. Nesporno je da je vanost
vladavine ustavnosti i zakonitosti, bitna za demokratizaciju,
pitanje je na koji nain moemo provjeriti potekoe prelaska
drutva iz vladavine pojedinca, apsolutizam, u vladavinu zakona. Vlast u Bosni Hercegovini svakodnevno utie na ivote
graana, mogli bismo rei da je politizacija drutva na djelu na
svim razinama vlasti od najniih do dravnih vlasti.
Za nas u BiH je bitno kako su ustavom i zakonom
zatiena ljudska prava u BiH. Ve prvim ustavnim okvirom
odreena su i pobrojana ljudska prava kao i nain na koji se
oni trebaju sprovoditi - no postoji nesrazmjer izmeu teorije i
prakse. Bitna su slijedea ljudska prava: pravo na ivot, pravo
na slobodu, sigurnost osobe, pravo na privatni obiteljski ivot,
na slobodu misli, savjesti, religije, izraavanja; pravo na slobodu
udruivanja i okupljanja, pravo na vlasnitvo, pravo na pravedno
sasluanje i pravedno rjeenje u kaznenim i drugim procesima
itd.
Graani mogu sudjelovati s obzirom na svoja opredjeljenja u politikom ivotu drave, kroz politike stranke, kroz
nevladine organizacije, kroz samostalno samoorganiziranje,
473

sukladno ustavu i moguoj efikasnoj kontroli vlasti. Moramo

rei da je BiH jo uvijek daleko od efikasne kontrole vlasti kao i
da je daleko od provjere ostvarenja pojedinanih ljudskih prava.
U naem drutvu nije rijetkost da pojedinci i pojedine ustanove
prekorace svoje ovlasti a to svako od nas kao pojedinac ili kao
pripadnik odreene zajednice ili grupacije gotovo svakodnevno
osjeti. Dakle, potrebno je da ljudi sami se organiziraju kako bi
mogli to efikasnije ograniiti vlast te vriti njezinu kontrolu.
Vrela

Ivan ehok, Etika 1, udbenik za I. razred srednje kole (i Gimnazije), K., Zagreb, 1996.

Demokracija i ljudska prava, Projekt Civitas, Sarajevo, 2003.

Nenad Fanuko i ostali, Sociologija, udbenik za gimnazije, K.,

Zagreb, 1994.

Slavo Kuki, Sociologija, udbenik za gimnaziju, SP., Sarajevo,

2003.

Enes Kulenovi, Put k demokraciji: Pluralizam i depolitizacija;

e-mail: zrnka.ostrogovic-kulenovic@zg.tel.hr

Anelko Milardovi, Elite u valovima demokratizacije, (tekst

preuzet iz zagrebakog lista Vjesnik).

Prirunik za polaganje ispita opeg znanja, za dravne slubenike u organima dravne slube u Federaciji Bosne i Hercegovine,
Agencija za dravnu slubu Federacije BiH, Sarajevo, 2006.
(Priredili: I. Hadiavdi, E. Ieri, . Silai, . ihanovi)

Risto Tubi, Enciklopedijski rjenik marksistikih pojmova, V.

Maslea, Sarajevo, 1974.

Nataa Vuli uro Beni, Politika i gospodarstvo, udbenik za

IV. gimnazije, K., Zagreb, 2000.

UDK: 65.012.4:17
368:658.8

MOEMO LI BITI SRETNIJE DRUTVO

Doc.dr. Saa ekrlija
Nezavisni univerzitet Banja Luka
Banja Luka, BiH
E-adresa: gong.sasa@gmail.com

SAETAK: U globalnim kretanjima liberalne ekonomije kompanije nose

teak imperativ -ispuniti oekivanja vlasnika i drugih interesnih grupa u i

van preduzea. Istovremeno se treba pozicionirati kao odgovoran i manje pohlepan u odnosu na ostale uesnike te mrtve trke. Zato s razlogom
postoji dilema da li je drutvena odgovornost iskrena elja ili paravan za
maksimalizaciju profita i manji institucionalni nadzor? Vizija savremenog
poslovanja da mora postojati drutvena odgovornost koja prevazilazi uu
ekonomsku perspektivu ili mandatornu pravnu perspektivu nije nova. Ideja
odgovornog poslovanja danas je postala nezaobilazna stavka u artikulisanju poslovne aktivnosti. U poetku je je to bila neosnovana aktivnost koja
dovodi nepotrebnog troenja aktive i slabljenja konkurentske pozicije, danas se naglaavaju prednosi takvih ulaganja. Meutim, ulaganja u drutvenu
odgovornost kao vanu dimenziju poslovanja za mnoge koporacije otvara
veliki manevarski prostor za ostvarivanja konanog cilja vjernost klijenata
kao temelj odravanja dostignute trine pozicije u drutvu i maksimalizacija profita.
Kljune rijei: Drutvena odgovornost, trite, profit, manipulacija

ABSTRACT: The global trends of liberal economics companies carry hard

imperative- how to meet the expectations of owners and other stakeholders inside and outside the company . At the same time it needs to position
itself as a responsible and less greedy in relation to the other participants
during the dead heat. So the reason there is a dilemma whether social
responsibility sincere desire or cover for the maximization of profits and

474

475

smaller institutional controls? The vision of modern business there must

be a social responsibility that goes beyond narrow economic perspective or
mandated legal perspective is not new . The idea of responsible business
today has become an indispensable item in articulating business activities.
In the beginning it was unfounded activity that leads to unnecessary spending of assets and weakening the competitive position today to highlight the
privileges such investments. However , investment in social responsibility
as an important dimension of business for many corporations opens great
leeway for achieving the ultimate points- customer loyalty as the basis to
maintain its market position in the company and maximize profits
Key terms: social responsibility, market, profit, manipulation

OKOLNOSTI PRIVREDNIH AKTIVNOSTI

Privreda savremenog doba doivljava transformaciju

jer je sve vie elektronska a sve manje industrijska. To se vidi iz
udjela pojedinih sektora u kreiranju BDP u velikom broju dava
koje ostvaruju rast i suficit, a ne zasnivanju svoju ekonomiju na
stvaranju nove vrijednosti putem proizvodnje. Svojsveno takvim
ekonomijama je snana flukuacija radne snage i pronalazak
novih mogunosti za maksimalan uinak zaposlenih bez benefita u korist radnika. Stoga, znaaj korpostaivnih strategij raste jer kakvu privredu karakterie globalna i na znaju zasnovana
konkurencija. Obzirom da je cilj svakog menadmenta preduzea
ostvarenje nivoa aktivnosti preduzea koje dovodi do zadovoljenja poslovnog interesa, oekivano je da ostvarenje tog interesa
opravdava razliite metode realizacije- od tehnolokih ulaganja
do eksploatacije zaposlenih. Meutim vano je jasno i nepristrasno sagledati kakve su okolnosti unutar kojih preduzea ele
maksimalizirati profit? Ekonomija Bosne i Hercegovine je tranziciona ekonomija u fazi koja se moe nazvati kao odmakla ali
bez jasne slike ta sve treba tranformisati i u kojem roku. Privreda koja je unitena ratom je bila kompatibilna sa privredom druguh jugoslovenskih republika koje danas posluju pod drugaijim
administrativnim pravilima i barijerama. Privreda BiH je trino
zatvorena (postoje monopoli), tehnoloki na niskom nivou i sa
nepovoljnom strukturom. Valuta (BAM) je prema miljenju, a realno jeste tako, precijenjena to ne pogiduje izvozno orjentisanim drutvima. Iako iznenauju podaci banaka tednja je mala jer
ne postoji eljeni nivo primanja. Produktivnost rada je nedovoljna uz nizak udio domaeg kapitala namijenjenog reinvestiranju. Dobit se rijetko prikazuje i jasno je primjetannedostatak evropskih pravila rada. Ovime je jasno nagovijetena velika zavisnost od
stranog kapitala i sektora usluga (posebno finansijskog u prvom
redu bankarskog) to privredu ini dodatno osjetljivom a to je
vidljivo u pojavama elementarnih nepogoda i kriza uopte. Kao
poseban problem javlja se neobrazovanost upravljakih struktura i neiskustvo to za posljedicu ima trom sistem odluivanja.
POHLEPA SAGORIJEVA ZADOVOLJSTVO

Sve navedeno usporava i ograniava preduzea da ostvaruju svoju zadau dok ne razumijemo uzroke i ne znamo pretpostaviti posljedice odreenih promjena. U takvim okolnostima
se esto poslovanje oteava uvoenjem administrativnih procesa to dovodi do gubitka energije i manjka optimizma. Administrativni procesi usporavaju aktivnosti i slue jaanju kontrole u
476

477

prvom redu. Kako bi sve bilo lako podlono kontroli poslovni

procesi se maksimalno definiu i stavljaju pod vie nivoe nadzora.
Time se procesi maksimalno unificiraju dok eljeni efekat esto
izostane. Unifikacija procesa i uvoenje u administrativni okvir
gdje menadment gubi bitku nad administtracijom to rivalsvo
ide toliko daleko da pojedini autori smatraju da je, poredei ih
sa odreenim poslovnim aktivnostima,vonja automobilom kao
i skok padobranom iskljuivo administartivna aktivnost, a ne
vjetina upravljanja jer se komande povlae usljed jasno zadanih
pravila i ogranienja. Obzirom da se sa ciljevima isprepletenim
administrativnim okvirima teko boriti, esto u korporativnom
poslovanju dolazi do razoarenja zaposlenih i njihove opsjedntosti postizanjem poslovnog rezultata. Za mnoge se moe rei
da izgaraju u poslu. Ovo vie u ekonomiji nije fraza jer je usvojen termin bournout to u prevodu znai izgaranje na poslu.
Izgaranje nema veze sa depresijom ve je poistovijeeno naporima da se ljudi uspjeno oduru poslovnim izazovima i opstanu.
Cilj je jedino opstati. Razliite su okolnosti izgaranja na poslu
i razlikuju se od drave do drave. Nanepovoljnije su okonosti
u kojima pojedinci nemaju jasno definisane uslove rada jer oni
su poloni promjenama usljed novina na tritu. Istovremeneo
je sluaj da menadment u hodu daje smjernice koje stvraju
dodatni pritisak. Ovo je est sluaj u berzanskom i bankarskom
sektoru, komercijalnim poslovima te u trgovini. Takoe je est o
kompanijama koje se bave proizvodnjom i plasanom proizvoda
za koje nemaju obezbijeene dugorone kupce ili su tek u fazi
proboja na trite. Ovaj fenomen je opteprisutan u preduzeima koje je preambiciozno ele iriti bez provedenih analiza, istraivanja trita i eveluacije vlastitih resursa gdje su zaposleni
nezaobilazan resurs. Posebno je vano naglasiti da je rad u smjenama est uzronik izgaranju. To je iz razloga to su zaposleni uslovljeni prenosu informacija jer nastavljaju odreenu aktivnost nakon nakoga ija se smjena zavrila. Takvi procesi su
mnogo vie podloni grekama koje kao uzronika imaju ljudski
faktor i potpuno je logino da pojedinci moraju izgarati kako bi
tue greke prvenstveno uoili te ih nakon toga korigovali bez
mogunosti da za tu aktivnost budu materijelno nagraeni. Izgaranje je uoeno i u drugim segmentima drutva. Npr, istraivanja pokazuju da bolje rezultate u uenju imaju djeca koja kolu
pohaaju u jutarnjim satima u odnosu na djecu koja se koluju
u smjenama dok najoije rezultate pokazuju generacije koje u
koli borave u drugoj smjeni, odnosno poslijepodne.
Ovi rezultati ne iznenauju, ali iznenauje inertnost
drutva i instucija da takvo stanje promijeni. Sretno drutvo ine

