vedska

depni vodi
injenice, korisna obavjetenja
i savjeti novim graanima
Integrationsverket

vedska
depni vodi
injenice, korisna obavjetenja
i savjeti novim graanima

vedska depni vodi

GLAVNI AUTORI:
OSTALI AUTORI:
VOA PROJEKTA:
SEKRETAR PROJEKTA:
UREDNIKO VIJEE:
REFERENTNA GRUPA:
TAMPARIJA:
IZDAVA:
DIZAJN I ORIGINALNA
PROIZVODNJA:
PREVOD:
FOTOGRAFIJA NA
OMOTU KNJIGE:

Ingela Bjrck, Bulle Davidsson

Jolin Boldt, Mark Olson, Gran Rosenberg,
Jasenko Selimovi, Hanna Wallensteen
Ingela Dahlin
Nenad Duborija
Ingela Dahlin, Nenad Duborija, Britta Linebck,
Mark Olson, Anna-Sofia Quensel
Anne-Marie Eger, sa Gredebck, Eva Norinder,
Ali Rashid, Wiwi Samuelsson
Berlings Skogs AB, Trelleborg
Integrationsverket, Norrkping 2003
Forma Viva, Linkping
Eqvator AB
Hkan Sandbring, Pressens Bild

REVIDIRANO IZDANJE 2003:

Nenad Duborija
VOA PROJEKTA:
UREDNIKO VIJEE:
Nenad Duborija, Anna-Sofia Quensel, Britta Linebck,
Mark Olson
UREDNICI:
Britta Linebck, Mark Olson
Veliko hvala Zavodu za sudove, Zavodu za migraciju, Ombudsmanu protiv
etnike diskriminaciji, Dravnom zavodu za socijalno osiguranje, Dravnom poreskom
zavodu, Zavodu za kolstvo kao i Dravnom zavodu za izgradnju i odravanje puteva za
dragocjene savjete u vezi sadraja ove knjige.
Odgovornost za injenice u sadraju knjige ostaje na urednitvu i Zavodu za integraciju.
ISBN 91-89609-19-0

itaocu
Dobro doli u vedsku. U naem drutvu svi trebaju
imati ista prava i iste mogunosti. To vai i za vas.
Da bi novi graani, poput vas, stvarno imali ansu da
do kraja iskoriste svoje mogunosti, potrebne su im
dobre i korisne informacije. Depni vodi daje brze
odgovore iz svih oblasti, od kole, radnog ivota i poreza
pa do istorije drave.

Rijei markirane plavom bojom, su pojmovi koji su korisni da

se znaju. Plave rijei sa zvjezdicom *, su definisane uz tekst.
Nadamo se da e ove stranice uiniti va put otkrivanja
vedske lakim a moda i zanimljivijim. Ova knjiga je
na dar svima vama koji ste dobili stalnu dozvolu
boravka u vedskoj.
injenice u knjizi opisuju prilike kakve su bile u vrijeme
izdavanja knjige, u ljeto 2003. godine. S vremenom
odreene informacije vie nee biti aktuelne. Iz tog
razloga objavljujemo vedsko izdanje knjige u digitalnom obliku na web stranici Zavoda za integraciju:
www. integrationsverket.se
Digitalno izdanje knjige se redovno aurira.

vedska depni vodi

Sadraj
7
12
17
29
43
61
63
70
75
81
90
92
107
126
128
142
148
161
170
176
200
209
219
225
235
244
247
250
252
257
258

