1

GURU d.o.o.

Robert Kurtz

www.kakopostatibogat.com
2

5
6
7
8
9
10
12
13
15
16
18
19
21
22
24
25
29
29
31
32
33
34
36
37
39
40
42
44
46
46
48
49
50
53
54
56
58
60
60

Predgovor
I. Zato postati bogat?

Najvei problem na svijetu

Sam svoj ef
Financijska neovisnost
Prvi dan ostatka vaeg ivota

II. Sve je u glavi

Ja to mogu!
Misticizam
Ovisnost
Uspjeh je najbolja osveta
I bogati plau
Dobro je biti bogat
Potroaki mentalitet
Balkanski sindrom
Osobine uspjenih poduzetnika
Samopotovanje
Mislite pozitivno
Nepotrebno starenje
Poduzetnika arulja

III. Bogatstvo: Teorija

ovjek s planom
Radite ono to volite
Kopirajte Zapad
Kako do ideje?
Pronaite potrebu i zadovoljite je
Svestranost
Kolo sree se okree

IV. Bogatstvo: Praksa

Prvi dojam je najvaniji

Poslovni partneri
Partnerstvo
Odnosi s ljudima
Budite toni
Pregovaranje
Najbolja investicija
Vi i vaa banka
Poslovni plan
Raunovodstvo
3

61
to itati?
62
Neovisno djelovanje
64 V. Marketing
66
Proizvod
67
Idejom do proizvoda
70
Kretanje u akciju
72
Proizvodnja
73
Cijena
74
Cjenovna konkurencija
76
Psiholoko odreivanje cijena
77
Distribucija
78
Uspjena prodaja
79
Promocija
80
Trite
81
Segmentacija
83
Ciljno trite
84
Segmentacija na lak nain
85
Hijerarhija potreba
87
Ponaanje kupaca
87
Vizualni identitet
89
Logotip
90
Put prema vrhu
91
A to je s vama?
93 VI. Posao budunosti
93
Program mog kompjutora
94
Sljedea zlatna groznica
95
Biznis budunosti
99
Reklamiranje na Internetu
102 VII. Kako dalje?
102
Dionice - igra za naivne?
103
Kupujte jeftine aute i skupe kue
104
Sa novcem oprezno
105
Pria o jednom dugu
107
Sakupljanje dugova
110
Zdravlje je vano
113
Osiguranje
114
Posljednje upozorenje
115
Krv, znoj i suze
116
Dolazak na cilj
4

Predgovor
Put od tisuu milja poinje jednim korakom.
KONFUCIJE

estitam! Samim inom otvaranja knjige Kako postati bogat

napravili ste vaan korak na putu stjecanja bogatstva. tovie,
trenutno se nalazite na poziciji znatno ispred one na kojoj su bili
veina bogataa prije zapoinjanja svojih karijera. Za razliku od vas,
oni nisu imali putokaze. Mnogi su se poznati poduzetnici muili
prije nego su pronali putove koji su im donijeli bogatstvo. Nije bilo
knjige poput ove koja bi im dala znanja potrebna za ostvarivanje
snova.
Nije sluajnost to itate ovu knjigu. Pozitivno razmiljanje djeluje
na samo 5% populacije koja ga proba... ivotno iskustvo i uspjeh je
ono to ljude ini bogatima. I vi se moete poeti bogatiti. Ve
danas!
Najlaki i najbri nain da zaradite novac jest da jednostavno
krenete naprijed: proitajte redom cijeli Kako postati bogat.
Odbacite svoje predrasude. Zaboravite na predrasude drugih ljudi.
Razmiljajte za sebe: donesite vlastite zakljuke.
Saekajte dok ne proitate itavu knjigu. Paljivo je proitajte,
preporuljivo i nekoliko puta. Nemogue ju je shvatiti uz buku,
radio ili televiziju te bez potpune koncentracije. Odredite si dan ili
vikend kada ete je u miru detaljno prouiti. Jer, posvetiti jedan dan
planiranju svog ivota vrednije je od godine neplaniranog rada.

I. Zato postati bogat?

Ima li veeg zloina od izgubljenog vremena?
FRANCIS BACON

to se dogodilo sa osobom kakvom ste nekada sanjali da ete

postati? Veina ljudi upadne u zamku rutinskog posla koji ostaje isti
iz godine u godinu. Neko osobe pune ivota tako postanu
zarobljene u rutinskoj stvarnosti.
Uobiajeno je da osoba pati u tihoj frustraciji, zaboravljajui na
kreativnu i bogatu osobu kakvom je nekada sanjala da e postati.
Nain na koji veina ljudi radi savreni je primjer. Veina ljudi radi
samo da bi zaradili novac potreban za ivot i kao rezultat takvog
razmiljanja glavninu ivota provedu radei stvari koje zapravo ne
ele. Obzirom da posao koji rade nije dio njih, ne mogu ga voljeti i
osjeati, posao nije dio njih. im ne vole svoj posao, postaje im
dosadan i mrze svaki trenutak proveden u radu. Uz puno sree, pod
uvjetom da im ostane novaca i zdravlja, tek e u mirovini moi
ostvariti neke od svojih snova, uz gorak osjeaj da su propustili
najbolje godine svoga ivota.
U ivotu ne postoji takva stvar kao to je besplatni ruak. Ne
oekujte stoga da vam bilo to padne s neba. elite li zaista uiniti
sebe i svoj ivot u svakom pogledu bogatijim i sretnijim potrebno je
puno truda. Ukoliko ste spremni uloiti potreban trud i energiju,
onda ova knjiga doista moe biti novim poetkom vaeg bogatijeg,
a samim time i boljeg, sretnijeg te zdravijeg ivota. U protivnom se
vratite u koloteinu svakodnevnice te se nastavite i dalje pitati:
Zato su drugi bogati, a ja nisam?.

Najvei problem na svijetu

Najjai princip rasta lei u ljudskom izboru.
GEORGE ELIOT

Neostvareni snovi! Neostvareni snovi su najvei problem na svijetu!

Ljudi koji ne ostvaruju svoje snove ive samo za plau i nadu da e
jednoga dana moi raditi ono to uistinu ele. Takav ivot ini ljude
nesretnim. A zamislite probleme koje stvara samo jedna nesretna
osoba? Nesretni ljudi su ljuti na poslu, to ini i one oko njih
ljutima. Ne vole svoj posao pa su proizvodi i usluge koje nude
nekvalitetne, to i kupce ini nesretnima.
Jedna nesretna osoba okruena je drugim jednako tako nesretnim
osobama. Zajedno, ine jedni druge jo nesretnijim. Lo posao te loi
proizvodi i usluge koje nude ine ih dodatno nesretnima. Zbog toga
njihova djeca imaju nesretno djetinjstvo, to ini vjerojatnim da e
kada odrastu i oni biti nesretni.
Jedan neostvareni san moe stvoriti stotine, ak i tisue novih
nesretnih snova.
Nema razloga zato se ne bi posvetili stvaranju bogatstva. Cijele
obitelji, ak i djeca, mogu postati emocionalno bliskije dok
izgradnja vrijednosti postaje obiteljskim poslom. Djeca postaju bolja
ukoliko odrastaju u kreativnoj poduzetnikoj atmosferi. Ideja
stvaranja vrijednosti i postizanja ciljeva uzbuuje djecu, zbog ega
ona s radou gledaju naprijed u budunost. To ih ujedno motivira
da kada odrastu i oni postanu poduzetnici.
Poduzetnici stvaraju proizvode i usluge koje su im zanimljive i
stimulativne. Zato je dobro biti privatni poduzetnik. To ovjeku
7

omoguuje da radi ono to doista voli. Zbog toga se ivot

poduzetnika uglavnom sastoji u ostvarivanju njegovih snova.

Sam svoj ef
Ciljajte na mjesec. ak i ako promaite pasti ete meu zvijezde.
LES BROWN

Veina ljudi radi od osam ujutro do etiri popodne. Osjeaju se

sigurno na poslu. Posao i nije tako lo. Kada dou kui sa posla
ruaju, proitaju novine i pogledaju televiziju. To je otprilike sve za
to imaju vremena i energije. Vikend (sa jo malo televizije) proe
tako brzo da ne stignu uiniti nita konstruktivno. I tako ive u
miru sve do penzije. ak i kada bi mirovina bila dovoljna za udoban
ivot, umirovljenici ne bi mogli u njoj uivati jer su ve stari i
iznemogli. Ubrzo umiru i tako proe njihov ivot.
injenica je da se veina ljudi osjea prilino sigurno na svome
poslu. A onda, jednoga lijepog sunanog dana, kao grom iz vedra
neba, pras!, i postanu viak. Nije tako neobino da otkaz dobiju
ljudi koji su u nekom poduzeu radili dvadeset, trideset pa i vie
godina. Osjeaj kada se naete na ulici u pedesetoj godini ivota
prilino je neugodan. Zato zapamtite: nije sigurnost raditi za
drugoga, jedina sigurnost je raditi za sebe! Biti sam svoj ef. To je
pogodnost koju imaju poduzetnici.
Osjeaj kada se probudite ujutro, a ne morate ii na va stari,
dosadan posao. Osjeaj kada ne morate iz dana u dan sluati vaeg
dosadnog efa, ve kada ste vi sam svoj ef... To je ono zbog ega
vrijedi biti privatni poduzetnik, a ujedno i jedan od razloga zbog
kojega se ljudi odluuju krenuti u vlastiti biznis. I to je najvanije,
pritom se odlino zabavljaju. Zajednika osobina svih velikih ljudi,
8

bili oni biznismeni, znanstvenici ili sportai, je da iskreno uivaju u

onome to rade. Da bi bili veliki u poslu kojim se bavite morate
vjerovati da je ono to radite zabavno.
Osim toga, ne treba vam nikakva dozvola ni kola da bi postali
poduzetnik. Za gotovo svaki posao tako je neto najee obavezno.
Da bi postali odvjetnik, doktor ili uitelj morate zavriti godine
tekog kolovanja. Da bi postali poduzetnik morate samo odluiti
da to elite. Bez obzira na spol, dob ili obrazovanje, svatko moe
postati poduzetnik. Prilika ima za sve.

Financijska neovisnost
Novac sam ne donosi sreu. No, barem pomae
da netko na ugodan nain bude nesretan.
JEAN MARAIS

Ljudi se esto pitaju jesu li bogati ljudi sretni. Iskreno govorei,

jedini nesretni bogatai su oni kojima je dosadno, ljudi bez ciljeva u
ivotu. To su najee osobe koje su bogatstvo dobili servirano na
srebrnom pladnju, naslijedivi ga od svojih roditelja, koji ih pritom
nisu nauili radu i poduzetnosti. Naalost, u skupinu nesretnih ljudi
spadaju i prosjeni ljudi koji od osam do etiri rade svoj dosadan
posao. Jedno od najveih zadovoljstva u ivotu je gledanje kako
vlastiti poslovi koje ste sa svojih deset prstiju stvorili praktiki iz
niega, svakim danom postaju sve vei i profitabilniji.
Uspjeni poduzetnici imaju ciljeve. Oni su nuni da bi vaem ivotu
dali pozitivno usmjerenje. Bilo kakav cilj je bolji od ivotarenja.
Zaraditi milijun kuna, maraka ili eura je cilj koji svaki poduzetnik
moe ostvariti. Prvi korak na tom putu je odluiti da zaista elite
zaraditi takav novac te da ete uiniti sve to treba da taj cilj i
9

ostvarite. Samo itanje knjige o tome kako postati bogat nee vas
uiniti bogatim. Ali pozitivna samo-motivacija, jasni ciljevi i
upornost je ono to moe uiniti milijunsku razliku.
Veina se obiteljskih svaa javlja zbog novca, tonije nedostatka
istog. U uspjenoj poduzetnikoj obitelji taj se potencijalni razlog
svae eliminira. Novac svakako nije jedini uvjet sree, ali bez njega
su ovjekovo zdravlje i ljubav uveliko hendikepirani, to ograniava
sreu. Ako sebi moete dopustiti da novcem rijeite neki problem,
tada ni nemate problem.
Osjeaj kada moete putovati po svijetu slobodni poput ptice.
Osjeaj kada moete ii u najbolje restorane i naruiti to vam srce
zaeli. To je financijska neovisnost, a ova knjiga e vam pomoi da
je ostvarite.

Prvi dan ostatka vaeg ivota

Funkcija socijalizma jest podii patnju na vii nivo.
NORMAN MAILER

Odlaskom socijalizma i dolaskom kapitalizma nae se drutvo

promijenilo iz temelja. To ste vjerojatno i sami primijetili ukoliko
ste proteklih godina bar jednom izali iz svog stana. Primijetili ste i
to da ima sve vie bogatih ljudi. Luksuzne kue i skupi automobili
vie nisu rijetkost.
Sigurno ste se zapitali otkud tim ljudima novac? Po emu su oni
bolji od vas? Zato i vi ne bi imali puno novaca?
Proteklih sam godina promatrao ljude koji su postavljali ta i slina
pitanja. Odgovore na njih dajem u ovoj knjizi. Ona nije napisana na
10

brzinu sa ciljem velike zarade. Svatko zna da se u Hrvatskoj ne moe

zaraditi veliki novac prodajom knjiga. Da sam elio zaraditi jo
novaca potraio bi neki unosniji posao. Zapravo, knjigu koju itate
najradije bi dijelio besplatno. Tada bi svijet bio mnogo ljepe mjesto
za ivot. Meutim, u ivotu sam nauio sam da ljudi vie cijene
tene koje im prodate za 100 maraka od onoga koje im poklonite.
Zato vam ovu knjigu nisam poklonio.
Jedini cilj zbog kojeg je nastao Kako postati bogat jest
pokazivanje ljudima koji iskreno ele postati bogati kako da to
uine. Njene stranice sadre sintezu mog dugogodinjeg
poduzetnikog iskustva, ali i iskustva stotine drugih domaih i
stranih poduzetnika, ljudi koji su, poevi od malog kapitala, ili ak
bez njega, doli do bogatstva. Sve je to prezentirano vama
itateljima na jednostavan, ali djelotvoran nain, bez zamrenih
poslovnih izraza te uz dodatak mnogih ivotnih istina.
Danas vam svi pokuavaju prodati magine formule pomou kojih
ete biti sretni i veseli: razne vjerske sekte, droga ili udesne kreme
za mravljenje samo su neke od njih. Knjiga Kako postati bogat
ne prodaje religiju, ali nudi odgovor na vae molitve.
Ovom u vam knjigom pokazati kako graanin Hrvatske prosjenih
intelektualnih sposobnosti uz minimalna ulaganja i maksimalan
trud moe zaraditi puno novca. Bili pametni ili malo manje
pametni, Kinez, Indijanac ili sa planeta Marsa, ova e Vam knjiga
promijeniti ivot. Naravno, to nije mogue ostvariti preko noi.
Krenete li odmah nakon itanja u akciju i pridravate li se onoga to
u njoj pie, pod uvjetom da to elite svim svojim biem, danas zaista
moe biti prvi dan ostatka vaeg ivota.
Sve to vam treba da bi poeli sa bogaenjem nalazi se u ovoj knjizi.
Biznis je igra - ovdje su pravila...
11

II. Sve je u glavi

Ako moete prebrojiti svoj novac onda niste milijarder.
J. PAUL GETTY

Uspjeni poslovni ljudi se ee raaju nego stvaraju. Drugim

rijeima, najbolji nain da postanete uspjeni poduzetnik jest da
imate roditelje koji su takoer uspjeni poduzetnici. U takvim
obiteljima djeca naue cijeniti novac i ve u ranoj mladosti shvate
kako ne postoji tako neto kao to je besplatan ruak.
Naravno, ukoliko su vai roditelji bivi hipici ili sindikalni aktivisti,
ne oajavajte. Dobra vijest je da se, bez obzira dolazili vi iz
poduzetnike obitelji ili ne, veina stvari koje trebate znati da bi
postali bogati nalaze u ovoj knjizi. Proitajte je paljivo. I po
nekoliko puta ako treba. Uinite polovicu stvari koje sam napisao u
ovoj knjizi, i kroz godinu dana i vi moete biti milijuna.
Donijeti odluku o bogaenju umjesto siromatvu i nije tako teko.
Poetak zahtijeva samo da krenete u akciju i potraite vlastitu
ansu. Zapamtite jo neto: jedini nain da budete gubitnik u
biznisu jest da poimate sebe gubitnikom te da cijeli dan sjedite kod
kue ne radei nita. Ukoliko budete samo matali o tome kako ete
postati bogati, dalje od matanja neete ni stii.
Donesete odluku - postati u bogat! Za dvije godine bit u pun
love! Nije vano ako drugi kau da vi to ne moete. Vano je jedino
ako vi to kaete. Vjerujte u sebe, ak i ako nitko drugi to ne ini.
Ako vjerujete u sebe, tada ne postoji nita to ne moete ostvariti.
Zato ne odustajte, nikada ne odustajte!

12

Ja to mogu!
uvajte se ljudi koji potkopavaju vae ambicije.
Mali ljudi to uvijek ine, a doista veliki ljudi nastoje
da se osjeate kao da i vi moete postati veliki.
MARK TWAIN

Mnogi ljudi sami sebe ograniavaju izjavama tipa: Nemam

dovoljno poetnog kapitala, Nisam dovoljno pametan ili
Nemam smisla za biznis. Ovakve izjave nisu nita drugo nego
izraz straha od neuspjeha. Zaboravite ih! Sa odgovarajuim
pozitivnim stavom svatko moe postati poduzetnik.
Veina je bogataa bila siromana prije poetka svoje poslovne
karijere. To ih nije sprijeilo da se trgnu i pokuaju neto zaraditi.
Naprotiv, njihovo tada loe imovinsko stanje bilo im je samo
dodatnom motivacijom. Rijetki su uspjeni biznismeni koji su
naslijedili novac i uspjeli ga oploditi - veina njih bili su prezauzeti
troei nasljedstvo.
to se pak pameti tie, ne brinite. Pogledajte tko sve danas vozi
dobre aute i ima velike kue. Neki od tih ljudi ne doimaju se previe
pametno, zar ne? Ipak, bogati su. Nisu, dakle, svi bogatai nuno i
neto posebno pametni. Pamet nije presudna osobina za stvaranje
bogataa. Ukoliko mi ne vjerujete, pogledajte film Forrest Gump
sa Tom Hanksom u glavnoj ulozi. Forrest je mentalno retardiran sa
kvocijentom inteligencije 75, a ipak postaje dolarski multimilijuna.
Istini za volju, film je fikcija, ali takvih sluajeva ima i u stvarnom
ivotu.
Ostaje nam jo smisao za posao. Upravo itate knjigu u kojoj pie
kako postati bogat. To je prilino smisleno i poslovno, zar ne? Ve i
samo injenica da ste kupili ovu knjigu govori da posjedujete
inicijativu i entuzijazam potreban da postanete bogati.
13

Stoga nemojte izmiljati vlastite nedostatke. Veliki broj ljudi za

neuspjeh u ivotu krivi svoju debljinu ili veliki nos. Za postati
uspjean i bogati poduzetnik nije vano kako izgledate, vano je
koliko se trudite. Ako ba hoete, prije nego li krenete u akciju,
moete smraviti ili operirati nos, ali to e utjecati samo na vae
samopouzdanje, a ne i na anse za uspjeh u poslu. Po mojem
miljenju, upravo su djevojke koje nisu tako lijepe i deki koji nisu
najvee face u ulici ti koji e uspjeti u ivotu. Oni moraju pokazati
svijetu koji ih ne prihvaa koliko doista vrijede. Moda je upravo to
razlog zbog kojega najuspjenijim poduzetnicima postanu oni klinci
koji nisu bili previe omiljeni meu drutvom u koli.
Jednako tako niti godine ne igraju nikakvu ulogu. Steve Jobs i
Steven Wozniak bili su jo tinejderi kada su u garai napravili prvo
Apple raunalo. Sa druge strane, Ray Kroc je ve zaao u svoje esto
desetljee kada je iz niega pokrenuo lanac McDonalds restorana.
Uvijek postoje ljudi koji misle da su najpametniji i koji e Vam rei:
Plan ti ne moe uspjeti ili To se tako ne radi. Ne dopustite da
vas obeshrabre svojim pesimistikim izjavama. Ignorirajte takve
ljude, ba kao to trebate ignorirati i svoje izmiljene nedostatke.
Za sada je vano da donesete odluku - postati u bogat! Za dvije
godine bit u pun love! Vjerujte u to. Vjerujte u sebe. U vjeri je
spas, rekli bi neki. Donijeti odluku da ete biti bogati umjesto
siromani i nije tako teko. Poetak zahtijeva samo da dignete
stranjicu i ponete traiti svoju ansu.
Prestanite sanjati svoj ivot i ponite ivjeti svoj san.

14

Misticizam
Jedina osoba koja vas doista moe uvjeriti jeste vi sami.
MILTON FRIEDMAN

Postoji neto to smanjuje na kapacitet za razmiljanje, nae

sposobnosti i poimanje stvarnosti. U nedostatku boljeg izraza
nazovimo to misticizam. Misticizam predstavlja pokuaj da se
stvori kriva slika stvarnosti kroz nepotenje, emocije, prijevaru, silu
ili na bilo koji drugi nain. U kontekstu ove knjige misticizam dakle
nema nikakve veze sa nekakvom magijom ili neim slinim, ve
predstavlja pokuaj iskrivljavanja stvarnosti.
Misticizam moe biti u nama ili oko nas. Unutarnji misticizam se
javlja kada pokuavamo pronai objanjenja za neke svoje postupke
(ili nedostatak istih) umjesto da racionalno sagledamo stvarnost.
Dobar primjer je pronalaenje izgovora zbog kojih bi odgodili ili
izbjegli posao koji moramo uiniti ili, primjerice, koritenje
astrologije umjesto vlastitom uma za donoenje pojedinih odluka.
Svi oblici misticizma (od astrologije pa do faizma, marksizma,
okultizma...) izviru iz neznanja, prijevare i potrebe da se unite
vrijednosti. Osobe koje izabiru misticizam da izbjegnu ili krivotvore
stvarnost smanjuju svoju mogunost da misle razumno, stvaraju
vrijednosti i ive kompetentno. U svojoj prirodi, misticizam je
pojam koji predstavlja suprotnost razumu, objektivnosti, stvarnosti i
iskrenosti prema sebi.
Jedine prirodne varijable koje mogu imati utjecaj na ljudski ivot
jesu vremenske nepogode, potresi, poplave i slini dogaaji. Ostale
prirodne varijable kao to su elektromagnetske sile ili odnosi
izmeu planeta nemaju utjecaja na niiji ivot, osim tetnih
psiholokih utjecaja koje mogu imati na one koji dozvole da njihovo
razmiljanje i akcije budu ograniene takvim nezrelim vjerovanjima.
15

Horoskopi su jedan od misticizama koje trebate ignorirati. Zvijezde

ne odreuju da li je neki dan dobar za vas ili nije. Znak pod kojim
ste se rodili nema nikakve veze sa vaim karakterom, sreom u
ljubavi ili sposobnou da postanete poduzetnik te da se obogatite.
Prihvaanje mitova poput astrologije umanjuje ovjekovu
sposobnost razmiljanja te tako smanjuje njegovu osobnu mo,
produktivnost, financijsko stanje i dugoronu sreu.
Mnogi popularni mitovi ovise o znanstvenim dokazima kako bi
stvorili iluziju kredibiliteta. Pobornici astrologije promoviraju
znanstvenu injenicu po kojoj planete sile utjeu na ljudska bia,
njihov um, akcije, ponaanja i sudbinu. Znanstvenici su uzeli na
stotine osoba roenih istog datuma, usporedili njihove
karakteristike i nepobitno je ustanovljeno sljedee: astrologija nije
znanstveno utemeljena. Ipak, mnogi ljudi vjeruju u horoskope.
Stoga va interes za astrologiju moe biti samo poslovne naravi:
izraujte horoskope po narudbi!
Prihvaanje znanstvenih mitova kao to su astrologija ili
izvanzemaljci razara ovjekovo samopotovanje i smanjuje njegov
kapacitet za uicima i srei. ovjekov vlastiti um, a ne poloaj
planeta, faktor je koji utjee na njegovu sudbinu.