sretni pojedinci. Da bi jedno drutvo bilo sretnije nisu neophodni iskljuivo budetski vikovi i nerealno vrednovanje rada. Jedno od rjeenja predstavlja uvaavanje pojedinca, unaprijeenje
njoegovih vjetina, uvjerenje u dugoronu sigurnost, a sve navedeno se temelji na motivaciji rada i motivaciji za optedrutvenu korist. Sigurno je da su dominantni motivatcioni faktori
koji su konkretizovani kao materijalni dobici i privilegije, ali
uslovi uvjeti rada, drutvene okolnosti i jasno definisana politika preduzea su dugorono jai aduti kada je srtvaranje srenijeg
drutva u pitanju. Evo i dokaza. Dananja materijalna motivacija
u momentu kada preduzee dobro posluje sutra moe biti ekvivalent niskim primanjima koja su redovna ukoliko preduzee doe
u situaciju da loe posluje. Takve turbulencije stvaraju nestabilnu i neizvjesnu klimu unutar koje pojedinac eli to krae da se
zadri i tei promjeni organizacijue unutar koje radi i ostvaruje egzistenciju. Zaposleni preduzee u kojima rade posmatraju
iskljuivo kao katalizator za ostvarenje linih ciljeva i ambicija.
Drutvena odgovornost je vana za zaposlene, ali je esto zloupotrebljavaju sama preduzea.1 Meutim, srean je onaj ko razlikuje potrbu od pohlepe. Adam Smith je u svom djelu Bogatstvo nacija koje je objavljeno jo 1776. je pohlepu oznaavao kao
dobru osobinu pravdajui konaan efekat, odnosno trvdei da
je drutvo bogatije ukoliko ima vie bogatih pojedinaca. Milton
Fridman mnogo kasnije stoji na stajalitu da drava propisivanje
pravila pooslovanja na sebe mora preuzeti brigu o posljedicama
koje e sanirati novcem koje ubire od preduzea i na taj nain
odbacuje ulogu preduzea i njjihovu obavezu da budu drutveno
odgovorna. 2 Galbraith u svojoj Ekonomiji u perspektivi u dijelu pod
nazivom Amerike preokupacije: Trgovina i trustovi, obogaeni i bogati daje razliite modele konanog benefita sa aspekta globalnih kretanja i potresa u ekonomiji.3

1
Edward Bernays, strunjak za odnose s javnou i savremenu propagandu je rekao: Manipulacijom javnog mijenja moe se raditi na maksimiziranju profita. Drutvena odgovornost danas prema miljenju brojnih autora nije iskazana elja da se drutvu vrati dio steenog ve naprotiv samo jo jedan pijun
na putu sticanja ekstra-profita i koncentraciji kapitala.
2
Milton Fridman se bavio makroekonomijom, mikroekonomijom, ekonomskom istorijom i
statistikom. Poznata je njegova izjava There is no free lunch ili Nema besplatnog ruka. Vie puta sam
citirao tu izjavu. Zalagao se za slobodu u poslovanju i kapitalizmu, slobodno trite, bez uplitanja drave,
pojam koji se u ekonomiji zove laissez-faire. Za svoja velika dostignua dobio je Nobelovu nagradu za
ekonomiju 1976. Umro je 2006. Mnogi ekonomisti i teoretiari smatzraju da bi bilo interesanno danas itu
Fridmanovo tumaenje ekonomske krize koja je u prethodnih pet godina tresla svjetsku ekonomiju
3

478

Galbraith, (1995)

479

ODGOVORNOST JE IMPERATIV OPSTANKA DRUTVA

Meutim, jasno je da sadanji model globalne

ekonomije void u jasnu dominaciju manjine koja kontorlie ukupan svjetski capital i veinu resursa te da se promjene moraju
desiti od prve linije ekonomije, odnosno od preduzea koje uva
pojedinca i njogovo radon mjesto elei tako sauvati i usreiti
sebe. Ukoliko preduzee upravlja razvojem pojedinca tada pojedinac ima manju potrebu da razmilja o svome usvaravanju i
logino je da e se tu due zadrati. samim tim fluktuacija radne
snage na mikro planu je manja dok stovremeno drava ima manje problema sa naputanjem osposobljenih radnika. Razvoj korporativne osjetljivosti, prema Akermanu, prolazi kroz tri faze:
prva faza zapoinje korporativnim prepoznavanjem problema
i usvajanjem odgovarajue politike u cilju njihovog rjeavanja,
u drugoj fazi kompanija zapoljava strunjake koji bi trebalo da
rijee identifikovane drutvene probleme da bi u treoj fazi dolo
do objedinjavanja politike firme i rjeenja strunjaka, odnosno
primjene rjeenja. Zbog toga je najbolja kombinacija vie motivacionih faktora- kombinacija koja pojedincu daje dovoljno prostora za zadovoljstvo. Zadovoljan pojedinac je osnov zadovoljnog
drutva. Kada su metarijelni faktori u pitanju, ukoliko preduzee
ne moe isplatiti prekovremeni rad, unutranjim organizacijama i upravljanjem rada je mogue radniku dati slobodne sate
ili radne dane i sl. Preduzee mora krenuti od ciljeva organizacije
i tek nakon toga mora odgovoriti na pitanja kako operacionalizovati te ciljeve u grupne i individualne i kako mjeriti njihovo izvrenje.
Poslovna organizacija, tj. menadmentnt dizajnira radne zadatke te
poslove u skladu s organizacionim ciljevima, zapoljava ljude s potrebnim znanjima i umijeima te ih trenira, motivie i nagrauje.4
To su neki od osnovnih aspekata angamana ljudskih resursa
koji omoguuju uspjeno djelovanje, dok je vrednovanje mogue
dodatno unaprijediti. Takoe, podruje mandatorne odgovornosti otvara veliki prostor za zadovoljsvo pojedinca- osjeaj da
moe dugorono koristiti blagodeti drutva unutar kojeg je aktivno ukljuen u stvaranje nove vrjednosti.
Potovanje mandatorne odgovornosti znai samosvijesno provoenje vanih zadataka kao to su:

zatita zdravlja,

sigurnost radnika,

neulazak u korupcijske odnose,

4 eljko Panian i saradnici, Poslovna inteligencija-studije sluajeva iz hrvatske prakse,

Izvor: https://bib.irb.hr/datoteka/481181.PISSHP_-_Glavnina_teksta.pdf

480

neukljuivanje djeije radne snage u radni proces,

ouvanje ivotne sredine,

plaanje poreza,

objavljivanje finansijskih izvjetaja,

korektno postupanje prema radnicima,

isporuka kvalitetnih proizvoda,

zatita prava potroaa,

potovanje ugovora i dr.

Gdje je nae drutvo danas? BiH kao razorena i tehnoloki pregaena ekonomija, kao korumpirana zemlja sa evidentnim nedostatkom elje sa provoenje sutinskih refirmi javnog sektora. Zatita i sigurnost radnika nisu prioriteti izvrnih
vlasti iako se akti zakonodanve vlasti tog problema dotiu u
mnogome. Prema korupciji smo u svijetu rangirani kao drava sa
duboko ukorijenjenom korupcijom. Prema izvjetaju Transparency International BiH za 2013. godinu, BiH se nalazi na na 72.
mjestu sa 42 boda.5 Istu poziciju BiH je imala i 2012. godine sa
istim brojem bodova. Dakle, napretka nema niti ga treba oekivati u 2014. Imajui u vidu velike elementarne nepogode sredinom godine te opte izbore koji sliejde u oktobru 2014. (ove)
godine.
Istina je da u BiH nije zabiljeeno uee djece u radnim procesima, dok je evidentno poveanje uea djece u
prisijaanju i njihovo seksualno zlostavljanje. Plaanje poreza
nije ukorijenjeno u poslovnu etiku preduzea u BiH, ne raunajui brojne subjekte koji imaju realne problem sa naplatom svojih
potraivanja dok zakon nalae da se porez za izdani raun mora
platiti narednog mjeseca. Ostale nevedene pojedinosti koje su
prikazane kao alat za provoenje mandatorne odgovornosti nisu
tee povrijeenje u BiH ali svakako da postoji prostor za njihovo
dalje unaprijeenje.
5
Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2013. godinu. Indeks percepcije
korupcije (IPK) je istraivanje koje stvara rang listu zemalja prema ocjeni o rairenosti korupcije u njima,
tj. do koje se mjere percipira da su tijela javne vlasti korumpirana. Taj je indeks najraireniji pokazatelj
percepcije korupcije u svijetu, a ovo najopsenije svjetsko ispitivanje sprovodi se od 1995. Izvjetaj dostupan na stranici broj 2 dokumenta izvor: http://ti-bih.org/wp-content/uploads/2011/02/2013_CPIBrochure_EN-1.pdf

481

ZAKLJUAK

Zadovoljni pojedinci i uspjeni poslovni subjekti su iz

aspekta globalnih kretanja trita relativan pojam, pomalo apstraktan. Razlog je jednostavana i lei u tome da ne posmatraju
svi sreu na isti nain. Odreene grupe ljudi tee zadovoljenju
minimuma ivotnih potreba dok se brojni pojedinci s pravom
mogu svrstati u sonovne razloge nastanka i ekspanzije potoakog drutva. Uspjenost u radu je naravno prioritetna zadaa svih
koji su ukljueni u dananje trine uslove rada. Unutar tih uslova neophodno je sa velikom dozom humanog pristupa i pristupa
odrivosti upravljati ljudskim resursima. U tome imaju vanu
ulogu motivacija, kreativnost i ocjenjivanje uspjenosti. Takvim
pristupom zaposleni su spremni na velike napore u cilju usavravanja, kako na osnovnoj djelatnosti tako i kada su u pitanju sticanje novih vjetina. Time preduzea postaju fleksibilnija, lake
prilagodljiva dok na makro planu privreda postaje kompetitivnija. Nije dovoljno imati odreena novana sredstva za osvajanje
trita novinama. Ukoliko ne postoje zaposleni spremni da osvajanju trinih novina prethodi usvajanje novih znanja tada je
takva aktivnost kratkorono uspojena.
Na putu ka sretnijem pojedincu svako drutvo treba
jasno da usaglasi registar drutveno-odgovornih kompanija te
da uvedu odreene parametare i standarde u BiH kako bi se stvorio pravni okviri i efikasan sudskog sistem kada su privredne
aktivnosti u pitanju.

MOTIVES OF PARTICIPANTS OF RELIGIOUS TOURISM

IN THE PARISHES OF MEDJUGORJE, SINJ AND BLIZNA
GORNJA
Branka Stipanovi stru. spec. oec
SVEUILITE HERCEGOVINA
Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia,
Bijakovii, Bosna i Hercegovina
E-adresa: stipanovicbranka@gmail.com

ABSTRACT: religious tourism has emerged as a reflection of human needs

Literatura

482

UDK: 338.48:2>(497.6 Meugorje)

338.48:2>(497.5 Sinj)
338.48:2>(497.5 Blizna Gornja)

Meanovi. E, (2005), Corporate social responsibility (Leading

aspects of CSR concept in Bosnia and Herzegovina), University of
Sarajevo, University of Belgrade, La Sapienza University of Rome

Friedman.M, (1997), Capitalism and Democracy (Kapitalizam i

sloboda):Global Book; Novi Sad,

Galbraith, Kenneth,J. (1995), Ekonomija u perspektivi, Mate, Zagreb

Soderbaum. P, (2000), Ecological Economics, A political economics to environment and development, Earthscan Publications Ltd,
London

for knowledge, consolation and understanding of the world through the

prism of faith. Thus, the development of religious tourism can be traced
back to ancient times. Throughout Europe there are many famous Marian
shrines. Religious tourism has several forms, and it is certainly important to
emphasize pilgrimage to the miraculous apparition of the Virgin Mary (egg.
Fatima, Lourdes). This paper examines the motivations for participation in
religious tourism in the parishes of Medjugorje, Sinj and Blizna Gornja with
the aim of understanding the extent to which religious motives of tourists
are universal, and to what extent specific and related to a particular destination of religious tourism. The results suggest an unequal representation
of universal motifs among visitors of selected destinations, but also the
great variety of specific motives in deciding which religious tourism destination is worth visiting.