Nova zemlja Uvod

Ukratko o vedskoj Priroda, klima i stanovnitvo
Istorija zemlje Kratka tura itanja od ledenog do sadanjeg doba
Raspravljati, glasati, odluivati Ovako se upravlja dravom vedskom
Ovako mi obino radimo Tradicije i popularni obiaji u vedskoj danas
Mi koji ve ivimo ovdje Krivudav put ka zajednitvu
Optina donosi odluke i prua usluge u vaem neposrednom okruenju
Karte
Prvo vrijeme u vedskoj Novi poetak u novoj zemlji
Nai dobar stan Unajmiti stan. Kupiti stan ili kuu.
Mi koji ve ivimo ovdje Peglanje ljudskog dostojanstva
Nai dobar posao Trite rada u vedskoj
Koliko kota? O novcu i svakodnevnoj ekonomiji
Mi koji ve ivimo ovdje Kiobran
Nai najblii ivjeti zajedno. Porodica, parovi i rodbina
Sigurno mjesto za djecu Djeji vrtii, otvorene predkolske ustanove i
ustanove za produeni boravak
kola za sve Osnovna i srednja kola
Nauiti vie Narodni univerziteti i fakulteti
Pod stare dane Podrka i usluge da bi se prebrodila svakodnevnica
Biti iv i zdrav Razni oblici zdravstvene zatite i podrke
Crkve i vjera Mjesto religija u vedskoj danas
Zakon i pravda Ovako vedska pokuava dijeliti pravdu
Usred saobraaja Voziti auto na vedskim putevima. ta je za to potrebno?
ta radi u slobodno vrijeme
Obino pitanje sa mnogo zanimljivih odgovora
Dozvola boravka i dravljanstvo
Propisi o privremenom i stalnom boravku u vedskoj
Mi koji ve ivimo ovdje Sram i suovjenost
Novi poetak u vedskoj Introdukcija za useljenike koji su tek stigli u vedsku
Vjerske zajednice u vedskoj Popis adresa
Zemaljske etnike organizacije u vedskoj
Ako se dogodi nesrea Brojevi telefona u kriznim situacijama
Indeks

vedska depni vodi

Fotografija: Torbjrn Andersson / PRESSENS BILD

Prvi put na
vedskom tlu.
Porodica sa
Kosova, u Saveznoj Republici
Jugoslavije, stie u
Karlskronu u nadi
za novim, mirnijim
ivotom u vedskoj.

Nova zemlja
Uvod
Do prije neke decenije vedska je bila zajednica koja je
polazila od toga da su svi njeni stanovnici jednaki. Da svi
govore istim jezikom, imaju istu istoriju, istu vjeroispovijest, iste tradicije i odprilike ista shvatanja o tome kako
dobro drutvo treba izgledati.
Mogue je da se ta jednakost inila jaom nego to je u
stvari bio sluaj. Regionalne i kulturne razlike u vedskoj,
u periodu koji je prethodio modernom dobu, bile su velike,
kao i razlike izmeu razliitih drutvenih klasa, a i razlike
izmeu domaih graana i doljaka. ak i u vrstom jedin-

Nova zemlja
uvod

vedska depni vodi

stvu nacionalnog narodnog doma bilo je onih koji su bili

vie jednaki od drugih. A time i onih koji su se, na manje
ili vie okrutan nain, morali ili prilagoditi zajednici ili biti
istisnuti iz nje; a to su bili skitnice, Sami, cigani, homoseksualci, Jevreji, bioloki manje vrijedne osobe, osobe koje
su odstupali od normalnog ponaanja u drutvu kao i mentalno retardirane osobe.

Otvaranje spoljnih i unutranjih granica

Danas smo bolno svjesni toga da smo tada izabrali pogrean put, da se san o drutvu koje se zasniva na idejama o jednakosti svih ljudi lako moe pretvoriti u komar.
Danas mnogo jasnije uviamo osobitost i razliitost svakog pojedinca. Razlog tome nije samo injenica da je veliki broj ljudi iz razliitih kultura doao ovamo i da su ti ljudi postali nai susjedi, nego i injenica da je cjelokupna
naa kultura postala vie individualizovana. To to nas
razlikuje jednog od drugog je postalo isto toliko znaajno
i bitno kao i ono to nas ujedinjuje. Svi mi elimo uraditi
neto na svoju ruku, t.j. oblikovati svoj ivot kako sami
hoemo, pronalaziti zajednice koje nama odgovaraju, biti
ba onoliko razliiti koliko u stvari smatramo da i jesmo.
Granica izmeu domaeg i stranog se vie ne zavrava na
najblioj pasokoj kontroli nego meu nama samim.