Ovisnost
Nema razloga biti najbogatiji ovjek na groblju.
Od tamo ne moete voditi biznis.
PUKOVNIK SANDERS

Ovisnost o nikotinu, alkoholu ili drogama ne samo da naruava

tjelesne sposobnosti, osobnost i zdravlje, ve konstantno unitava
samokontrolu, samopouzdanje i sreu. Ovisnosti takoer naruavaju
16

iskrenost jer konzumiranje tetnih tvari neprestano zahtijeva

neiskrenu racionalizaciju prema samome sebi i drugima. Takva
neiskrenost pak smanjuje samopouzdanje, kompetentnost,
produktivnost i uivanje u ivotu.
Alkohol, droge i sline tvari imaju kratkorone i dugorone tetne
efekte na ljudsko zdravlje i sreu. ak i u malim dozama alkohol i
droge iskrivljuju stvarnost koja nas okruuje. To, naravno, nije
poeljno jer ovisimo o tonoj slici svijeta kako bi bili u mogunosti
donositi prosudbe potrebne za prosperitetan i sretan opstanak. Na
duge staze te supstance ne donose nita drugo nego tetu i nesreu.
Povrh toga, tetni se efekti takvih proizvoda u poetku mogu tako
dobro opravdati da njihov korisnik ne bude svjestan tetnih
posljedica sve dok trajni gubitak sree i energije ne postane
neizbjean.
teta koja nastaje upotrebom alkohola i droge moe varirati od
nesretnog ivota preko psiholokih i fizikih poremeaja pa sve do
smrti. Alkohol moe uzrokovati nepovratnu tetu stanicama mozga.
Efekt je kumulativan i nakon nekog vremena postane mjerljiv.
Slino tome, marihuana poremeti elektrine impulse unutar mozga
te smanji kvalitetu razmiljanja i tako poremeti ivotne prioritete.
Primjerice, marihuana pretvara aktivnost i ambiciju u pasivno
sanjarenje i lijenost. Jae droge kao to su kokain i heroin samo su
agresivniji oblici samoubojstva.
Odvikavanje od ovisnosti o alkoholu, nikotinu ili nekoj drugoj
supstanci brzo poboljava kvalitetu ivota. Osobno samopouzdanje
takoer brzo poraste nakon eliminacije navika koje su destruktivne
kako za um tako i za tijelo...
Najbolji nain za prestanak puenja je donoenje neodgodive odluke
o prestanku puenja, u potpunosti i zauvijek, te trenutno
17

provoenje iste bez nadomjestaka kao to su velike koliine hrane,

slatkii ili nikotinski flasteri. Osoba koja koristi takve nadomjeske
vrlo vjerojatno e se prije ili kasnije vratiti puenju. Odluka mora
biti nepovratna i beskompromisna.

Uspjeh je najbolja osveta

Nikada se ne hrvajte sa svinjom jer e te oboje
zavriti prljavi, ali svinja e u tome uivati.
CHARLES MUNGER

Zavidnost je elja za unitavanjem vrijednosti koje su stvorile ili

stekle druge osobe. Ona se javlja jer vrijednosti drugih ljudi
otkrivaju greke i nesposobnost zavidne osobe. To pak unitava
njezino samopotovanje.
Zavidna osoba eli unititi tue vrijednosti, ali zapravo unitava svoj
ivot. Ljudi koji razviju zavidnost ine to na svoju tetu jer time u
konanici sami sebi nanose zlo i donose nesreu.
Glavni uzroci zavidnosti su neiskrenost prema samome sebi i
lijenost. Iz straha i zlobe, zavidnici moraju napadati vrijednosti
steene od strane drugih osoba. Tue materijalne i nematerijalne
vrijednosti ine zavidnu osobu svjesnom vlastite neuspjenosti. One
otkrivaju to zavidnoj osobi nedostaje i ine je svjesnom njene
vlastite nesposobnosti da ivi sretan ivot. Kao rezultat toga,
zavidna osoba mrzi uspjene osobe iako zapravo eli biti poput njih.
Savjet je jednostavan: koncentrirajte se na sebe i neka vas previe na
zamaraju uspjesi ili imovina drugih ljudi.
Svaki ovjek, ma kako dobrim bio, tijekom ivota sakupi odreenu
koliinu neprijatelja. Toga se ne treba sramiti. Iako e mnogi teko
18

prihvatiti savjet da oproste svojim neprijateljima, najbolje je rjeenje

jednostavno zaboraviti na njih. Pravu osvetu moete ostvariti jedino
ne dopustivi svojim neprijateljima da budu uzrokom vaeg
samounitenja.
elite li znati koja je najbolja osveta? Va uspjeh na svim ivotnim
poljima najbolja je osveta onima koji vam ne ele dobro.

I bogati plau
Bogatstvo je proizvod ovjekove sposobnosti da misli.
AYN RAND

Velika prepreka koje se morate rijeiti ukoliko elite postati bogati

jest osjeaj da je nemoralno ili nepoteno biti bogat i da je
bogaenje jednako otimaini. Naravno, brojni su oni koju su
nelegalno stekli svoje bogatstvo. Ipak, iz iskustva znam da su veina
poduzetnika nepovezanih sa politikom radini i moralni ljudi.
Mnogi ljudi, posebno ako se nisu najbolje snali u promjenama do
kojih je dolo prelaskom na kapitalizam, ale za drutvom jednakih
trbuha kada je bogatstvo bilo ideoloki nepodobno, za vremenima
kada je svatko imao osiguran posao, sigurnu plau i kada je svima
bilo jednako. Takva razmiljanja strunjaci zovu radikalni
egalitarizam, to u prijevodu znai nitko ne smije imati vie od
mene. Takvi ljudi su sretni to voze Yugo sve dok i njihov susjed
vozi Yugo, ali kada njihov susjed nabavi BMW onda je njima krivo
to oni nemaju za takav auto.
Socijalno raslojavanje do kojega dolazi u tranzicijskom periodu
(prelazak iz socijalizma u kapitalizam) u mnogima budi elju za
prolim vremenima, a istovremeno potie zavist i mrnju prema
19

onome tko ima. Bogatstvo u mnogima stvara zavist, pa po onoj

staroj dabogda susjedu crkla krava ine sve da onemogue tue
daljnje bogaenje, jer ako oni nisu bogati, a netko drugi jest onda
je tu sigurno neto mutno. U njihovoj filozofiji biti siromaan je
plemenito, a biti bogat u najmanju ruku bezobrazno. Tako bogata
postaje deurni negativac, lopov, pljaka i grabeljivac. Na Zapadu
je suprotno - tamo su poduzetnici najcjenjeniji lanovi drutava logino je da oni koji vie rade, jae se trude te riskiraju zasluuju i
vee nagrade.
Ignorirajte takve zavidne nostalgiare. Oni ne proizvode nikakve
proizvode ili usluge. Sve to oni ele je da mi uspjeni osjeamo
krivnju.
Mnogi misle da poduzetnici samo sjede i broje novac. To rade
bankovni slubenici. injenica je da su poduzetnici puno korisniji
zajednici od tih dobro je initi dobro ljudi. Razlog tome je taj to
poduzetnici stvaraju proizvode i usluge koje slue ljudima,
zapoljavaju nezaposlene i plaaju poreze koje onda drava u kojoj
posluju na vie ili manje uspjean nain koristi za zadovoljavanje
javnih potreba. Tako su poduzetnici u slubi drutva, za razliku od
socijalistikih dobroinitelja koji po cijele dane samo kritiziraju
bogate te misle da postoji neto loe u proizvodnji proizvoda i
usluga za novac. Za divno udo, takvih je ljudi ak vie na Zapadu
nego u Hrvatskoj - sjetite se samo brojnih antiglobalistikih
protesta.
Problem je u tome to socijalizam jednostavno ne funkcionira.
Gospodinu Marxu bi bilo mnogo bolje da je, poput mene, zaradio
kapital prije nego to je napisao knjigu o njemu. Poanta ovog
poglavlja jeste da slobodno poduzetnitvo, ako se pusti na miru,
moe stvoriti najbolje proizvode i usluge, najbolje ljude i najbolje
drutvo. A upravo su poduzetnici stupovi takvog drutva.
20

Dobro je biti bogat

Loa strana kapitalizma je nejednaki raspored blagostanja.
Loa strana socijalizma je jednaki raspored bijede.
WINSTON CHURCHILL

Nakon mnogih godina potiskivanja individualizma u korist

kolektivne filozofije rada, i u nas je stvorena zakonska osnova za
stvaranje nove vrste ljudi - poduzetnika. Poduzetnik postoji za
ljude. On radi za ljude. Svojim proizvodima i uslugama zadovoljava
potrebe drugih ljudi i tako im slui sve dok ga oni trebaju.
Na neki nain, poduzetnik je poput politiara. Razlika je u tome to
ljudi za poduzetnika glasaju svojim novcem, a ne glasovima. Trina
demokracija se temelji na jednostavnom principu: kupci glasaju na
blagajni. Oni za poduzetnikove proizvode i usluge dobrovoljno daju
dio svojih prihoda ili uteevine. To onda rezultira time da
poduzetnik usput, naravno, neto i zaradi, ostvari profit, a upravo je
profit ona pokretaka sila koja potie ljude na poduzetniko
djelovanje. Kada poduzetnik vie ne bude valjao, glasovi kupaca tj.
njihov novac, pripasti e drugom poduzetniku.
Sama injenica to ste dobri prema ljudima i to im, prodavajui ono
to trebaju, zapravo inite uslugu, ne znai da e svi oni biti dobri
prema vama. Kao potencijalni bogata, morate se pomiriti sa
injenicom da nikada neete osvojiti natjecanje u popularnosti. Bez
obzira koliko se trudili uiniti suprotno, ako uspijete u bogaenju,
uiniti ete mnoge ljude nezadovoljnima. Ako nita drugo uzrujati
ete onu vrstu ljudi koji ne podnose uspjeh druge osobe. Sasvim
sigurno ete uvrijediti osobe koje smatraju da je zaraivanje velikih
koliina novaca manje vrijedna aktivnost od drugih dostignua,
poput primjerice ostvarivanja vrhunskih sportskih rezultata ili
znanstvenih dostignua. Logiki gledano, zaraditi puno novaca nije
21

nita manji uspjeh od, primjerice, igranja u nogometnoj

reprezentaciji ili ostvarivanja vrhunskih umjetnikih dosega. Ipak,
uvijek e biti ljudi koji e runo gledati obine bogatae. Takve
tipove trebate jednostavno ignorirati.

Potroaki mentalitet
elja za posjedovanjem je beskonana. Postoje dva naina
na koji moete pristupiti svom materijalnom ivotu:
smanjiti vae elje ili poveati vae prihode.
SOKRAT

Zabavno je bogatiti se. Zato emo odigrati malu igru. Iako vie ni u
Njemakoj ne koriste njemaku marku, ona e u naim krajevima
jo desetljeima biti domaa valuta pa stoga zamislite da vam sa
neba padne sto maraka. Kako bi ih potroili? Sjednite na udobno
mjesto, zatvorite oi i matajte... Zatim na tih sto maraka dodajte
dvije nule, pa jo dvije. Razmislite to bi uinili sa svim tim silnim
novcem. Ne itajte dalje dok mentalno ne potroite sav taj novac.
Onda, kako ste u svojim mislima potroili novac?
Najprije da vidimo to bi uinili sa sto maraka? Kupili nove krpice
iz Italije, proveli ludu no u gradu, uplatili kombinaciju na
sportskoj kladionici koja sigurno dobiva ili moda otili na kratak
vikend-izlet?
A to bi uinili sa deset tisua maraka? Kupili polovni Golf-diesel,
otili na krstarenje ili opremili stan raznim elektronikim
ureajima? Hmmm, teka odluka...
Da vidimo sada to bi uinili sa milijun maraka. Veina ljudi u
22

svojoj mati potroi taj novac na kuu, skupi auto i jo poneto

materijalnih stvari koje ine ivot ugodnijim, dok ostatak, ukoliko
neto uope i ostane, stavi na banku ili dri u arapi.
Zbog ovakvih odgovora veina ljudi nije bogata: svi oni kada dobiju
sto maraka prvo pomisle kako da ih potroe i zato danas nemaju ni
deset tisua, a kamoli milijun (ili vie) maraka. Nabaviti sto maraka
i nije neki problem, ali ako ih najprije potroite, nikada neete imati
vie od toga. Prva prepreka koju morate preskoiti na putu prema
neizmjernom bogatstvu zove se potroaki mentalitet.
Sjetite se jednog starog crtia iz serijala o profesoru Baltazaru.
Glavni lik je beskunik kome netko daruje jabuku. On je opere,
uglanca i proda te za dobiveni novac kupi dvije jabuke. Zatim
proda i te dvije jabuke pa kupi etiri nove. Do sredine crtia, na je
junak posjedovao plantau jabuka, lanac prodavaonica jabuka i
mnotvo kamiona za transport istih. Da je pojeo prvu jabuku koju
je dobio i dalje bi ovisio o tuoj milosti.
Kao to kae Sokrat, elja za posjedovanjem je beskonana. Postoje
dva naina na koji moete rijeiti taj problem: smanjiti vae elje ili
poveati vae prihode. Najbolje je uiniti oboje.
Umjesto matanja o tome kako ete potroiti novac, postavite si
sljedea pitanja:
1. Koje proizvode mogu proizvesti?
2. Koje usluge mogu pruiti?
3. Koje potrebe mogu zadovoljiti?
Ove e vam misli pomoi da se obogatite. Ukoliko doete u
iskuenje da neto kupite, prije nego li to uinite postavite sebi
sljedea tri pitanja:
1. Mogu li ivjeti bez toga?
23

2. Mogu li to mijenjati za neto drugo?

3. Mogu li to kupiti jeftinije negdje drugdje?
Gore navedeni proces pomae da zaboravite na stvari koje vam ne
trebaju a one koje vam trebaju kupite na najpovoljniji mogui
nain. U praksi, gotovo je svaki proizvod ili uslugu mogue kupiti
ispod njihove maloprodajne cijene. Sve to trebate je malo
razmiljanja i truda. U poetnoj fazi vaeg bogaenja, svaki zaraeni
novi uloite u posao, a troite samo na stvarno neophodne stvari.
Benjamin Franklin, jedan od najbogatijih ljudi kolonijalne ere,
shvatio je bit stvari. Dok je kao mladi radio u tiskari primijetio je
kako njegovi kolege za radnog vremena mnogo pue te popiju i po
nekoliko boca piva. Ben je pio vodu i radio prekovremeno. Za
nekoliko godina, posjedovao je vlastitu tiskaru. Nakon toga je
novcem koji je utedio pokrenuo vlastite novine. I tako, dok su
njegove bive kolege i dalje redovito ile na cigaret-pauze, Ben je
postao bogata. Usput je sauvao i svoje zdravlje.

Balkanski sindrom
Efikasnost jest inteligentna lijenost.
DAVID DUNHAM

Koji je razlog to veina ljudi nikada ne zaradi puno novaca?

Nikada ne zaponu!
Koliko vam se puta dogodilo da znate tono to trebate uiniti, ali
nikako da ponete. Jednostavno morate prije toga odgledati
najnoviju epizodu neke latinoamerike serije (doista, kad pogledate
probleme radnika na brazilskim plantaama devetnaestog stoljea,
va se ivot i ne doima tako loim). Osjeate se umornim, pa troite
24

vrijeme na nepotrebne stvari. I tako, sat po sat, danu doe kraj.

Ujutro se probudite sa osjeam krivnje to prethodnog dana niste
napravili sve ono to ste trebali. Odluite se baciti na posao. No,
prije toga obavezno morate skoknuti do kioska po najnovije tranovine ili kutiju cigareta. Ukoliko toga dana i zaponete sa radom
kroz par sati ste opet dekoncentrirani te odluite - odgoditi cijelu
stvar za sutra. Problem? Sutra se ista stvar ponavlja.
Ovakav se nain ponaanja naziva balkanski sindrom. Njegovom
se rtvom najee postaje ve u osnovnoj koli i od tada nerijetko
postaje doivotnim pratiocem. ivotni moto oboljelih od
balkanskog sindroma je svoj posao uvali drugome. Balkanci ne
dre zadanu rije, svaka druga izgovorena reenica glasi im: Nema
problema, a u firmi rade samo zbog socijalnog i mirovinskog
osiguranja.
Ne treba ni spominjati da se balkanskog sindroma morate u
potpunosti rijeiti elite li postati bogati. Jednostavno, rijeite
problem ili zadatak odmah im se pojavi. Bez odgaanja! Takav e
vam nain ponaanja s vremenom ui u naviku i postati
zadovoljstvo. Balkanskog se sindroma moete rijeiti samo upornim
radom. Nikada ne odlaite poslove. Kada jednom odluite prionuti
na posao, to doista i uinite.
Sjetite se samo onih crtia o mornaru Popaju? Kada bi Popaj upao u
nevolju uzeo bi konzervu pinata. Otvorio je. Provakao njen
sadraj. Pa ga progutao. U tom bi trenutku zasvirala pobjednika
melodija koja najavljuje pobjedu pinata nad balkanskim
sindromom. A tada teko svim onim loim momcima koji su se nali
u Popajevoj blizini.
Pomislite na Popaja svaki put kada vas uhvati balkanski sindrom.
Pronaite vlastitu zamjenu za Popajev pinat, glavno je da nakon
25

njenog konzumiranja ozbiljno prionete na posao. Tada nema vie

isprika. K vragu i torpeda, punom parom naprijed!
Posebnu panju obratite na one poslove koji vam se ine mrskim njih rijeite prve. Poslove sortirajte prema prioritetima: podijelite ih
na one hitne, manje hitne, i na one koji nisu toliko hitni. Oistite
va radni prostor. Papire sortirajte tako da ih u svakom trenutku
moete pronai. Nemojte sluati radio dok radite. Iako se to na prvi
pogled ne ini, radio vas ometa u poslu i nosi tok vaih misli u
krivom pravcu. Ukoliko koristite kompjutor oistite tvrdi disk od
svog nepotrebnog smea te sortirajte datoteke u lako dostupne
direktorije i pod-direktorije.
Zaboravite na Kolo sree. Ve danas prestanite gledati
latinoamerike sapunice. Nikada neete imati novaca kao glavni
bogata u nekoj od tih serija ako budete po cijele dane buljili u
ekran. Gledajte samo one emisije i serije koje su edukativne, koje
vas mogu inspirirati i koje su vezane uz vae ciljeve, poslovne
interese i planove.
Ukratko, prestanite gubiti vrijeme. Doista, ima li veeg zloina od
izgubljenog vremena?

Osobine uspjenih poduzetnika

Naporno radi, budi poten, budi iskren
i uvijek ui na svojim grekama.
ALAN MICHAEL SUGAR

Najprije da razjasnimo tko je poduzetnik. Iako nikada nisam volio

definicije, dvije od njih kau sljedee: Poduzetnik je osoba koja
kombinira razliite ekonomske elemente, donosi odluke i preuzima
26

rizik, a rezultat je dobit (profit, zarada) i Poduzetnik jest osoba

koja obavlja gospodarsku djelatnost s ciljem postizanja dobiti.
U najirem shvaanju, poduzetnik je vlasnik, menader, osniva,
pokreta novih projekata, nosilac rizika i ansi, vizionar...
Poduzetnik je generator promjena, novih ideja i inicijativa, to ga
ini bitno drugaijim od ostalih ljudi. Poduzetnik radi neto dobro,
lijepo i kreativno. Svijetu nudi svoje proizvode i usluge i na taj nain
sve ini sretnima. Sretni su ljudi koji kupuju ono to on nudi, a
sretan je i on sam jer za to dobiva novac. I ne srami ga se uzeti jer je
taj novac poteno zaradio. Svaki poduzetnik voli svoj posao koji je
puno zabavniji i dinaminiji od rintanja u nekoj lijevoj firmi.
Ukoliko ba i ne posjedujete dolje nabrojene karakteristike, teite k
tome da ih dosegnete. One su siguran put do uspjeha. Poduzetnik
je, dakle, proizvoa konkurentnih vrijednosti sa sljedeim
karakteristikama:
Ambiciozan - cilja na velike stvari.
Auran - njegov moto je: Ono to mogu uiniti danas ne ostavljam
za sutra.
Drutven - poduzetnik ima mnogo prijatelja. Nikada ne ogovara
druge, pa zato drugi ne ogovaraju njega.
Fleksibilan - ne boji se promjena.
Hrabar - proraunato riskira kada je to potrebno.
Individualist - ne treba mu nitko koga bi slijedio, uzda se u sebe.
Lider - uvijek je spreman voditi druge ljude.
Obrazovan - uvijek tei tome da usavri svoje znanje.
Optimistian - ne doputa da neuspjesi iz prolosti utjeu na
njegovu budunost. Uvijek misli pozitivno.
Organiziran - uvijek izrauje kratkorone i dugorone planove svih
svojih poslovnih, ali i drugih aktivnosti.
Realan - iako optimistian, poduzetnik uvijek ima realnu sliku o
27

svemu, ma kakva ona bila.

Samouvjeren - vjeruje u sebe i svoje mogunosti.
Skroman - nikada ne hvali samoga sebe. Ne govori mnogo, ali kada
progovori onda ima to za rei. Njegova djela govore vie od rijei.
Smiren - ne paniari i ne ljuti se.
Spreman - poduzetnik je uvijek otvoren za nove ideje. Spremno
reagira na trine promjene. Ne doputa sebi da upadne u rutinu.
Stabilan - ne doputa da osobni problemi utjeu na njegov ivot.
Strastven - iskreno uiva u svome poslu.
tedljiv - ne troi vie nego to mu zaista treba.
Uporan - prepreke i probleme vidi kao izazove i ne odustaje lako.
Zdrav - vodi rauna o svom fizikom i psihikom zdravlju.
Uspjeni se poduzetnik ponaa na sljedee naine:
- djeluje energino, iskreno i pravino bez obzira na trenutne
posljedice te je lojalan iskrenosti
- misli racionalno, logino i objektivno
- fokusira se na stvarnost
- organizira sebe, svoj ivot i posao u svrhu postizanja profitabilnih
akcija
- cijeni vrijeme, koristi ga efikasno i profitabilno
- postavlja jasna pitanja i paljivo slua
- izbjegava mistine reakcije (praznovjerje, horoskope i sl.)
- trai injenice u njihovom punom kontekstu
- postavlja ciljeve i tei da ih postigne
Bez obzira kakve bile osobine sutranjih novih bogataa, jedna e
karakteristika ostati konstantna: uitak zaraivanja. Svim pravim
biznismenima sudjelovanje i stvaranje je puno vee zadovoljstvo od
nagrade.

28

Samopotovanje
Duu u meni nitko ne moe degradirati.
FREDERICK DOUGLAS

Skromnost je jedna od precijenjenih ovjekovih osobina. Zapravo,

ona je neto na to nas tjeraju roditelji i uitelji kada nam je sedam
godina kako bi s nama lake izlazili na kraj. Skromnost je za
gubitnike. to je loe u tome ako se ponosimo onim to smo
napravili ili smatramo da moemo napraviti?
Stoga, kada vas idui put netko nazove umiljenim, nemojte mu
zaboraviti zahvaliti. Time je upravo pruio dokaz vaeg mentalnog
zdravlja. Samopotovanje je ovjekova osobna procjena svoje
vrijednosti. Ono se bazira na sposobnosti pojedinca da ivi neovisno,
sretno i produktivno te posjeduje vjeru u sebe i svoje sposobnosti.
Samopotovanje je emocija zbog koje se osjeate dostojni i sposobni
ivota na ovome svijetu, emocija koja vam omoguuje da imate
kontrolu nad svojim ivotom. Bez samopotovanja nikada neete
postii velike stvari u ivotu. to je vae samopotovanje vee, to
ete lake izlaziti na kraj sa sobom i sa drugima te postizati vie u
ivotu.

Mislite pozitivno
Da bi postigli velike stvari morate ne samo djelovati
nego i sanjati; ne samo planirati nego i vjerovati.
ANATOLE FRANCE

Objektivni strah je vrijedan mehanizam zatite. Suprotno tome,

iracionalni strah je destruktivan jer spreava osobu na poduzimanje
akcije. Na sreu, paralizirajui efekt iracionalnog straha moe biti
29

prevladan sa direktnim, svjesnim trudom.

Primjerice, poduzmete li racionalnu akciju koje se bojite (iako
stvarne opasnosti nema), taj e strah nestati. Iracionalni strah moe
stvoriti neaktivnost koja sprijeava inae vrijedne, produktivne ljude
da razvijaju blagostanja i sree.
Neustraivi ivot je emocionalno i financijski najisplatljivija
karakterna crta koju potena, produktivna osoba moe razviti.
Optimizam je jo jedna ljudska kvaliteta koja uvijek donosi dobre
rezultate. Jeste li ikad doivjeli da pesimist napravi neto uistinu
dobro? Osim toga, nitko sebe ne naziva pesimistom. Pesimisti sebe
uvijek zovu realistima.
Optimizam predstavlja samoobranu, na realnosti bazirano
vjerovanje kako su nae sposobnosti jae od prepreka koje bi nas
mogle nadvladati. Upravo je to stvar koja se trai da bi se obavio
teak zadatak.
Kako uope moete uspjeti ako ne mislite da moete napraviti ono
to je, kako se pretpostavlja, neizvedivo? Kako u sportu tako i u
ivotu, vrhunski igrai su uvijek uvjereni da mogu biti junaci, ak i
ako o tome ne viu na sva usta. I to se vidi. Iz takvih ljudi zrai
osjeaj samopouzdanja.
Nemojte dopustiti da se u vama ugasi optimizam. On je
neusporedivo produktivniji od pesimizma.