Kotler, Ph., Lee, N.(2009), Drutveno odgovorno poslovanje - suvremena teorija i najbolja praksa, MatE, Zagreb

Keywords: religious tourism, motives, Medjugorje, Sinj, Blizna Gornja

483

INTRODUCTION

The author explores the motives of participants of religious tourism in the parishes of Medjugorje, Sinj and Blizna
Gornja. The aim is to explore the extent to which the participants in religious tourism present universal and specific motives to make a decision on which religious tourism destination
to visit. The purpose of this paper is to point out the tangle of
spiritual motives that influence the decision on the inclusion
of religious tourism. The paper defines the concept and forms
of religious tourism as well as the profile of the average religious tourist (in the broad and narrow sense). The destinations
of religious tourism, Medjugorje, Sinj and Blizna Gornja are
described in the following chapter. Empirical research has been
conducted in order to determine the motives of participants in
religious tourism in the parishes of Medjugorje, Sinj and Blizna
Gornja. This research has provided significant results and enabled concluding observations in the research work. Method
of analysis, synthesis, description and comparison have been
used in this research.
RELIGIOUS TOURISM - TERM AND FORMS

Religious tourism is one of the oldest forms of tourism that is primarily manifested through travel with specific religious motives, pilgrimage. Pilgrimage represents a compound
of satisfying the religious needs with a journey. Its aim is to
educate and revitalize the traveler and provide him a spiritual
restitution. Religious tourism or pilgrimage tourism existed
in the earliest civilized history when people fulfilled their religious needs by visiting various popular religious sites, often
over long distances. Pilgrimages have become one of the first
historic tourist movements and they had the special importance
in the middle Ages, when pilgrimage represented the primary
form of tourism activities. The long history of the pilgrimage as
a form of religious tourism indicates that the relaxation, travel
and spiritual renewal are primal needs of every human being.
Ancient history bears witness to the development of a former
pilgrimage in Egypt, Babylonia, ancient Greece and Rome (Milovan, 1974). In the middle Ages, the Catholic Church stimulated
the development of pilgrimage and other forms of religious tourism.
For example, the Way of St. James is the route, about
800 kilometers long, which exceed the pilgrims from the direction of France on the road that leads to Santiago de Compostela,
484

a city in which there are powers of the Apostle Saint James. Rome
has been known as a medieval sanctuary because the the graves
of the Apostles Peter and Paul are situated there, and it replaced
the Christian tradition of visiting the Holy Land, Jerusalem.
Other popular Christian shrines in Europe are Fatima, Lourdes
and Medjugorje. Pilgrimage to Mecca, in Islam, is considered
one of the five pillars of faith and one of the fundamental duties
of believers. Today, the original modest religious shrines have
become well organized destinations with religious, commercial,
cultural and other amenities, and shrines have become tourist
destinations with developed attractive, receptive and communicative factors of touristic offer. Contemporary religious tourism
is becoming an important selective form of tourism in which the
tourists needs (for vacation, recreation, relaxation, education,
knowledge and self-knowledge) are satisfied primarily through
religious activities.
Although religious tourism and pilgrimage are certainly closely related concepts, it is important to recognize the similarities and differences between these concepts. The religious
tourism is a selective form of tourism that develops in the religious tourist destinations and tourists visiting them for religious, but also for secular reasons. It is possible to distinguish
between two types of religious tourist destinations, namely: the
sanctuaries and destinations for pilgrimages. The sanctuary destination conserves he relics of certain saints and pilgrimages are
religious sites that tourists visit because of miracles that have
happened there (and there is a likelihood that the miracle will
repeat) (Blackwell, 2007). It is evident that religious tourism is
a broader concept than the notion of pilgrimage, i.e. pilgrimage
represents only one of the forms of religious tourism. The religious tourism as a broader concept also includes members of
various denominations, and even agnostics who are motivated
by the leisure education. Pilgrimages, however, have very different motives from the leisure education. These are trips of believers of certain confessions with a sense of duty and commitment
to religion that worship. Believers feel the need to fulfill their
religious obligations and that fills them with a sense of satisfaction and spiritual peace. Besides pilgrimage, common
forms of religious tourism are celebrations, feasts, open places of worship, religious holidays, sermons, Mass, liturgy, spiritual renewal programs, etc., which contributes to the general affirmation of the educational needs of the people about
the history and civilization (Alemi, 2010). Gei (2002)
classifies the manifestations of religious tourism as follows:
485

1. pilgrimage (group or individual visits to religious tourist

destinations);
2. mass gatherings during important religious dates and anniversaries;
3. tours and visits to important religious places and sacral
monuments within the tourist itinerary.
PROFILE OF RELIGIOUS TOURISTS

Religious tourism meets the needs spiritual and educational needs of tourist; it provides theoretical and practical
contents and educational-scientific and integrative activities (in
terms of intensifying communication and interaction among
the participants in religious tourism with the aim of combating alienation as significant social problem in contemporary
society). A religious tourist in the narrow sense or Homo turisticus religiosus (Sharpley, Sundaram, 2005) is a tourist who
decides to travel with the primary motive of visiting some of
the religious buildings, shrines and pilgrimage sites. The primary motive of religious tourists often binds with a series of
secondary motives such as visiting the natural or cultural - historical attractions, social events and manifestations, but for
religious tourists, the traditional attraction base is not the primary motive for travelling. The primary motives are practicing
of religious themes and rituals, re-convergence with religion
or the pursuit of knowledge and self-knowledge and consolation. Thus, religious tourist goes on a tourist trip in which the
physical dimensions of travel is not so relevant; it is in the background, while the foreground is going on spiritual journey.
Sacral monuments are often the aim of tourist excursions related to cultural and educational motives; many tourists are
interested in sacral monuments as material witnesses to a
certain historical period, but this kind of visit to sacral monuments cannot be called religious tourism. It is a form of cultural tourism, and it is important to distinguish motives of
cultural and religious tourists. When members of other religions and agnostics participate in religious tourism in order
to learn about the customs belonging to a particular religion,
they cannot be considered as Homo turisticus religiousus. They
are religious tourists in a broad sense (cf. Lubin, 1995); they
are introduced to practices of certain religions indirectly, without subjective experience of religion. Thus, religious tourist in
the narrower sense is focused on penance, prayer, meditation
and asceticism; and religious tourist in a broad sense visits
significant religious monuments within the tourist itinerary.
486

MEDJUGORJE AS A DESTINATION OF RELIGIOUS TOURISM

Medjugorje is one of the most famous Roman Catholic shrines in the world. The first apparition of the Virgin Mary
in Medjugorje has been recorded in 1981. From that time until
today, the apparitions were repeated several times. The apparitions took place on the hill Crnica at the site of Podbrdo, which
is located in the village of Bijakovii (Madjar, 2010). Medjugorje
has become such a phenomenon and a pilgrimage destination
for Catholics all around the world and it has around a million
visitors per year. Centre gathering of pilgrims is located in the
Shrine of Queen of Peace in Medjugorje and the church of St.
James is located in the city center.
Key attractions of Medjugorje are:
Little hill,
Big Hill,
Church of St. James and
The commune of former addicts Cenacolo - place of
self-knowledge.
For religious tourists around the world, Medjugorje is a place
of peace, spiritual renewal and insights; it is also a unique, idyllic area for regeneration of the spirit, a place of faith, hope and
strength.
SINJ AS A DESTINATION OF RELIGIOUS TOURISM

The apparition of the Virgin Mary happened 8/27/1983.

in the place Gali near Sinj. Today, it is a place of prayer and pilgrimage to an altar with a statue of the Virgin Mary. Pilgrimage
to Sinj is a tradition of Croatian people (and foreign visitors)
that is held every year on the Feast of the Assumption (August
15.). Lady of Sinj has traditionally been considered a patroness
of the town from Turkish invasion in 1715. In honor of Lady of
Sinj, locals have created an icon of the Miraculous Lady of Sinj.
The icon of Miraculous Lady of Sinj is a fine piece of Christian
art. It is painted on canvas, 58 cm long and 44 cm wide. The
picture does not display the entire image of the Mother of God,
but only the bust that comes out of the dark background image
(http://www.gospa-sinjska.hr/index.php/kroz-proslost). It is well
preserved, although broken in several places. These fractures are
likely to occur when the monks carried the icon during the escape from Rama.
487

BLIZNA GORNJA AS A DESTINATION OF RELIGIOUS TOURISM

Parish Blizna is situated in the diocese of Sibenik and

on the territory of Split - Dalmatia County. The parish of Blizna
consists of five sub-parishes (Upper Blizna, Lower Blizna, Vinovac, Mitlo and Rastovac). Traditionally, in the sub parish of Blizna Gornja, the feast of the Nativity of Virgin Mary is celebrated
on September 8. The celebration is held in the church of the Virgin Mary. Mass leader is a priest Ferdo Juki who is active in this
area for 23 years. Feast of the Nativity of Virgin Mary in Blizna Gornja has a great significance as the birthday of the Virgin
Mary and the celebration which emphasizes the role of the family in the upbringing of the Virgin Mary by parents Joachim and
Anna. The family atmosphere in which the Virgin Mary grew up
was marked by simplicity and humility that is preached on the
traditional Mass in Blizna Gornja. After the traditional Mass, the
parishioners gather in front of the church and revive the almost
forgotten tradition of song Ojkavica and then they celebrate this
holiday with an emphasis on family reunion which has particular
significance in the present time of mans alienation from family
and tradition. For this reason, it is important to promote Blizna
Gornja more systematically as a shrine that celebrates family and
family values w
ith an emphasis on simplicity and closeness modeled after the family of the Blessed Virgin Mary. Blizna Gornja also celebrates the Feast of the Assumption, but the Feast of
the Nativity of Virgin Mary has traditionally major importance.
It is important to mention the cultural and historical
significance of the Church of the Blessed Virgin Mary in Blizna
Gornja. Specifically, it is the church that has a layer of pre-romanesque building (Buani, 2011). Said church has special significance because there is a direct relationship with senior Croatian dignitaries who had raised this church (Buani, 2011).
That is the relationship to the prefect of Drid County.
MOTIVES OF RELIGIOUS TOURISM PARTICIPANTS IN
MEDJUGORJE; SINJ AND BLIZNA EMPIRICAL RESEARCH

This section presents the research problem and hypotheses, methodology of data collection and processing; the
selected sample; the results and analysis of the primary data.
THE RESEARCH PROBLEM AND HYPOTHESES

The problem of this research is to determine the structure of the motives that drive the religious tourists to visit destinations Medjugorje, Sinj and Blizna Gornja. For research purposes,
488

motives are divided into general and specific motives. General

motives are considered to be those motives which are not specifically related to a particular destination of religious tourism,
while the specific motives are closely related to one of the three
selected religious destinations (Medjugorje, Sinj, Blizna Gornja).
The study is based on the following hypothesis:
H1: General motives related to Medjugorje, Sinj and Blizna
Gornja are the penance, asceticism and spiritual renewal
H2: Specific motives related to Medjugorje are: significant
popularity of this destination, high quality of receptive
and communication factors of touristic offer, belief in the
uniqueness of Medjugorje; the possibility of healing and
miracle
H3: Specific motives related to the departure to Sinj are the
tradition and the legend of the Miraculous Lady of Sinj,
the possibility to attend Sinjska Alka and choir concerts in
honor of Our Lady of Sinj
H4: The specific motives related to the departure to Blizna
Gornja are gratitude to the Virgin Mary, tradition and
heritage.
H5: There is no significant statistical relationship between the
subjects age and his decision which destination of religious tourism to visit H6: There is no statistically significant relationship among the general motives of subjects
to visit Medjugorje, Sinj and Blizna Gornja.
THE METHODOLOGY OF COLLECTING AND
PROCESSING DATA

A questionnaire composed of five closed questions has

been composed for the purposes of collecting primary data. The
first question analyzed age of the respondents; second question
considered general motives, and other questions were concerned
with the issues of specific motives related to a particular destination. Thus, each participant answered three questions (the
question of age, general motives and specific motives related to
the destination he visited). Although the questions has confirmation nature, in matters of general and specific motives, there
is a section in each question in which participants can enroll motives not provided in a questionnaire, so the questionnaire does
not lose its heuristic value. Respondents have had the freedom
to choose one or more answers regarding the general and specific
motives.
489

Respondents were contacted personally during visits

to Medjugorje, Sinj and Blizna Gornja. Frequency distribution
and method of chi square test have been chosen as methods of
data processing.