Raznolikost postaje svakodnevnica

Neko vrijeme inilo nam se prirodno da govorimo o veanima i useljenicima, ili o drutvu veine i njegovim manjinama, ili o multikulturi i vedskoj kulturi. Danas smo
shvatili da raznolikost i razliitost ostaju tu zauvijek. Sada
je vedska drutvena zajednica koja se zasniva na raznolikosti u drutvu, drutvo u kome opta politika na potpuno drugaiji nain nego do sada (mora da) polazi od i
odraava etniku i kulturnu raznolikost koja postoji u
drutvu. (vedska, budunost i raznolikost od uselje-

Nova zemlja
uvod

Fotografija: Lars Epstein / PRESSENS BILD

vedska depni vodi

Ali je neko
radoznao!
Grupa ivahnih
djeaka na izletu
u jednom od
najmatovitijih
muzeja vedske
Tom Tits
Experiment u
Sdertljeu.
Raznolikost ostaje
tu zauvijek.

nike polike do politike integracije, prijedlog vedske

vlade 1997/98:16).
Moe biti da je ovo oito. Demokratsko drutvo treba biti
odraavanje sastava i javnog mnijenja svojih graana, zar
ne? Ako se graani mijenjaju, mijenja se vjerovatno i politika.

Progresivna obaveza
Ali, ustvari nije toliko oito. injenica da se etniki i
kulturni sastav vedskog stanovnitva mijenja, ne znai
da e se ta promjena poto poto odraziti i na drutveno
ureenje vedske. Drutvo koje se zasniva na etnikoj i
kulturnoj raznolikosti predstavlja, u stvari, progresivnu
obavezu za dravu poput vedske, zapravo za sve demokratije koje su, manje ili vie neizreeno, izgradili svoju
zajednicu blagostanja na osnovu predstave o istorijskoj i
kulturnoj uzajamnoj pripadnosti. A da su pri tome, manje

Nova zemlja
uvod

10

vedska depni vodi

ili vie neizreeno, postavljali zahtjeve o kulturnom prilagoavanju i kulturnoj podudarnosti.

Demokratija koja eli zasnivati svoju zajednicu na predstavama o ljudskim razlikama i kulturnoj raznolikosti, ne
moe postavljati iste zahtjeve. Takva demokratija ne moe
polaziti od nepisane etnike i kulturne uzajamne pripadnosti kao osnove solidarnosti u drutvu. Takva demokratija ne moe polaziti niti od toga da graani imaju priblino slina shvatanja kao i preferencije.
Umjesto toga, takva demokratija treba nastojati u svojim
pokuajima da spoji kulturno osobita shvatanja sa drutvenim institucijama koje nemaju vee razumijevanje prema drugim kulturama, kao i razlike prouzrokovane kulturnim razlikama sa pravdom koja prevazilazi kulturne
razlike. Ona mora uspjeti u tome da se rijei zablude da
je raznolikost prolazna neprijatnost. Mora uspjeti u tome
da kod veine graana stvori predstavu da razliitost i
raznolikost predstavljaju trajno stanje koje uglavnom obogauje.

Poeti jedina alternativa

Postoje ljudi koji tvrde da je nemogue stvoriti takvu vrstu
demokratije iz razloga to ovjek po prirodi bjei od toga
to mu je strano i kod prve krize koja naie trai utoite
kod onog to mu je dobro poznato. Postoje i ljudi koji tvrde
da ovjeka, isto toliko prirodno, mami i stimulie susret
sa drugim kulturama i drugim nainom ivota, a da se demokratija danas nalazi pred istorijskim mogunostima a
ne pred nerjeivim problemom.
U svakom sluaju nikako se ne moemo odrei etnike i
kulturne raznolikosti u naem drutvu. Na isti nain se ne
moemo odrei ni ivota sa sve otvorenijim granicama,
sve brim komunikacijama i sve eim kontaktima meu
ljudima irom svijeta.

Nova zemlja
uvod

11

vedska depni vodi

Fotografija: Mikael Lundgren / PRESSENS BILD

Djeca izbjeglica
iz Iraka igraju
bandy u dvoritu
u Lyckseleu,
naselju u sjevernoj
vedskoj. Brze
akcije i novi naini
druenja.