30

Nepotrebno starenje
U ovom svijetu nita nije sigurno osim smrti i poreza.
BENJAMIN FRANKLIN

Kako ljudi postaju stariji, njihovi pogledi na ivot esto postaju

negativni. Njihove nade i snovi padnu u vodu. Kako stare,
konstantno gube kapacitet da iskuse radosti koje nudi ivot.
Njihova oekivanja od ivota konstantno se smanjuju dok smrt
postaje sve neizbjenijom. Na sreu, tomu ne mora nuno biti tako.
Za veinu ljudi ivotna zadovoljstva nepotrebno nestanu sa
godinama. Bezrazlono se predaju mitu po kojem stariji ljudi
trebaju rtvovati sebe, svoje karijere i ivote kako bi napravili
mjesta za mlae. Sa takvom predajom, ovjekova srea tamni.
Istina je suprotna: sva produktivna ljudska bia mogu iskusiti
konstantno poveanu sreu i kvalitetu ivota sa godinama na nain
da poveavaju svoje znanje, rast i iskustvo.
Zanemarujui ovjekovu odgovornost za postizanjem sree, ljudi
doputaju da njihova budunost krene nizbrdo. Kao rezultat toga
njihov ivot postaje neispunjen. Samim time, uzbuujui potencijal
ivota, kojeg svatko osjeti u nekom periodu svog ivota (obino u
djetinjstvu) takoer blijedi.
Prekid psihikog rasta je jedinstveni ljudskih fenomen koji
ukljuuje prekid psiholokog rasta i stagnaciju ljudske psihe, esto i
u mlaoj dobi - ponekad i prije nego ljudsko tijelo dosegne zrelost.
Suprotno popularnom miljenju, za razliku od tijela ljudska psiha
nema kapacitet starenja. Ona nikada ne treba prestati rasti.
Prepustiti svoju psihu odumiranju ili teiti ka njenom rastu uvijek
predstavlja dobrovoljni izbor svakog pojedinca.
31

Poduzetnika arulja
Poduzetnici su oni koji znaju da postoji mala razlika izmeu
prepreke i prilike te su sposobni oboje okrenuti u svoju korist.
VICTOR KIAM

Najvanija sposobnost poduzetnika jest ona koju nazivamo

poduzetnika arulja. Njeno paljenje obino je popraeno onim
osjeajem u elucu koji vam govori da ste na pragu prave stvari.
Evo primjera: Kada obian ovjek gleda limun, on vidi limun. Kada
poduzetnik gleda limun on u poetku takoer vidi limun. Ali,
odjednom mu se upali poduzetnika arulja i vie ne vidi samo
limun - sada vidi limunadu. I to ne bilo kakvu limunadu, ve
limunadu u arenoj ai iz koje viri mali suncobran. Limunadu
spremnu za prodaju. Ne samo jednu limunadu, ve stotine ili tisue
limunada. To je nain na koji razmilja svaki uspjean poduzetnik.
To je nain na koji i vi trebate razmiljati.
Moja poduzetnika arulja radi prekovremeno, pregrijava se i, ruku
na srce, udi me to jo nije pregorila. Neki se ljudi rode sa
poduzetnikom aruljom u serijskoj opremi, drugima treba neko
vrijeme da je steknu. Promatrajte svijet oko sebe: ljude, njihovo
ponaanje, nain razmiljanja... Prije ili kasnije upaliti e vam se
poduzetnika arulja i roditi ideja za posao. Gledajui limunadu
tamo gdje drugi vide limun ui ete u novu dimenziju razmiljanja,
gledati ete poduzetnikim oima i prilike e stizati same od sebe.

32

III. Bogatstvo: Teorija

Dobar plan danas bolji je nego savreni plan sutra.
GENERAL PATTON

Iako je proteklo vrijeme zauvijek za nama, ono nam ipak nudi

vrijedna iskustva i spoznaje koje moemo upotrijebiti da poboljamo
svoju sadanjost i budunost. Meutim, mnogi ljudi troe previe
vremena ivei u prolosti. esto sputavaju svoj potencijal i budui
razvoj razmiljajui o prolosti.
Oni koji postiu dugoroni prosperitet svjesni su iskustava i znanja
steenih u prolosti. Meutim, oni ive u sadanjosti i misle na
budunost.
Ljudi me ponekad pitaju: Jesi li zaista sretan?. Iskreno govorei,
jedini nesretni ljudi koje sam sreo su oni kojima je dosadno, ljudi
bez ciljeva u ivotu. Za mene nema veeg zadovoljstva u ivotu od
gledanja kako moji poslovi, koje sam sa vlastitih deset prstiju
stvorio praktiki iz niega, svakim danom postaju sve vei i
profitabilniji.
Uspjeni poduzetnici imaju ciljeve. Oni su nuni da bi vaem ivotu
dali pozitivno usmjerenje. Bilo kakav cilj je bolji od ivotarenja.
Zaraditi svoj prvi milijun je cilj koji svaki poduzetnik marljivim
radom i elinom voljom moe ostvariti. Prvi korak na tom putu
jest odluiti da zaista elite zaraditi toliki novac te da ete uiniti sve
to treba da taj cilj i ostvarite. Samo itanje knjige o tome kako
postati bogat nee vas uiniti bogatim. Ali pozitivna samomotivacija, jasni ciljevi i upornost je ono to moe initi milijunsku
razliku.

33

ovjek s planom
Predviati tok dogaaja isto je to i
pokuati tetovirati mjehur sapunice.
C.C. GARVIN

Osim ako ste pacifist, poslu uvijek prionite kao da se radi o ratu. A
to ukljuuje dobar ratni plan. U ratu, svakodnevnom ivotu te u
poslu, ciljevi su glavna pokretaka snaga ljudi. Svatko tko eli
uspjeti u poslu, mora imati cilj ili, jo bolje, vie njih.
Uzmite veliki list papira i na njemu napiite vae dugorone
(mjesene, estomjesene, godinje...) ciljeve. Odredite prioritete ciljeve poredajte po vanosti. U skladu sa dugoronim planovima
napiite i one kratkorone (dnevne, tjedne). Svaku veer zabiljeite
to ete raditi drugi dan.
Oznaite vanost svake aktivnosti, primjerice mora li neki posao biti
obavljen toga dana ili nije tako hitan. Najprije rjeavajte najvanije
prioritete, a one manje vanije ostavite za kasnije.
Za tu je svrhu dobro posjedovati rokovnik koji ima posebno
obiljeeni svaki dan u godini. Tako ete moi detaljno napisati to
namjeravate raditi odreenog dana. Primjerice, u 8 sati ete
napraviti jednu stvar, u 9 sati drugu i tako sve do ponoi. Za
poetak, posluiti e i obian rokovnik kakvog poduzea poklanjaju
svojim poslovnim partnerima.
Nemojte se obeshrabriti ukoliko ne ostvarite sve zapisane ciljeve.
Uvijek je dobro u svojim planovima napisati vie ciljeva nego to ih
stvarno moete izvriti. Tako ete uvijek biti u malom zaostatku bolje je biti u zaostatku nego se dosaivati.

34

Nakon to uspjeno obavite zacrtane zadatke, privedete projekt

kraju ili napravite dobar posao, nagradite samoga sebe. Otiite u
kino ili na neku zabavu. To e vam pomoi da napunite baterije, a
imat e i pozitivan psiholoki utjecaj. Kvalitetna organizacija ivota,
a samim time i posla, ostaviti e vam vie slobodnog vremena koje
moete upotrijebiti za odmor. Bez obzira to radili, uvijek imajte na
umu poslovicu koja je praktiki postala dio amerikog folklora, a
glasi: Vrijeme je novac.
Ispriat u Vam priu o Frank Harrisu, ovjeku koji je ivio u
devetnaestom stoljeu. Kada mu je bilo petnaest godina napravio je
listu pet stotina stvari koje je elio postii u ivotu.. Kako su godine
prolazile, Frank je ostvarivao cilj po cilj. Njegovi su ciljevi bili razni,
od oni prozainih, poput toga da naui njemaki jezik, pa do nekih
mnogo egzotinijih kao to su posjetiti svaku zemlju na svijetu ili
postati ameriki cowboy. Na prijatelj Frank je umro u dubokoj
starosti, ostvarivi 90% svojih ciljeva. Njegova je ivotna pria
opisana u viktorijanskom klasiku My Life, My Love.
Kad malo razmislite, moda vas putovanja zamaraju, ili ste alergini
na konje. Sve to elite je postati najbogatiji ovjek u svom malom
mjestu. Da to postanete, morate imati plan. Vae dnevne aktivnosti
moraju se podrediti glavnom planu, nazovimo ga masterplan.
Budete li uporni, prije ili kasnije ciljevi zapisani u vaem
masterplanu e se ostvariti.
Recimo da je va cilj popeti se na Triglav. Vae pripreme vjerojatno
ne bi bile ograniene na kupnju gojzerica i karte do Slovenije.
Prethodno bi nauili sve to se o penjanju moe nauiti. Vjerojatno
bi i malo isprobali vae gojzerice po Sljemenu. Tako bi bili
uspjeniji. Alpinisti mi kau da nema boljeg osjeaja nego kada
dosegnete sam vrh. Moda je to tono, ali po meni, jednom kada se
popnete na vrh planine ne moete napraviti nita drugo nego se
35

spustiti dolje. Za mene nema boljeg osjeaja od financijske slobode.

Zato sam ja radije potroio svoje vrijeme na to da postanem jako,
jako bogat. I uspio sam.

Radite ono to volite

Ne moe zadovoljiti svakoga, zato mora zadovoljiti sebe.
RICKY NELSON

Prema mnogima, rad nije rad ako ga volite. Mnogi ljudi smatraju
kako se ne bi smjelo uivati u onome ime se zarauje za ivot. No,
ne mora biti tako. Rjeenje je oito: radite ono to volite.
Biti poduzetnik nije samo unosno, moe biti i zabavno. Zabavno je
gledati kako se posao koji ste sami pokrenuli od nule razvija i raste.
Zabavno je brojiti zaraeni novac. Zabavno je postati ovjek o
kakvom ste sanjali. Svijet je pun ljudi koji rade ono to ele i vole te
tako prilino dobro zarauju. To se ne odnosi samo na atraktivne
poslove kao to su gluma, pisanje ili spaavanje bjeloglavih supova.
Trik je sljedei: ako neto volite, moete postii da vam se to ujedno
isplati, bez obzira ime se bavili.
Zajednika osobina svih velikih ljudi, bili oni biznismeni, sportai ili
vrhunski profesionalci jest da iskreno uivaju u onome to rade. Da
bi ovjek bio veliki u poslu kojim se bavi mora vjerovati da je ono
to radi zabavno.
Osim toga, poduzetnici za svoj biznis obino uzimaju podruje koje
vole i u koje se razumiju. Nije rijetkost da hobi postane izvor
zarade. Tako spajate ugodno sa korisnim i stvarate posao u kojem
moete dati 100% sebe i svojih interesa.

36

Kopirajte Zapad
Ja ne stvaram. Bog stvara. Ja samo sklapam
i pritom kradem ideje gdje stignem.
GEORGE BALANCHINE

U povrinom i brojem stanovnika maloj zemlji kao to je naa,

glasine putuju brzo pa se tako o poduhvatima i poduhvatima
domai poduzetnika zna mnogo. Tijekom razdoblja rata i tranzicije,
poslovati u Hrvatskoj nije bilo isto kao i poslovati u ostalim
zemljama slobodnog svijeta.
No, vrijeme pravog biznisa u Hrvata je stiglo, a kako je nabolje
uiti na tuim iskustvima, veina poslovnih primjera iz ove knjige
dolazi nam iz inozemstva, poglavito iz onoga to se nekada nazivalo
bastionom kapitalizma - Amerike. Zajedniko svim u knjizi
opisanim poslovnim poduhvatima jest injenica to su, iako su ubrzo
prerasli u velike kompanije, pokrenuti inicijativom i prilino malim
kapitalom jedne ili svega nekoliko osoba.
Mnogi vjeruju kako se je lake obogatiti na Zapadu. Ukoliko radite
za druge ljude, onda je to zasigurno tono. Razlog je jednostavan plae su vee. ak i kada odbijete visoku cijenu stanovanja i ostale
ivotne trokove, na kraju mjeseca ostati e vam vie novaca radite li
vani.
Meutim, u smislu ozbiljnog novca i zadovoljstva samim sobom to
esto nije dovoljno. Sa druge strane, pokreete li vlastiti biznis,
puno se je lake obogatiti u Hrvatskoj nego, primjerice, u Americi
ili Njemakoj. U tim zemljama poduzetnici su izmislili gotovo sve
to se izmisliti dalo, trite je razvijeno, trinih praznina je vrlo
malo, a ulazak u neku od njih svakim je danom sve skuplji.

37

U nas se, s druge strane, jo uvijek nudi tek mali dio proizvoda i
usluga dostupnih u inozemstvu, a u veinu trinih rupa mogue je
ui relativno brzo i bez veih ulaganja, gerilskim nainom.
Konkurencije u mnogim djelatnostima nema ili je ona slaba, a
usprkos niskom ivotnom standardu kupci su eljni novotarija sa
Zapada i na njih spremni potroiti novac. Tu lei vaa ansa. Ne
morate izmiljati toplu vodu. Dovoljno je sjetiti se svega onoga to
se nudi na stranim tritima, a ne postoji u Hrvatskoj. Pronaite
neki takav biznis i razmislite da li bi i u naoj zemlji naiao na
plodno tlo.
Ukoliko je odgovor pozitivan, krenite u akciju. Prilagodite taj posao
naim prilikama i svojim mogunostima. Moete ga ak i
unaprijediti. Na taj je nain Japan, a kasnije i ostali tzv. azijski
tigrovi, postao razvijeniji od svojih zapadnih uzora. Princip njihovog
rada bio je sljedei: Amerikanci su neto izmislili, Japanci su to
smanjili, a Kinezi ili Korejanci napravili jeftinim. S vremenom,
Azijati se vie nisu zadovoljavali samo pukim oponaanjem svojih
uzora, ve su preli i na unapreivanje neko oponaanih uzora.
Njihovo se gospodarsko udo temelji na oponaanju. A upravo je
oponaanje poetak kreativnosti. Vrijeme koje bi im bilo potrebno
da kopiraju neki zapadni proizvod esto nije bilo puno due od
vremena potrebnog za let od Tajvana i nazad. Sa vremenom su se
usavrili pa su danas japanska, a esto korejska i tajvanska
poduzea, esto inovativnija od nekadanjih uzora.
Od pizzerije specijalizirane za dostavu na kunu adresu preko printshopova, fitness centara i mail-order prodaje sprava za jaanje
trbunih miia pa sve do velikih shopping-centara, radi se o
poslovima koji su ve desetljeima uspjeni u inozemstvu dok su kod
nas prisutni tek koju godinu.
38

Sve su te ideje uvezene sa Zapada. Njihovi uvoznici su ubrzo

postali bogati ljudi. Neistraenih poslovnih mogunosti kakvima su
do nedavno bile gore nabrojene mnogo je pa bi i vi mogli pronai
neku od njih te je, uz eventualne prilagodbe, primijeniti i u nas.

Kako do ideje?
Ima jedna stvar vanija od svih vojski svijeta,
a to je ideja ije je vrijeme dolo.
VICTOR HUGO

Pri odabiru ideje za va posao nastojite odabrati one koje imaju

potencijala za daljnje irenje. Otvorite li video-klub na uglu vae
ulice, nikada se neete obogatiti. Moda ete zaraditi dovoljno za
ivot, ali to nije nain na koje se postaje bogat. Ista je stvar,
primjerice, i sa trgovinom tekstila - malo kupi, malo proda i malo
zaradi.
Ideje moete crpiti sa vaih putovanja u inozemstvo, itajui strane
asopise ili gledajui satelitsku televiziju. Dobar izvor ideja su i vai
hobiji. Jack ONeill je bio strastveni jaha valova sa plaa Santa
Cruza. Jedan hladni val bio je dovoljan da mu se upali poduzetnika
arulja pa da izmisli nepromoivi kombinezon za surfanje. Danas je
njegova kompanija za proizvodnju nepromoivih kombinezona i
ostale opreme za surfanje vrijedna desetke milijuna dolara. Momak
je zaista ostvario ameriki san.
Brainstorming ili Oluja mozgova jedna je od najboljih metoda
pomou kojih moete doi do ideja za novi posao. Okupite svoje
prijatelje, poznanike i kolege. Opustite se, udobno se smjestite i
pokuajte dati to vei broj ideja, bilo u usmenom ili u pismenom
obliku. Svi se prijedlozi ravnopravno razmatraju, pa ak i oni
39

neobini, ma kako glupim se inili. Zajednikom interakcijom svih

sudionika dolazi se do zanimljivih, a ponekad i vrlo isplativih ideja,
to metodu brainstorminga ini vrlo vanim pristupom rjeavanja
poslovnih, ali i ostalih problema, pa i onih najteih.
U kriznim vremenima, poput naeg, dobro ide kafiima, nonim
klubovima i slinim oblicima zabave. Sport, igre na sreu i
kozmetika takoer dobro prolaze. Slino je i sa raznim drugim
proizvodima koji ljudima omoguuje bijeg od stvarnosti. To je
jedan od razloga zbog kojih sapunske opere kod nas imaju tako
veliku gledanost.
Vano je da budete brzi. Ukoliko predugo oklijevate sa realizacijom
vae ideje, netko drugi e vas prestii. Ipak, prije nego to krenete u
realizaciju nekog posla, pokuajte o njemu saznati to je vie
mogue. Prouite sve knjige i asopise koji obrauju tematiku posla
kojim se namjeravate baviti. Razgovarajte sa ljudima koji se vaim
buduim poslom ve bave, kod nas ili u inozemstvu. Osim ako im
niste direktna konkurencija, oni e vas vrlo rado poastiti kavom i
uvesti u tajne zanata, a moda ak i predloiti suradnju. Vano je da
u posao ne krenete neinformirani ili, to je jo gore, dezinformirani.

Pronaite potrebu i zadovoljite je

Napravite bolju miolovku i svijet e doi na vaa vrata.
RALPH WALDO EMERSON

Ako zaista elite biti bogati, pronaite potrebu i zadovoljite je.

Navedene rijei predstavljaju najvaniji poslovni savjet koji vam bilo
tko moe dati. Traite li vrijednost za novac uloen u ovu knjigu,
pronai ete ga u tim rijeima. One su najbolji poslovni savjet koji
vam bilo tko moe dati. Zapamtite dobro, jedini poteni nain na
40

koji se moete obogatiti jest da pronaete potrebu i zadovoljite je.

Veina bogatstava u proteklih nekoliko stoljea zaraena je na taj
nain.
Godine 1853. u Californiji je vladala zlatna groznica. Dok su svi
tragali za zlatom, siromani njemaki iseljenik Levi Strauss uvidio je
kako kopai zlata nemaju adekvatnu odjeu. Njihove dotadanje
hlae bile su nepraktine te su se brzo unitavale. Strauss je od
plavog atorskog platna nainio - traperice. Danas je tvrtka Levis
prvo ime u proizvodnji odjee.
Stoljee kasnije, Ray Kroc je uvidio potrebu za restoranima u
kojima se brzo i jeftino moe dobiti kvalitetna hrana. Otkupio je
mali kiosk za prodaju hamburgera. Mali kiosk je ubrzo prerastao u
veliki svjetski lanac fast-food restorana poznat pod imenom
McDonalds. Restorani brze hrane postoje u Americi jo od prolog
stoljea, ali su uglavnom bili vrlo neugledni. Ray Kroc je shvatio da
kupci za svoj novac trae i neto vie od obinog hamburgera. Zato
su prvi McDonalds-ovi restorani imali ono ime se slini restorani
toga tipa nisu mogli pohvaliti: kvalitetnu i brzu uslugu, ljubazno
osoblje i besprijekornu istou. Ti su faktori od provincijskog kioska
stvorili multinacionalnu korporaciju.
Pedesetih godina na scenu stupa jo jedan poduzetnik. Mladi Hugh
Hefner zapazio je da mukarci vole gledati gola enska tijela. Stoga
je pokrenuo novine u kojima je objavljivao slike istih. U svega
godinu dana pretvorio je pet stotina dolara poetne investicije u
multimilijunski biznis. I on je, zahvaljujui tome to je uvidio
potrebu i zadovoljio je, postao jedan od najbogatijih ljudi na svijetu.
Poueni njegovim uspjehom, mnogi su izdavai kasnije poeli
izdavati asopise sline tematike, ali Hugh je bio prvi, pa je Playboy
i dan danas broj jedan meu mukom lektirom.

41

Za sline primjere ne moramo ii preko velike bare. Imamo ih i u

naem dvoritu. Jedan je na poznati poduzetnik jo kao klinac,
ivei sa svojim roditeljima u Njemakoj, nauio razmiljati
poduzetniki. Dok su njegovi vrnjaci troili novac svojih roditelja,
on je radio i zaraivao. Kada je doao u godine u kojima se deki
poinju zanimati za aute, zakljuio je da bi do auta mogao doi i
besplatno, ukoliko bi svakih nekoliko mjeseci prodao auto, naravno
za vei novac nego to bi ga prethodno kupio. Tako je kupovao
polovne aute, preureivao ih, te bi ih nakon nekog vremena
ponosnog vlasnitva prodavao. Uskoro je shvatio da bi na taj nain
mogao zaraivati za ivot. Danas je jedan on najveih prodavaa
automobila u Hrvatskoj i Njemakoj.
Kao to vidite, sve su ideje navedene u gornjim priicama vrlo
jednostavne. Svatko bi, uz mali intelektualni napor, mogao smisliti
neto slino. Opustite se, oistite um svih suvinih misli, i sjetite se
kakve bi usluge mogli nuditi te koje bi korisne proizvode mogli
proizvesti. I zapamtite, nema glupih ideja. Svaka ideja je
potencijalno dobra.

Svestranost
Tko se eli obogatiti mora istovremeno pecati u tri rijeke.
JAPANSKA POSLOVICA

Jedna od pogreaka koju mnogi poslovni ljudi ine je da,

peradarskim rjenikom govorei, stavljaju sva jaja u istu koaru.
Ako im koara padne, mogu se oprostiti od svih jaja. Da su jaja
stavili u dvije, tri ili vie koara, gubitak bi bio manji.
Preneseno, nikada ne ulaite samo u jedan posao ve podijelite rizik.
Gotovo je nevjerojatno kako neka djelatnost moe doslovce propasti
42

preko noi. Sjetite se samo koliko je video-klubova propalo nakon

to zabranjeno iznajmljivanje piratskih video-kazeta.
Zato je poeljno, u najmanju ruku, imati barem jo jedan rezervni
poslovni plan, za nesretni sluaj da vam sadanji posao propadne.
Pravi poduzetnici u glavi imaju spremljena i po tri-etiri projekta. I
naravno, neto novca za crne dane kako bi te poslove financirali.
Slina pravila vrijede i za vae odnose sa bankama - drite novac u
vie banaka. Jednako tako nemojte drati sva sredstva u jednoj
valuti.
Dio kapitala moete drati i u zlatu. Iako ono ne donosi nikakvu
kamatu ili dividendu, omiljeno je kao osiguranje u sluaju nezgode.
Mnogi su ljudi preivjeli drugi svjetski rat samo zahvaljujui zlatu
koje su posjedovali. Ipak, i vrijednost zlata moe preko noi pasti.
Malo vjerojatno, ali mogue. Recimo ukoliko Japanci izmisle neki
proces za stvaranje umjetnog zlata, kao to su izmislili umjetne
perle, koje su gotovo u potpunosti zamijenile prave. Dijamanti,
poput skupocjenih parfema, nemaju neku istinsku vrijednost.
Jedino oglaavanje i monopolski poloaj proizvoaa dri njihove
maloprodajne cijene otprilike deset puta iznad nabavnih. Isto se
moe dogoditi i sa zlatom.
Ovo vam se poglavlja moe initi pesimistikim. Vjerujete, ja sam
sve samo ne pesimist. Ali, nikada ne znate to se sve moe dogoditi.
Zato, u poslu kao i u ivotu, ne stavljajte sva jaja u jednu koaru.

43

Kolo sree se okree

Onome tko ne zna u koju luku plovi,
niti jedan vjetar ti nije povoljan.
SENECA

Nije potreban doktorat iz ekonomije da bi shvatili kako je sve na

ovome svijetu, ukljuivi i trite, nepredvidivo. Ono neprestano
ima svoje uspone i padove.
Uzmimo za primjer da elite prodavati burek. Ljudi e vam rei
neto u stilu Pa zna, bureci se ve neko vrijeme prilino loe
prodaju. Nije to vie dobar biznis kao to je nekad bio. Usprkos
obeshrabrujuim savjetima, vi ipak otvorite buregdijsku radnju.
Na vae zadovoljstvo, ona postane veliki hit i vrlo isplativa
investicija. Zato otvorite i drugu radnju, pa jo jednu. Uskoro se
gradom proiri vijest da su bureci vrui biznis. Odjednom,
buregdijske radnje ponu nicati kao gljive poslije kie. Bureci od
jabuka, sira i oni od mesa mogu se nai na svakom koraku. I to tako
traje godinu-dvije. S vremenom, zbog velike konkurencije,
buregdijskim radnjama pone opadati promet. Ubrzo potroaima
dosadi sav taj burek, pa promet jo vie padne. Gradom se ponovo
pone priati da burek-biznis nije kao to je nekad bio...
Zato pazite, nemojte investirati u neki posao samo zato jer mu je
dobro ilo u prolosti. Kada neka investicija postane popularna,
pribliava joj skora propast. Uspjeni poduzetnici su uvijek spremni
napustiti ili redizajnirati projekt prije nego to on krene silaznom
putanjom. Upravo to je jedan od razloga njihovog uspjeha. U
protivnom bi na poslovnom Kolu Sree mogli dobiti - bankrot.
Promjene vas oekuju na svakom koraku. Nove situacije na tritu,
sve vea konkurencija, promjene poreznog sustava, promjene
44

zakonodavstva, nova moda... Bez obzira na mogue promjene, svi

oni koji ele biti bogati moraju znati (bogati to ve znaju), postoji
samo jedan nain na koji se moe djelovati u neizvjesnim
situacijama, a to je - odmah.