Table 1 shows the general motives of respondents who visited Medjugorje, Sinj and
Blizna Gornja
Motive/ Destination

Meugorje

Sinj

Blizna
Gornja

THE STUDY SAMPLE

Penance

50

35

23

Quota sample has been used to perform this research

because it was important to include an equal number of respondents who visit Medjugorje, Sinj and Blizna Gornja. The equal
number of respondents who visited all the destinations provides
objective interpretation of the results. For this reason, 100 respondents who visited each of these destinations have been selected, so the total sample has 300 research subjects.

Asceticism

20

40

21

Spiritual renewal

40

43

32

Comfort

98

65

64

Gratitude

42

69

75

Covenant (solemn promise to God that the believer will live a certain way)

87

86

96

Intercession

92

83

99

THE RESEARCH RESULTS

TOTAL

429

421

410

4,29

4,21

4,1

Figure 1 shows the age structure of the total number of respondents (N = 300).

The average number of motives per respondent

Source: authors research

In addition to the basic general motives assumed in the

study, the results show a significant proportion of other general
motives, such as comfort, gratitude, covenant and intercession.
The average number of motives per participant for the destination Medjugorje is 4.29, the destination of Sinj 4.21, and the
destination Blizna Gornja 4.1.
Source: authors research

Most respondents (x=34%) are in the age class from 41

to 60 years, while the least represented respondents are in the
age group of 15-25 years (x= 15%).

Table 2 shows the specific motives of respondents who visited Medjugorje as a destination of religious tourism.
Specific motives to visit Medugorje
Quality of touristic offer in destination
Popularity of the destination

Answer
12
8

Belief in healing power of the Queen of Peace

100

Total

120

The average number of motives per respondent

Source: authors research

1,2

All respondents have visited Medjugorje because they

believe in the healing power of the Queen of Peace (Virgin Mary),
while the popularity of destinations and quality of touristic offers are far less common motives.

490

491

Table 3 shows the specific motives of respondents who visited Sinj as a destination
of religious tourism.
Specific motives to visit Sinj

Answer

Table 6 shows the x2 test which will determine whether there is a statistically significant relationship between the subjects age and decision which destination of religious tourism (Medjugorje, Sinj, Blizna Gornja) to visit.

Tradition

67

Age

Faith in the Miraculous Lady of Sinj

94

possibility to visit event Sinjska alka

74

Possibiliy to attend choir concerts dedicated to Lady of Sinj

56

15-25
26-40
41-60
More than 60
TOTAL
Table of expected frequentions

TOTAL

291

The average number of motives per respondent

Source: authors research

2,91

Table 4 shows the specific motives to visit Blizna Gornja as a destination of religious
tourism.
Specific motives to visit Blizna

Sinj

21
38
29
12
100

16
32
38
14
100

Meugorje

Sinj

15-25
26-40
41-60
More than 60
TOTAL

15
32
34
19
100

15
32
34
19
100

Blizna
Gornja
15
32
34
19
100

f0

Ft

f0-ft

(f0-ft)2

15
15
15
32
32
32
34
34
34
19
19
19

6
1
-7
6
0
-6
-5
4
1
-7
-5
12

36
1
49
36
0
36
25
16
1
49
25
144

Age

Belief in the Miraculous Lady of Sinj is the most common motive to visit Sinj as a religious tourism destination
(x=94%), and the average number of motives per respondent is
2.91.

Odgovor

Covenant

63

Tradition and heritage

84

Family gathering

18

TOTAL
The average number of motives per respondent
Source: authors research

Tradition and heritage are the most common specific

motives for visiting Blizna Gornja.

Blizna
Gornja
8
26
35
31
100

Meugorje

165
1,65

TOTAL
Source: authors research

21
16
8
38
32
26
29
38
35
12
14
31

TOTAL
45
96
102
57
300
TOTAL
45
96
102
57
300
(f0-ft)2/ft
2,40
0,07
3,27
1,13
0,00
1,13
0,74
0,47
0,03
2,58
1,32
7,58
20,69

Testing of hypotheses derived empirically chi-square

of 20.69 which is higher than the theoretical chi-square with 6
degrees of freedom (df) and 5% level, which amounts to 12.592.
For this reason, alternative hypothesis that the age of the respondents is important variable when choosing a destination of
religious tourism is accepted.

492

493

Table 7 shows the x2 test which will determine whether there is a statistically significant relationship between the general motives of the respondents who have visited
Medjugorje, Sinj and Blizna Gornja.
Motive/Destination

Meugorje

Penance
50
Asceticism
20
Spiritual renewal
40
Comfort
98
Gratitude
42
Covenant (solemn promise to God that the believer will live a certain way)
87
Intercession
92
TOTAL
429
TABLE OF EXPECTED FREQUENTIONS
Motive/Destination

Meugorje

Penance
Asceticism
Spiritual renewal
Comfort
Gratitude
Covenant (solemn promise to God that the believer will live a certain way)
Intercession
TOTAL

37
28
39
77
63
92
93
429

f0

Ft

TOTAL
Source: authors research
494

50
35
23
20
40
21
40
43
32
98
65
64
42
69
75
87
86
95
93
83
99

37
36
35
28
27
26
39
38
37
77
76
74
63
62
61
92
90
88
93
92
89

Sinj
35
40
43
65
69
86
83
421

Blizna
TOTAL
Gornja
23
108
21
81
32
115
64
227
75
186
96
269
99
274
410
1260

Blizna
TOTAL
Gornja
36
35
108
27
26
81
38
37
115
76
74
227
62
61
186
90
88
269
92
89
274
421
410
1260
(f0-ft)2/
f0-ft (f0-ft)2
ft
13
169
0,22
-1
1
36,00
-12
144
0,24
-8
64
0,44
13
169
0,16
-5
25
1,04
1
1
39,00
5
25
1,52
-5
25
1,48
21
441
0,17
-11
121
0,63
-10
100
0,74
-21
441
0,14
7
49
1,27
14
196
0,31
-5
25
3,68
-4
16
5,63
7
49
1,80
0
0
0,00
-9
81
1,14
10
100
0,89
96,49
Sinj

Testing of hypotheses derived empirically chisquare of 96.49 which is higher than the theoretical chisquared distribution with 12 degrees of freedom (df)
and 5% level (21.026). For this reason, an alternative hypothesis that there is a difference in the general motives
when choosing a religious tourism destination is accepted.
ANALYSIS AND CONCLUSION

The results show that the general motives for travelling

to Medjugorje, Sinj and Blizna Gornja are penance, asceticism
and spiritual renewal, but significantly more common motives
are comfort, gratitude, covenant and intercession so the first
hypothesis can be only partially accepted. Another hypothesis
is that the specific motives related to Medjugorje are significant popularity of this destination, a high quality of receptive
and communication factors of touristic offer and belief in the
uniqueness of Medjugorje; the possibility of healing and attending miracle. This hypothesis can be accepted only in a part
that a strong specific motive is belief in the healing power of
the Queen of Peace, as they are superior to other motives that
proved irrelevant. The third hypothesis is that the specific motives related to the departure of Sinj are the tradition and legend
of the Miraculous Lady of Sinj, the possibility of attending Sinj
Alka and choir concerts in honor of Our Lady of Sinj. This hypothesis can be fully accepted because the results show a mixture
of religious and cultural reasons, although the religious motive
(belief in the miraculous Lady of Sinj) is dominant. The fourth
hypothesis that gratitude to the Virgin Mary, tradition and
heritage are primary motives of visiting Blizna Gornja, but it is
necessary to complement the motives in the original hypothesis,
with the desire for family and neighborly gatherings. Chi-square
test results confirmed that there is a statistically significant relationship between age of subjects and selection religious destinations as well as a statistically significant relationship between
the general motives and choosing religious destinations. Medjugorje and Sinj are most visited by middle-aged subjects, while in
Blizna Gornja there are a larger proportion of older visitors. The
most commonly represented general motive for visiting Medjugorje is comfort, covenants are important in Sinj, and intercession in Blizna Gornja. After analysis of specific motives, it can
be concluded that the religious destination Medjugorje is the
most common choice for tourists who are motivated solely by
religious motives. In the destinations Sinj and Blizna, motives of
traditions and heritage are equally represented. Visitors of Sinj
495

represent a great relevance of religious and cultural - historical

motives, while Blizna Gornja visitors care for family, kinship
and community, which suggests that Blizna Gornja has visitors
who are mainly related to the Trogir-Marine region. In relation
to the Marian shrines of Medjugorje and Sinj, it is very important for Blizna Gornja to establish a better position as a destination of religious tourism, especially as a destination that celebrates the value and importance of family and connectedness.
The object of this study did not cover the differences
that potentially exist in the motives of visitors of different ages
in religious tourism. It is recommended that further research addresses the statistical relationship between these two variables.
Literature
Alemi, V. A. (2010). Hodoae kao faktor lokalnog i regionalnog razvoja-primjer Bosne i Hercegovine. Zbornik radova Meimurskog veleuilita
u akovcu, 1(2), 7-16.
Blackwell, R. (2007). Motivations for religious tourism, pilgrimage, festivals
and events. Religious tourism and pilgrimage festivals management: an international perspective, 35-47.
Lubina, P. (1995). Marijanska Hrvatska. Marija. Zagreb
Madar, I. (2010). Osnovne znaajke vjerskog turizma u Meugorju. Acta
Geographica Croatica, 36(1.), 99-115.
Milovan, V. (1974). Hodoaa kao osobit oblik tovanja Marije i svetaca.
Bogoslovska smotra, 44(1), 106-119.
Sharpley, R., Sundaram, P. (2005). Tourism: A sacred journey? The case of
ashram tourism, India. International Journal of Tourism Research, 7(3), 161171.
http://www.gospa-sinjska.hr/index.php/kroz-proslost

UDK: 316:001

SOCIOLOGIJA ZNANOSTI I DRUTVENA

ODGOVORNOST: INTERDISCIPLINARNI FRONETIKI
PRISTUP
Prof. dr. sc. Zlatan Deli
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli
Tuzla, Bosna i Hercegovina
E-adresa: zlatan.delic@untz.ba
SAETAK: U ovom radu zalaemo se za veu institucionalnu i kognitivnu
ulogu sociologije znanosti, kao i za iru primjenu kvalitativne metodologije.
Naroito u (1) poetnim fazama izbora teme istraivanja i (2) zavrnim
fazama kontekstualne interpretacije rezultata istraivanja. Raspad odnosa
izmeu savremene znanosti i etike (a samim time i gubitak intrinzine veze
izmeu znanosti i drutvene odgovornosti u procesima globalizacije i tranzicije) uz istovremenu institucionalnu i epistemoloku dominaciju prirodnoznanstvene metodologije, ak i u najsuptilnijim podrujima drutvenih
znanosti, opravdava se pozitivistikim (scijentistikim) i drugim zahtjevima.
Ti zahtjevi, uglavnom se sastoje u stavu da i prirodne i drutvene znanosti,
bez razlike, da bi uope bile legitimirane kao objektivne znanosti vrijedne
tog imena, trebaju biti vrijednosno neutralne. Suprotno tome, u ovom radu
zalaemo se za postpozitivistiki, kritiki, fronetiki i holistiki pristup drutvenim znanostima. Uvoenje takvog metodolokog pristupa potrebno je
na svim fakultetima drutvenih znanosti. Ono je potrebno da bismo uope
mogli racionalno analizirati institucionalnu, drutvenu i javnu odgovornost
znanosti i znanstvenika u kontekstu sve evidentnijih negativnih posljedica
globalizacije i tranzicije u postdaytonskoj Bosni i Hercegevini.

