Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 8

OSOBNE ZAMJENICE U FUNKCIJI DIREKTNOG OBJEKTA (akuzativ)

Osobne zamjenice u funkciji objekta mogu biti naglaene ili nenaglaene.


NAGLAENE OSOBNE ZAMJENICE U AKUZATIVU
FORME TONICHE (forti) naglaene zamjenice in funzione complemento oggetto

prvo lice
drugo lice
tree lice

muki rod
enski rod
povratni
oblik

jednina
me mene
te tebe
lui njega esso
lei nju
essa
s se

mnoina
noi nas
voi vas
loro njih
loro njih
s se

essi
esse

Naglaene zamjenice u funkciji objekta obino stoje IZA glagola.


Quando ho visto te, non ho capito pi niente. = Kada sam tebe vidio nisam razumio nita.
Vogliono me al telefono. = Mene ele na telefon.
Lui deve invitare, non me. = Njega trebaju pozvati, ne mene.
Accompagno lui, e lascio a piedi te. = Nju pratim, a tebe ostavljam da ide pjeke.
Abbiamo invitato voi e non loro. = Vas smo pozvali, a ne njih.
Uz neke izraze idu naglaene zamjenice u funkciji objekta:
Come me kao ja
Povero me jadan ja
Beata me blago meni

quanto me koliko ja
fortunato te blago tebi
ahime jao meni

Vede me, vede te, vede lui, vede lei, vede noi, vede voi, vede loro

OSOBNE ZAMJENICE U FUNKCIJI DIREKTNOG OBJEKTA (akuzativ)


NENAGLAENE OSOBNE ZAMJENICE U AKUZATIVU

nainom aindnje

FORME ATONE (deboli) nenaglaene zamjenice in funzione complemento oggetto

prvo lice
drugo lice
tree lice
prvo lice
drugo lice
tree lice

muki rod
enski rod
muki rod
enski rod

Nenaglaene zamjenice u funkciji objekta


stoje ISPRED glagola i tada predstavljaju
proklitiku, a mogu se javiti i uz infinitiv, tada
predstavljaju enklitiku.

mi me
ti te
lo ga
la je
ci nas
vi vas
li ih
le ih

Mi vede (gleda me), ti vede (gleda te), lo vede


(gleda ga), la vede (gleda je), ci vede (gleda nas), vi
vede (gleda vas), li vede (gleda ih, m. r.), le vede
(gleda ih, . r.)

Nenaglaene osobne zamjenice zamjenjuju objekt: Mangio la mela. La mangio.; Mangio il


panino. Lo mangio. Vedo Michele e Claudio. Li vedo.
Slaganje participa prolog sa zamjenicama lo, la, li i le u rodu i broju obvezno je u
sloenim vremenima, npr. perfektu, ali i u indikativu, konjuktivu i kondicionalu:
Abbiamo visto Fulvio e Andrea. Li abbiamo visti.
Lo ho fatto. = L'ho fatto.
Lo abbiamo detto. = L'abbiamo detto.

Zamjenice lo i la ispred samoglasnika

La hanno sentita. = L'hanno sentita.


La avevo portata. = L'avevo portata.
postaju l': Il pat, l'adoro! Marta, l'amo tanto!

Se mangiassi il panino? Se lo mangiassi?


Mangerei il paninlo. = Lo mangerei.

S infinitivom, imperativom i gerundom nenaglaene osobne zamjenice u funkciji


objekta dolaze IZA glagola i spajaju se s njim: Ricorda a Franco di chiamarmi stasera.
Incontrandoci all'improvviso, ci ha salutato. Guardalo! Posso mangiare il panino. = Posso mangiarlo.
Mangia il panino! = Mangialo! Mangiando il panino non avrai pi fame. = Mangiandolo non avrai pi fame.