45

IV. Bogatstvo: Praksa

Tajna biznisa je znati neto to nitko drugi ne zna.
ARISTOTEL ONASSIS

Normalnoj bi se osobi milijun kuna, maraka, eura ili dolara inilo

sasvim dovoljnim. Ali, onaj tko misli da mu je milijun dovoljan, nije
tip koji ga moe stei. Nemojte sebi stavljati ogranienja i ne
doputajte da vam ih drugi stavljaju.
Zamislite put prema vrhu kao piramidu. Va je cilj biti na vrhu.
irina piramide moe se poistovjetiti s brojem zapreka. Na dnu,
tamo gdje poinjete, ima ih najvie. Kako se pribliavate vrhu sve ih
je manje. to god bilo vaom percepcijom vrha, jednom kada ga
dostignete osjeate se sigurnim. Jer, na vrhu nema zapreka.

Prvi dojam je najvaniji

Sve je u iskrenosti. Ako to moete oponaati, onda ste uspjeli.
GEORGE BURNS

Veina ljudi sudi o drugima prema prvom dojmu koji o njima

steknu. Zato je od iznimne vanosti da prvi dojam koji ostavite
bude pozitivan. Nastojite se ljudima koje upoznate predstaviti u
prvih nekoliko minuta. Ukoliko u tom vremenu osvojite njihove
simpatije, obavili ste lavovski dio posla.
Jo uvijek najei oblik poslovne komunikacije je putem telefona.
Kada vam zazvoni telefon nije dovoljno rei samo standardno
Halo. Recite neto poput: Poduzee to-i-to, Marko Markovi na
telefonu, izvolite. Ponekad je korisno koristiti se i trikovima.
46

Primjerice, ukoliko posao vodite iz vaeg stana ili kue, bilo bi dobro
kod poslovnih partnera sa druge strane ice stvoriti dojam kako
zapravo radite u uredu. Nezgodno je, naime, da dok vi pregovarate
o vanom poslu iz pozadine dopiru nepoeljni zvukovi poput pasjeg
lavea ili buke koju stvara perilica rublja prilikom centrifugiranja.
Zato je korisno snimiti karakteristine kancelarijske zvukove poput
onih koji se javljaju prilikom tipkanja po tipkovnici, zvonjave
telefona ili, primjerice, tiskanja beskonanih obrazaca na tampau.
Kada vas netko nazove, vi jednostavno pustite tu snimku i va e
sugovornik dobiti dojam da razgovara sa vrlo zaposlenom osobom
koja radi u moderno opremljenom uredu.
Tijekom poslovnog telefonskog razgovora budite kratki, koristite
precizne izraze i nemojte previe avrljati. Ljudi koji vas zovu to ine
zbog informacija, a ne zbog zadovoljstva. U starim telefonskim
imenicima bila je napisana definicija telefona koja kae da je telefon
ureaj koji slui za kratke, informativne razgovore. Imajte to na
umu.
Pismena komunikacija je podjednako vana, ako ne i vanija od
telefoniranja. Nikada nemojte pisati pisma rukom. Koristite
kompjutor. Piite iskljuivo na kvalitetnom papiru. Uzmimo,
primjerice, da piete poslovno pismo. Ukoliko ga napiete
neuredno, na loem papiru, osoba kojoj piete e pomisliti: Ovaj je
u velikoj stisci sa novcem. tedi ak i na najobinijem papiru.
Prihvatiti e moju najniu ponudu. Zato nikada ne tedite na
poslovnoj korespondenciji.
Pripazite i na va izgled. Zaista, ljudi drugaije gledaju na
poslovnog ovjeka u odijelu nego na onoga u poderanim
trapericama i prljavoj majici. Prema vaem vanjskom izgledu ljudi
nasluuju kakvi bi mogli biti iznutra. Njegovan izgled osobina je
uspjenog poslovnog ovjeka. Veina ljudi samo uspjene shvaa
47

ozbiljno. Zato, ukoliko elite da vas ljudi shvaaju ozbiljno i misle

da ste uspjeni (ak i ako to niste) pazite kako se odijevate. Nije
toliko vano nosite li Armani ili Varteks odijelo, ali nastojite da ono
uvijek bude isto i uredno.
Zapamtite, nikada vam se ne prua druga prilika da ostavite prvi
dojam. Nakon to ostvarite pozitivan prvi dojam valja ga i odrati. S
vremenom dobar prvi dojam prerasta u dobar glas, a znamo da se
dobar glas daleko uje, to je samo po sebi najbolja i najjeftinija
reklama za vas i vau djelatnost. Ukoliko vas prati glas pouzdanog i
potenog poslovnog ovjeka, ljudi e radije sklapati poslove sa
vama. Dobar glas nije neto to moete stei i onda objesiti na zid,
poput diplome. Bez obzira koliko se trudili stei ga, dovoljan je
jedan krivi korak da se dobar glas pretvori u lo glas. A lo se glas
iri znatno bre od dobrog glasa.

Poslovni partneri
Ruka ruku mije.
DOMAA POSLOVICA

Informacije imaju veliku vanost u svakodnevnoj komunikaciji sa

poslovnim partnerima.
Uvijek imajte pored sebe zapisane ili u kompjutoru pohranjene
podatke o vaim poslovnim partnerima. To e vam omoguiti da,
kada vas primjerice nazove Petar Petrovi, kaete: Dobar dan,
gospodine Petroviu. Kako ste? Kako vaa armantna supruga
Marija? Je li se Goran upisao u eljenu srednju kolu?. Zahvaljujui
ovakvim i slinim pitanjima, va e sugovornik misliti da ga
izuzetno cijenite, to, uostalom, i moe biti tono.

48

Openito, vrlo je vano druiti se sa drugim poslovnim ljudima.

Veina njih je slina vama, i oni ele postati bogati, neki moda ve
jesu. Sigurno i u vaem gradu postoji neko mjesto gdje se okupljaju
poduzetnici. To moe biti udruenje obrtnika ili neki sportski klub.
Ako postoji neka takva udruga, ulanite se u nju. lanarina je
najvjerojatnije vrlo mala ili je ak nema. Dobro je biti u kontaktu sa
drugim poslovnim ljudima. To e na vas djelovati motivirajui,
stvoriti ete poslovne kontakte i dobiti savjete.
Odnosite li se korektno prema vaim poslovnim partnerima te im, s
vremena na vrijeme, uinite uslugu ili dvije, oni e gotovo uvijek
biti spremni vama uiniti uslugu. Vrijedi i obratno - na uslugu
uvijek uzvratite protuuslugom.

Partnerstvo
Bez brige. Mi smo u Bojoj misiji.
BLUES BROTHERS

Ukoliko ste mladi lav na poetku poslovne karijere, nedostatak

poetnog kapitala moe biti razlog zbog kojeg bi mogli uzeti
partnera. Recimo da ste smislili dobar posao, no jednostavno
nemate financijskih sredstava da ga sprovedete u djelo. Sve to vam
treba je partner koji ima dovoljno novaca, ali se ne moe ili ne eli
aktivno ukljuiti u posao. Vjerujte mi, takvih ljudi ima vie nego to
mislite.
Kada naete odgovarajueg partnera, jednostavno mu recite: uj,
kompa, ako eli raditi sa mnom, daj lovu i ne mijeaj mi se u posao.
Svaki mjesec e dobiti izvjee i svoju dividendu, a ostalo prepusti
meni.. Samo to recite ljepim rijeima. Na moje veliko iznenaenje,
ova je taktika djelovala. Izvrsno odbija one neodlune, a prave
49

investitore ionako zanima samo profit. Tim se principom koristio i

Rockfeller. Jedno od njegovih ivotnih pravila bilo je: mnogo
bogatih prijatelja u poduzeu, ali uvijek imati kontrolu nad njima.
ak i tada, ne uzimajte bilo koga.
Zauujue je kako se ljudi promjene kada se na stol stavi lova.
Zato za partnere uzimajte samo doista pouzdane ljude, ljude koje
poznajete due vrijeme ili s kojima se proli odreeni oblik
inicijacije i kojima neupitno vjerujete.
Nikada nisam previe volio uzimati partnere iz razloga to sam
stvari uvijek volio raditi na svoj nain i nisam elio da mi se nitko
mijea u posao. Sa druge strane, neke osobe bolje funkcioniraju u
paru ili veoj ekipi. Ako ste takvi i imate potencijalne pouzdane
partnere, moda je upravo to rjeenje za pokretanje vae
poduzetnike karijere.

Odnosi s ljudima
Uzmite mi ljude, ali mi ostavite tvornice i uskoro e trava rasti kroz
tvornike podove. Uzmite mi tvornice, ali mi ostavite ljude i uskoro
emo imati nove i bolje tvornice.
ANDREW CARNEGIE

Najdublji poriv u ljudskoj prirodi jest udnja da se postane vaan,

slavan, uspjean i prije svega bogat. Nakon to doista postanu
bogati, mnogi poduzetnici ujedno postanu i uobraeni. Misle da se
itav svijet okree oko njih pa se ponaaju kao da su zadnja boca
mineralne vode u pustinji. Zaborave na svoje obitelji, prijatelje,
poslovne suradnike i sve ostale ljude koji su im pomogli na
njihovom putu ka poslovnom uspjehu. Nerijetko se prema ljudima
ponaaju poput kakvog verbalnog sadiste, vrijeajui ih.
50

Takvo ponaanje nije dobro. Jednom kada uspijete, lojalni e vam

suradnici biti od izuzetne koristi iz jednostavnog razloga to zbog
obujma poslova vie neete biti u stanju sve obaveze obavljati sami.
Zato je vano da su ljudi koji vas okruuju uvijek zadovoljni.
Pojedini poduzetnici smatraju da je utjerivanje straha u kosti svojim
suradnicima uspjena metoda da ih se natjera na rad. To nije tono.
Potujte svoje suradnike, dajte ljudima potenu plau i oni e dati
sve od sebe.
Nakon to dobro obave neki posao, nagradite ih. Novani bonus,
poklon ili samo rijei pohvale djelovat e vrlo motivirajue na njih.
Vlasnik jednog uspjenog sjeverno-jadranskog restorana svake zime
na tjedan dana zatvori svoj restoran te odvede svoje osoblje i njihove
obitelji na skijanje. Takvi oblici priznanja potiu na bolji rad. Dobar
poduzetnik je uvijek u stanju motivirati svoje osoblje. Ako se ono
osjea dobro raditi e jo bolje. I jo neto, bez obzira koliko
suradnika imali, uvijek zapamtite njihova imena. Ljudi ne vole kada
ih se oslovljava sa: Hej, ti.
U komunikaciji sa vaim suradnicima ili poslovnim partnerima
esto moe doi do nesporazuma u komunikaciji. Maksima nekih
ljudi je Zato jednostavno, kada moe komplicirano, pa to
prenose i na svakodnevni govor. Peter F. Drucker, autor mnogih
knjiga sa podruju menadmenta, jednom je prilikom izjavio: Moja
najvea snaga kao poslovnog konzultanta je u tome da budem
neznalica i postavljam pitanja.
Od svih vaih suradnika, vjerojatno je najznaajnija sekretarica. Ona
je nezamjenjiva kada treba obaviti bilo koji posao, od kuhanja kave
na dalje. S vremenom, dobra e sekretarica e postati vrhunski
suradnik. Zaposlivi sekretaricu imati ete jo jednu prednost.
Ukoliko ste mali poduzetnik na poetku svoje karijere, a velika je
vjerojatnost da jeste, sama injenica da nekoga zapoljavate, pa bila
51

to i sekretarica, znatno e podii va ugled i vjerodostojnost. Ljudi

uvijek ne vjeruju onome to kae jedna osoba, no kada dvije osobe
stoje iza neega, stvar postaje ozbiljnija.
Jednako kao to e i vama sekretarica mnogo znaiti, znai i vaim
poslovnim partnerima. Zato uvijek budite u dobrim odnosima sa
njihovim sekretaricama.
Gore navedena pravila o ophoenju sa ljudima vrijede i na kunom
planu. Donald Trump, graevinski poduzetnik koji je osamdesetih
pokupovao pola New Yorka uzimao je svoju enu Ivanu zdravo za
gotovo. Ona to vie nije mogla trpjeti pa je zatraila razvod. Na
sudu je dobila polovicu njegova bogatstva, koje se mjerilo u
stotinama milijuna dolara. Vaa ena moe biti runa i debela, ali
ako joj kaete da vam se svia njena ugodna popunjenost, ona e
biti spremna uiniti sve za vas. Svakodnevno davajte komplimente
ne samo poslovnim suradnicima ve i vaoj eni (muu), djeci i
prijateljima. Recite neto u stilu: Draga, izgleda 10 godina
mlaa. Ukoliko vi dobijete kompliment, uzvratite samo sa
skromnim hvala. Mnogi su ljudi u takvim situacijama skloni rei
neto u stilu: Reci mi neto to ne znam.
Ukoliko morate biti kritini, pokuajte kritizirati na poduzetniki
nain. Recite: Draga, zaista sam uivao u doruku, ali moe li
idui puta skuhati jaja malo tvre?. U razgovoru sa suradnicima
koristite isti princip. Pokuajte - djeluje.
Bez obzira koliko loe miljenje imali o nekoj osobi, nikada je
nemojte ogovarati. Govorite pozitivno o drugima, pa e i drugi
govoriti pozitivno o vama. Ljubi blinjeg svog, izreka je koju sam
pokupio iz jednog drugog bestselera, primjenjiva je i ovdje.

52

Budite toni
Tri je sata bolje uraniti, nego minutu zakasniti.
WILLIAM SHAKESPEARE

Tonost je od iznimne vanosti za svakoga tko eli uspjeti u ivotu.

Ukoliko ste toni, stvoriti ete imid pouzdane osobe, a to je neto
to pomae u svijetu biznisa. Ako imate sastanak u deset, nemojte
doi u deset i dvije minute. Doite ranije i saekajte ispred vratiju,
gledajui pritom u sat. Kada bude tono deset sati, pozvonite na
vrata.
Budite toni. Uvijek dolazite na vrijeme. Takoer, potujte tue
vrijeme. Nemojte dopustiti da vas drugi ekaju. Kanjenjem ne
samo da oduzimate neije dragocjeno vrijeme ve i indirektno
vrijeate.
Osim toga, kanjenje je zarazno. Ukoliko budete kasnili, po onom
starom ako moe ef mogu i ja principu, kasniti e i vai suradnici.
Suprotno tome, budete li toni to e se odraziti i na one koji vas
okruuju.
Drite se vae strane dogovora. Ukoliko morate vratiti posueni
novac u srijedu, budite tamo ve u osam ujutro. Ili, jo bolje, doite
u utorak. Vaa reputacija pouzdane osobe koristiti e vam u poslu
vie nego bilo to drugo. To vrijedi za vicarske bankare, vrijediti e
i za vas.

53

Pregovaranje
Ako ih ne moe uvjeriti, zbuni ih.
HARRY TRUMAN

Pregovaranje je sastavni dio ivota svakog poduzetnika. Uspjeno

voenje pregovora moe znaiti razliku izmeu zarade ili gubitka.
Teorijski gledano, pregovaranje je komunikacijski proces davanja i
uzimanja, to u konanici dovodi do djelominog zadovoljstva svake
od strana.
Osnovna pregovaraka tehnika u narodu je poznata kao
cjenjkanje, a zna je svaka prodavaica sa trnice. Svodi se na to da
u poetku postavite visoki zahtjev, koji ete tijekom pregovaranja
sputati. Tako ete, nakon zavretka pregovora, ostvariti bolji
rezultat nego da je va poetni zahtjev bio prenizak.
Vrlo je vano sauvati hladan izraz lica prilikom pregovora.
Nemojte dozvoliti da vas odaju geste. Ponaajte se poput
profesionalnog igraa pokera. Budite strpljivi. Ako si moete
dopustiti da ekate due od suprotne strane vjerojatno ete poluiti
bolje rezultate.
elite li otkriti govori li druga strana istinu, nauite neto o govoru
tijela. Uzmite neku od knjiga napisanih na tu temu. U njima ete
saznati da osoba koja dodiruje usta tijekom razgovora vjerojatno
lae ili da osoba koja sjedi skrtenih ruku ima negativan, obrambeni
stav itd. Malo istraivanja govora tijela nee vam koditi.
Za razliku od govora tijela, itati govor lica je neto tee. Ipak,
postoji jedan podatak koji je dobro znati: netko tko nije u
potpunosti iskren pokazati e to ukoliko njegov iznenaeni izraz
lica ili iznenaenje optubom traje predugo.
54

Dobro je ukoliko u pregovore ukljuite i neku vanu osobu koja

uiva ugled meu ljudima. Ta e osoba svjedoiti o vaim dobrim
namjerama. Na taj nain moete sklopiti posao koji bi inae bilo
nemogue sklopiti samo zato jer vas druga strana ne poznaje. Ovo
je osobito korisno mlaim poduzetnicima, koje ljudi ponekad ne
shvaaju ozbiljno.
Na pregovorima se nemojte doimati previe bogati, pametni ili
gladni novca. Pokuajte se doimati poteno, iskreno i zainteresirano
za rjeavanje problema druge strane. Nikada se ne svaajte. Uvijek
se sloite sa suprotnom stranom, ali... i tu iznesite svoje argumente.
Najvanija stvar kod pregovaranja je izrei va prijedlog na
pozitivan nain. Ako kaete neto u stilu: Pretpostavljam da ne
elite prodati va duan velika je vjerojatnost da e odgovor biti U
pravu ste, ne elim ga prodati. Odgovor bi moda bio drukiji da
ste pitanje uputili na pozitivan nain, primjerice elite li zaraditi
prodajom vaeg duana. Naravno da eli zaraditi! Svatko eli
zaraditi!
Sve to pokuavate prodati ili kupiti, moe se prodati ili kupiti ako
ovjeku s druge strane stola uspijete pokazati u emu su njegov
intres. Recimo da traite posao i poslodavac kae: ao mi je. Ne
mogu si priutiti jo jednog namjetenika. Va odgovor bi trebao
biti: Shvaam va problem i slaem se sa vama. Zato sam voljan
raditi za vas besplatno prvih tjedan dana. Ukoliko vam u tom
periodu ne donesem duplo veu dobit nego to iznosi moja plaa,
onda me ne trebate. Ovako postavljen zahtjev gotovo nitko ne bi
odbio.
Umjenost pregovaranja dolazi do izraaja i kod potencijalnih tubi.
Naime, moe se dogoditi da vas netko iz bilo kojeg razloga tui.
Nastojite pregovarati prije negoli do toga doe. Suenje zna biti
55

veoma iscrpljujue, financijski, psihiki i fiziki. Radije stavite

nezadovoljniku 100 maraka u dep i recite mu da ga vie nikada ne
elite vidjeti. Vrijedi i obrnuto, nemojte postupati po se bum vas
tuil principu. To se jednostavno ne isplati. ak i ako nakon
nekoliko godina vucaranja po sudskim hodnicima dobijete
zadovoljtinu, ona e biti znatno manja od novaca i vremena koje
ste uloili u cijelu stvar. Zato se uvijek nastojite dogovoriti izvan
suda. Nae sudnice jo uvijek nisu Pravda za sve pa da moete
izvui milijun dolara samo zato jer vam je netko nanio duevnu
bol.
Na kraju uspjeno sklopljenog posla recite neto to e uvjeriti
suprotnu stranu da je uinila dobar posao. Probajte sa: Gospodine
Prodava, zaista nisam namjeravao pristati na 10.000 maraka.
Vjerovao sam da neu trebati dati vie od 8.000.. To je puno bolje
nego rei: Namjeravao sam ii do 12.000. Ba mi je drago to ste
pristali na samo 10.000 maraka, iako moda ba to mislite.
Nije vano koliko neto vrijedi, vano je koliko ljudi misle da
vrijedi. Nema nita loe u povremenom preuivanju istine. U poslu,
za razliku od ljubavi, dobri momci uvijek dou zadnji na cilj.

Najbolja investicija
Da bi zavrili prvi morate prvo zavriti. ivite u skladu sa svojom
zaradom kako bi mogli investirati. Nauite ono to trebate nauiti.
WARREN BUFFETT

Znanje je najbolja investicija, mnogo bolja od zlata ili bilo kojih

dionica. Posebno dolazi do izraaja u kriznim vremenima. Moete
izgubiti cijelo svoje bogatstvo, ali ono to imate u glavi ostaje. Nije
ni udo da je izuavanje zanata bilo obavezan dio naobrazbe veine
56

srednjovjekovnih vladara. Ukoliko bi neki kralj usred politikih

previranja izgubio svoju krunu, uvijek je mogao prei u kovae,
kolare ili putujue svirae lire.
Zato je dobro imati barem dvije profesije na kojima moete
zaraivati novac, plus znanje iz ope kulture. Ne brinite ukoliko
nemate zavren fakultet. Znanje moete stei i sami, iz knjiga,
asopisa i drugih medija.
Mnogi bogatai uope nema fakultetsku naobrazbu. Bill Gates,
vlasnik tvrtke Microsoft, izbaen je sa fakulteta ve na prvoj godini.
Kasnije je iz inata postao najbogatiji Amerikanac. Slinu prolost
ima i Ted Turner, osniva CNN-a te Richard Branson iz Virgina.
Diploma sama po sebi ne znai nita. Vano je ono to znate.
Najbolji studenti su obino zaokupljeni pisanjem znanstvenih
radova i stjecanjem svojih magisterija i doktorata pa nemaju
vremena za biznis. Ista je stvar sa profesorima na svim razinama
obrazovanja. Bernard Shaw je jednom prilikom rekao: Ljudi koji
mogu, ine. Ljudi koji ne mogu, poduavaju. Ljudi koji ne mogu
poduavati, poduavaju uitelje.
Obrazovanje je vano, ali da ono nuno ne mora biti formalno, tj.
steeno u nekoj obrazovnoj instituciji. Poput novca, i znanje je
kapital koji u kombinaciji sa upornou i onim osjeajem u elucu
koji vam govori da ste stvoreni za velike stvari ini uspjenog
poduzetnika.

57

Vi i vaa banka
Banka e vam posuditi novac tek ako
dokaete da vam zapravo nije potreban.
MARK TWAIN

Vjerojatno ste uli za izreku: Potreban je novac da bi se stvorio

novac. Ukoliko nemate vlastiti poetni kapital, morati ete
posuditi novac. Moda vai roditelji imaju neto novaca ili imate
bogatog strica u Njemakoj. Ako niste te sree, morat ete u banku.
Nae (sada ve strane) banke, bile su poznate po tome to su
nevoljko odobravale poduzetnike kredite, koncentrirajui se na
unosnije kreditiranje potronje, prije svega automobila. Ponekada se
inilo da kredite radije odobravaju velikim sustavima koji ih gotovo
po pravilu ne vraaju, nego onima koji e svje kapital znati
iskoristiti.
Ipak, stvari kreu na bolje i vie doista nije problem dobiti kredit.
Raspitajte se u vaoj opini i upaniji - brojni su programi
financiranja poduzetnitva.
Kod poslovanja sa bankama zapamtite jedno: banke trebaju Vas ba
kao to i vi trebate njih. One bi propale da ne postoji netko tko od
njih posuuje novac. Pravi i jedini razlog zbog kojeg banke odbijaju
davati kredite je taj to se boje da im oni nee biti vraani. Zbog
toga morate uvjeriti vau banku da neete prokockati njen novac.
Tonije, bankare. Kada jednom uvjerite te momke da ste sposobni
vratiti kredit, posuditi e Vam sav novac koji Vam treba, pa i vie
od toga. Zato nemojte odmah traiti velike iznose.
Gotovo sve banke daju neki oblik kredita. Traite kredite sa to
niom kamatnom stopom i to duljim rokom povratka. Pojedine
58

banke nude i kredite sa odgodom poetka plaanja. Obiite

poslovnice svih banaka u vaoj okolici. Raspitajte se za uvijete
kreditiranja.
Stara prijateljstva i obiteljske veze koje moda imate sa nekim od
zaposlenih u banci mogu biti od velike pomoi. Zvui kao
tekovina iz prolog sustava, ali pomae. Ukoliko nemate takvih
veza, stvorite ih. Sprijateljite se sa bankovnim slubenicima. Nakon
to dobijete prvi kredit poklonite im mali poklon. Primjerice,
bombonijeru ili kutiju kave. Ponekad je i lijepa rije dovoljna, ali
ljudi ipak vie vole materijalne nagrade. Kad smo ve kod poklona,
oni su korisni i u komunikaciji sa svima, a ne samo sa bankovnim
slubenicima. Budite u dobrim odnosima i sa viim slubenicima.
Pozovite efa poslovnice na ruak. Stvorite imid prijateljske i
pouzdane osobe.
Ponekad vam se moe desiti da jednostavno niste u mogunosti
vratiti kredit na vrijeme. Veina ljudi se tada ponaa kao da su
propali u zemlju. Ne odgovaraju na pisma koja im stiu iz banke,
niti se ne javljaju na telefon. Ukoliko se naete u takvoj situaciji,
nemojte se ponaati neodgovorno. Jednostavnije je otii u banku i
zatraiti produenje kredita. ak i zelenai imaju razumijevanja za
takve molbe, a kamoli ne bi i banke. Vie im se isplati produiti rok
otplate za razuman vremenski period nego se godinama vui po
sudovima.
Budite dobri prema vaoj banci i banka e biti dobra prema vama.