Kljune rijei: Sociologija znanosti, drutvena odgovornost, fronetiki pristup, bosanskohercegovako drutvo

496

497

ABSTRACT: In this paper, we are committed to greater institutional and

cognitive role of sociology of science. We are also committed to the wider
use of the qualitative methodology. Especially in (1) the initial stages of the
choice of the theme and research, and (2) the final stages of contextual
interpretation of research results. The disintegration of the relationship between modern science and ethics (which in the same time includes the loss
of the intrinsic connection between the science and social responsibility in
the processes of globalization and the transition) with simultaneous institutional and epistemological dominance of natural-science methodology,
is justified by the positivist (scientistic) and other requirements even in the
subtlest fields of social sciences. These requirements mainly consist of the
view that both, the natural and social sciences, without exception, should
be value-neutral in order to be legitimated as objective sciences worthy of
their name. On the contrary, in this paper we commit ourselves to post-positivist, critical, fronetic and holistic approach to the social sciences. The
introduction of such a methodological approach is necessary in all the social science university courses. It is essential, necessary and justified if we
want to rationally analyze the institutional, social and public accountability
of science and scientists in the context of all more evident negative consequences of globalization and transition in post-Dayton Bosnia-Herzegovina.

Keywords: sociology of science, social responsibility, fronetic approach,

Bosnian society

1. UVOD

Sociologija znanosti oznaava podruje kognitivne interferencije izmeu teorije znanosti i kritike refleksije o uincima znanosti i njenih izuma. Pitanje koja zasluuju raspravu
glasi: na koji nain moemo iskoristiti kognitivne potencijale
sociologija znanosti u rasvjetljavanju pojmova interdisciplinarnosti i fronezisa, i na temelju kojih normativnih kriterija (ili
vrijednosti) treba postupati prilikom redefiniranja zastarjelih
znaenja osnovnih pojmova kao to su priroda, drutvo,
kultura, vrijednosti, dobra, racionalnost, objektivnost,
vrijednosna neutralnost - prije svega u okolnostima diskurzivne dominacije nove ekonomije znanja u procesima upravljanja
globalizacijom i tranzicijom? Kojim diskurzivnim sredstvima i
strategijama argumentacije moemo djelotvorno posredovati u razjanjavanju kognitivnih nesporazuma koji se javljaju
u razumijevanju znaenja uih i irih znanstvenih ili disciplinarnih oblasti? Na koji nain je mogue racionalno prevazii
nesporazume izmeu pobornika kvantitativnih i pobornika kvalitativnih metoda istraivanja? Ova pitanja potrebno je analizirati s obzirom na ve dostignuti uvid da se savremena znanost o
prirodi, u velikoj mjeri pretvorila u tehnoznanost, na temelju
ega uiva veliki ugled i mo. Pod tehnoznanou podrazumijevamo spoj prirodnih znanosti, mainsko-industrijske tehnike,
informacijsko- komunikacijskih tehnologija, nuklearne tehnologije i biotehnologije (Juri, 2012). Drutvene znanosti su
kvalitativno drugaije od prirodnih, razlika izmeu njih mogla
bi se mogla samo djelomino objasniti u terminima nesamjeljivosti. Zamreno je pitanje o tome koliko su ovisne o racionalno
uspostavljenom konsenzusu o tome koja znanja uope moemo
nazvati znanstvenim. A nije jednostavan ni odgovor na pitanje koliko oblika racionalnosti moemo identificirati. Hans Lenk
dokazuje da postoji dvadesetak oblika racionalnosti.
Problem epistemikog razumijevanja racionalnosti je
otvoren. Postalo je jasno da znanost danas stvara podjednak broj
problema koliko ih i rjeava. Dilema o tome da li je o znanosti
ispravno govoriti u jednini ili u mnoini nikada nije definitivno
razrijeena. Prividni izuzetak predstavlja nova ekonomije znanja
koja je samo prividno razrijeila epistemiku dilemu dokazivanje legitimiteta vlastitog znanja smatrajui da ona nema ta dokazivati jer bi iz samog imena ekonomija zasnovana na znanju
trebalo biti jasno da je svaki dokaz zapravo suvian. Ona je epistemika pitanja, koja se tiu problema racionalnog opravdanja
znanja, rijeila tako to ih nije ni postavila. Ekonomisti glavnih

498

499

tokova koji su se (naputajui povjerenje u metode kartezijanske

sumnje), uspjeno prilagodili ugraivanju imenice znanje u naziv vlastite discipline, iznenada su oivjeli jedno ve odavno delegitimirano podruje monarhistikog naina miljenja (kojega su
se odrekli ak i modernistiki filozofi), i koje bismo stoga, samo
uslovno, i metaforino, mogli nazvati univerzalnom znanou o
znanostima. Bilo kako bilo, uz pomo nove ekonomije znanja,
od 2008. godine nastavlja se produbljivati najvea epistemika i
moralna kriza ekonomske znanosti, ukoliko zanemarimo krizu
koja je dovela do Drugog svjetskog rata. To se moglo dogoditi
tek u okolnostima bezgranine vladavine neoliberalne ideologije
i trinog fundamentalizma. Pa ipak, ustanovljavanje pomaka
u ekonomiji postalo je vrlo zamreno (Dow, 2005:17). Situacija
se dodatno komplicira kada znanstvenici u drutvenim znanostima koji nisu ekonomisti nastoje postii isti stupanj egzaktnosti u stvaranju kumulativnih i predviajuih teorija i objanjenja
koju navodno imaju prirodne znanosti. Neki vjeruju da time istrajavaju u neemu to ne mogu ostvariti. Zapravo, drutvene
znanosti nikada ne mogu dostii prirodno-znanstveni ideal, jer
se taj ideal ne moe pronai ni u samim prirodnim znanostima
(Flyvbjerg, 2012).
U odnosu na 70-te godine prolog stoljea, drutvene
znanosti zajedno sa ekonomijom danas imaju znatno manji ugled nego prirodne. Ali to je samo dio problema koji nije
adekvatno sagledan. Problem je i u tome to se, naroito zadnjih nekoliko godina, zbog otkria u fizici, biomedicini, bioinformatici i graninim podrujima znanja, priroda same znanosti
i istraivanja promijenila. Pojavio se niz novih, interferentnih
podruja znanja. Izgubila se jasna granica i otra podjela izmeu
pojedinih oblasti istraivakog rada. Pa ipak, mnoge polemike
oko znanstvenog statusa ovih podruja nisu ile u prilog drutvenim znanostima. Vie su ile u prilog prirodnoznanstvenim
metodologijama koje svoj presti i ugled grade na instrumentalnim postupcima kvantifikacije i tehnike operacionalizacije
znanja. Kvalitativni pristupi zasnovani na interdisciplinarnosti i
fronetikim pristupima metodologiji istraivanja mogli bi imati
znaajnijeg utjecaja na svijet znanosti i na samo drutvo ako (i
samo ako) bismo praktino primijenili zahtjeve za dijalokim ukljuivanjem u polifoniju glasova, u kojoj nijedan glas, pa ni glas
samog istraivaa koji presuuje o konanom izboru metoda i definitivnoj interpretaciji rezultata istraivanja, ne bi predstavljao
vrhunski autoritet o kome ne bi bilo mogue voditi umnu, uravnoteenu i argumentiranu raspravu. Cilj fronetikih istraivanja jeste da doprinese tekuem dijalogu i praksi preispitivanja
500

dosadanjeg znanja, prije nego da proizvede konano, nedvosmisleno potvreno znanje. Analiza diskursa, preispitivanje
dominantnog vokabulara u odreenoj oblasti mora biti disciplinirana, ili korigirana praksom. Podaci, dogaaji, i pojave
moraju biti predstavljene u njihovim vezama sa drugim podacima, dogaajima i pojavama. Prikupljanje podataka, ne smije biti
svrha samo sebi. Podaci ne znae nita izvan refleksivno i kritiki
posredovanog znanja i konkretnog konteksta. Popularna metoda prikupljanja podataka ili istraivanja stavova metodom ispitivanja javnog mnijenja u praksi moe postati besmislena ukoliko veina ispitanika pod utjecajem drutvenim mrea ili droga
jednoga dana izgubi sposobnost miljenja i rasuivanja. Hipotetski govorei, to je mogue. Kao to je, takoer mogue, da bi
uz najbolju institucionalnu organizaciju u svijetu znanstveni
napredak jednoga dana mogao stati. Moe se, primjerice, pojaviti epidemija misticizma (Popper, 1996:158 ). U tom smislu je
vano da u svakom istraivanju, bez obzira da li u njemu preovladavaju kvantitativne varijable, ili se vie vodi rauna o konkretnom kontekstu istraivanja, taj kontekst istraivanja, kao i
kontekst samog istraivaa, prethodno moraju biti sagledani
iz vie razliitih teorijskih perspektiva. Hipoteze ne mogu biti
zamjene za teorije i vrijednosti, kao to tijelo ne moe biti zamjena za duhovnost. Istraivake perspektive trebaju biti podrobno, a ne povrno predstavljene i obrazloene u svjetlu malih
detalja koji se ne uklapaju u dominantnu priu ili diskurs. Pod
diskursom podrazumijevamo sistem za stvaranje skupa iskaza i
praksi koje, poto uu u razliite institucije izgledaju vie manje
normalno (Nojman, 2009). Fokusiranje na diskurs, ili na semiotike kodove, omoguava da se koncentriramo na znaenje, ali
i na odnose moi koji esto ne doputaju da odreeni pogled doe
do rijei.
Istraiva takoer ne moe zanemariti, ili potpuno
iskljuiti, svoja vlastita vrijednosna uvjerenja, kao to pogreno
misle pozitivisti. Mogue je da e kritika istraivanja tamnih
strana i uinaka znanosti i tehnologije promijeniti dominantna, ali prilino uska, ekonomska shvaanja racionalnosti, objektivnosti i vrijednosti. Zbog primarnog fokusa nekritiki orijentiranih upravljakih i znanosti i komercijalnih istraivanja
samo na profit - to jest na maksimalno optimizirajuu primjenu
znanja, vjetina i informacija - u 21. stoljeu (kada bi posljedice pogreno definirane racionalnosti (u ekonomiji) i pogreno
definiranog vienja cjelovitih informacija (u informatici) mogle biti raskrivene i duhovno osvijetene, kritika istraivanja
negativnih posljedica ekonomskog redukcionizma u ekonomiji
501