S modalnim glagolima, nenaglaene osobne zamjenice u funkciji objekta mogu doi


ispred ili iza glagola, dakle mogu doi ispred cijelog izraza ili se mogu spojiti s
infinitivom: La devo chiamare stasera. Devo chiamarla stasera.
Non mi saluti. = Ne pozdravlja me. Non saluti me. = Ne pozdravlja mene.
Io ti vedo. = Ja te vidim. Io vedo te. = Ja vidim tebe.
Non la conosco. = Ne poznajem je. Non conosco lei. = Ne poznajem nju.
Ho ricevuto una lettera, la legger a casa. = Primio sam pismo, proitat u ga kod kue.
Ho ricevuto una lettera, legger lei a casa. = Primio sam pismo, proitat u njega kod kue.
Signore, non La capisco. = Gospodine, ne razumijem Vas. Signore, non capisco Lei.
Voi ci aiutate sempre. = Vi nam uvijek pomaete. Voi aiutate noi sempre. = Vi pomaete nama
uvijek.
Li prego di venire. = Molim ih da dou. Prego loro di venire. = Molim njih da dou.
Voglio vederlo. Lo voglio vedere. = elim ga vidjeti. Voglio vedere lui. = elim vidjeti njega.
Noi guardiamo la televisione. Noi la guardiamo.
Loro comprano il pane arabo. Loro lo comprano.
Giovanna ama molto i figli. Giovana li ama
molto.

Giorgio accompagna le sue sorelle a scuola.


Giorgio le accompagna a scuola.
Noi vediamo lei. Noi la vediamo.
Io amo te. - Io ti amo.

OSOBNE ZAMJENICE U FUNKCIJI INDIREKTNOG OBJEKTA (dativ)


NAGLAENE OSOBNE ZAMJENICE U DATIVU
FORME TONICHE (forti) naglaene zamjenice in funzione complemento di termine

jednina
a me meni
a te tebi
muki rod a lui njemu
enski rod a lei njoj

prvo lice
drugo lice
tree lice

mnoina
a noi nama
a voi vama
a loro
njima

Mario scrive a lui. = Mario mu pie.


Telefoner a voi domani. = Vi telefoner domani.
Porta le fotocopie a noi. = Portaci le fotocopie.
Vengo con te.

Osim a, idu i: di, da, in, con, su, per,


tra/fra (a me, di noi, con te)

Uvijek idu IZA glagola.

Abbiamo parlato molto di voi.


Questo regalo per lei.
Michele pensa solo a s. egoist
Michele pensa solo a lui. na nekog drugog misli

NENAGLAENE OSOBNE ZAMJENICE U DATIVU


Nenaglaene osobne zamjenice u dativu odgovaraju na pitanje "kome?" i imaju sljedee
oblike:
Sve ove zamjenice dolaze PRIJE
jednina
mnoina glagola, osim zamjenice LORO koja
prvo lice
mi mi
ci nam dolazi IZA GLAGOLA.
drugo lice
ti ti
vi vam
muki rod
gli mu
loro im Mario gli scrive una lettera. = Mario mu pie
pismo.
tree lice enski rod
le joj
Mario le scrive una lettera. = Mario joj pie
povratni oblik si se
si se
pismo.

U sloenim vremenima, primjerice perfektu, particip proli se ne mijenja:


Ho chiesto un parere ad Alessandra. Le ho chiesto un parere.

Kada se upotrebljavaju s infinitivom, imperativom ili gerundom, nenaglaene


osobne zamjenice u dativu dolaze IZA glagola i spajaju se s njim:
Ricorda di raccontargli di Michela. Parlandogli, ho notato che era imbarazzato. Leggile una storia!
Dirgli
digli
Dicendogli

Nenaglaene osobne zamjenice u dativu mogu se nalaziti ISPRED modalnog glagola


ili se spojiti s infinitivom:
Gli posso prestare la mia macchina. Posso prestargli la mia macchina.
gli dico
se gli dicessi gli direi

NENAGLAENE OSOBNE ZAMJENICE U DATIVU I AKUZATIVU S IMPERATIVOM


Kada se uz imperativ nalazi jedna ili vie nenaglaenih osobnih zamjenica ili neka zamjenska estica,
vrijede sljedea pravila:

u drugom licu jednine te u prvom i drugom licu mnoine, zamjenica dolazi iza glagola u
imperativu i pie se zajedno s njim (Parlagli! Parliamogli! Parlatele!)