59

Poslovni plan
Odredi zadae. Odredi rokove.
Donesi odluke. Djeluj. Izvri i idemo dalje.
WILLIAM CASEY

Prije nego to odobre poduzetniki kredit, banke od vas trae

poslovni plan, tj. elaborat o poslu u koji ete investirati njihov
novac. Moram vas upozoriti da ni jedan poslovni plan, pa ni onaj
profesionalno napisan, nema previe veze sa stvarnou jer se prije ili
kasnije veina pretpostavki postavljenih u planu pokau pogrenim.
Poslovni planovi uglavnom slue da impresioniraju bankare te da
ostave dojam kako ste vi sigurna investicija.
Angairajte nekog klinca sa ekonomskog fakulteta koji e vam za
mali deparac iz amerikih knjiga prepisati poslovni plan kakvog se
ne bi postidjele ni najvee multinacionalne kompanije. Zainite sve
to sa impresivnim statistikim podacima i nekoliko arenih
trodimenzionalnih grafova te otisnite na kvalitetnom pisau.
Kao to ste mogli shvatiti iz ovoga, ali i iz ostalih poglavlja, u poslu,
kao i u kartama, treba ponekad i blefirati. Umjereno blefiranje nije
nita nezakonito, nemoralno, a i ne deblja. Ali je zato korisno.

Raunovodstvo
Bol se javlja kod nastajanja, briga kod uvanja,
a tuga kod gubljenja bogatstva.
THOMAS DRAXE

Ako posao shvaamo kao igru onda je raunovodstvo odlian nain

voenja rezultata. Bez raunovodstva ne bi znali koliko ste odmakli
60

u igri, pa ona sama po sebi ne bi imala smisla.

Ba kao to u monopoly-ju, mojoj omiljenoj drutvenoj igri, postoji
bankar koji vodi rezultat, tako i u raunovodstvu postoji
raunovoa. To moete biti i vi sami ili cijelu stvar moete
prepustiti profesionalcima tj. nekoj agenciji koja se bavi tim
poslovima. Preputanjem voenja knjigovodstva vanjskom
poduzeu rijeiti ete samo problem zakonski obaveznih evidencija,
tako da ete i dalje morati voditi svoje prirune evidencije kako bi
pravovremeno mogli raspolagati potrebnim informacijama.
Sa druge strane, u sam svoj majstor duhu, cijelu stvar moete
voditi i sami. Knjigovodstvo nije tako komplicirano kao to se na
prvi pogled ini. Uz malo prakse i pomoi raunovodstvu
namijenjenih kompjutorskih programa, sve moete svladati i sami.
Na naem tritu postoji nekoliko dobrih (i puno loih) programa
koji obuhvaaju gotovo sve aspekte poslovanja (knjigovodstvo,
skladino poslovanje, obraun plaa...). Koristei jedan od ovih
dobrih, moete sami voditi svoje raunovodstvo, bez plaanja
naknada agencijama.

to itati?
Planira li za godinu - sadi riu, planira li za deset godina sadi
drvee, planira li za sto godina - poduavaj djecu.
KINESKA POSLOVICA

Osim iz ove knjige, o stjecanju bogatstva moete mnogo nauiti

itajui biografije poznatih poduzetnika. Postoji mnotvo knjiga
koje opisuju ivote svjetskih bogataa i nekolicine bogataica. Neke
od njih moete pronai i u vlastitoj knjinici. Iz biografija ljudi kao
to su John Rockfeller, Sam Walton ili Michael Dell saznati ete
61

kako su mnogi dananji bogatai to postali. Nije bitno iju poslovnu

biografiju itate jer loa biografija jednostavno ne postoji.
Mnogi poduzetnici priznaju da su veina njihovih poslovnih poteza
zapravo samo varijacije na poslovne poteze o kojima su itali.
Biografije uspjenih poduzetnika njihova su omiljena literatura i
nepresuni izvor ideja. I vi moete ukrasti, ili bolje reeno posuditi,
poneku ideju iz tih knjiga.
Osim biografija, itajte i to vie poslovne literature. U njima ete
pronai brojne ideje koje mogu unaprijediti vae poslovanje. Uvijek
budite otvoreni prema novim idejama.
U itaonici moete pronai i strane poslovne asopise kao to su
Fortune, Forbes, EuroBusiness i slini. Moda ete ba u njima
pronai neku ideju koja vam moe koristiti.
itanje vam ne treba oduzeti previe vremena. itati moete dok
ekate autobus, sjedite na zahodu ili pokuavate zaspati. Za vrijeme
vonje automobilom preporua se sluanje audio-teaja stranih
jezika. Obzirom da je Hrvatska mala zemlja, orijentirana na strana
trita, dobro je nauiti i poneki strani jezik. Engleski obavezno, a i
ostali nee koditi.

Neovisno djelovanje
Nijedna vam elja nije dana bez da vam se dala
i sposobnost da je ostvarite. Ipak, za to trebate raditi.
RICHARD BACH

Ljudi ima razliitih i svima nee uvijek biti po volji ono to inite.
Razvijte kou debelu poput dinosaurusa i spremite se na sve mogue
62

uvrede, smicalice i ljubomore, na koje ete zasigurno, prije ili

kasnije, naii. Poduzetnici, svejedno trguju li robom ili uslugama,
vrlo rano naue da na tritu ne dobivaju medalje za hrabrost.
Trite moe ponuditi samo jednu nagradu: novac, puno novaca. To
bi vam trebalo biti dovoljno.
Ponaanje u skladu sa onime to drugi misle umjesto ponaanja u
skladu sa vlastitim razmiljanjima ne samo da naruava va
integritet osobe i mo rasuivanja ve ima i negativan utjecaj na
samopouzdanje. Kao rezultat toga potiskujete svoje najbolje
osobine. Misliti svojom glavom, s druge strane, omoguava vam da
iz vas izae ono najbolje to moete ponuditi.
U zemljama slobodnog svijetu svatko ima mogunost odabira
izmeu ponaanja u skladu sa svojim neovisnim sudom i ponaanja
na osnovu onoga to misle drugi ljudi. Izaberite prvu opciju.

63

V. Marketing
Znam da je pola novca koje dajem na reklamu baeno
kroz prozor. Problem je to ne znam koja polovica.
HENRY FORD

Kada malo bolje razmislite, ne moete napraviti vie od nekoliko

koraka, a da ne naletite na marketing i ono to marketing ini za
vas. Jer, marketing utjee na va ivot - esto u razmjerima kojih
niste ni svjesni.
Marketing je struni naziv za postupak kada uzmete neto
jednostavno i zapakirate tako da se dobro prodaje. Zlobnici bi rekli
da je marketing nain da se ljudima uvali neto to im ne treba. Mi
koji se marketingom bavimo, kaemo da je marketing humanistika
nauka koja stavlja potroaa u sredite svemira, a zapravo mislimo
da je marketing nain da se ljudima uvali neto to im ne treba.
alu na stranu, za uspjenu prodaju neke stvari, usluge ili ideje
potreban je dobar marketing. A to znai dobra (ne nuno i skupa)
reklama i jo par drugih sitnica. O marketingu su napisane brojne
knjige. Prije nego to krenete u reklamnu kampanju proitajte bar
jednu knjigu na tu temu. To e Vas u krajnjoj liniji sprijeiti da
reklamirate tablete protiv senilnosti u tinejderskim asopisima ili
da prodajete montane kue putem pote. Za poetak krenite sa
ovim poglavljem...
Marketing je ono to razlikuje Levisice od obinih traperica ili
Always uloke od slinih proizvoda koje ene koriste tih dana u
mjesecu.
Uzmimo, na primjer, Coca-Colu (da se netko ne bi uvrijedio, za
64

primjer sam mogao uzeti i Pepsi). Ona nije nita drugo nego
zaeerena vodica obojena karamelom. Nitko je ne bi kupovao da
ne postoji ogromna marketinka kampanja koja nas bombardira na
gotovo svakom koraku. Upravo zbog nje momci iz Atlante imaju
vei promet od prodaje Coca-Cole nego to iznosi nacionalni
dohodak veine zemalja u razvoju.
U marketinkoj koncepciji Coca-Cole sve je na svojem mjestu.
Poevi od legendarnog zatitnog znaka, preko proizvodnje,
distribucije, pa do jo uvenije boce koja spada u klasike
industrijskog dizajna i predstavlja pravo malo remek-djelo. ak je
snimljen i film u kojemu glavnu ulogu glumi boca Coca-Cole (film
se zove Bogovi su pali na tjeme).
Suprotno uvrijeenom miljenju, dobar marketing ne mora nuno
biti i skup. Vana je dobra ideja i njena realizacija. Iako je primjetan
napredak ,veina naih rekalama su prilino loe osmiljene i
realizirane te kao takve nemaju nikakav marketinki uinak.
Kada bi bili prisiljeni definirati marketing, veina ljudi, ukljuujui
i mnoge poduzetnike, rekli bi da marketing znai prodaju i
oglaavanje. To je djelomino istina, ali marketing je i mnogo vie
od toga.
Imati dobar proizvod nije dovoljno, potreban je i dobar marketing,
a dobar se marketing sastoji od proizvoda, promocije, distribucije i
cijene. Proi emo kroz sva ta etiri elementa.

65

Proizvod
Mi u Chrysleru imamo samo jedan cilj:
biti najbolji. Postoji li jo neto?
LEE IACOCCA

Tri su osnovne vrste proizvoda: robe, usluge i ideje. Kada se u

ostatku knjige bude spominjao proizvod imajte na umu da proizvod
nije nuno samo roba ve moe biti bilo to od gore nabrojenih
vrsti.
Roba su olovka, bicikl ili, primjerice, mikser. I novine su roba, ali
kada njihov izdava prodaje oglasni prostor onda vri uslugu.
Odvoz smea, izrada frizure ili voenje raunovodstva takoer su
usluga. Ideje ukljuuju glazbu i stihove, arhitektonske projekte,
kompjutorske programe, poslovne planove i druge kreativne
proizvode. I ova knjiga je u sutini skup ideja.
Sredinji dio marketinga jest proces razmjene tj. davanje jedne
vrijednosti u zamjenu za drugu. U davnim vremenima ta se
razmjena vrila po principu tri koze za kravu. Danas funkciju
univerzalne vrijednosti ima novac. Kada kupite par Nike tenisica
vrite razmjenu: dajete jednu vrijednost (novanu) za drugu
vrijednost (pogodnosti koje vam tenisice nude). Tenisice su vam
vane i spremni ste platiti maloprodajnu cijenu za njih. Zato tenisice
smatramo proizvodom.
Proizvod je sve ono za to je potroa spreman dati neku vrijednost,
najee novac. To ini zato jer u zamjenu za svoj novac dobiva
proizvod koji zadovoljava jednu ili vie njegovih potreba i elja.
Kupca, dakle, ne zanima proizvod kao takav ve ono to taj
proizvod moe uiniti za njega. Primjerice, kada kupite Nike Air
Jordan tenisice dobivate neto vie od koe, gume i vezica:
66

dobivate udobno kretanje, tople noge i dio imagea Michaela

Jordana. Jednako tako, protekle je godine prodano na tisue svrdla
za builice promjera 2 mm. Njihovi kupci nisu eljeli svrdla za
builice promjera 2 mm. eljeli su rupe promjera 2 mm.

Idejom do proizvoda
Nema znanja koje nije mo.
RALPH WALDO EMERSON

Da bi va proizvod bio uspjean potrebna vam je ideja. Ideja koja

vas razlikuje od konkurencije...
Dakle, va se proizvod, da bi imao ansi za uspjeh, mora razlikovati
od konkurencije. To nuno ne znai bolji proizvod ili uslugu. Ono
to nudite moe biti manje, vee, lake, tee, jeftinije ili skuplje. Ili,
kao u sluaju Monaghamove Dominos Pizze, predmet razlikovanja
moe biti distribucijski sustav. Razliitosti poput gore navedenih
dati e vaem marketingu jedinstvenost. No, taktika sama po sebi
nije dovoljna.
Neki su sjajni proizvodi otkriveni pukom sluajnou. Velike ideja
dolaze kada se najmanje nadate. No, ponekada zakasne. Da se to ne
bi dogodilo moete koristiti metodiki pristup. Slijedi razvoj
proizvoda u est slika.
1. Generiranje ideje
Igrai na trinoj utakmici u neprestanoj su potrazi za novim
idejama. Marketinko okruenje je dinamino pa ideja moe sinuti
svakog trenutka. Jednako tako, ideja koja se do nedavno inila
bezvrijednom moe nakon nekog vremena postati izuzetno
atraktivnom.
67

No, kako do prave ideje? esto su one oko nas. Razgovarajte sa

vaim djelatnicima, kupcima i poslovnim partnerima - moda oni
imaju neto na pameti. Poduzea s ciljem pronalaenja novih ideja
koriste mnoge tehnike: istraivanja, natjeaji, marketinka
istraivanja, kutije u koje zaposleni ubacuju ideje.... Mnoge ideje
zapoinju sa obinim to ako...?. Razvijte sustav za stimuliranje
novih ideja i nagradite osobe koje ih razviju. Strana trita su
takoer dobar izvor novih ideja. Putujui u inozemstvo i pratei
strane medije moete doi do unosnih ideja. Kao to sam ve
napisao, u nas se nudi tek dio roba i usluga dostupnih u
inozemstvu. Moda bi neki od njih bio interesantan i naim
ljudima?
2. Testiranje ideja
Sljedei korak se sastoji u razdvajanju dobrih od loih ideja. Neka
poduzea koriste razne tehnike za selekciju odgovarajue ideje. No,
veina nas koristi vlastiti sud. Nema do onoga osjeaja u elucu
(ene ga nazivaju intuicija, a mukarci predosjeajem) koji vam
govori da je to prava stvar.
3. Analiziranje potencijala
Nakon to ste odabrali jednu ili vie ideja za proizvod, dotine
morate analizirati. Za poetak, definirajte koncept svakog
proizvoda. Nakon toga pitajte potroae to misle o njemu provedite anketu ili intervjuirate ciljno trite.
Pitanja mogu biti: Kakve su vae reakcije na proizvod? Koliko ste
zainteresirani za proizvod? Da li vam se proizvod svia? Da li je
vjerojatno da bi kupili takav proizvod po cijeni od X kuna? Koje su
prednosti proizvoda? Koje su mu mane? Da li bi neto na njemu
promijenili? Imate li sugestija?... Za svako od pitanja zatraite i
pojanjenje - dobro je znati zato se potroau proizvod svia
odnosno ne svia. Ukoliko su reakcije potroaa pozitivne i pokae
se da bi on bio profitabilan, moete krenuti na razvoj proizvoda.
68

Pritom imajte na umu odreena ogranienja trinog istraivanja.

Potroake se preferencije, naime, esto mijenjaju, a ponekad
potroai zapravo i ne znaju to ele.
4. Razvoj proizvoda
U ovoj se fazi proizvod kreira, to esto zna biti skupim i
dugotrajnim procesom. Tijekom razvoja u proizvod se uvode brojne
preinake i poboljanja. Neka poduzea koriste sugestije vlastitih
djelatnika. Zaposleni u Levi Straussu testiraju nove modele odjee
tako to ih nose, izvjetavajui kasnije o njihovim karakteristikama.
5. Testiranje
Do ovoga trenutka reakcije potroaa na proizvod dobivane su u
okolnostima koje nisu karakteristine za normalne trine odnose:
davanjem besplatnih primjeraka, intervjuiranjem pripadnika ciljnog
trita, analizom konkurencije te drugim metodama. Sada je
vrijeme da se proizvod testira u uvjetima stvarnog ivota, na tritu
dakle. Zbog toga je esta praksa da se odabere jedno mjesto, grad,
regija ili neki drugi manji dio konanog teritorija te se na njemu
isproba marketinki miks za novi proizvod: testira se proizvod,
njegova cijena, distribucija i promocija. Ako se proizvod dokae na
tom malom prostoru i ispuni oekivanja to znai da se moe
lansirati na cijelom ciljnom tritu, pritom komponirajui u
marketinki miks iskustva dobivena na probnom tritu. Primjerice,
moe se smanjiti cijena, promijeniti ambalaa ili izabrati drugaiji
kanal za distribuciju. Bez obzira kako korisnim testni marketing
moe biti, ne moe se koristiti sa svakim proizvodom. U nekim
sluajevima poduzea se boje da bi konkurencija mogla vidjeti to
spremaju, dok ponekada za takvo testiranje jednostavno nema
novaca.
6. Komercijalizacija proizvoda
Kada ste poslagali sve kockice, vrijeme je za predstavljanje
69

proizvoda. To se zove komercijalizacija. Proizvod (a i usluga je

proizvod) se poinje proizvoditi u veim koliinama i krene se sa
reklamnom kampanjom na cijelom tritu. Do ovoga je trenutka
postojala odreena fleksibilnost u smislu moguim promjena na
proizvodu ili ostalim elementima marketinkog miksa. Jednom
kada krene komercijalizacija, takve su promjene nemogue ili vrlo
skupe.

Kretanje u akciju
Mnogo je naina za ii naprijed,
ali samo jedan nain za stajanje na mjestu.
FRANKLIN D. ROOSEVELT

Postoje dva naina na koje moete sprovesti komercijalizaciju: veliki

prasak i sporo odmotavanje.
Velike ideje moraju djelovati veliko. Bez angamana medija, to je
nemogue. Zato je big bang princip uinkovit. Lansirajte
proizvod sa najvie medijske teine to moete. To e vam
omoguiti da svladate uvijek prisutnu poetnu inerciju.
Ljudi ne sjede kod kue ekajui va proizvod, novu ideju. Potrebno
im je vrhunsko uzbuenje da biste im privukli panju. Kada su
Appleovi Steve Jobs i John Scully 1984. lansirali prvi Macintosh, u
tisku su objavili eksplozivne reklame od 20 stranica. U skladu sa
tom Orwellovom godinom, angairali su Ridley Scotta da im reira
reklamni spot sa IBM-om u ulozi Velikog Brata. Pristup se isplatio
pa je Macintosh ponovio uspjeh modela Apple II. Propast
revolucionarnog, ali skupog, modela Lisa bila je prolost.
Kada krenete eksplozivno i dramatino, privlaite panju medija.
70

To vam moe donijeti brdo besplatne reklame. Vijesti, intervjui, pa

ak i spomen vaeg proizvoda esto moe znaiti vie od obine
reklame.
No, udarite li jako, pobrinite se da udarite i brzo. Dobre ideje ne
ostaju dugo usamljene. Uskoro e vas poeti kopirati. Zato je vano
to prije sa svojim programom sii na ulicu. Perfekcionizam je OK,
ali teei za njim mogli biste rtvovati prednosti koje ve
posjedujete nad konkurencijom.
Drugi mogui pristup jest pristup polaganog irenja. Umjesto
lansiranja programa na velikom teritoriju uz jo veu galamu, kree
se polako, ali sigurno. Zatim se polako irite...
Razlog zbog kojeg bi se netko odluio na ovakav pristup je oit malo ste poduzee i nemate novaca za neto vee. U tom se je
sluaju bolje iriti polako. Krenite od svog grada i polako osvajajte
jedno zemljopisno trite za drugim. Povrh toga, ako je vaa ideja
dobra, a primjenjujete je samo na lokalnoj razini, znatno je manja
mogunost da vas konkurentni nacionalni igrai uzmu kao
prijetnju, uzvrate protumjerama i eventualno kopiraju.
U svim ostalim sluajevima, agresivnost se isplati. Ako ba niste
prisiljeni na to, nemojte rtvovati djelotvornost stiavanjem galame.
I nemajte straha pred konkurencijom. Ako elite da vas
konkurencija voli, budite ljubazni prema njoj. elite li da vas
potuje - lupite je po nosu.

71

Proizvodnja
Svi ive prodavajui neto.
ROBERT LOUIS STEVENSON

Ako elite postati bogati, a posebno ako elite postati bogati brzo,
onda je najbolje prepustiti proizvodnju drugima. 90% poduzea
koja neto proizvode mogla bi bez gubitka profita prepustiti
proizvodnju drugim poduzeima. Najuspjenije svjetske tvrtke ve
se ravnaju po tom principu koji se naziva outsourcing.
Proizvodnju preputaju Vijetnamcima i Filipincima, dok se oni
koncentriraju na razvoj proizvoda i njihov marketing. Tako
primjerice tvrtka Sega, koja proizvodi popularne konzole za igru,
nije nita drugo nego tvrtka za razvoj i reklamiranje Sega
proizvoda, koje pod ugovorom proizvode bezimene tvrtke sa
Dalekog Istoka.
Ulaganja u proizvodnju su velika, to zahtijeva visoke novane
izdatke za kupovinu sredstava za proizvodnju - tehnike i njihovu
primjenu - tehnologiju. Sve to sa sobom nosi samo probleme i
znaajno umanjuje vau fleksibilnost i mobilnost. Zato i vi moete
postupiti na nain na koji postupaju velika svjetska poduzea i
uspjeni poduzetnici - prepustite proizvodnju drugima.
U Hrvatskoj postoji mnotvo poduzea, od malih obrtnika do bivih
socijalistikih giganata, koji bi bili sretni da dobiju bilo kakav
posao. Neka oni obavljaju prljavi posao. Osim toga, neete se
morati baviti sa birokracijom i ekolozima koji uporno tvrde kako
ba vaa proizvodnja zagauje okolinu. Ukoliko padne potranja za
nekim proizvodom, neete morati ulagati skupa sredstva u
prenamjenu proizvodnje, dovoljno e biti pronai novog
proizvoaa za ono to namjeravate nuditi tritu.

72

Moda vam sve ovo djeluje pomalo parazitski, ali uspjeni poslovni
ljudi znaju da proizvodnja nije ono to donosi veliki novac.

Cijena
Jedini grijeh u mojoj obitelji jest platiti
punu maloprodajnu cijenu za bilo to.
WOODY ALLEN

Drugi element marketinkog miksa jest cijena, koliina novca koje

poduzee naplati za svoj proizvod. Kao mona marketinka
komponenta, cijena ini vie od obinog generiranja prihoda.
Visoka cijena pomae pri stvaranju ekskluzivnog imagea za
proizvod. Niska cijena moe preuzeti dio prodaje od konkurenta,
poveati potranju ili stvoriti image dobre vrijednosti za uloeni
novac.
Odreivanje cijene jedan je od najteih poslova u marketingu i
zahtjeva iroki spektar znanja, od financijskih kalkulacija do
psihologije. Potroai i konkurencija mogu diktirati raspon cijena,
to utjee na vau fleksibilnost.
Jednako tako, kupci nee kupiti proizvod ako vjeruju da nije
vrijedan cijene. No zato e platiti veu cijenu za poznati i cijenjeni
proizvod, prvenstveno zbog dobrog imagea stvorenog
oglaavanjem.

