PISMENA PRIPREMA ZA OGLEDNO PREDAVANJE IZ NASTAVE

JEZIKA

Nastavnik: Kristina Sicherl/Zvonko Simeuni

Nastavni predmet: Hrvatski jezik
Nastavno podruje: Jezik
Nastavna cjelina: Glagolski oblici
Nastavna jedinica: Aorist
Tip nastavnog sata: Obrada novog gradiva
Nastavni oblici:
a) frontalni
b) individualni
Nastavne metode:
a) govorna (dijaloka i monoloka) metoda
b) metoda itanja
c) metoda rada na tekstu
d) metoda objanjavanja
e) metoda pisanja na plou
Nastavni zadaci:
a) OBRAZOVNI: usvajanje aorista, prepoznavanje i razumijevanje aorista, uenici
poznaju razlike izmeu hrvatskih i slovenskih glagolskih oblika za prolo vrijeme.
b) FUNKCIONALNI: uenik u pomou teksta primjenjuje aoristne glagolske oblike.
c) ODGOJNI: motiviranje uenika u uenju glagolskih vremena.
Nastavna sredstva: grafoskop, grafofolije, ploa, kreda, fotokopije.
Koleracija: slovenski jezik, engleski jezik.
Nastavni izvori:
1. Ivana Brli-Maurani: Prie iz davnine (http://dzs.ffzg.hr/html/Brli2.htm).
2. Dragutin Ragu: Praktina hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997, str. 181182.
3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Aorist
Literatura:
1. Eugenija Bari i dr.: Hrvatska gramatika, kolska knjiga, Zagreb, 1995.
2. Josip Sili, Ivo Pranjkovi: Gramatika hrvatskog jezika: za gimnazije i visoka uilita,
kolska knjiga, Zagreb, 2005.
3. Vesna Pogaj Hadi i dr.: Uni nart. Izbirni predmet: program osnovnoolskega i
izobraevanja. Hrvaina, Ministrstvo za olstvo, znanost in port: Zavod RS za olstvo,
Ljubljana, 2004.
4. Vesna pogaj Hadi: Didaktika hrvaine/srbine: (skripta za 2005/2006), Ljubljana,
2006.

Nastavnik
1. Motivacija:
Pitam uenike da li poznaju nekog hrvatskog pisca ili spisateljicu.
Pohvalim ih u primjeru da uenici poznaju kojeg hrvatskog pisca
ili spisateljicu.
Ako uenici ne poznaju nijednog hrvatskog pisca ili spisateljicu,
nabrojim im neke (npr. Ivan Gunduli, Petar Hektorovi, Avgust
enoa, Miroslav Krlea, Pavao Pavlii, Ivan Brli-Maurani).

Uenici
U primjeru da uenici
odgovore s da zamolim ih
neka kau ime tog/tih
pisaca ili spisateljica.
Uenici odgovore s ne u
primjeru da ne poznaju
nijednog hrvatskog pisca
ili spisateljicu.