Glagoli andare, dare, fare, stare i dire u drugom licu jednine imperativa udvostruuju poetni
suglasnik zamjenice (Dillo!. Vacci!), osim sa zamjenicom gli (Digli di venire!)

u treem licu jednine i mnoine zamjenica uvijek dolazi ispred glagola u imperativu i pie se
odvojeno (Lo guardi! Gli creda pure!)

kada je rije o negativnim oblicima imperativa:

u drugom licu jednine te u prvom i drugom licu mnoine zamjenica moe doi ispred
glagola u imperativu ili iza njega, kada se pie zajedno (Non gli parlare! Non parlargli!);

u treem licu jednine i mnoine zamjenica uvijek dolazi ispred glagola u imperativu
(Non lo guardi! Non gli creda!)

ZDRUENI OBLICI NENAGLAENIH OSOBNIH ZAMJENICA U DATIVU I


AKUZATIVU KOMBINIRANE ZAMJENICE PRONOMI COMBINATI
Nenaglaene zamjenice u dativu MI (meni), TI (tebi), GLI (njemu), LE (njoj),
CI (nama), VI (vama), GLI LORO (njima) i nenaglaene osobne zamjenice u akuzativu MI (me), TI (te), LO
(ga), LA (je), CI (nas), VI (vas), LI (njih m. r.), LE (njih . r.), kao i partitivna rjeca NE, mogu stajati jedne
pored drugih, zajedno.
me lo
me la
me li
me le
me ne
te lo
te la
te li
te le
te ne
se lo
se la
se li
se le
se ne
ce lo
ce la
ce li
ce le
ce ne
ve lo
ve la
ve li
ve le
ve ne
Nenaglaena osobna zamjenica u dativu gli, iza koje dolazi nenaglaena osobna zamjenica u akuzativu lo,
la, li ili le, postaje glie- te tako nastaju oblici glielo, gliela, glieli i gliele.
Ako se u reenici uz nenaglaenu osobnu zamjenicu u dativu upotrebljava i nenaglaena osobna zamjenica
u dativu loro, potrebno je paziti na strukturu reenice, budui da i u tom sluaju zamjenica loro dolazi iza
glagola: Non l'ha ancora detto loro.
Kao to se vidi u tabeli, pri spajanju ovih zamjenica, u 1. i 2. licu jednine i mnoine vokal I zamjenica u dativu
prelazi u E.
Kod treeg lica jednine i mnoine kombinirane se zamjenice piu zajedno i imaju samo jedan oblik i za
jedninu i za mnoinu, za oba roda (glielo, gliela, glieli....). Takoer, te zamjenice mogu imati viestruko
znaenje. Npr. GLIELA danno moe znaiti daju mu je, daju joj je i daju im je, najee e kontekst ostatka
teksta razrijeiti nedoumicu, pa treba biti paljiv.
Mario mi restituisce il libro. Mario me lo
restituisce.
Mario mi vraa knjigu. Mario mi je vraa.
Mario ti restituisce la borsa. Mario te la restituisce.
Mario ti vraa torbu. Mario ti je vraa.
Mario gli manda i libri. Mario glieli manda.
Mario mu vraa knjige. Mario mu ih vraa.
Mario le manda le lettere. Mario gliele manda.
Mario joj alje pisma. Mario joj ih alje.
Mario ci prester la penna. Mario ce la prester
Mario e nam posuditi knjigu. Mario e nam je
posuditi.
Mario vi porter il denaro. Mario ve lo porter.
Mario e vam donijeti novac. Mario e vam ga
donijeti.
Mario regala loro il dizionario. Mario glielo regala.
Mario im poklanja rjenik. Mario im ga poklanja.
Loro me ne hanno mandato dieci. Gliene porter
sei.
Oni su mi poslali deset. Donijet u im ih est.
Marco da un libro a me. Marco MI da un libro.
Marco ME LO da.
Marko daje knjigu meni. Marko MI daje knjigu.
Marko MI JE daje.