73

Cjenovna konkurencija
Nakrcajte ih mogunostima i prodajte jeftino.
ALAN MICHAEL SUGAR

Razgovaralo dvoje pripadnika zlatne mladei. Jedan od njih se

hvali svojim novim Versace odijelom: Platio sam ga 10.000 kuna.
Drugi mu na to odgovori: Budalo, znam gdje moe kupiti isti
takav za 20.000 kuna.
Gornji vic dobar je primjer koji nam pokazuje kako je cijena
relativan pojam. A relativnom je ini to to, osim standardnih
elemenata kao to su trokovi, mara i slino, na nju utjeu i brojni
drugi manje racionalni elementi. Ti su iracionalni elementi ako ne
vaniji onda barem jednako vani kao i ovi drugi.
Neko davno, mnogo prije PDV-a, proizvodi su se razmjenjivali.
Razmjena, trampa ili, kako bi mi danas rekli, kompenzacija, sluila
je za zamjenu jedne vrijednosti drugom. Zatim su Feniani izumili
novac.
Od tada pa na dalje, njihov je izum krivcem veine naih problema,
frustracija i nemirnih snova. Ali, taj je izum donio i neto dobro. Za
kupca je cijena oduvijek predstavljala vrijednost onoga to je bilo
predmet razmjene. Odjednom se ta vrijednost mogla izraziti
novcem.
Budui da kupci raspolau sa ogranienom koliinom novaca,
moraju ga rasporediti na nain koji im omoguuje kupovinu
proizvoda koje najvie ele (primijetite: ne onih koji im najvie
trebaju, nego one koje najvie ele).
Proizvodom koji nudite moete se natjecati u trinoj utakmici na
74

cjenovnoj ili necjenovnoj kategoriji. U prijevodu, moete se takmiiti

niskim cijenama ili pak imati neto viu cijenu, a naglaavati druge
dobre strane proizvoda (kvalitetu, presti...).
Kod koritenja cjenovne konkurencije, poduzee smatra nisku
cijenu svojih proizvoda bitnom i njome tue cijenu konkurenata. Da
bi uspjeno konkurirali na cjenovnoj razini, morate imati niske
trokove. Ako sva poduzea u igri odrede istu cijenu za svoj
proizvod, poduzee sa najniim trokovima je pobjednik. Kada
konkurent promijeni cijene, prodava mora odgovoriti brzo i
agresivno, poput pit-bulla.
Necjenovna konkurencija se javlja kada poduzee odlui ne
usredotoiti se na nisku cijenu, ve umjesto toga naglaava posebne
osobine proizvoda, visoku razinu prateih usluga, kvalitetu ili
trajnost proizvoda, njegov dizajn, pakiranje i druge faktore koji taj
proizvod razlikuju od konkurencije. Dakle, na svemu samo ne na
(niskoj) cijeni. Tako poduzee moe prodati vei broj proizvoda bez
promjene cijene.
Iako pretpostavljamo da je cijena za kupce vana, njeno znaenje
ovisi o vrsti proizvoda, vrsti ciljnog trita i okolnostima koje prate
kupovanje. Primjerice, kupci su osjetljiviji na cijene benzina nego na
cijene putnih torbi. Takoer su bitne okolnosti koje prate
kupovanje. Recimo, veina posjetitelja kina ne bi u drugim
okolnostima platila cijenu kokica koja se trai u predvorjima kinodvorana.
Ljudi koji ine neko trite moraju biti u stanju kupiti proizvod.
Razumijevanje kupovne moi ciljnog trita i saznanje o tome
koliko im je proizvod vaan u usporedbi sa drugim proizvodima
pomae da se ispravno utvrdi odgovarajua cijenu.

75

Psiholoko odreivanje cijena

U tvornici proizvodimo kozmetiku. U trgovini prodajemo nadu.
CHARLES REVLON

U maloprodaji se veina kupovina temelji na emocionalnim, a ne

racionalnim reakcijama. Stoga se esto koristi psiholoko
odreivanje cijena.
Odreivanjem cijena niih od okruglog broja, a takve najee
zavravaju brojkom 9, poduzea pretpostavljaju da e prodati vie
proizvoda nego da su koristili okruglu cijenu. Tako se javljaju cijene
od 99 kuna umjesto od 100 kuna ili, primjerice, 9.95 kn umjesto 10
kuna. Takoer se pretpostavlja kako e kupci misliti ili barem rei
prijateljima da je cijena proizvoda povoljna budui da nije,
zamislite, 100 kuna nego samo devedeset i neto sitno.
Pretpostavlja se da kupci misle kako je trgovina mogla odrediti
cijenu od 100 kuna, ali ju je, eto, snizila to znai da vlasnici paze na
svaki pa i posljednji kupev novi. Neki pak tvrde i to da odreene
kupce vie privuku cijene nie od okruglog broja.
Ipak, nema nekih uvjerljivih istraivanja koja bi podrala vjerovanje
da cijena nia od okruglog broja potie veu prodaju. Usprkos
tome, na razvijenim tritima prevladavaju upravo takve cijene. U
SAD-u gotovo da i ne postoji proizvod u maloprodaji, od ibica do
automobila, koji nema cijenu niu od okruglog broja.
Cijene nie od okruglih brojeva nisu udomaene kod nas, gdje se
cijena najee odreuje po principu dodaj dvajs posto na
veleprodajnu cijenu plus pe-de-ve.
Ukoliko prodajete parfeme, dijamante ili neke druge proizvode sa
prizvukom ekskluzivnosti, vjerojatno bi se pokazalo da trite bolje
reagira na okruglu cijenu. Ukoliko pak prodajete vakae gume,
76

casual odjeu ili novine, bolje je da cijene zavravaju sa devetkama.

Dakle, kao to primjeujete, koritenje cijena koje zavravaju s
devetkom nasuprot okruglim cijenama ovisiti e o proizvodu te o
dojmu koji elite da isti ostavi na kupca.

Distribucija
Veliki plamen slijedi malu iskru.
DANTE

Transport proizvoda, skladite, dranje inventara, primanje

narudbi - sve su to koraci koje proizvod ini na svom putu od
proizvoaa do potroaa. Ti su koraci elementi distribucije.
Loe organizirana distribucija moe znaiti nevolju. Da bi zadovoljio
kupce proizvod mora biti dostupan na pravom mjestu u pravo
vrijeme. I ne samo to: proizvod mora biti dostupan to veem broju
kupaca u eljenim koliinama, a da se istovremeno trokovi zaliha,
prijevoza i skladitenja odre na najnioj moguoj razini.
Distribucija ukljuuje veleprodaju, maloprodaju, posrednike,
akvizitere, prodajno osoblje i mnoge druge distribucijske kanale.
Odabir pravog kanala ovisi o proizvodu. Primjerice, automobile
neete prodavati putem pote, jer skupi i tehniki sloeni proizvodi
najee zahtijevaju osobnu prodaju. Sa druge strane, prodaja knjige
putem pote ini se dobrim izborom. Ja sa volim drati one
amerike cut the middle man (izbaci posrednika) pa je stoga
prodaja knjige putem pote za mene bilo idealno rjeenja. No, da se
kojim sluajem bavim prodajom automobila, zbog visokih trokova
organiziranja dilerske mree kao najbolji kanal vjerojatno bi
odabrao franizing, tj. prodaju preko ovlatenih zastupnika.
Mogua je i kombinacija raznih kanala. IBM prodaje svoje
77

kompjutore preko mree dilera, ali velike narudbe idu preko

vlastitog prodajnog osoblja.

Uspjena prodaja
Tko se ne zna smijeiti neka se ne igra trgovca.
KINESKA POSLOVICA

Mnogi ne shvaaju vanost prodaje. Sve moe biti u savrenom

redu, ali ako kupci ne kupuju vae proizvode ili usluge onda ste u
gadnoj nevolji.
Svaki poduzetnik je ujedno i prodava. Kada jednom postanete
poduzetnik postat ete i prodava iji je zadatak prodati svoje
proizvode, usluge ili ideje (ili sve zajedno). Da bi ih uspjeno prodali
morate ne samo pozitivno govoriti o njima, ve i sami biti uvjereni u
njihovu vrijednost. Kupac e vjerovati u ono to prodajete samo ako
i vi vjerujete u to. U prodaju morate unijeti svu svoju domiljatost,
strpljenje i energiju. Trebate navesti kupce da ele kupiti ono to
nudite. Da bi pritom bili to uvjerljiviji, nauite sve o vaoj robi.
Tako ete izbjei da kupac o njoj zna vie od vas. Sa druge strane,
nije dobro pokazivati preveliko znanje jer ono najee zbuni kupca.
Vano je da kupac u vama vidi ljubaznu osobu. ak i ako vam je
toga dana dosta svega, uvijek morate biti nasmijeeni, susretljivi i
nadasve ljubazni. Paljivo sasluajte kupca i udovoljite svakoj
njegovoj elji. Ima i kupaca koji su toliko dosadni da bi ih najradije
utnuli nogom u stranjicu. Ipak, suzdrite se. Vi ste tu zbog
kupaca, a ne oni zbog Vas.
Jedini nain da zaradite novac je taj da budete ljubazni prema vaim
kupcima, bez obzira da li prodajete kruh, beumne vodokotlie ili
78

marketinku koncepciju za novi proizvod. U razgovoru sa kupcem

govorite o dobrim stranama vaih proizvoda, ali nastojite da to ne
bude previe oito. Nastojite ne zvuati poput trgovca rabljenih
automobila iz teksake provincije.
U jednoj amerikoj robnoj kui postoje dva pravila kojih se
prodavai moraju pridravati. Prvo pravilo glasi: Kupac je uvijek u
pravu. Drugo pravilo glasi: Ako kupac nije u pravu, vidi prvo
pravilo. I doista, bez obzira to kupac govori, dobar prodava se
uvijek mora sloiti sa njime. Nema mjesta prepirki. Ukoliko
prodajete neki proizvod, kupac moe primijetiti da je isti skup.
Nemojte se prepirati i uporno tvrditi kako je jeftin, nabrajajui
pritom njegove prednosti. Umjesto toga recite: Zaista, kota vie
od slinih proizvoda. Shvaam vau brigu o novcu. Meutim... i tu
nabrojite sve svoje argumente. Na kupeve prigovore uvijek ponite
odgovarati kao da ste suglasni sa njime, a zatim ga na fini nain
uvjerite u ono to elite da vjeruje.
Podjednako vano kao i stjecanje novih kupaca, ako ne i vanije,
zadrati je postojee kupce. Svatko moe nai kupca. Novac lei u
njegovom zadravanju. Kao i voljenu osobu, i kupca ete zadrati
tako da mu pokaete vie panje od drugih.

Promocija
Reklama donosi popularnost, popularnost
donosi slavu, a slava donosi novac.
P.T. BARNUM

Konani, etvrti element marketinkog miksa je promocija. Od

prospekata do televizije, promocija je dio nae svakodnevnice htjeli
mi to ili ne. Ona predstavlja sponu izmeu proizvoaa i potroaa.
79

Kombinacijom raznih tehnika promocije, poduzea se obraaju

potencijalnim kupcima. Kako bi reklamiranje na masovnom tritu
bilo preskupo, razboriti se oglaivai nastoje koncentrirati na
obraanje onima koje su u segmentaciji definirali kao svoje ciljno
trite. Zato se svaki put iznova nasmijem kada vidim kako se neko
usko specijalizirano poduzee reklamira u pauzi nogometne
utakmice. Reklama slui kako bi poduzee komuniciralo sa ciljnim
tritem, a ne da bi se njegov vlasnik hvalio pred rodbinom i
susjedima.
Iako su vidljivi pomaci u odnosu na prole godine, promocija je i
dalje uvjerljivo najslabija stavka marketinkog miksa veine
hrvatskih poduzea. ast izuzecima, ali opi dojam koji ostavljaju
domae reklame, bez obzira na medij, moe se uglavnom svesti na
jednu rije - loe. Hrvatski poslovni ljudi najee malo panje
posveuju reklami, odnose se prema njoj kao nunom zlu, a najee
je koriste ba onda kada ne bi trebali - u trenucima dok proizvodu
ide loe. I tada se cijela pria svodi na objavljivanje dosadne i
bezidejne reklame koja je sama sebi svrha.

Trite
Bogatstvo kuca na vrata samo jednom,
ali zato nesrea ima puno vee strpljenje.
LAURENCE J. PETER

Trite moemo definirati kao skupinu ljudi sa zajednikom

karakteristikom, interesom ili problemom koji za svoju korist mogu
kupiti i koristiti va proizvod. Primjeri potencijalnih trita su
korisnici kompjutora, obitelji sa malom djecom, tinejderi,
sakupljai maraka, uradi-sam majstori, turisti, sportai...

80

Rijetki su proizvodi koji su namijenjeni svima. Zbog toga si pri

promociji vaeg proizvoda ili usluge morate postaviti neka pitanja.
Tko e biti vai vjerojatni kupci? Koliko ih ima? Gdje ive? Kako
razmiljaju i djeluju? Kakav je njihov ivotni stil? Radi li se o
mukarcima ili enama? Starima ili mladima? to je sa regionalnim
razlikama? Obrazovanjem? Prihodima? Jeste li ispitali sve
mogunosti?
Cilj utvrivanja vaih glavnih kupaca je spreavanje troenja novca
na oglaavanje proizvoda ljudima koji ga najvjerojatnije nee kupiti.
Vae reklamne aktivnosti trebaju se okrenuti prema skupinama
ljudi koji predstavljaju potencijalne kupce onoga to reklamirate.
Te skupine nazivamo ciljnim tritem.
Marketinki nain poslovanja sastoji se od utvrivanja elje i
potrebe ciljnog trita te ostvarivanja istih putem vaih proizvoda ili
usluga. Ili jednostavnije: proizvodite ono to moete prodati
umjesto da prodajete ono to moete proizvesti. To je princip na
kojemu poiva uvena izreka: Pronaite potrebu i zadovoljite je.

Segmentacija
Ne znam to je klju uspjeha, ali znam kako je
klju neuspjeha pokuati udovoljiti svima.
BILL COSBY

U doba kada je Henry Ford bio vladarom motor city Detroita,

njegov je Ford Motor Company proizvodio samo jednu vrst
automobila - uveni model T, popularno nazvan Limena Lizzy.
Oito, njime se ciljalo na masovno trite, trite koje je eljelo
sredstvo za osnovni transport i kojeg nije bilo previe briga kako
dotino vozilo izgleda, kolike su mu performanse te kakvu opremu
81

posjeduje. Kupac moe birati boju automobila sve dok je ona crna,
uvena je Fordova izreka. Masovno trite je funkcioniralo u toj
prvoj polovici stoljea. Ali ne i danas.
Poetkom 21. stoljea, onaj tko eli proizvoditi proizvod za sve,
obino zavri proizvodei proizvod za nikoga. Jedini nain
zadovoljavanja sviju na potpuno razliitim tritima jest da se
ponude proizvodi izraeni po mjeri ili narudbi. To je, naravno,
nemogue, osim u nekim ekstremnim situacijama.
Stoga se koristi proces koji nazivamo segmentacija - dijeljenje
velikog trita u male segmente koje ine pojedinci ili poduzea
slinih karakteristika, ponaanja, elja ili potreba. Svakom od ovih
segmenata pristupa se razliitim proizvodom, s razliitom cijenom,
distribucijom i prije svega reklamom.
Segmentirajui trite, dijelite ga u segmente ije je potrebe lake
definirati i prepoznati. A onda zadovoljite te potrebe. Primjerice,
trite satova je prilino segmentirano. Swatch nudi mladima
moderno dizajnirane, arene, praktine, i relativno pristupane
plastine satove. Kupci Rolexa sa druge strane trae ekskluzivne
satove od najskupljih materijala.
Segmentacija nije samo od koristi velikim poduzeima, ona je
izuzetno oruje i onih najmanjih. Dobro poznavanje prilika u
nekom sitnom i specijaliziranom segmentu trita moe pomoi
malim poduzeima da prepoznaju povoljne prilike koje veliki ne
iskoritavaju.

82

Ciljno trite
Najbolji nain za uspijeh jest izgledati kao da igrate po
tuim pravilima, dok zapravo tiho igrate po svojim.
MICHAEL KONDA

Poslovni ljudi koji razmiljaju marketinki u svakome trenutku

znaju tko su njihovi kupci. Trite ukljuuje sve postojee i
potencijalne kupce koji imaju zajedniku elju ili potrebu te koji su
spremni dati svoj novac ne bi li je zadovoljili. Svi vai marketinki
napori trebali bi poeti sa jasnom vizijom o tome koga zapravo
elite zadovoljiti. Zato koristimo gore spomenutu segmentaciju dijeljenje velikog trita na manje segmente sa zajednikim
osobinama. Segmenti trita ije ste elje i potrebe odluili
zadovoljiti vaa su ciljna trita. Njih odvajate od ostalih trita zato
jer se sastoje od potroaa za koje je izvjesno da e kupiti vae
proizvode.
Na trita moete gledati razliito. Kvartovi, mjesta, gradovi ili
regije predstavljaju zemljopisna trita. Identificirajui geografske
granice vaeg ciljnog trita, bez obzira radilo li se o tri ulice koje
okruuju va mini-market, o cijeloj dravi ili ak kontinentu,
pomae vam da definirate distribucijske potrebe, vau konkurenciju
i oglaavanje. Oito, nee vam se isplatiti oglaavati izvan teritorija
koje pokrivate.
Rijei demografija, poput demokracije, dolazi od grke rijei
demos, to znai narod. Demografska segmentacija obuhvaa
dijeljenje potroaa prema demografskim varijablama, prije svega
starosti, spolu i prihodima, ali i drugim kriterijima kao to su
zanimanje, obrazovanje, veliina obitelji i faza u kojoj se ona nalazi.
Iako su zemljopisna i demografska segmentacija jo uvijek glavne
83

metode segmentacije, sve se ee pokazuje potreba za punijim i

ivotnijim portretom potroaa, posebno na novim tritima. Zato
se prilikom segmentacije sve ee koristi i ono to nazivamo
ivotnim stilom. ivotni stil se odnosi na nain potroaeva ivota
tj. njegove potrebe, motive, percepcije i stavove. Stil ivota takoer
nosi peat mnogih drugih utjecaja: drutva, obitelji, kulture...
Nema i nikada nee biti jednostavnog odgovora na problem
segmentacije. Cilj marketinga je da slui potroaima i inei to
ostvaruje profit. Kako se potroai te njihove elje i potrebe s
vremenom mijenjaju, nemogue je propisati jednostavan recept za
segmentaciju. No, koristei njene osnovne principe moete bolje
segmentirati trite i odrediti vaa ciljna trita te tako poveati
ansu za uspjehom u zadovoljavanju kupevih elja. A to znai samo
jedno - profit.

Segmentacija na lak nain

Uvijek budite sigurni da ste u pravu, a onda krenite naprijed.
DAVY CROCKETT

Segmentacija i nije neka velika filozofija. Segmentirati trite i

dobro se u nekom od njegovih segmenata pozicionirati svakako je
lake nego programirati timer na prosjenom video-rekorderu.
Logini pristup gotovo uvijek moe dovesti do rezultata. Slijedi
segmentacija u sedam toaka:
1. Uoite i odredite segmente na pojedinim tritima. Segmentirati
se moe na osnovu razliitih kriterija (dob, spol, prihodi, stilu
ivota, ponaanje, interesi, geografski kriteriji...) ili kombinacijom
nekoliko njih.

84

2. Odluite koji e segment (ili segmenti) postati vaim ciljnim

tritem. Najbolje je odabrati segment u kojemu je konkurencija
slaba ili je nema i za koji znate da ste u stanju zadovoljiti potrebe
njegovih lanova.
3. Spoznajte to potroai odabranog ciljnog trita trebaju i/ili
ele., to oekuju i smatraju vanim prilikom kupnje.
4. Razvijte proizvod (ili proizvode) koji e zadovoljiti te elje i
potrebe.
5. Ocijenite poloaj konkurencije (ako je ima) u svijesti potroaa na
odabranom trinom segmentu (segmentima).
6. Odaberite image koji va proizvod (ili proizvode) razlikuje od
konkurencije, imajui pritom na umu tenje potroaa odabranog
trinog segmenta. Odabrani nain pozicioniranja proizvoda i image
moraju biti uvjerljivi i pouzdani: kupci ne bi povjerovali kodi kada
bi se pokuavala reklamirati poput Mercedesa.
7. Informirajte potroae svog ciljnog trita o proizvodu i
osigurajte njegovu dostupnost po pravoj cijeni, opet imajui na umu
mogunosti potroaa na ciljnom tritu.

Hijerarhija potreba
Stvarnost je iskrivljena. Snovi su tako stvarni.
TUPAC SHAKUR

Ljudska bia su motivirana prema hijerarhiji potreba. Bioloke

potrebe su najvanije, a ukljuuju potrebe za hranom, piem,
odmorom i seksom. Na vioj stepenici se nalaze sigurnosne potrebe
85

koje se prije svega tiu neijeg fizikog zdravlja. Slijede socijalne

potrebe u koje ubrajamo potrebu za ljubavlju, prijateljstvom,
statusom i potovanjem. Radi se dakle o potrebama koje ukljuuju
interakciju pojedinca sa drugim osobama. Konano, na najblioj se
stepenici nalaze osobne potrebe - samopotovanje, postizanje ciljeva,
zabava, sloboda, relaksacija, hobi...
Utvreno je kako ljudi najprije tee zadovoljiti potrebe na najniem
nivou. Nakon to zadovolje jedan nivo potreba, tee ka zadovoljenju
idueg, vieg nivoa.
Te je potrebe najlake razumjeti krenemo li od osnovnih fizikih
potreba kao to je disanje. Ukoliko bi se ovoga trenutka poeli
guiti, siguran sam da bi va interes za zaraivanjem novca naglo
splasnuo. Va jedini i trenutni cilj bio bi povrat sposobnosti za
disanjem, nita vie. Meutim, nakon to bi povratili disanje poeli
bi se zanimati za svoju sigurnost. Primjerice, da li bi se mogli
koncentrirati na itanje ove stranice kada ne bi znali odakle e doi
va sljedei obrok?
Teorija motivacije govori nam da nikada ne dostignemo stanje
potpunog zadovoljstva. Naime, nakon to je jedan nivo potreba
zadovoljen, dominantnije postaju potrebe vieg nivoa. To
objanjava zato se oglasi proizvoda namijenjeni bogatim kupcima u
naprednim ekonomijama najee pozivaju upravo na najvii nivo
potreba. Jednako tako, ini se jasnijim zato jednaki pristup ne pali
u siromanim zemljama.

86

Ponaanje kupaca
Uspjeh je stvar nastavljanja nakon to ostali odustanu.
IVAN ZITEK

Teorija kae kako je svaka kupovna odluka bazirana samo na

temelju financijskih faktora - ispitavi sve prilike na tritu kupac se
odluuje za najjeftiniju opciju. Nesreu, to nije uvijek sluaj. Ljudi
se esto ponaaju iracionalno, a nigdje to nije bolje vidljivo nego
kod ponaanja kupaca.
Na odluku o kupnji nekog proizvoda, od majice do automobila,
utjeu brojni osobni, psiholoki i socioloki faktori. Kada kupite
proizvod, premoujete neku vrst potrebe - razliku izmeu vaeg
sadanjeg stanja i eljenog stanja. Primjerice, u prolosti ste eljeli
nauiti neto o marketingu, imali ste dakle potrebu za znanjem.
Kao odgovor na tu potrebu kupili ste knjigu koju upravo itate.
Drugim rijeima, bili ste motivirani da steknete marketinka
znanja. Motivi su interni faktori koji potiu ponaanje prema nekom
cilju. Oni motiviraju ljude da djeluju, bez obzira da li je akcija
gledanje televizije, rad, spavanje ili kupnja proizvoda. Prije nego li
krenete sa promocijom vaeg proizvoda zapitajte se stoga koji bi
motivi mogli potaknuti potencijalnog kupca na njegovu kupnju.

Vizualni identitet
Mata je vanija od znanja.
ALBERT EINSTEIN

Bez obzira na posao kojim se bavite, kreirajte njegov zatitni znak i

logotip. Ako niste vini dizajniranju, neka netko drugi to uini za
vas. Jeftino ete proi ako stavite oglas na neku srednju kolu ili
87

fakultet na kojemu se ui grafiki dizajn. Jo vanije od samoga

dizajna je ime poduzea ili proizvoda. Ono je prvo sa ime se
potencijalni poslovni partner susree. Zaboravite na bezlina imena
i kratice jer se one najee povezuju sa instant-poduzeima.
Najbolje je izabrati neko domae, lako pamtljivo, simpatino ime
koje e po mogunosti asocirati na djelatnost kojom se bavite. Tim
vie to zakon ne doputa upotrebu stranih imena za domaa
poduzea. Dojam pouzdanosti i tradicije ostaviti ete sadri li ime
poduzea vae prezime.
Va znak uvijek stavljajte na posjetnice, memorandume, prospekte i
ostali tiskani materijal. Pri izradi takvog materijala potujte naelo
unificiranosti tj. uvijek koristite isti zatitni znak, boju, vrstu slova i
slino. To e vaem poduzeu dati prepoznatljivost koja e ga
razlikovati od tisua njemu slinih. Na posjetnice, memorandume i
ostale tiskane artikle nemojte tedjeti novaca jer oni takoer
predstavljaju jedan od prvih elemenata na osnovu kojih poslovni
partner stjee dojam o vama. Svaka lipa uloena u njih viestruko e
vam se vratiti putem pozitivnog dojma koji ete njima stvoriti. Zato
koristite kvalitetan papir sa istim, viebojnim otiskom.
Vai memorandumi i posjetnice trebaju sadravati sve relevantne
podatke, poput adrese, brojeva telefona i faksova te ostale
informacije koje smatrate potrebnim. Ipak, nemojte pretjerivati sa
koliinom informacija jer se moe dogoditi da njima samo zbunite
ljude. I jo neto, jednom kada ste otisnuli sav taj materijal, nemojte
ga tedjeti. Koristite ga uvijek i u svakoj prilici. To se posebno
odnosi na posjetnice. Dijelite ih svakome, nikada ne znate kada
nekome mogu zatrebati.