znanja i informacija, vjerovatno imati znaajnu ulogu. Uloga

nove kritike sociologije znanosti bi se mogla sastojati u kreiranju novih programa drutveno odgovornijeg definiranja racionalnosti, odgovornosti i duhovnosti. Moe se oekivati da e
nova sociologija znanosti i tehnologije, ukoliko joj to dozvole
politike i druge okolnosti, snanije utjecati na procese refleksivnog sagledavanja ukupnih drutvenih implikacija tehnoznanstvenog i informacijsko-komunikacijskog razvoja. Prema programima rekonstrukcije, glavni problemi sa kojima se suoava
kompleksno drutvo ne mogu se razrijeiti razlaganjem na male
dijelove sa kojima bi se analitiki rukovalo, nego prije nastojanjem da se ovi problemi, ljudi i priroda, tretiraju u njihovoj
kompleksnosti i meuodnosima. Pitanje koje je zbog toga pred
nama jeste kako da u drutvenim znanostima ozbiljno pojmimo pluralitet pogleda na svijet, a da pritom ne izgubimo osjeaj
za postojanje mogunosti saznavanja i razumijevanja skupova
vrijednosti koje, ustvari, mogu biti, ili mogu postati, zajednike
itavom ovjeanstvu. Kljuni zadatak, po Wallersteinu, jeste da
se raskrinka hermeneutiki jezik koji se koristi za opisivanje drugih ljudi i grupa koji su u drutvenoj znanosti samo objekti analize, nasuprot onima koji su subjekti sa punim pravima i opravdanjem, meu koje analitiari uvruju i sebe. Ovdje se tvrdi
Wallerstein nalazi neizbjena konfuzija, ili preklapanje izmeu
ideolokog i epistemolokog.
Pored toga, svakodnevna primjena biogenetikih
dostignua veliko je iskuenje: Humanistike teorije u posljednja dva desetljea uglavnom su izgubile svoj zastraujui, preozbiljan karakter. Ali ne i nove znanosti ... koje ve vie od deset
godina doslovce preokreu nae ivote: informatika i biogenetika. Da se blago izrazimo, one stvaraju tekoe humanistikim
znanostima. Jer one, kako se blago izrazio Friedrich Kittler, u
jednom sluaju (kompjuterske tehnologije) ispljuvavaju ljude,
dok ih u drugom (genetike tehnologije) prodiru. Takozvanim
drutvenim i humanistikim znanstvenicima teko je sudjelovati
u raspravama na tim poljima prodrijetih ili ispljunutih ljudi a da
odmah ne ispadnu smijeni. Uz globalni trend komercijalizacije
znanja, to predstavlja jedan od razloga zato drutvene studije znanosti ne odustaju od apela za kritikim preispitivanjem
drutvenih uinaka odnosa izmeu znanosti i drutva. Ukratko, postalo je ope mjesto da ivimo u nestabilnu, nesigurnu
i nepredvidljivu svijetu. Moda stoga ne iznenauje da su sociolozi nastavili razraivati paradigmu koju je prvotno razradio
Ulrich Beck, o drutvu rizika kao pogledu na nepredvidljivu narav modernosti. Beck polazi od teze o slomu unutar modernosti.
502

tavie, on nas suoava sa kolapsom znanja. Specijalna znanstvena znanja ne mogu nas spasiti od novih rizika koji nam svakodnevno prijete jer ivimo u svjetskom rizinom drutvu. ivjeti u svjetskom rizinom drutvu znai ivjeti sa nesavladanim
ne-znanjem (Nichtwissen), tanije, u istovremenosti prijetnje i
ne-znanja i odatle nastajuim politikim, drutvenim i moralnim dilemama. Usled globalnosti prijetnje, sa ne-znanjem rastu
neophodnosti i nunosti donoenja odluka koje se tiu ivota
i smrti. Pria o drutvu znanja je eufemizam prve moderne.
Svjetsko rizino drutvo je drutvo ne-znanja u jednom vrlo preciznom smislu. U poreenju sa premodrnom, ono se ne moe
prevazii sa vie znanja i boljim znanjem, sa vie nauke i boljom naukom, nego upravo obrnuto: ono je proizvod vie i bolje
nauke. Ne-znanje vlada svjetskim rizinim drutvom. ivjeti,
dakle, u miljeu proizvedenog ne-znanja znai traenje nepoznatih odgovora na pitanja koja niko ne moe jasno da formulira
(Beck, 201:162). Konfrontiranje prirode i drutva kao odvojenih realnosti - bio je dakle konstrukt 19. stoljea. Priroda je
potinjena, modificirana, rearanirana. Stara znanost, sa razliitih strana, proglaavana je staromodnom i dosadnom, dok
nova znanost okitila se rizinom neizvjesnou. Tipine karakteristike stare znanosti su odvojenost, eksproprijacija, ralanjivanje, redukcija. Tipine karakteristike nove znanosti, koja
nema jedinstveno ime su ukljuenost, obnovljivost, integracija
i interdisciplinarnost.U biti moderne tehnologije jest da je ona
zavodljiva: istodobno i obeanjne i prijetnja. Izvan tehnolokog
kompleksa danas se ne moe ni djelovati ni misliti, koliko god
neko bio sumnjiav spram tehnolokih postignua i naprava ili
pak tehnologije u cjelini. Skloni smo previanju tamnih strana
onoga to nam omoguuje sigurnost, udobnost, uitak, zabavu,
zadovoljstvo. Zaokupljeni svakodnevnim brigama, nemamo
vremena za dublje umno presabiranje, niti za kritiko razmiljanje o epohalnim izmjenama u naim nainima komuniciranja, u naim diskurzivnim praksama i virtualnim vezama na tzv.
drutvenim mreama. Mrea je postala kljunim pojmom,
svejedno je li rije o transportnim putovima stvari ili osoba, o
tokovima robe, kapitala i novca, o elektronikom prijenosu i
preradi informacija ili o protoku izmeu ljudi, tehnike i prirode
(Habermas, 2008:40). ak i ako se bavimo pojedinanim, sve
uim i diferenciranijim segmentima znanosti, moe se dogoditi
da ne vidimo povezanost izmeu moderne prirodne znanosti
i moderne tehnologije s vladajuim ekonomsko-politikomilitaristikim obrascem koji ne doputa nikakva promiljanja
koja se ne uklapaju u kratkorone instrumentalno-utilitaristike
raunice (Juri; 2012). Ekspanzija Interneta poremetila je
503

ekonomiju diskursa (njihovu produkciju, akomulaciju i

cirkulaciju) i naruila mjesto i status vjerodostojnosti narativa
(politikog, ekonomskog, znanstvenog, religioznog), podjelu
na istinito i lano, stvarnost i fikciju (Salmon, 2011). Simptom naeg vremena jeste da kaemo ivimo u drutvu znanja.
Kritiari poput Liotarda i Becka izrazili su mnoge dileme oko
upotrebe tog pojma. Ko odluuje o tome ta je znanje a ko zna
ta treba odluiti u kompleksnim situacijama rizine upotrebe
ili namjerne zloupotrebe znanja? Znanje se moe pohraniti
(uskladititi) samo u metaforikom smislu. Luhmann upozorava da moramo vrlo paljivo promatrati elimo li shvatiti ta se
dogaa kada se to dogaa. Ranije se raspolaganje sjeanjem koje
odgovara znanju u svakom trenutku doivljavalo kao dar muza,
kao boanski dar. Informacijska paradigma obre ovaj problem
(tavljanin, 2013). Sada se izmeu informacija i znanja stavlja znak jednakosti. To je paradoks. Poplava informacija, tampanih i elektronskih, onemoguava da se ono to se zna doista
zna. Teko je pritom spoznati ta se realizira kao komunikacija
tko zapravo komunicira. Tako dolazimo do centralnog paradoksa informacijskog drutva (information society). Cilj dananjih
studija jeste postizanje znanja, dok se istovremeno odbija ono
to se ne moe odmah razumjeti. Nove informacijsko-komunikacijske tehnologije (new information and communication technologies) nisu neutralne. Te tehnologije osnauju pretpostavku da
procesi brzog ili trenutnog prenoenja i umnoavanja znanja,
mogu nadomjestiti mentalne procese refleksivnog memoriranja,
odnosno postepenog i strpljivog dolaenja do znanja. Luhmann
je, naprimjer, poao od uvida da je znanje danas kao i nekad slobodno plutajua kvaliteta oekivanja koja se ne moe ni izdiferencirati ni dodijeliti na iskljuivo uspostavljanje i upotrebu nekom posebnom sistemu.
Paradoksalno je da, s obzirom na krajnje ambivalentne
uinke tehnoznanstvenog i informacijskog razvoja glavnu struju u
drutvenim znanostima u 21. stoljeu jo uvijek ne predstavljaju interdisciplinarno organizirane kritike studije znanosti
i tehnologije. Te studije bi mogle zastupati dijaloki i transdisciplinarni karakter novih drutvenih znanosti. Mogle bi biti u
neprestanoj uravnoteenoj fronetikoj komunikaciji sa javnom
sferom pri emu bi odgovorno objanjavale tekue dogaaje u
znanostima povezane sa debatama o prirodi racionalnosti, objektivnosti i vrijednosne neutralnosti znanja u razliitim kontekstima koji se tiu ivota i smrti ljudi i zajednica. Uloga novih
medija u tim procesima mogla bi biti znaajno rearanirana ukoliko bi bili minimizirani trendovi znalakog irenja neznanja
504

(Sardar), a ohrabreni procesi praktinog uenja koji bi bili

okrenuti prema znanju i vrlini. Umjesto toga, dominantnu sliku
svijeta danas u najveoj mjeri kreira i rekreira nova ekonomija
znanja - udovino i dinamiko podruje inovativnog (lukrativnog) povezovanja znanja, moi, obrazovanja i biznisa, koje
nema nikakvu odgovornost, ili zastupa samo ogranienu odgovornost za drutvene uinke koje taj savez proizvodi. Zahvaljujui
politikoj, kulturnoj, institucionalnoj i diskurzivnoj djelotvornosti neoliberalne ideologije i trinog fundamentalizma, nova
ekonomija znanja (i informacija), danas ima priviligiranu ulogu
u procesima oblikovanja, definiranja i osmiljavanja globalnih
i regionalnih politika razvoja i odrivosti. Ona uvruje svoju hegemonistiku ulogu u diskurzivnim praksama i politikama imenovanja i oznaavanja stvarnih i virtualnih drutvenih
fenomena. Nakon relativnog kognitivnog poraza humanistike,
fundamentalne ontologije i epistemologije, NEZ posljednjih godina uiva gotovo status svetinje status koji, u epistemolokom
smislu, ne doputa kritiku ili sumnju. U nedostatku adekvatnog
imena za sve ono to bi eljela predstavljati i obuhvaati ta nova
ekonomija (znanja) koja nastupa i kao vrlo autoritarna politika
znanja, cijelom tom pretencioznom podruju mogao bi pristajati naziv nova drutvena ontologija 21. stoljea. Ta ontologija
je fundamentalistika. elja zastupnika te ontologije jeste da
njihovo uenje vrijediti bezgranino (u prostoru) i beskonano
(u vremenu). Dakle, na svim mjestima, u svim vremenima, i u
svakom kontekstu.
2. NOVA EKONOMIJA ZNANJA - POVRATAK
VELIKOG NARATIVA