Anna regala una macchina a te. Anna TI regala


una macchina. Anna TE LA regala.
Ana poklanja auto tebi. Ana TI poklanja auto.
Ana TI GA poklanja.
Io do un consiglio a lui. Io GLI do un consiglio.
Io GLIELO do.
Ja dajem savjet njemu. Ja MU dajem savjet.
Ja MU GA dajem.
Tu regali un libro a lei. Tu LE regali un libro. Tu
GLIELA regali.
Ti poklanja knjigu njoj. Ti JOJ poklanja knjigu.
Ti JOJ JE poklanja.
Portano un regalo a noi. Ci portano un regalo.
CE LO portano.
Donose poklon nama. Donose NAM poklon.
Donose NAM GA.
Luca da le chiavi a voi. Luca VI da le chiavi.
Luca VE LE da.
Luka daje kljueve vama. Luka VAM daje
kljueve. Luka VAM IH daje.
Portano la torta a loro. GLI portano la torta.
GLIELA portano.
Donose njima tortu. Donose IM tortu. Donose
IM JE.
Chiara porta un po di torta a me. Chiara MI
porta un po di torta.
Chiara ME NE porta un po.

Chiara donosi malo torte meni. Chiara MI donosi


malo torte. Chiara MI JE

donosi malo. (U smislu malo od nje torte)

Dai a me il bicchiere? = Me lo dai? = mi = lo


Nenaglaeni oblici mi, ti, ci, vi postaju me, te, ce, ve.
Domani ti porto un nuovo CD. = Domani te lo porto.

MODALNI GLAGOLI U SPOJU SA ZAMJENICAMA


Non te lo voglio dire. = Ne elim ti to rei.
Non voglio dirtelo. = Ne elim ti to rei.

MJESTO ZDRUENIH OBLIKA ZAMJENICA U REENICI


Zdrueni oblici zamjenica u reenici stoje ISPRED glagola u indikativu, konjunktivu i
kondicionalu.
Anna me la porta domani. Ana mi je donosi sutra.
Credo che io ve lo abbia gia detto. Vjerujem da sam vam to ve rekao.
Glielo direi. Rekao bih mu to.
te lo dico

se te lo dicessi

te lo direi

ZDRUENE ZAMJENICE S IMPERATIVOM


Uz neke oblike imperativa, gerunda, infinitiva i participa prolog, zdrueni oblici
osobnih zamjenica stoje IZA glagola i piu se zajedno s njim.
Ricordati di dargliele!
Trovandomelo davanti.
l'ho dovuto salutare.
Portatecelo qui! Dammelo!
non posso dirtelo

diglielo

Puoi prestarmi la tua macchina? Moe li mi


posuditi tvoj auto?
Puoi prestarmela? Moe li mi ga posuditi?
Parlami di lei! Priaj mi o njoj!
dicendotelo

GLAGOLI DIRE, DARE, FARE, STARE I ANDARE S IMPERATIVOM


Glagoli dire, dare, fare, stare i andare imaju poseban oblik imperativa za 2.
lice jednine, oni udvostruuju poetni suglasnik zamjenice (Dillo! Vacci!); sa zamjenicom
gli ne dolazi do udvostruavanja (Digli di venire!), a u mnoini imaju pravilne oblike
(podudaraju se s prezentom): Dire DI' reci, Dare DA' daj, Fare FA' uini, Stare STA'
budi, Andare VA' idi
Ovi oblici imperativa, ako se nau ispred dativnih, akuzativnih ili zdruenih oblika
zamjenica (s kojima se piu sastavljeno) poduplaju prvo slovo zamjenice:
Dammi un libro, dammelo subito! Daj mi jednu knjigu, daj mi je odmah!
Dacci un consiglio, ti preghiamo! Daj nam savjet, molimo te!
Se vedi Anna, dalle questa borsa! Ako vidi Anu, daj joj ovu torbu!
Dimmi la verita, dimmela subito! Reci mi istinu, reci mi je odmah!
Fammi un favore! Uini mi uslugu.
Fa' i compiti, ma falli dopo cena! Uradi zadatke, ali uradi ih poslije veere!