88

Logotip
Nita veliko nikada nije postignuto bez entuzijazma.
RALPH WALDO EMERSON

Mnogi oglaivai koriste neku od dizajnerskih tehnika kao to su

prepoznatljivi tip slova, grafikih elemenata ili slika. Kombinacija
istih zove se logotip. Vano je da je taj logotip u skladu sa zatitnim
znakom te da je prepoznatljiv.
Prilikom dizajna logotipa izbjegavajte modu - moda se mijenja, ali
dobar dizajn je tu da ostane. Takoer, drite se naela
jednostavnosti. Vizualna raspojasanost pokazuje neodlunost.
Jednostavnost, s druge strane, zrai pouzdanou.
Danas gotovo i da nema nepismenih ljudi, no sve manje ih ita.
ovjek preferira vizualne poruke pa stoga proizvodi nastoje ostaviti
dobar vizualni dojam na potencijalnog kupca. Kao i ime proizvoda,
i pakiranje moe utjecati na stavove potroaa prema proizvodu, a
samim time i na njegovu odluku o kupnji. Karakteristike pakiranja
pomau stvaranju kupevih utisaka o proizvodu u trenu kupnje ili
tijekom upotrebe. Putem slike i neto teksta, pakiranje ima za
obavijestiti ljude o sadraju proizvoda, njegovim svojstvima,
upotrebi i prednostima.
Koristei boje, oblik i dizajn nastojite stvoriti poeljne predodbe.
Neki proizvoai kozmetike dizajniraju svoju ambalau tako da bi
kreirali image bogatstva, luksuza i ekskluzivnosti. Drugi pak
proizvoai pakiraju svoju kozmetiku u jednostavniju ambalau
igrajui na kartu znanstveno-ljekovitog pristupa.
Naravno, zatitni znak i logo nisu sami sebi svrha. Kada stvorite
onaj pravi budite dosljedni, stavljajte ga u vae reklame, oglase,
89

prospekte, na dostavna vozila... Logo je, naime, prvi element sa

kojim se potencijalni kupac ili poslovni partner susree. A nikada
vam se ne prua druga prilika da ostavite dobar prvi dojam.

Put prema vrhu

Uspjeh nikada nije konaan.
WINSTON CHURCHILL

Odabrali ste taktiku, razvili strategiju i lansirali proizvod ili uslugu.

Kako moete izmjeriti uspjeh? Trenutni financijski uspjeh ne mora
nuno biti mjera uspjeha, ali ako se o vama poinje govoriti, znajte
da ste na pravom putu. Vanije od trenutnog prihoda jest da naete
put do svijesti potroaa. Jednom kada ste u njihovoj glavi put do
uspjeha vam je zagarantiran.
Imate li u rukama pobjednika, elite ii do kraja. Va cilj mora biti
postati voom. Voom u svijesti potroaa, a samim time i na
tritu. Previe poduzea bi eljelo to prije ostvariti profit, ali da bi
opstali morate biti broj jedan. Ljudi, u principu, imaju simpatije
prema gubitnicima, ali kupuju od pobjednika. Snaga Coca-Cole ne
lei u njihovoj zaeerenoj vodici obojenoj karamelom ve u
njihovom poloaju voe. A snaga voe lei u poloaju koji zauzima
u svijesti potroaa.
Da je marketing utrka na 100 metara, bilo bi posve jasno koliko je
vano odmah u poetku odmaknuti se od gomile. Kada imate
pobjednika, elite navaliti svom snagom, elite ii do kraja. Ako
niste dovoljno brzi doputate konkurentima da anju plodove
napora koje ste vi posijali.
Odmaranje na lovorikama prvog uspjeha initi e vas lakom metom
90

za konkurenciju. Jer, sutina marketinke pobijede sastoji se u tome

da navalite svom snagom. Morate nastupiti bez povlaenja, ii do
kraja. Ostalo je za gubitnike.

A to je s vama?
Svi ljudi koji su ostvarili velike stvari bili su veliki sanjari.
ORISON SWEET MARDEN

Kakve su vae anse da marketingom postignete velike stvari poput

Bill Gatesa ili nekih od poduzetnika o kojima piem u ovoj knjizi?
Ili, da barem postanete lokalni tajkun?
Male. Srea djeluje u oba smjera, gore i dolje. Da biste postigli
uspjeh trebate dobru ideju i morate biti na pravome mjestu u pravo
vrijeme. No, marketing nije samo uzbuenje pobjede ili agonija
poraza. Kako smo saznali u uvodu, marketing je takoer i igra. A
prema rijeima tvorca moderne olimpijade, Piera Cubertaina, i igra
sama po sebi moe biti nagradom.
No, elite li dobro odigrati morate krenuti od dna. Nije li za
zakljuiti kako je Microsoftov osniva Bill Gates veliki marketinki
guru zato jer poznaje svoj posao od dna, u njegovom sluaju to je
pisanje kompjutorskih programa. Ili Tom Monagham? Taj je ovjek
izmijesio tisue tijesta za pizzu prije nego li je pokrenuo lanac
Dominos Pizza. Na kraju krajeva, i ja sam sudjelovao u pokojoj
marketinkoj bitci prije nego li sam sjeo i napisao neto o tome.
Krenite od dna. Spustite, ako ne sebe, onda barem svoje misli, u
blato. Jedino tako pronai ete pobjedniku taktiku. Nakon toga
morate biti spremni usredotoiti sve svoje snage na razvitak snane
strategije za iskoritavanje te taktike.

91

U sluaju da vam ne ide, morate biti u stanju promijeniti svoju

strategiju. Krenuti iznova. Nitko ne moe predvidjeti budunost.
ivot je kocka. Marketing je ivot. Dakle, marketing je kocka. Iako
bi mi se ovdje moglo zamjeriti na greci u zakljuivanju, nita nije
blie istini.
Jer, budete li ispravno razmiljali, ako na terenu pronaete taktiku
koja moe uspjeti te razvijete li je u uspjenu strategiju, anse da
postignete neto na vaoj su strani. Ako vaa marketinka pobjeda i
ne dospije u neko od iduih izdanja ove knjige, uspjeh je neto to
uvijek moete staviti u banku.

92

VI. Posao budunosti

Guimo se u informacijama, ali gladujemo za znanjem.
John Naisbitt

Mi ljudi nismo najvee ivotinje. Nismo ni najjai, ni najbri.

Nemamo ni najotriji vid, niti njuh. Zanimljivo je kako smo
preivjeli protiv surovih i mnogo jaih stvorenja prirode. Evoluirali
smo prije svega na intelektualnom planu. Nauili smo kako koristiti
orue, sagraditi zaklone, izumiti poljoprivredu, pripitomiti
ivotinje, stvoriti civilizaciju i kulturu, izlijeiti i sprijeiti bolesti.
Alati i tehnologije koje smo stvorili pomogle su nam oblikovati
svijet koji nas okruuje.
Alati industrijskog doba pomogli su nam proiriti kapacitet naih
miia. Alati digitalnog toma proiruju kapacitet naih mozgova.

Program mog kompjutora

Nikada ne vjerujte kompjutoru kojeg ne moete baciti kroz prozor.
STEVE WOZNIAK

Kompjutor je izvor zlata. Sve to trebate znati jest kamo kopati... U

dananjoj eri informatike, veina poslova je gotovo nezamisliva bez
upotrebe kompjutora. Zato je dobro imati kompjutor, i jo vanije,
znati raditi na njemu. To znatno poboljava produktivnost i
kvalitetu posla koji obavljate. Mnogo ljudi je svjesno injenice da
kompjutori imaju velike mogunosti, da im mogu znatno olakati
posao i poveati produktivnost, ali ne znaju kako.
Najeu upotrebu kompjutora nalazimo u obradi teksta.
93

Kompjutori su kao stvoreni za tu vrst posla. Nakon to jednom

napiete tekst na kompjutoru, vie nikada neete htjeti sjesti za
pisau mainu. Osim toga, dopis napisan kompjuterom i otisnut na
kvalitetnom pisau ostavlja kod poslovnih partnera dobar dojam.
Nemojte ni pomiljati napisati poslovno pismo pisaom mainom ili
rukom. Ukoliko imate potrebu za izdavanjem kataloga, broura i
slinog tiskanog materijala, isplati se ak i investirati u manji sustav
za stolno izdavatvo koji se sastoji od raunala, laserskog tampaa i
odgovarajueg softvera.
Poslovni ljudi esto koriste i baze podataka. Zahvaljujui velikom
kapacitetu vanjskih memorija i brzini pretraivanja, kompjutori
vam omoguavaju da gotovo trenutno doete do eljenih podataka.
To mogu biti, primjerice, tehnike karakteristike proizvoda koje
prodajete ili podaci o vaim poslovnim partnerima.
Cijena informatizacije vaeg poslovanja i nije tako velika kao to bi
mnogi pomislili. Upotrebljiv rabljeni kompjutor sa potrebnom
opremom moe se nabaviti ve i za manje od tisuu maraka.
Za one koji puno vremena provode na terenu, pravo rjeenje
predstavljaju prijenosna raunala. Tehnologija je toliko napredovala
da raunalo dimenzija dva puta veim od knjige koju drite u ruci
ima performanse poput velikog kompjutora. Ipak, valja
napomenuti da prijenosno raunalo stoji najmanje 50 % vie od
stolnog ekvivalenta. Razlika koju plaate zove se apsolutna
mobilnost.
Ukoliko niste upueni u rad sa kompjutorima, ne oajavajte.
Upotreba kompjutora nije komplicirana kao to se na prvi pogled
moe initi pa prosjeno inteligentan ovjek moe svladati osnove u
svega nekoliko dana. Teajevi nisu loe mjesto na kojima moete
nauiti raditi sa raunalom. Ipak, preporuujemo da naete nekog
94

klinca iz susjedstva koji e vam puno jeftinije i bre objasniti ono to

se ui na teajevima.
Vezano uz kompjutore, jedna napomena: elite li jednoga dane
postati bogata, nemojte instalirati kompjutorske igre na va disk.
One su tako lijepe, simpatine i arene da e vam odvui panju od
svakog drugog posla. Zahvaljujui igrama mnoge su amerike firme
izgubile vie novaca nego zbog sve japanske ili europske
konkurencije zajedno. Recite ne igrama.

Sljedea zlatna groznica

Kada obian ovjek prihvati znanje, on postaje mudrac. Kada
mudrac prihvati znanje, on postaje obian ovjek.
ZEN POSLOVICA

Mnogi vjeruju kako e Internet baziranoj trgovini u Europi stvarno

krenuti kada Internet korisnici budu u veini u odnosu na nekorisnike. Ti novi korisnici ne moraju nuno biti i korisnici
kompjutora. U SAD-u otprilike polovica kuanstava posjeduje PC,
ali u Europi i drugim krajevima svijeta udio PC-ja je znatno manji.
Stoga se oekuje da e dobar dio e-trgovine u Europi doi putem
digitalne televizije i mobilnih telefona povezanih na Internet.
Dok ameriki kupci i trgovci luduju za udima online kupovine,
interes Europljana i dalje zaostaje. Neki analitiari smatraju da je to
zbog toga to Europljani tradicionalno zaostaju dvije do tri godine
za amerikim maloprodajnim trendovima. Zaostajanje na podruju
informatike tehnologije i Interneta je zbog prirode sektora znatno
manje, ali i ono postoje.
Meutim, boom koji ovoga trenutka doivljava Internet u
95

europskim zemljama pokazuje sve amerike simptome pa je za

pretpostaviti da e se Internet ludilo uskoro proiriti starim
kontinentom.
Predvia se da e u razdoblji do 2005. godine na podruju Europe
veliki postotak trgovine odvijati putem Interneta, tonije: 60%
maloprodaje vrijednosnih papira, 36% plaanja rauna, 33%
trgovine softvera, 20% knjiga, 20% video kazeta i DVD-a, 20%
automobila, 16% bankarskih usluga, 10% novina i magazina, 15%
rezervacije avionskih karata te 10% osiguravateljskih usluga.
Ve danas gotovo 40% Europljana ima pristup Internetu. Ne
morate biti nuklearni fiziar da zakljuite kako se radi o ogromnom
potencijalu za biznis kakvog jo nismo bilo svjedoci.
Htjela ili ne, Europa e krenuti putem Amerike, a za njom i
Hrvatska. Ve danas na Internetu je gotovo 10% stanovnika
Hrvatske. Na vama je da to iskoristite. Jer, ba kao to Europa
zaostaje za Amerikom, tako Hrvatska zaostaje za Europom. Dakle,
danas ste u poziciji na kojoj su ameriki poduzetnici bili prije pet
godina kada prosjean ovjek nije ni uo za Internet.

Biznis budunosti
Uvijek e biti prilika.
BEMARD M. BARUCH

U 19. stoljeu industrijska revolucija dovela je do promjene

tehnologije koja je preoblikovala industriju i trgovinu. Sada, na
poetku 21. stoljea, digitalna revolucija, sazidana na nulama i
jedinicama binarnog sustava, imati e podjednaki efekt.

96

Na mnogo naina, danas smo u situaciji slinoj onoj od prije stotinu

godina. Da ste 1902. godine uzeli u ruke neku poslovnu knjigu ili
novine, pomislili bi da se industrijska revolucija ve dogodila. Ali sa
dananje perspektive, industrijska revolucija tada je tek poinjala.
Doista, lako je zaboraviti da je prolo svega 50 godina od nastanka
prvog komercijalnog kompjutora, 20 godina od prvog PC-ija te
svega nekoliko godina od komercijalizacije Interneta i eksplozije
aktivnosti na world wide webu.
U svijetu trenutno ima preko 400 milijuna PC-ja, super-kompjutori
prognoziraju vrijeme i simuliraju nuklearne eksplozije, a sofisticirani
programi upravljaju zrakoplovima i vode multinacionalne
korporacije. Iznosi koji se troe na informatiku tehnologiju stalno
rastu u svim sektorima ekonomije, iako je cijena sirove
kompjutorske snage u proteklih 20 godina pala za faktor milijun.
Nema nikakvih indikacija da se taj trend usporava, naprotiv.
Najjeftiniji kuni PC sa cijenom manjom od tisuu maraka ve ima
snagu veu od mainframe raunala s poetka osamdesetih.
Tijekom sljedeih desetljea, tehnologija e napredovati i dalje.
Prodaja PC-ija e se nastaviti, ali doi e i do pojave itavog niza
novih ureaja kao to su pametni telefoni, depni beini
komunikatori, interaktivna televizije te razni drugi jeftini
specijalizirani ureaji laki za koritenja - i svi e meusobno
komunicirati. Putem Interneta, naravno. Ve danas moete nabaviti
mikrovalnu penicu koja skida recepte sa mree.
Pomiemo se prema svijetu milijarde povezanih kompjutora. To je
kao sedmi kontinent koji nudi trenutni pristup informacijama svih
vrsta. Resursi kakvi su do prije nekoliko godina bili dostupni samo
velikim kompanijama danas su dostupni svakome, 24 sata dnevno,
sedam dana u tjednu, 365 dana u godini. Poduzeima, velikim i
97

malim, Internet nudi trenutni pristup prodavaima, kupcima,

proizvoaima te informacije o svima njima, bez obzira gdje se
nalazili. To e dramatino promijeniti biznis kakvog znamo.
Primjerice, tko bi prije dvije godine mogao predvidjeti da e mala
online knjiara pokrenuta u garai predgraa rain city Seattlea
biti vrijedna 20 milijardi dolara. Velike i uspjene kompanije sada
za konkurente imaju tek pokrenute kompanije. Prije nekoliko
godina to ne bi bilo mogue, danas tehnologija malima omoguuje
da se takmie sa donedavno nedodirljivim gigantima.
Globalna priroda Interneta neminovno znai veliku konkurenciju.
Jednom kada stavite duan na Internet, ne moete ne privui
globalne kupce. Dok e Internet eliminirati tradicionalne
posrednike, drugi e pronai svoju ansu u novim poslovnim
prilikama.
Cijene e nesumnjivo padati. Kupci ve sada mogu putem Internet
usporeivati cijene. Offline trgovci zarauju novac na razlikama u
cijeni, znajui da je kupcima oteano njihovo usporeivanje.
Ekonomisti govore da se pomiemo iz distribucijske ekonomije u
ekonomiju traenja. U tom novom svijetu, kupci e eljeti
kupovati putem Interneta, a robu dobivati na kunu adresu.
Druga industrijska revolucija, kako jo nazivaju digitalnu
revoluciju, ve ima svoje prvake. Jeff Bezos, koji je prije manje od
etiri godine iz svoje garae pokrenuo amazon.com sada je teak
milijarde dolara. Jo su bogatiji osnivai Netscapea, America
Online-a, Yahoo-a. Oni i stotine drugih, bivi mokljani koji su
samo u svojim najluim snovima mogli otii na spoj sa iole ljepom
djevojkom, danas su bogatiji i od prosjenih afrikih drava. Razlog
tome je to se samo mali broj ljudi moe nositi sa kompleksnou
98

vremena koje dolazi. To se ve sada moe vidjeti u pojedincima koji

shvaanju modernu tehnologiju i globalizaciju. George Soros danas
zarauje vie novaca nego McDonalds - a McDonalds ima 160,000
zaposlenih.
Trenutnom slomu Internet dionica usprkos, imate li imalo
informatikih znanja pokrenite biznis na Internetu. Nadam se da e
vam ova knjiga pomoi biti jednim od prvaka digitalne revolucije,
ako ne u svjetskim onda barem u hrvatskim okvirima. ak i ako
samo 20 do 30 posto kupaca migrira na Internet, utjecaj koji e to
imati na ekonomiju biti e ogroman. U suprotnom ne oajavajte:
veina proizvoda i usluga koje danas poznajemo imati e svoje
trite i u 21. stoljeu.

Reklamiranje na Internetu
Internet je informacijski autoput. Nemojte se dovesti u situaciju da
morate autostopirati.
GORAN PAULIN

O Internetu kao fenomenu dananjice napisane su brojne studije i

knjige. Ono to nas zanima jest kako uklopiti Internet u svoj marketing. Dakle, to nam na tom planu Internet moe ponuditi? U
prvoj fazi, poeljeti ete koristiti e-mail, elektronsku potu.
Elektronska pota funkcionira po principu one zemaljske - svaki
korisnik Interneta ima svoju adresu na koju svaki drugi korisnik
moe poslati pismo. Elektronska pota ima funkciju kontakta sa
poslovnim partnerima, ali slui i kao podrka potroaima. Oni vam
se putem e-maila mogu obratiti za servisnu podrku, informacije o
proizvodima ili narudbe istih. Na taj nain e-mail preuzima dio
funkcija telefona, obinog ili besplatnog 0-800.

99

Za razliku od obine pote, elektronska je u potpunosti besplatna.

Onima koji su proitali poglavlje o direktnom marketingu potom
ve se pali arulja. Zahvaljujui Internetu, va direktni marketing
ne mora kotati nita vie od cijene telefonskog impulsa. Sve to
naravno pod pretpostavkom da se vae ciljno trite nalazi na
Internetu. U Hrvatskoj, Internet trenutno ima oko pola milijuna
korisnika. Kada bi se svi domai korisnici Interneta stavili na jedno
mjesto dobili bi drugi najvei grad u dravi, s tendencijom da
uskoro preraste u prvi. Internet se ak i kod nas iri tolikom
brzinom da je samo pitanje vremena kada e se to doista i dogoditi.
Uz elektronsku potu, najznaajniji dio Interneta jest world wide
web. Ako je elektronska pota virtualni ekvivalent pisma onda je
www virtualni katalog. Svako tko to eli, uz minimalni troak od
pedesetak kuna mjeseno moe na Internet staviti svoje stranice
tj. pismovne i slikovne informacije o svojem poduzeu, njegovom
proizvodnom programu i uslugama koje nudi. Za razliku od obinih
kataloga, world wide web stranice su interaktivne, to znai da
korisnik sam izabere njegove opcije i daje mu informacije koje njega
zanimaju. Vlasnici www stranice oglaavaju te stranice na Internetu
ili u svojim reklamnim materijalima.
Za one koji nisu toliko upueni u kompjutore, sve se ovo moe initi
kao nauna fantastika, ali se zapravo radi o stvarima koje su i kod
nas prisutne ve dvije-tri godine i koje su relativno jednostavne za
upotrebu te prilino jeftine, posebno usporedimo li ih sa ostalim
marketinkim oruima. Desetak posto graana Hrvatske u
cyberspaceu nije bogzna kako veliki broj, ali on vrtoglavom
brzinom raste. Nadodajte tu i pola milijarde korisnika irom svijeta
i ve govorimo o istinskom globalnom selu.
Tendencija je prema rapidnom irenju Interneta na sve dobne
skupine i slojeve. Ba kao to radio nije zamijenio novine ili kao to
100

televizija nije zamijenila radio tako ni Internet nee zamijeniti niti

jedan od postojeih medijima. No, zahvaljujui svojoj sve veoj
dostupnosti, niskom cijenom koritenja i brzinom kojom se mijenja i
nudi nove informacije, Internet je ve danas nadopuna postojeim
medijima, a u budunosti e se njegova uloga sve vie poveavati.
Zato, drite oko na Internetu, a ako barem mali dio vaeg ciljnog
trita koristi Internet, nabaviti si e-mail adresu i postavite www
stranice. Isplati se i nije skupo. Jer, poslovni ivot je brz i zahtijeva
brzu opskrbu informacijama. Sva srea da imamo Internet.

101

VII. Kako dalje?

Novac je poput ruke ili noge, ako se njime ne koristite, gubite ga.
HENRY FORD

Najloija investicija je ona koja se na prvi pogled doima kao

najbolja. Financijski inenjering je samo jedna od takvih. Ta i sline
investicije privukle su mnogo ljudi eljnih brze zarade. Sve to
trebali raditi je sjesti i gledati kako novac dolazi. Na njihovu alost,
novac nikada nije doao. Nemojte biti naivni. Izbjegavajte pasivne
investicije. To su one investicije kod kojih samo dajete novac, a
nemate nikakvu kontrolu nad poslom.
Zapamtite: ako investicija zvui predobro da bi bila istinita, onda je
predobra da bi bila istinita.
Jedina sigurna stvar je investicija u vaem dvoritu. Neto to ste
sami smislite, to sami promovirate i u to potpunosti kontrolirate.
Tu lei vaa ansa.

Dionice - igra za naivne?

Nita ne pada toliko nisko kao uspjeh.
GERALD NACHMAN

Ulaganje u dionice s ciljem bogaenja ne volim jer kao vlasnik

dionice ne drim sve konce u svojim rukama. Uzmimo, na primjer
da prodajem evape i da mi posao loe ide. Kod tog posla ja sam ef
i postoje mnoge stvari koje mogu napraviti da unaprijedim prodaju.
Mogu staviti Vegetu u evape da budu bolji ili, primjerice, ukljuiti
ventilator da iri miris i tako privlai kupce. Ukratko, da li e posao
krenuti ili nee ovisi o meni.
102

Kod vlasnitva nad malim paketima dionica ja sam zadnji koga se

neto pita. Osim toga, prije negoli ja zaradim i lipu, mora zaraditi
moj broker, njegova agencija, slubenici burze i tko zna tko jo sve
ne. Hrvatsko trite dionica je jo specifinije. Dionice koje kotiraju
na Zagrebakoj burzi mogu se nabrojiti na prste. Veina prometa se
odvija preko neformalnih trita ili ak ni na njima. Za razliku od
Johna u New Yorku ili Londonu, Ivica u Zagrebu e znatno tee
prodati svoje dionice - vie akcije ima na Bingu etvrtkom u klubu
starijih osoba nego na naoj burzi.
Ipak, brojni su ljudi kupovali dionice poduzea u kojima rade
mislei da e tako zaraditi ili da e ih to zatiti od otkaza. U veini
sluajeva tome nije bilo tako. Ukoliko ste imali tu (ne)sreu da ste
upisali dionice ili su vam ih poklonili, najpametnija stvar koju
moete uiniti je da ih prodate po najboljoj cijeni koju moete
postii te da dobiveni novac uloite u neto profitabilnije. Kroz
nekoliko godina, kada se domae trite vrijednosnih papira razvije
moete ponuditi dionice vaeg, tada ve velikog i uspjenog,
poduzea na burzi i tako preko noi stvoriti papirno bogatstvo. U
meuvremenu, drite se podalje i ulaite u stvari koje razumijete.