2. itanje teksta:
Uenicima kaem da emo danas za poetak kolskog sata
Uenici paljivo sluaju.
proitati dio prie Kako je Potjeh traio istinu iz knjige Prie iz
davnine koju je napisala Ivana Brli-Maurani. Uenicima za
motivaciju kaem i to da je Ivana Brli-Maurani zbog te knjige
smatrana za hrvatskog Tolkiena.
Upalim grafoskop i stavim grafofoliju s tekstom. Najprije tekst
Uenici paljivo sluaju.
proitam ja.
Prema potrebi objasnim nepoznate rijei.
Uenici pitaju uitelja
znaenja nepoznatih rijei.
Onda zamolim jednog uenika da tekst glasno proita, a ostalim Uenik ita. Ostali
kaem da paljivo sluaju in da budu pozorni na glagolsko
paljivo sluaju.
vrijeme.
3. Zapaanje nove jezine jedinice:
Uenike pitam da li se radnja teksta deava u prolosti,
Uenici odgovaraju.
sadanjosti ili budunosti.
U primjeru da odgovore pravilno, pohvalim ih. U primjeru da
Uenici sluaju.
odgovore pogreno, popravim ih (odg.: Aorist).
Uenike pitam koja prola glagolska vremena poznaje slovenski Uenici odgovaraju
jezik.
(preteklik, predpreteklik).
Uenicima kaem da hrvatski jezik za razliku od slovenskog
Uenici sluaju.
jezika poznaje jo dva prola glagolska vremena (aorist i
imperfekt). Aorist je prolo svreno vrijeme, a imperfekt prolo
nesvreno vrijeme. Slovenski preteklik je hrvatski perfekt
odnosno ope prolo vrijeme, a slovenski predpreteklik je
hrvatski pluskvamperfekt odnosno predprolo vrijeme.
Uenicima kaem da je pria koju su itali i uli pisana u aoristu i Uenici sluaju.
imperfektu. Kaem im da emo danas obraditi aorist, a imperfekt
emo obraditi na slijedeem kolskom satu.
4. Odkrivanje obiljeja nove jezine jedinice:
Uenicima kaem da aorist imaju svreni i neki nesvreni (o tome Uenici sluaju.
neemo sada) glagoli i da se tvori od infinitivne osnove s dvije
vrste nastavka.
Na plou napiem i pri tome objanjavam nastavke za aorist.
Uenici sluaju i gledaju.
Zatim napiem na plou i pri tome objanjavam aorist pomonih
glagola biti i htjeti.
5. Sinteza:
Uenicima podjelim fotokopije, gdje je saetak svih vanih
Uenici prime fotokopije i

podataka o danas obraenoj temi. Prvo ih pitam koliko glagolskih odgovaraju na pitanja.
vremena poznaje hrvatski jezik. Kao drugo ih pitam definiciju
aorista. Kao tree zamolim jednog od uenika neka konjugira
glagol biti u aoristu.
Na kraju pokaem primjer konjugacije aorista pomou
Uenici sluaju primjer
proizvoljnog glagola iz teksta Kako je Potjeh traio istinu.
konjugacije aorista iz
teksta Kako je Potjeh
traio istinu.
6. Provjera:
Fotokopije koje su primili obuhvaaju i vjebe. Uenicima
Uenici sluaju.
kaem da stave glagole u zagradama koji su zapisani u infinitivu
u aorist. Kaem im da imaju 5 minuta i da radi svatko za sebe.
Pustim uenike da rade vjebu.
Uenici rade vjebu.
Po izstjeku vremena zamolim uenike da proitaju svoja rjeenja Uenici proitaju svoja
vjebe. Popravim mogue pogreke uenika i pohvalim ih za
rjeenja i poprave mogue
pravilna rjeenja.
greke.
7. Zadavanje domae zadae:
U prvoj zadai trebaju reenice koje su napisane u perfektu staviti Uenici sluaju.
u aorist.
U drugoj zadai trebaju odabrati 5 proizvoljnih glagola koje prije
jo nismo spominjali i napraviti iz njih reenice u aoristu.

Plan ploe:
Nastavci s osnovom na samoglasnik:
Jedn. 1. ih
2. 3. -

Mno. 1. smo
2. -ste
3. e/-

Nastavci s osnovom na suglasnik:

Jedn. 1. oh
2. e
3. e

Mno. 1. osmo
2. oste
3. oe/o

Aorist pomonih glagola biti i htjeti:

lice jednina mnoina lice jednina mnoina

1. bih

bismo

1. htjedoh htjedosmo

2. bi

biste

2. htjede

htjedoste

3. bi

bi/bie

3. htjede

htjedoe

Primjer konjugacije aorista:

Inf. ustati
Jedn: 1.ustadoh
2.ustade
3. ustade

Mno: 1.-ustadosmo
2. -ustadoste
3. ustadoe

Fotokopija:

AORIST
Ivana Brli-Maurani: Prie iz davine (http://dzs.ffzg.hr/html/Brli2.htm)
Kako je Potjeh traio istinu
I.
Bilo je to u vrlo davno doba. Na jednoj krevini u staroj bukovoj gori ivio starac Vjest sa
svoja tri unuka. Desilo se, da je starac ostao sam sa svojom unuadi te ih othranio od malena.
Bili pak unuci sad ve poodrasli momci, djedu do ramena i povie ramena. Zvali se oni:
Ljutia, Marun i Potjeh.
Jednog jutra u proljee ustade stari Vjest rano prije sunca, probudi svoja tri unuka i ree im,
da idu u umu, gdje su lani med vadili, i da vide kako li su pelci prezimili i izlaze li ve
pelice od zimskoga sna. Marun, Ljutia i Potjeh ustadoe, opremie se i odoe.
Bijae dobar komad puta do onog mjesta, gdje bijahu pelci. No sva tri brata poznavahu
umske prolaze, zato uoe sigurno i radosno u umu. Nego u umi bijae jo nekud tamno i
nemilo, jer sunce jo ne bijae granulo, niti se ule ptice ili zvjerke. Zato postade brai nekako
strano u ovoj tiini, jer se zorom prije sunca rado povlaio umom sve od kronje do kronje,
zlobni Bjesomar, vladar svih umskih bjesova.
Zato braa stadoe jedan drugoga ispitivati: to li sve ima po svijetu? No kako ne bijae ni
jedan od njih jo nikada izaao iz one ume, nijesu jedan drugome znali da pripovijedaju o
svijetu, i tako se jo vie obneveselie. Ele, kako bi se malo obodrili, stadoe oni pjevati i
ovako dozivati Svaroia, da izvede sunce:
Moj boiu Svaroiu,
Zlatno sunce, bijeli svijet!
Moj boiu Svaroiu.
Lunajlije, lunej le!
Definicija aorista:
Prolo svreno vrijeme. Aorist imaju svreni (i neki nesvreni glagoli koji imaju znaenju
imperfekta). Tvori se od infinitivne osnove z dvije vrste oznake:
Nastavci s osnovom na samoglasnik:
Jedn. 1. ih
2. 3. -

Mno. 1. smo
2. -ste
3. e/-

Nastavci s osnovom na suglasnik:

Jedn. 1. oh
2. e
3. e

Mno. 1. osmo
2. oste
3. oe/o

Aorist pomonih glagola biti i htjeti:

lice jednina mnoina lice jednina mnoina

1. bih

bismo

1. htjedoh htjedosmo

2. bi

biste

2. htjede

htjedoste

3. bi

bi/bie

3. htjede

htjedoe

Vjeba 1:
Stavite glagole u zagradama koji su zapisani u infinitivu u aorist!
1. ________ (govoriti) li ti njemu o tome.
2. ________ (pisati) li Marku?
3. Bilo je dobro, ali kratko _________ (trajati).
4. ________ (muiti) ga dugo.
5. ________ (zadrati) nas dva sta u razgovoru.
(Dragutin Ragu: Praktina hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997, str. 181182.)
DOMAA ZADAA
Vjeba 2:
Reenice koje su napisane u perfektu stavite u aorist!
1. Marina je pogledala kroz prozor. ________________________________________
2. Mirko je pao na glavo.
________________________________________
3. Autobus je stao na autobusnoj stanici. ____________________________________
4. Majka im je spremila veeru.
____________________________________
5. Jasmina je poljubila Jovana.
________________________________________
Vjeba 3:
Odaberite 5 proizvoljnih glagola koje prije jo nismo spominjali i napravite iz njih reenice u
aoristu!

Rjeenje vjebe 1:

1. Govori li ti njemu o tome.

2. Pisaste li Marku?
3. Bilo je dobro, ali kratko traja.
4. Muie ga dugo.
5. Zadra nas dva sata u razgovoru.
Rjeenje vjebe 2:
1. Marina pogleda kroz prozor.
2. Mirko pade na glavo.
3. Avtobus stade na autobusnoj stanici.
4. Majka im spremie veeru.
5. Jasmina poljubi Jovana.