To je doista udna situacija. Naroito za drutvene i

humanistike znanosti i njihovu sudbinu u aktualnim procesima osmiljavanja, da ne kaemo upravljanja, procesima i tokovima sagledavanja dubljeg smisla i preciznijeg znaenja onoga
to, prilino neodreeno, nazivamo globalnim drutvom znanja.
Nakon viedecenijskih, prilino besplodnih filozofsko-teorijskih
rasprava o modernizmu, postmodernizmu, poststrukturalizmu
i tako dalje, umjesto ravnopravne koegzistencije razliitih diskurzivnih teorija i praksi u procesima objanjavanja promjena,
nova ekonomija znanja je dokaz da se nije dogodio nikakav kraj
velikih pria, metanaracija ( kako je to predviao francuski filozof i slikar Fransoa Liotard u djelu Postmoderno stanje (1979).
Upravo suprotno. Dogodilo se neto tada gotovo nezamislivo.
Dogodio se povratak velikog narativa. Radi se o narativu koji je
na velika vrata uao u srce, ili preciznije, u vokabular drutvenih
505

znanosti. Postao je gotovo sveproimajui, glavni retoriki sadraj sve vie komercijaliziranih, korporativno modeliranih i
informacijski navoenih novih drutvenih disciplina. Veliki narativ, koji funkcionira pod nazivom nova ekonomija znanja, prodro je skoro u sve znanstvene i obrazovne institucije zaduene
za proizvodnju i distribucija znanja vrijednog tog imena. Nova
ekonomija znanja (NEZ) ide ruku pod ruku sa gotovo posvuda opticajnim diskursom o globalnom drutvu znanja. Sadraj
i znaenje navedenih sintagmi nije mogue definirati u okviru neke odreene discipline, pa ak ni u okviru nekog jasno
omeenog znanstvenog podruja. Pa ipak, NEZ i drutvo znanja
ve dvadesetak godina funkcioniraju u istoj diskurzivnoj konstelaciji. Tu konstelaciju omoguava kapitalizam i slobodno trite
koji ne poznaju nikakve granice. Pa ak ni pojam granice. Nakon epohalnog ruenja socijalistikih reima znanja, i nakon ispraznih retorikih manevara iz 90-ih godina 20-og stoljea koji
su izraavali ponos nepotkrijepljenim proricanjem da emo,
zahvaljujui napretku i razvoju informacijsko komunikacijske
tehnologije, ui u postkapitalistiko drutvo zasnovano na
znanju i informacijama, dogodilo se upravo suprotno. Stari
kapitalistiki sistem ne samo da nije nestao nego se strukturalno, kognitivno i ideoloki jo vie uvrstio. tavie, on se
naoruao kognitivnim, oznaiteljskim, semiotikim, ikonikim
i zavodnikim sredstvima politikog i obrazovnog nadzora svim arima, zadovoljstvima i instrumentima nove tehnologije i
novih medija stvarajui tako, prvi puta u povijesti ovjeanstva,
globalni sistem dominacije i moi koji znanje koristi za vlastito
samolegitimiranje, kao pokrie i medijum dominacije. Stoga
je oznaka kognitivni kapitalizam postala ambivalentna kovanica kojom se oznaava dvosmisleni karakter monstruozno samoobmanjujueg sistema koji funkcionira pomou neraskidive
(kognitivne) veza izmeu nove spoznajne ( ili nove kognitivne
ekonomije zasnovane na znanju), i globalnog drutva znanja
kome neumitno teimo, ma ta inae mogli misliti o tome. Stoga
je naziv kognitivni kapitalizam samo djelomino uspio zamaskirati duboko ideologijski karaker nove ekonomije znanja (Castells, 200). Iz navedenog je oito da je najdramatinija posljedica
ekonomske transformacije i marketizacije ideje znanja bio poraz
metodologije drutvenih znanosti. Upravo na ovom mjestu potrebno je iznova oivjeti stare rasprave iz domena sociologije i filozofije znanosti.

506

3. KOGNITIVNI POTENCIJALI SOCIOLOGIJE ZNANOSTI

Sociologija znanosti se od polovine 19. stoljea bavi

multiparadigmatskim preispitivanjem kompleksnih veza i
odnosa izmeu znanosti i drutvenog konteksta u kome znanosti i znanstvenici djeluju. Diskurs o ekonomskoj globalizaciji,
razvijen 90-ih godina 20 stoljea, uspio je deteritorijalizirati
opseg i znaenje predglobalizacijskih definicija drutva. Ranije
definicije drutvo su definirale u granicama nacionalnih drava.
Sociologija znanosti je u 20. stoljeu razvila heuristiki poticajne kognitivne kapacitete za osvjetljavanje pozadine i posljedica
kompleksnih epistemikih ratova izmeu prirodnoznanstvenih
i humanistikih paradigmi znanja (kori, 2010). Moe se oekivati da e nova sociologija znanosti, prije svega u dramatino
izmijenjenom kontekstu svjetskog rizinog drutva (Beck)
prihvatiti programe i zadatke na polju istraivanja mogunosti iskoritavanja kognitivnih potencijala sociologije znanosti u
izmijenjenim okolnostima 21. stoljea kada su radikalno dovedene u pitanje sve tradicionalne epistemologije znanosti. Rekonstrukcija drutvenih znanosti u kontekstu svjetskog rizinog
drutva, kao i rekonstrukcija metodologije drutvenih znanosti
ne moe se izvriti bez aktivnije kognitivne i diskurzivne uloge
sociologije znanosti, filozofije znanosti i drugih podruja znanja
ili umno saoptivog iskustva svijeta. Od polovine 19. stoljea sociologija znanosti prela je teak put teorijskoepistemolokog i
analitikog osvjetljavanja drutvenih znaenja razliitih reima
istine i razliitih politika znanja. U drugoj dekadi 21. stoljea
kognitivna i metodoloka situacija u drutvenim znanostima
kompleksnija je nego u 20. stoljeu, i to zbog institucionalne,
politike, finansijske, simbolike - i - prema tome i stvarne dominacije prirodnoznanstvene metodologije (koja u najveoj
mjeri ograniava dijaloki razvoj fronetikih i kritiki orijentiranih drutvenih znanosti). Ta metodologija, uz pomo kvantitativnih metoda i tehnika, kao najjaeg ubjeivakog oruja
nove ekonomije znanja, eli nametnuti prirodnoznanstveni
ideal znanstvenosti, racionalnosti, objektivnosti i vrijednosne
neutralnosti, ne samo ekonomskim disciplinama, nego i svim
drugim drutvenim disciplinama. Istraivanja koja bi moda
mogla dovesti u pitanje (politiki) povlatene pristupe objanjavanja ekonomske i politike tranzicije, stoga se najee strateki izbjegavaju. Takva istraivanja ne mogu doi na dnevni red za
razmatranje: ni kao teme za prijavljivanje buduih istraivakih
radova, ni kao problemi, ni kao zagonetke. U biti kvantitativne
metodologije nalazi se tehniki i operativni postupak pretvaranja
pojma kvaliteta u kvantitet. Pretvaranje se vri da bi se pokazalo
507

da drutvene znanosti trebaju i moraju biti vrijednosno neutralne, te je najbolji put do neutralnosti
ukoliko rijei, odnosno realne opise ivota ljudi i
zajednica, zamijenimo brojevima. Moemo tome
dodati i administrativno propisivanje (i prepisivanje) ciljeva, ishoda, oekivanih rezultata i, moda,
kao najvanije, normaliziranje prakse njegovanja copy paste kulture. Dogaa se velika pomutnja,
presijecanje razliitih politika znanja i razliitih
tehnolokih reima proizvodnje organizirane istine
i organizirane lai koje je ponekad teko razluiti.
Potrebni su interdisciplinarni projekti rekonstrukcije smisla i znaenja navedenih promjena.
4. FRONETIKA DRUTVENA ZNANOST

Do sada smo pokuali naznaiti skicu za jedan budui

interdisciplinarni epistemoloko-metodoloki i fronetiki pristup
drutvenim znanostima i metodologiji, s posebnim fokusom na
imanentnu kritiku vokabulara nove ekonomije znanja. Zato?
Zato to je ta nova ekonomija, koja funkcionira i djeluje u ime
znanosti i u ime samog znanja - reprezentativna za kognitivnu
krizu ekonomske teorije i politike u 21. stoljeu. Ekonomska
znanost probija granice izmeu disciplina. Izlazi izvan sebe i
svog predmetnog podruja i ulazi u podruje filozofije znanja
i sociologije znanja. Ona od filozofije i od sociologije poslovino oduzima autentini predmet njihovog kritikog prouavanja
- znanje. Ona znanje proglaava ekskluzivnim i privilegiranim
podrujem ekonomije, ekonomske znanosti, teorije, politike i
prakse. Nova ekonomija znanja postala je sinonim za znanje i
znalaku praksu proizvodei nevienu pojmovnu i terminoloku
zbrku u drutvenim znanostima. Ona je ula u sva podruja znanja s ciljem da ih redefinira (iznova definira) u skladu sa vlastitim
suenim konceptom racionalnosti i objektivnosti. Budui da NEZ
eli definirati i regulirati sva podruja ekonomskog i drutvenog
ivota, bez ostatka, ak i zdravlje i obrazovanje, ne ostavljajui
nita izvan svoje vlastite logike djelovanja, ona time pokazuje
da je postala jedan moan diskurs. Ona je zauzela veinu naih
oznaiteljskih kodova, strategija kvalifikacije, klasifikacije i kvantifikacije: ona je nova negativna teologija i antiteologija cijelih
globalnih, regionalnih i lokalnih sistema znanja proizvodei
totalni haos u drutvenim znanostima i samoj stvarnosti jer ustvari djeluje kao kontradikcija na djelu. Da bi se prevazilo takvo poraavajue stanje u drutvenim znanostima i metodologiji
trebalo bi se okrenuti programima odgovorne rekonstrukcije
508