NEGACIJA IMPERATIVA
Negacija se dobiva dodavanjem NON ispred oblika imperativa za 1. i 2. lice mnoine, dok
se za 2. lice jednine negacija dobiva dodavanjem NON ispred INFINITIVA glagola koji
izraava naredbu!
Non parlare! Ne priaj!
Non andare via! Nemoj ii!
Non stare in fila! Nemoj stajati u redu!

Non siate li' prima delle 7! Nemojte biti tamo prije 7!


Non scrivete adesso! Nemojte sada pisati!

SLAGANJE ZDRUENIH OBLIKA OSOBNIH ZAMJENICA S GLAGOLIMA U


PERFEKTU
Slaganje zdruenih oblika osobnih zamjenica i participa prolog u sloenim glagolskim
vremenima obvezno je za zamjenice lo, la, li i le:
Me l'aveva presa lui, senza dirmelo.

SLAGANJE PARTICIPA S OBJEKTOM U SLOENIM VREMENIMA


Ako glagolu prethode zamjenice u funkciji complemento oggetto (lo, la, li, le, ne)
slaganje sa participom je obavezno u rodu i broju. A pak ako glagolu prethode
zamjenice (mi, ti, ci, vi) moe se i ne mora vriti slaganje.
Hai letto il nuovo romanzo di Umberto Eco? Da li si proitao/la novi roman Umberta Eca?
Si, lho letto. Da, proitao/la sam ga.
Hai incontrato Maria? Jesi li sreo/srela Marija?
Si, lho incontrato. Da, sreo/la sam je.
Avete comprato i giornali? Da li ste kupili novine?
Si, li abbiamo comprati. Da, kupili smo ih.
Hai ricevuto le mie lettere? Da li si proitao\la moja pisma?
Si, le ho ricevute (tutte). Da, proitao/la sam sva pisma.
Ne ho ricevuta solo una. Proitao/la sam samo jedno pismo.
Quanti cioccolatini hai preso? Koliko si okoladica uzeo/la?
Ne ho presi tanti. Uzeo/la sam ih mnogo.
Non ne ho preso nessuno. Nisam uzeo nijednu.

Ne zamjenjuje imenicu, a slae se sa pridjevom ili brojem koje slijedi iza participa.
Quante sigarette hai fumato oggi? Koliko si cigareta popuio/la danas?
Non ne ho fumata nessuna. Nisam popuio/la nijednu.
Le ho fumate tutte. Popuio sam sve.
Mi ha vista e non mi ha salutata. Ili Mi ha visto e non mi ha salutato.
Vidjela/o me je i nije me pozdravila/o. Ne znamo da li su govornik i sugovornik mukarac ili ena i zato se
mogu koristiti oba sluaja
Scusa Maria, non ti ho riconosciuta/o. Oprosti, Marija, nisam te prepoznao/la.
Sluaj je isti kao i u prethodnoj reenici.
Signor Marini, non lho visto/a. Gospodine Marini, nisam vas prepoznao/la.
Lho visto-logiko slaganje
Lho vista-gramatiko slaganje

Specifine konstrukcije
Rjeca CI + glagol essere ima bezlino znaenje: ima, postoji, nalazi se. Glagol se u
tom sluaju slae sa subjektom.
Sul tavolo c una lettera. Na stolu je jedno pismo.
Che c per cena? to ima za veeru?
Che c? to je? o ima?
Ci sono due bei film stasera. Ima dva lijepa filma veeras.
Ci sono tanti posti dove uscire. Ima toliko lijepih mjesta za izlazak.
Loro non ci sono. Njih nema.
Oggi non c linsalata? Danas nema salate?