Kupujte jeftine aute i skupe kue

Vrijeme je novac.
BENJAMIN FRANKLIN

Svaki put se iznova zaudim kada vidim kako su ljudi spremni

potroiti brdo novaca, tovie veinu svog imetka, na auto, iako su i
sami savreno svjesni injenice da e kroz desetak godina njihova
investicija postati nita drugo doli hrpom starog eljeza. Tako
dugo dok gotovo svatko moe posjedovati jedan od takozvanih
prestinih automobila, koga to impresionira? Zapravo, vrijedi
103

upravo suprotno. Ako sebi moete priutiti luksuzni auto, postii

ete jai dojam vozite li neto sasvim obino.
Postoji nekoliko naina da se rijeite trokova oko auta. Najlaki
nain je da ga prodate i jednostavno krenete dalje bez njega. Treba
li vam doista auto, moete kupiti rabljenog po povoljnoj cijeni, pod
pretpostavkom da ete ga dobro odravati tako da mu vrijednost
sporije opada. Razuman ovjek nikada ne kupuje auto ije
vrijednost prelazi 5% njegove ukupne imovine. Jednom kada
budete mogli kupiti novi auto koji e zadovoljiti taj uvjet biti ete
bogati. Tada kupite pouzdan i trajan auto koji e vam koristiti u
poslu.
Luksuzni auti su snobovska roba. Automobili obezvreuju. Kue
vam podiu vrijednost. Zato pametni kupuju jeftine aute i skupe
kue.
Na ovom stadiju vaeg ivota nemojte se brinuti kakvu vrstu auta,
ili nekog drugog statusnog simbola, posjedujete. Uskoro ete imati
jedini pravi statusni simbol, a to je novac. Puno novaca.

Sa novcem oprezno
Mislite da je novac izvor svih zala?
Jeste li se ikada zapitali to je izvor svog novca?
AYN RAND

Kada vam netko doe sa zahtjevom da mu posudite novac,

zamislite da je ta osoba upletena u neku ilegalnu djelatnost i uskoro
e otii u zatvor ili da e ga pogaziti auto dva dana nakon to mu vi
posudite novac. Zamislite da e mu posao propasti. Takve se stvari
deavaju, a onda se moete oprostiti od vaeg novca. Zapamtite,
104

osnovno pravilo vezano uz poslovne odnose sa drugim ljudima kae

da e ukoliko neto moe krenuti naopako, krenuti naopako! Zato
je u veini sluajeva bolje novac ne posuivati - previe ste se
namuili doi do njega da bi ga sada bacali u vodu. Jedina iznimka
su pravi prijatelji i bliska rodbina u koje imate apsolutno povjerenje
i za koje znate da bi uinili isto za vas.
Jedna od potencijalno najopasnijih vrsta ljudi koje moete sresti u
svojoj poslovnoj karijeri nisu ni prevaranti, ni pljakai. Najopasniji
su izumitelji. Oni nemaju nikakvih loih namjera, veina njih su
prilino simpatini ljudi, ali jednom kada vas uvjere u svoj izum
anse su velike da ete izgubiti novac. Izumi i njihovi izumitelji su
vrea bez dna. esto se pokae da proizvod ne radi tako glatko kao
prototip. Najee ima nekih sitnih grekica. Sve to kota jako
puna novaca. Takvu vrst ulaganja mogu si priutiti samo najvee
multinacionalne kompanije, koje su u dananje vrijeme nosioci
veine tehnolokog napretka u svijetu. ak i kada budete imali
puno vie novaca nego to ga imate sada, neete si moi priutiti da
budete pionir na nekom podruju.

Pria o jednom dugu

Novac govori... ali sve to moj kae jest: zbogom.
KENI MARI

Jedna od specifinosti poslovanja u naoj zemlji je i problem

neplaanja. Iako sam dojma kako je u posljednje vrijeme sve manje
neplaanje, pogledajmo to moete uiniti da izbjegnete taj
potencijalni problem.
Kao prvo, provjera! Zaista nema razloga da sa vremena na vrijeme
ne provjerite rejting ljudi kojima izdajete robu ili dajete usluge.
105

Provjera boniteta koju nude poslovnice ZAP-a (Zavod za platni

promet) prvi je korak. Svako malo itamo u novinama kako je
netko priveden jer je uzimao robu na odgodu plaanja iako je znao
da mu je raun u blokadi. Da su vjerovnici provjerili dotinog prije
nego li su mu izdali robu vidjeli bi da je u blokadu i ne bi to uinili.
Informacije o registraciji poduzea, njihovim vlasnicima, kapitalu i
sl. moete dobiti na Trgovakom sudu. Radi se o javnim
informacijama koje su dostupne svakome stoga nije zgorega
provjeriti podatke o poduzeu prije nego li ga kreditirate. Na taj
nain, ako netko eli kupovati od vas, a znate da je u financijskoj
stisci moete mu rei: Naravno, uplatite nam novac i moete doi
po robu. Ako se bude bunio i prijetio da e svoj posao odnijeti
drugome, neka to i uini - vaa konkurencija e imati gubitak.
Znamo da je lake davati ovakve savjete nego ih u praksi ostvariti.
Poznata su nam iskuenja u kojima se moete nai. No, jo jednom
ponavljamo: najlaki nain za natjerati loe platie da plate jest da
im ne odobrite odgodu plaanja.
ak i ako su sve vae provjere ispale dobro, to jo uvijek ne znai da
moete u potpunosti izbjei probleme. Duniku moe krenuti loe iz
mnogo razloga. On godinama moe biti dobar platia, a onda se
odjednom promijeni. Umjesto nakon 30 dana novac poinje stizati
nakon 45 ili 60 dana. To bi kod vas trebalo upaliti alarm. Pokuajte
saznati u emu je problem. Raspitajte se i ponovno izvrite provjere.
Ukoliko one ne donesu nikakve rezultate upitajte ga prijateljski u
emu je problem. Vi ga kreditirate pa na to imate pravo.
Kupac moe rei: Prihvatite stvari kakve jesu ili idem negdje
drugdje. To vas moe staviti u dilemu. Moda taj kupac kod vas
troi 10,000 kuna mjeseno i to je posao koji ne elite izgubiti.
Moda ete prihvatiti njegovo tromjeseno kanjenje. Meutim,
106

ukoliko nikada ne dobijete tih 30,000 kn morati ete pronai

dodatnih 300,000 kn posla samo da bi ih nadoknadili.
U poslu se esto pouzdajte u vlastiti instinkt i procjenu ljudi. No,
prilikom (ne)plaanja rauna, posebno u naim prilikama, karakter i
moral osobe s kojom poslujete esto nije presudan faktor koji utjee
na to hoe li vam neka osoba platiti ili ne. Istina, poteni ljudi e
ii korak dalje u svojim nastojanjima da plate dugove, ali u sluaju
nelikvidnosti njihovo potenje i dobre namjere nee im omoguiti
da to doista i uine
Pokuajte imati dobru dokumentaciju. U sluaju da va dunik
postane lo, to vie stvari imate na papiru to bolje za vas. Ako
sluaj doe do suda, biti ete jai sa puno potpisanih papira u vaim
rukama. Znamo da je papirologija prilino nepopularna. Sva ta
gnjavaa sa papirima - ponekada se ini kao vonja sa stisnutom
konicom. Ipak, u sluaju da stvari krenu loe, bolje je imati sve
crno na bijelo.

Sakupljanje dugova
Novac je najvee sredstvo jednakosti u drutvo.
On daje mo svakome tko ga ima.
ROGER STARR

Recimo da ste sigurni da imate sluaj neplaanja. Novac nije stigao,

nazvali ste nekoliko puta i sada ste uvjereni da nee biti lako. to
vam je initi? Kao prvo, vae akcije ovise o veliini duga - 100 kuna
zahtjeva drugaiju taktiku od 10.000 ili 1.000.000. Takoer,
razliito je juriti mali d.o.o. nego veliki d.d..
Pogledajmo nekoliko glavnih kategorija i stvari koje najee
107

djeluju u pojedinim sluajevima. Ali oprez: nemojte slijepo slijediti

navedena uputstva. Koristite razum i malo psihologije. Ovdje
imamo posla sa udnim i tatim, ali opet zanimljivim ljudskim
rodom - ak i ako se radi o dunicima.
Poznata vam je povijest duga i znate kakav je dunik. Iskoristite to
u svoju korist. Ukoliko se radi o malim dugovima moete napraviti
neto od sljedeeg:
- Poaljite pismo u kojem kaete kako nije slino njima da ne
plaaju na vrijeme te da se vjerojatno radi o zabuni s njihove strane,
obzirom da se radi o malom iznosu. Malo ih posramite. U pismo
stavite i kopiju rauna.
- Redovito ih nazivajte. Izbjegnite prijetnje, ali biljeite vrijeme i
rezultat razgovora. Moete ak i snimiti razgovore na telefonsku
sekretaricu ili kompjutor. Jednostavno, pokuajte iscrpiti dunike sa
telefonskim pozivima i nadajte se da e im vae neprestano zivkanje
dosaditi te da e shvatiti kako im je jednostavnije platiti 500 kuna.
Zovite ih svakoga dana, ak i dva puta dnevno. To svakako nije
najpopularniji zadatak za nekoga iz vaeg poduzea, ali je
najjeftiniji. Za sada nemojte prijetiti. Umjesto toga ispriajte neto o
vlastitoj likvidnosti ili recite da va knjigovoa mora zatvoriti
knjige. Ako esto pozivate svoje dunike, mogu platiti bre nego
to oekujete. Neka vea poduzea vode evidenciju o pozivima i ako
ste nazvali odreeni broj puta, dobiti ete novac. Ukoliko ne moete
doi do odgovorne osobe (direktor je na slubenom putu jedan je
od eih odgovora sekretarice), otkrijte njegov kuni broj i ponite
ga nazivati kui. elite li biti posebno okrutni nazovite za vrijeme
nedjeljnog ruka ili TV Dnevnika. Ispriajte se to zovete u
nezgodno vrijeme i ljubazno ga posjetite na dug. Mnogi ljudi ne
mogu podnijeti pritisak takvog razgovoru u krugu obitelji i platiti
e samo da vie ne moraju eni (ili punici) objanjavati tko je zvao.
108

Radi li se o velikim dugovima pokuajte sa gore navedenim

koracima, ali proite kroz njih neto bre. Na kraju krajeva, radi se
o velikom dugu. Metode dopunite sljedeima:
- Osobno posjetite dunike. Dogovorite sastanak. Dobijete li
umjesto termina samo isprike pojavite se bez prethodno
dogovorenog sastanka. Budite ljubazni i smijeite se svakome.
Izgledajte kao da ste spremni tamo provesti dan. Uzmite neto za
itati dok ekate. Prije ili kasnije netko e vas primiti. Nakon toga
ili e vam uskoro platiti ili ete shvatiti sa kim imate posla.
- Poaljite opomenu pred tubu. Da stvar izgleda slubenije
poaljite je s povratnicom tako da imate dokaz o primitku. Dosta
ljudi, kada primi ovakav dopis, shvati da je vrag odnio alu, pa plate
dug. Naalost, ne svi. Problem je dakle taj to ete, ukoliko dunik
ne plati na vrijeme, morati otii na sud. U protivnom riskirate
ugroziti vau ozbiljnost i odlunost. Isplati li vam se blefirati
procijenite sami.
Psiholozi procjenjuju da najmanje 70% ljudi ima problema traiti
svoj novac. Jednostavno, ne svia im se ideja da nekome kau:
Duguje mi toliko i toliko, mogu li dobiti svoj novac, molim.
Naalost, u onome to se naziva dananja situacija jednostavno
ete morati prei preko toga ili angairati nekog iz vaeg poduzea
koji je psiholoki pogodniji za taj posao. Vjerovali ili ne, ima ljudi
koji uivaju gnjaviti dunike sve dok ne popuste.
Kompenzacija je takoer jedno od rjeenja. Neka poduzea, ve
due vrijeme posluju samo na taj nain. Moete dobiti brano i ulje,
televizor ili ak auto, samo ne svoj novac. Moj savjet: ako ne ide
drugaije prihvatite kompenzaciju. Vjerojatno ete izgubiti malo
novaca, ali sve su anse da ete na kraju ipak biti u plusu. Moete
ak i sami predloiti kompenzaciju. Moda dunik ima skladite
109

puno neprodane robe koja vam moe koristiti ili koju moete
prodati. Po mogunosti nekome tko e vam je platiti.
Bilo bi idealno kada bi se poduzetnik mogao koncentrirati na ono u
emu je najbolji - voenje posla. Za naplatu dugova i dunike
trebale bi se brinuti nadlene slube. Naalost, opepoznata
Situacija sasvim je drugaija. Stoga vam preostaje da se snaete
sami.
Ukratko:
- Postroite vau politiku kreditiranja. Provjerite poduzea prije
nego li im date robu ili uslugu bez plaanja.
- Pokuajte imati to vie stvari na papiru.
- Budite spremni na kompromis, u bilo kojoj fazi.
- Kod veih dugova poaljite nekoga da posjeti dunika. Ako imate
vremena uinite to sami.
- Imajte na umu to privatni istraitelj moe uiniti za vas.
- Ako dunik koristi odvjetnika, koristite ga i vi.
- Pripremite sve potrebne papire prije nego to posjetite odvjetnika.

Zdravlje je vano
Siromasi bi htjeli ivjeti kao milijunai, a nas milijunae
doktori prisiljavaju da ivimo kao siromasi.
FRANK SINATRA

Jedna on najomiljenijih uzreica siromanih ljudi glasi: Zdravlje je

najvanije. Zdravlje jest vano, ali to e Vam zdravlje ukoliko
nemate novaca da uivate u njemu. Sa druge strane, neete moi u
potpunosti uivati u novcu ukoliko niste zdravi. Dodue, moi ete
platiti najbolje doktore na svijetu i kupiti sve lijekove koji vam
trebaju, ali bi ipak bili sretniji da ste potpuno zdravi. Zato pazite na
svoje zdravlje.
110

Poduzetnik vodi svoj vlastiti posao. Ukoliko zbog bolesti izgubi

kontrolu nad tim poslom, posao najee propada. Jednom kada
postanete poduzetnik, zaboraviti ete to znai bolovanje. Va
osjeaj za posao mora prevladati bolest. Naalost, zbog prirode
posla, poslovni ljudi najee nemaju vremena za svoje zdravlje pa
poduzimaju neto tek kada se bolest ve javi. A znamo za onu staru:
Bolje sprijeiti nego lijeiti.
Druga poslovica kae: Nitko nikada nije umro od prekovremenog
rada. Ipak, ljudi obolijevaju od emocionalnih problema kao to su
nervoza i stres koji uvjetuju stvaranje brojnih bolesti. Jedna od
najboljih osobina koje moete razviti je smijanje. Smijte se vaim
problemima. Kao to pjesma kae: Dont worry, be happy.
Sjetite se vremena kada ste bili klinac. Ako vas nisu izabrali u
nogometnu momad, osjeali ste se jadno. Za vas je takav dogaaj
bio kraj svijeta. Danas vam je to smijeno. Nakon to razvijete
sposobnost smijanja na probleme koji vas okruuju, biti ete dva
koraka ispred ostalih ljudi koji provode svoje vrijeme zabrinuti,
razmiljajui o svojim neuspjesima i alei sami sebe. Smijte se esto.
I nemojte uzimati sebe, svoj posao i novac preozbiljno. Zamislite da
igrate monopoly.
Zdravlje ete najbolje ouvati ako se bavite sportom.
Preporuujemo neki samo-obrambeni sport tipa karate ili judo.
Tako ne samo to ete raditi na svojoj fizikoj kondiciji ve ete stei
i vjetinu borbe koja e poveati vae samopouzdanje. To je samo
moj prijedlog, vi izaberite onaj sport koji vama najbolje odgovara.
Takoer, vrlo je vano da dovoljno i redovito spavate i odmarate se.
Evo recepta za brzi odmor: zamraite sobu, pobrinite se da vam
nitko ne smeta i legnite u horizontalni poloaj. Raskomotite se te
izbacite sve misli iz glave. Diite normalno. Maksimalno se
111

koncentrirajte na relaksiranje svakog, pa i najmanjeg, djelia svoga

tijela. Ponite od nonih prstiju, preite na petu, pa krenite prema
listovima i tako dalje sve dok ne relaksirate cijelo tijelo. Za ovo vam
je potrebno svega desetak minuta. Takva vrst relaksiranja moe
dobro doi nakon napornog rada ili kao zamjena za popodnevno
spavanje.
Pazite i na vau prehranu. Izbjegavajte jako masnu hranu, a vau
prehranu obogatite multivitaminskim tabletama. Ovakvim ete
nainom ivota osigurati sebi zdravlje to e rezultirati nesmetanom
poslovnom aktivnou. Neete morati troiti vrijeme i novac na
posjete doktoru.
Postizanje i odranje dobre tjelesne kondicije i njegovanog izgleda
neophodno je radi potpunog uivanja u ivotu i dugorone sree. Sa
druge strane, fiziki izgled izvan ljudske kontrole nije vaan za sreu
i uivanje u ivotu.
Primjerice, nije isto biti ruan i biti neuredan. Prirodno runa osoba
moe razviti svoju ljepotu kroz razvoj karaktera i ponaanja. Takva
osoba moe u potpunosti uivati u ivotu i biti sretna. Meutim,
neuredna osoba koje ne brine o sebi nikada ne moe u potpunosti
uivati u onome to ivot prua niti biti sretna. Ne brinui se o sebi i
svojem ivotu, takva osobe smanjuju svoje samopouzdanje i
poeljnost, pritom zakidajui sebe od ljubavi i sree...
Kako nekome uope moe stati do osobe kojoj nije stalo do same
sebe?

112

Osiguranje
Sutra nikada ne umire.
JAMES BOND

Jednom kada postanete bogati, biti e mnogo ljudi koji e vam

eljeti ukrasti to bogatstvo. Zovemo ih lopovi i dolaze u razliitim
oblicima. Ukoliko im pruite priliku, ukrasti e va novanik, auto,
pokrasti vam kuu ili ured. Zato se na vrijeme osigurajte od takvih
neeljenih incidenata.
Protiv krae novanika najbolje ete se zatititi ukoliko nemate
novanik. Lopovi vole novanike jer u njima nau sve odjednom:
novac, dokumente, ekove, kreditne kartice i ostale sitnice. Zato je
bolje da dokumente i vee svote novca drite u depovima ili pojasu
za novac. Ako ve morate imati novanik, drite u njemu samo sitan
novac. Tako Vam nee biti ao ako vam ga netko ukrade.
Za obranu od napasnika na ulici dobro e Vam doi ve spomenuto
poznavanje borilakih vjetina. Takoer, bilo bi dobro da nabavite
neto poput spreja sa suzavcem ili osobni alarm. Ako nita drugo,
ova e vam pomagala dati malo samopouzdanja pri etnji mranim
gradskim ulicama.
Alarmi su dobri za osiguranje auta, ali stvaraju previe problema.
Jedan od najveih je taj to se ukljuuju i kada to ne treba te tako
ivciraju Vas i Vae susjede. Pojedini modeli su zato potpuno
neupotrebljivi. Osim toga, moderni su lopovi opremljeni
tehnologijom koja moe onesposobiti i najbolji alarmni sustav na
svijetu. Zato ja vie volim mehaniku zatitu od krae, poput
blokade papuice gasa ili mjenjaa.
Kao dodatno sredstvo zaplaivanja lopova, na komandnu plou
113

vaeg auta ugradite malo crveno svjetlo koje se pali i gasi. Lopovi e
pomisliti da imate ugraen alarm. Da bi ih dodatno prestraili, na
prozorsko staklo zalijepite naljepnicu koja govori da se u vaem
autu nalazi alarm. Koktel sigurnosnih mjera nadopunite
graviranjem serijskog broja vozila na prozorska stakla.
to se tie osiguranja kua i ureda, dobro bi bilo u vaoj odsutnosti
pustiti upaljeno svjetlo i ukljuen radio. To lopovima daje utisak da
se nalazite u kui. Korisno je i ugraditi dvije ili tri brave. Svaki e
provalnik prije provaliti u stan koji ima samo jednu bravu, nego u
onaj sa tri brave.
Najbolji nain za osiguranje objekata je takozvani neujni alarm. U
Hrvatskoj postoje poduzea koja ga ugrauju. Kada lopov provali,
posebni ureaji dojave poduzeu koje je instaliralo alarm da netko
provaljuje u prostorije njihovog tienika. Tada mobilna jedinica
sjeda u svoj auto i hvata loe momke na djelu.
Ukoliko ne vjerujete u gore nabrojene elektronske novotarije,
nabavite psa, po mogunosti nekog opasnog izgleda i glasnog
lavea.

Posljednje upozorenje
to vrednije radite to imate vie sree.
MCALEXANDER

Sjeam se jednog starog prijatelja koji je bio svjedokom mojih prvih

poslovnih uspjeha i pratio me na putu od siromaha do bogataa. Bili
smo dobri prijatelji, pa sam ga pokuao nauiti svemu to sam
znao. Usprkos tome, on nikada nije mogao zaraditi nita vie od
svoje plae. Jednostavno, oekivao je da e mu novac pasti sa neba.
Ali nije.
114

Ljudi koji oekuju da e im novac pasti s neba nee daleko stii.

Zaraivanje novca zahtijeva energiju. Energiju onoga tko ga eli
zaraditi. Ukoliko samo budete ljenarili i u udobnosti svog dnevnog
boravka itali knjige poput ove, nikada se neete obogatiti. Ovu
knjigu treba koristiti koliko i itati. U njoj su prikazani principi
koje trebate slijediti elite li postati bogati. No, ako ih ne
primjenjujete u praksi, nikada od vas nee biti ni b od bogataa.
Zato, ukoliko treba, proitajte knjigu jo jednom ili vie puta, a
onda krenite u akciju. Znam da e dio itatelja, a nadam se i vi
meu njima imati petlju da ostvare financijsku neovisnost u bliskoj
budunosti. Sada kada su vam objanjene osnove stjecanja
bogatstva, uz puno volje i truda moi ete zaraditi koliko elite.

Krv, znoj i suze

Ciljamo iznad mete da bi pogodili metu
RALPH WALDO EMERSON

Jednom kada uspijete na financijskom polju, obino postajete

boljom osobom. Moete si dopustiti da budete velikoduni sa svojim
vremenom i novcem. Sva e vam vrata biti irom otvorena, a ljudi e
vas paljivije sluati.
Nakon to ostvarite financijsku neovisnost odlaziti ete svake veeri
sretni u krevet. Vie vam nee trebati nitko da vas vodi kroz ivot.
Ako ste od ove knjige oekivali da vam crno na bijelo kae to
trebate uiniti korak po korak da bi se obogatili, prevarili ste se.
Takva knjiga ne postoji niti e ikad postojati. ivot je uradi sam
projekt u kojemu ste vi sam svoj majstor. Na prethodnim se
stranicama nalaze ope odrednice i savjeti koji e vam pomoi da se
obogatite. Ali oni sami po sebi nisu dovoljni. Na vama je da uloite
puno truda i vremena pa e se vai ciljevi ostvariti.
115

anse za bogaenjem su neizmjerne. Prosjeni ovjek ih ne vidi, ali

poduzetnik ih, sluei se principima navedenim u ovoj knjizi, moe
prepoznati. Trud koji ste spremni uloiti i nebo va su jedini limit.
Definirajte svoje ciljeve te ih napiite crno na bijelo. Posvetiti sebi
jedan dan razmiljanja o vlastitoj budunosti donosi vam vie nego
mjeseci predanog rada. No, nakon toga nema odmora. Vai se
ciljevi nee ostvarivati sami od sebe. Potrebno e biti uloiti krvi,
znoja i suza da bi se oni ostvarili.

Dolazak na cilj
Ako ne uspijete moete biti razoarani,
ali ako ne pokuati biti ete prokleti.
BEVERLY SILLS

Nadam se da ste ugodno proveli vrijeme itajui ovu knjigu,

skromnu po dimenzijama, ali veliku po idejama. Ona vam je
pokazala kako je od svega samo promjena stalna. Stalno se
mijenjajte i uite. Prihvaajte rizike. Prkosite slabim ansama.
Ljudi su sposobni za promjene... za promjene svojeg ivota i pogleda
na svijet. Meutim, da bi bile ostvarene takve se promjene moraju
dogoditi kao posljedica vlastitog izbora, motivirane sa vlastitim
eljama i osobnim interesom. Znaajne i istinske promjene nikada
ne moe nametnuti netko drugi.
Kada shvatite da ste postali bogati, zamislite da imate jo samo est
mjeseci ivota. Napiite spisak svih stvari koje elite napraviti u tom
razdoblju. A zatim ih napravite. Otiite na put oko svijeta. Ako
hoete moete se vratiti na poetak ove knjige i uiniti sve one stvari
za koje sam vam rekao da su loe investicije, kao to su, primjerice,
kupovina dobrog auta. Ukoliko elite, ne morate vie ni raditi.
116

Moete jednostavno staviti akumulirani kapital na nekoliko banaka

i ivjeti do kraja ivota od kamata. Ipak, veina poduzetnika nema
mira pa i nakon to zarade vie novaca nego to e im ikada trebati i
dalje nastavljaju raditi. Jedina je razlika u tome to im zarada vie
nije na prvom mjestu ve nastoje raditi one poslove koji su im
zabavni i zanimljivi.
Zasigurno e barem nekoliko itatelja ove knjige biti na popisu
buduih legendi. Ako imate volje i duha, zato ba vi ne bi bili jedni
od njih. Neka vas ova knjiga inspirira i odvede tamo gdje elite biti.

117