Ti koji se danas zalau za drutvo izgraeno na etnikoj i

kulturnoj jednakosti, zalau se za drutvo koje ne postoji i koje se moe stvoriti iskljuivo krenjem osnovnih demokratskih prava i sloboda.
To ne znai da e se demokratija koja se zasniva na etnikoj
i kulturnoj raznolikosti moi stvoriti preko noi. Ali to isto
tako znai da nam ne preostaje nijedna druga alternativa
osim da ponemo.
Iz toga e izrasti nova vedska, nova zemlja. Na isti nain
kao to je i prije sto godina u vedskoj izrasla nova zemlja.
I na isti nain kao i tada, od nas samih zavisi da li e ova
nova zemlja biti zemlja u kojoj je dobro ivjeti.

Gran Rosenberg
pisac i diskutant o drutvenim pitanjima

Nova zemlja
uvod

12

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

vedska je
nesrazmjerno
naseljena. Veina
stanovnika ivi
na jugu a manji
broj u sjevernim
dijelovima gdje
ume i brda,
planine i rijeke
dominiraju
pejzaem.

Ukratko o vedskoj
Priroda, klima i stanovnitvo
Po svojoj povrini vedska je etvrta najvea zemlja u Evropi. Ona
je 500 kilometara iroka i 1600 kilometara dugaka od sjevera do
juga, a njena povrina je 450 000 kvadratnih kilometara. Meutim,
stanovnitvo nije mnogobrojno, samo neto manje od 9 miliona
stanovnika. Veina stanovnitva ivi u junom dijelu zemlje, dok
mnogi dijelovi sjeverne vedske u potpunosti su nenaseljeni.

Ukratko o
vedskoj

13

vedska depni vodi

Glavni grad vedske je tokholm, koji je takoe i najvei

grad zemlje. U tokholmskom regionu ivi preko 1,5 miliona ljudi. Drugi grad po veliini je Geteborg a zatim slijede Malm, Uppsala i Linkping.
S obzirom da je vedska izduena zemlja, kako priroda
tako i klima se razlikuju u razliitim dijelovima zemlje.
Obraeno zemljite, koje pokriva manje od jedne desetine
cijelokupne povrine zemlje, se uglavnom nalazi na jugu.
U unutranjosti na sjeveru vedske ima puno uma i
velikih planinskih predjela fjll na granici prema Norvekoj. Tamo ima takoe puno snijega u toku zime. Klima
na morskoj obali sjevernog dijela vedske, Norrlanda, ne
razlikuje se meutim mnogo od klime u junijim predjelima zemlje.

Obala i otoci
vedska ima dugaku obalu a na nekim mjestima i veliki
broj otoka. U tokholmskom arhipelagu ima, na primjer,
25 000 otoka. Dva otoka u junom Baltikom moru su
vrlo velika, naime land i Gotland.
U zemlji postoje takoe i velike ume i mnogo vodotoka.
Ima itavih 100 000 jezera. Najvea jezera su Vnern,
Vttern i Mlaren.

kraftverk: fabrike
koje proizvode
elektrinu
energiju od uglja,
nafte ili drugih
energetskih
sirovina.

krnkraft:
elektrina energija
koja se dobija
raspadom atoma.

Priroda oko etiri od najveih rijeka na sjeveru vedske

je zatiena. To znai da se vodopadi tih rijeka ne smiju unitavati izgradnjom hidroelektrana, kraftverk*. Meutim na vie drugih rijeka na sjeveru izgraene su hidroelektrane koje proizvode veliku koliinu elektrine
energije. Radi dobijanja energije, vedska takoe koristi
nuklearnu energiju, krnkraft*, kao i naftu i ugalj koji se
uvoze iz drugih zemalja. Korienje nuklearne energije e
se meutim postepeno smanjivati da bi s vremenom sasvim prestalo, prema odluci vedskog parlamenta.

Ukratko o
vedskoj

14

vedska depni vodi

Prije 100 godina gvoe i drvo su bili najznaajnija izvozna

roba zemlje. Jo uvijek sainjavaju dio
izvoza, ali sada je
industrijska roba poput automobila, maina, mobilnih telefona i lijekova znaajnija. Danas su velike meunarodne
kompanije vlasnici
mnogih vedskih industrijskih preduzea.