U govornom jeziku rjeca CI se standardno koristi uz glagol avere i nenaglaenu


akuzativnu zamjenicu, naroito kada govornik postavlja pitanje ili kada eli naglasiti da
posjeduje neto.
Ce lhai una penna? Ima li jednu olovku?
Ce lho. Imam je.
Ce lavete lorario dei treni? Imate li red vonje
vlakova?

Ce labbiamo. Imamo ga.


Ce lhanno un appartamento? Imaju li stan?
No, non ce lhanno. Ne, nemaju ga.

UPOTREBA "CI" I "NE" U SVOJSTVU PRILOGA I ZAMJENICE


Nenaglaeni oblici ci i vi su zamjenice za prvo i drugo lice mnoine u akuzativu i
dativu. Ci (rjee i vi) moe, meutim, imati i sljedee funkcije:

prilog mjesta (Ci passo tutti i giorni.)

Ci i vi se posebno upotrebljavaju u konstrukcijama s glagolom essere u openitom


znaenju "postojati; nalaziti se" (C'era una volta; Vi sono tanti tipi strani nel mondo.).

pokazna zamjenica, posebice s neutralnom vrijednou (Non ci fare caso. Ci puoi contare.
Non ci capisco nulla.)

estica ne najee ima vrijednost priloga mjesta i u toj funkciji znai "odavde, odande"
(Sei stato in ufficio? S, ne torno ora.). Ova se estica, nadalje, upotrebljava i kao
nenaglaena zamjenica i u toj funkciji ima istu ulogu kao i sintagme oblikovane od
prijedloga di ili da i neke osobne ili pokazne zamjenice. Ne posebice moe imati znaenje:

"o njemu/njoj/njima" (Personalmente non ho mai visto quella ragazza, per ne ho sentito
parlare.)

"radi toga", "o tome", "od njega/nje/njih" (Ha fatto un dispetto, ma poi se n' subito pentito.)

estica ne moe imati i neutralnu vrijednost, to jest odnositi se na cijelu reenicu (Credi
che abbia detto la verit? Ne dubito.).
Nadalje, estica ne ini sastavni dio vrlo esto upotrebljavanih izraza (aversene a male;
non volermene; non poterne pi; valerne la pena ).
UPOTREBA ESTICE "NE" KAO ZAMJENICE
estica ne prije svega ima vrijednost priloga mjesta i tada znai odavde, odande.

Ova se estica, meutim, vrlo esto upotrebljava i kao nenaglaena zamjenica, kada moe
imati dvije odvojene funkcije:

moe se upotrebljavati u partitivnom znaenju i zamjenjivati prilog koliine; tada


znai od toga (Buono questo risotto, ne prendo ancora un po'.)
U sloenim glagolskim vremenima, estica ne u partitivnom znaenju ponaa se
kao zamjenica u akuzativu pa se particip proli u rodu i broju slae sa zamjenicom
(Ha fatto una torta squisita, ne ho mangiate tre fette.)

moe zamjenjivati neizravni objekt s prijedlogom di ili da; tada znai time ili o
tome (Ha parlato di politica? Strano, di solito non ne parla mai!)

s infinitivom, gerundom i imperativom estica ne kao nenaglaena osobna


zamjenica dolazi iza glagola i spaja se s njim (Ti piace la torta? Prendine ancora
una fetta!)
Slaganje osobnih zamjenica "lo, la, li, le" i zamjenice "ne" u funkciji objekta s participom
prolim.
Slaganje participa prolog sa zamjenicama lo, la, li i le u rodu i broju obvezno je u
sloenim vremenima, npr. perfektu (Abbiamo visto Fulvio e Andrea. Li abbiamo visti.).
U sloenim glagolskim vremenima, estica ne u partitivnom znaenju ponaa se kao
zamjenica u akuzativu pa se particip proli u rodu i broju slae sa zamjenicom (Ha fatto
una torta squisita, ne ho mangiate tre fette.)

You might also like