naih sistema znanja, a jedan od njih je i fronetiki pristup, koji

takoer nije jednoznaan, ali ga na ovom mjesto predstavljamo krajnje pojednostavljeno i shematski. U emu se sastoji fronetiki pristup? Fronetiki pristup moe imati smisla jedino
ako ga razumijmo u irem kontekstu teorijsko-kritikog i sociofilozofskog nasljea, gdje se teorija poima kao teorija prakse, a
ne kao nepotrebni viak koji optereuje empirijska istraivanja.
Razmotrimo, ukratko, dva pojma, kvantofobiju i kvantofreniju. Kvantofobija i kvantofrenija predstavljaju interesantne primjere kada znanstvenici idu u krajnost u svom preferiranju samo
jednog metodskog pristupa. Kvantofobija predstavlja strah od
kvantificiranja podataka, dok kvantofrenija, prema Sorokinu,
predstavlja pseudoznanstvenu preokupaciju brojevima i matematikim simbolima u psihologiji i sociologiji ( Lavi, 2013: 406).
Ma koliko bilo zabavno za posmatrae sa strane, meusobno
omalovaavanje bilo kojeg od ova dva metodoloka pristupa nije
plodno niti za razvoj znanosti niti za dobru komunikaciju meu
znanstvenicima razliitih istraivakih orijentacija. Ove dvije
vrste metoda imaju sebi svojstvene vrline i slabosti u okviru sutinski razliitih dimenzija, to je shvatanje koje je, uz pomo pojma fronezisa (razboritosti) davno obrazloio Aristotel, ali koje je
od tada bilo zaboravljeno. Bent Flyvbjerg, danski profesor upravljanja kapitalnim projektima (Major Programme Management)
na Said Business Schol Univerziteta Oxford, smatra da su danas
drutvene znanosti zarobljene u borbi koju ne mogu dobiti, zato
to su prihvatile uslove koji su samoporaavajui. On smatra da
su drutvene znanosti u svojoj fronetikoj ulozi najjae tamo gdje
su prirodne znanosti najslabije: isto kao to drutvene znanosti
nisu mnogo doprinijele objanjavajuoj i predviajuoj teoriji, ni
prirodne znanosti nisu doprinijele refleksivnoj analizi i raspravi o vrijednostima i interesima, to je preduslov za prosvijeen
politiki, ekonomski i kulturni razvoj u bilo kom drutvu i to
je u samom jezgru fronezisa. To bi trebalo da bude jezgro drutvene znanosti, smatra Flivbjerg, ukoliko elimo da prevaziemo
sadanje muno stanje ratova znanosti. Mi danas nemamo ak
ni adekvatnu rije za onu intelektualnu vrlinu, fronezis, koju je
Aristotel smatrao ne samo neophodnom osnovom za drutvena
i politika razmatranja, ve najvanijom meu intelektualnim
vrlinama. Fronezis je najvanija vrlina, zato to se njome instrumentalna racionalnost usklauje sa vrijednosnom racionalnou, i zato to je to usklaivanje prema Aristotelu neophodno
za trajnu sreu graana u bilo kom drutvu. Stoga, umjesto da
pokuava da podraava prirodne znanosti i izgradi neku vrstu
ope teorije, Flyvbjerg tvrdi da snaga drutvenih znanosti lei
u njihovoj bogatoj, razvijenoj refleksivnoj analizi vrijednosti
509

i moi, koja je sutinska za drutveni i ekonomski

razvoj. Kreui se, dakle, s onu stranu isto
analitikog i tehnikog, Flivbjerg usporeuje
teorijsko prouavanje ljudskog djelanja sa
situacijama u stvarnom ivotu i pokazuje kako
drutvene znanosti ponovo mogu postati relevantne
u drutvenom svijetu. Drutvene znanosti u svojoj
fronetikoj ulozi najjae su tamo gdje su prirodne
znanosti najslabije i obrnuto. Kreui se, dakle, s
onu stranu isto analitikog i tehnikog, Flyvbjerg
usporeuje teorijsko prouavanje ljudskog djelanja
sa situacijama u stvarnom ivotu i pokazuje kako
drutvene znanosti ponovo mogu postati relevantne u drutvenom svijetu.
5. ZAKLJUAK

U sociologiji znanja ne postoje vjene i nepromjenljive istine. U pretjerano ideologiziranim reimima znanja poput
naeg, reimima koji su optereeni razliitim politikama sjeanja i razliitim mitolokim konstrukcijama duhovnosti, reimima koji se, dakle, u jednom preciznim smislu nalaze u (pred)
pojmovnom, to jest (pred)teorijskom stanju, insistiranje na
preciznoj upotrebi pojmova (ili termina) doivljava se kao provokativno zanovijetanje, cjepidlaenje, dokoliarstvo, isprazno
teoretiziranje, bespotrebni gubitak vremena; ili, jednostavno,
dokaz beznadenog gubitka identiteta i osjeaja za empirijsku
stvarnost. Svaka znanost nastoji prakticirati vlastitu pedagogiju pojmova. Utoliko u svakom trenutku ovisi o pojmovima koji
odreuju ta se od ega moe razlikovati, ta se moe oznaavati, promatrati, opisivati i eventualno objanjavati. To nipoto
ne znai da se itav jezik znanosti sastoji iskljuivo od pojmova;
no svakako znai da se znanost izdvaja iz svakodnevne drutvene komunikacije samo kada i ukoliko upotrebljava pojmove,
te upotrebe tih pojmova svojevoljno (teorijski) koordinira. Tek
su novije socioloke i postkolonijalne studije drutvenih uinaka znanosti, tehnologije, znanja i moi, povezane sa utjecajem
ekolokih, feministikih, antinuklearnih i alterglobalistikih
pokreta, otvorile novo poglavlje u prouavanju znanosti. Upravo
u tim novijim oblastima, epistemoloka i metodoloka pitanja
znanstvenog istraivanja ponovo izbijaju u prvi plan. Sociologija
znanosti, u uem smislu, prouava znanost i njenu prirodu, a u
irem, logiku, politiku i strategije funkcioniranja znanstvenih
institucija s obzirom na konkretne kognitivne i drutvene probleme upotrebe ili zloupotrebe znanosti. Znanost se ne posmatra
510

izolirano, kao da ne egzistira u drutvu, nego kao sastavno dio

drutva. Sociologija znanosti obuhvaa irok spektar pristupa
usmjerenih na razjanjavanje prirode i posljedica drutvenih
odnosa povezanih sa praksom znanosti. Od poetka 70-ih godina 20. stoljea dobila je izuzetan znaaj zahvaljujui posebnoj
panji posveenoj sadraju znanstvenog znanja. Nasuprot ranijim metodama socioloke analize znanosti (poput onih koje je
primjenjivao Robert Merton), u novijim varijantama sociologija znanosti ne ispituje samo skalu odnosa izmeu ustanova i
ljudi koji se stjecajem okolnosti bave znanou, ve se razvijaju i pristupi koji govore o posljedicama tih odnosa po prirodu,
pravac, sadraj i istinosnu vrijednost samog znanstvenog znanja. Sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljea, naroito
izmeu sociologa i filozofa znanosti, vodile su se velike rasprave
o osnovama znanstvenog znanja. Sociologija je ula u podruje izmeu filozofije i znanosti, te filozofi vie nisu bili (jedini)
arbitri u pogledu pitanja kojim mjerilima i postupcima se moe
doi do pouzdanog znanstvenog znanja. Tokom relativno kratkog perioda svog razvoja sociologija znanosti pretrpila je nekoliko
krupnih promjene. Veina tih promjena povezana je sa znaajnim
autorima koji su dali svoje doprinose na pojedinim podrujima
istraivanja znanosti, kao i sa pojedinim djelima meu kojima se,
po svom utjecaju, sve do danas, istie Struktura znanstvenih revolucija Tomasa Kuhna, objavljena 1962. Na tom putu, na razliite
naine su postavljana pitanja o nizu neusaglaenih pretpostavki
o prirodi znanstvenog znanja i opsegu drutvenih istraivanja.
Vrijednost sociologije znanosti ispoljava se u tome to neprestano unosi novu energiju, pokree nova pitanja, razvija nove ideje,
proizvodi nova znaenja, dovodei na taj nain u pitanje ustaljena
gledita. Prethodnom skicom za jednu buduu interdisciplinarnu kritiku vokabulara i prakse nove ekonomije znanja, inspiriranu fronetikim razumijevanjem drutvene znanosti, nastojali
smo pokazati kako ideja o racionalnom ekonomskom ovjeku
(mada predstavlja samo jedno, i to vrlo usko vienje racionalnosti, i samo jednu, i to vrlo ogranienu interpretaciju ljudske
prirode), zapravo funkcionira kao mikrokozmos u naoj profesionalnoj misli o ekonomiji i drutvu, proizvodei pomutnju u
teoriji i katastrofe, siromatvo, bijedu i neodgovornost u praksi.
Ideja o ekonomskom racionalnom ovjeku izvire iz ekonomije,
ali je njen snaan utjecaj na zapadnu drutvenu misao povezan
sa mnogim institucionalnim podrujima i mnogo je obuhvatniji.
Energija koju vladajua ideja koristi da bi zaustavila irenje drugih ideja u svom prisustvu podsjea na monarha koji neprestano
podozrijeva da neko hoe da ga svrgne i doe na njegovo mjesto.
U (neo)liberalnom kapitalizmu to su ponajprije dvije meusobno
511

povezane ideje (1) ideja nove spoznajne ekonomije zasnovane

na znanju i (2) normativna ideja stvaranja globalnog drutva
znanja koju promoviraju svjetske finansijske institucije. Zato i
neoliberalna paradigma nove ekonomije znanja ne podnosi nikakve suparnike ideje u svom prisustvu (kao to ni ideja o stvaranju globalnog drutva znanja ne doputa nikakvu kritiku, jer
bi izgledalo da bi kritika drutva znanja, ako bi s neije strane
sluajno i bila upuena na adresu samog drutva znanja, morala
doi samo iz jednog, i to suprotnog smjera.) Ta paradigma (nastoji da) univerzalizira vlastiti model znanja i da ga bezgranino
proiri, prilino uspijevajui u tome. im je nova ekonomija
znanja vlastite kulturne i institucionalne pretpostavke proglasila znanjem, njeno dalje irenje bilo je prilino osigurano, tako da
se u veini ekonomskih modela znanja radi samo o unapreenju
i poboljanju jednog tako (progresivistiki) definiranog koncepta.
Ne trebaju nas stoga iznenaditi antropoloka istraivanja koja
dovode u pitanje zapadni, posebno ekonomski pojam osobe.
Homo oeconomicus je muka osoba, ponekad oveuljak koji ui
u svakom od nas, ponekad din koji ovaplouje itavo drutvo
ili itav svijet. Na mikrokosmos koji sve proima i ijim obrisima se moraju prilagoditi sva objanjenja olienje je tuinca; on
nema porodicu, prijatelje (osim na facebooku), ni linu povijest,
njegova osjeanja ne lie na naa; ne razumijemo njegov jezik, a
jo manje njegove namjere. Popularni model ekonomskog oveka je tuinac bez odreenog poloaja u drutvu; meutim, mi
oblikujemo svoja pitanja o sebi samima polazei od predstave o
njemu. Znanstvena odgovornost sastoji se stoga i u postavljanju
novih pitanja na koja trenutno ne moraju postojati odgovori jer
su sama pitanja ponekad znaajnija od odgovora na pitanja koja
niko ne postavlja.

512

Literatura

Bek, Urlih (2011), Svetsko rizino drutvo: u potrazi za izgubljenom sigurnou, Novi Sad, Akademska knjiga

Castells, Manuel ( 2000), Informacijsko doba: ekonomija, drutvo

i kultura - Uspon umreenog drutva, Zagreb, Golden marketing

Daglas, Meri & Nej, Stiven (2003). Osobe koje nedostaju: kritika
drutvenih nauka, Beograd, Samizdat, B92

Dow, Sheila, (2005), Ekonomska metodologija, Zagreb, Politika

kultura

Flyvbjerg, Bent(2012), ta mogu drutvene nauke, Beograd, Glasnik

Habermas, Jrgen (2008), Eseji o Europi - s prilozima Dietera

Grimma i Hansa Vorlandera Zagreb, kolska knjiga

Juri, Hrvoje (2012), Od Hiroime do Fukuime: nuklearna tehnologija neko i danas, u Integrativna bioetika pred izazovima
biotehnologije (2012), Sarajevo, Bioetiko drutvo u Bosni i Hercegovini.

Lavi, Senadin (2014), Metodoloke rasprave, Sarajevo, Fakultet

politikih nauka Univerziteta u Sarajevu

Luhmann, Niklas (2001), Znanost drutva, Zagreb, Politika kultura

Nojman, Iver (2009), Znaenje, materijalnost i mo: uvod u analizu

diskursa, Beograd, Alexsandria Press

Popper, Karl (1996), Bijeda historicizma, Zagreb, Kruzak

Salmon, Christian (2011), Strategija eherzade: Prilog Storytellingu, Beograd, Clio

tavljanin, Dragan (2013), Balkanizacija interneta i smrt novinara: ka postinternetu i postnovinarstvu, Prag/Beograd, igoja
tampa

513