Dvije treine
svih zaposlenih
u vedskoj rade
u privatnim
preduzeima.
Jedna treina
je zaposlena u
javnom sektoru,
to jest djelatnosti
koja se finansira
poreskim
sredstvima.

omsorg: brinuti se
o na primjer djeci
i starima.

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Demokratija sa
slobodnim
izborima

Ukratko o
vedskoj

Otprilike petina zvih

zaposlenih u vedskoj
radi u industriji. Isto
toliki broj ljudi radi
u zdravstvu i drutvenoj brizi, omsorg*,
u trgovini, komunikacijama kao i uslunom sektoru.
Skoro dvije treine
svih zaposlenih radi u veim ili manjim privatnim preduzeima. Vie od jedne treine radi u oblasti koja se obino
naziva javni sektor, offentliga sektorn. Ovaj sektor obuhvata sve
to se finansira poreskim sredstvima, na primjer kole,
zdravstvo, drutvena briga o starima, policija, odravanje i-

vedska depni vodi

15

stoe, renhllning* kao i izgradnja puteva. U vedskoj javni

sektor je vei nego u drugim zemljama.
vedska je demokratija u znaenju da dravom upravlja
parlament izabran na slobodnim optim izborima. vedska je takoe i kraljevstvo, ali kralj danas nema nikakvu
stvarnu vlast. Vie o tome nai ete u poglavlju Demokratija.
Od 1995. godine vedska je lan EU, Evropske Unije.
Veliki broj vedskih propisa morao je da se prilagodi propisima EU, izmeu ostalog propisi o carini i graninoj kontroli. vedska je takoe lan UN, Ujedinjenih Nacija.

renhllning: brinuti
se o smeu.

Podruje gdje su locirani vedska i njene susjedne zemlje

Norveka i Danska zove se Skandinavija. Ponekad u Skandinaviju se ubraja i Finska. Izraz Norden obuhvata svih
pet nordijskih zemalja: vedsku, Norveku, Dansku, Finsku i Island.

Manjine u vedskoj
Sami su manjinski narod na sjeveru vedske koji ima
svoju kulturu i svoj sopstveni jezik. Mnogi smatraju da
su Sami narod koji se prvo doselio u Norrland. U najsjevernijem dijelu Norrlanda uvijek je ivjelo i dosta Finaca, kao i u drugim dijelovima srednje vedske.
Drugi narodi su se useljavali u vedsku u toku odreenih
perioda, poev od srednjeg vijeka i nadalje: na primjer
njemaki trgovci, belgijski kovai, engleski brodograditelji.
Sredinom 20. vijeka veliki broj ljudi je takoe doao iz
june Evrope da radi u vedskoj industriji, koja je u to vrijeme imala potrebu za radnom snagom. Poev od sredine
1970-ih godina doao je veliki broj izbjeglica, izbjeglih od
ratova i politikog progona.
Danas vie od milion ljudi, vie od svakog desetog stanovnika vedske, roeno je u inostranstvu. Od onih koji
su roeni u inostranstvu otprilike jedna treina je iz nor-

Ukratko o
vedskoj

16

vedska depni vodi

dijskih zemalja, jedna treina iz ostalih dijelova Evrope a

jedna treina iz zemalja izvan Evrope. Vie od polovine
svih onih koji su roeni u inostranstvu steklo je vedsko
dravljanstvo.

Skoro svaki peti

Najea zemlja porijekla onih koji su roeni u inostranstvu je Finska. Skoro 200 000 ljudi u vedskoj roeno je u
Finskoj. Zatim su najee zemlje porijekla po redu Srbija
i Crna Gora (biva Jugoslavija), Iran, Bosna i Hercegovina,
Norveka, Poljska, Njemaka, Danska kao i Turska. Ako
se samo uzme grupa izbjeglica koja je dobila dozvole boravka, najee regioni porijekla u toku zadnje decenije
su Bosna i Hercegovina, Kosovo, Turska, Irak i Somalija.
Ima takoe ca 700 000 lica koja su roena u vedskoj, ali
koja imaju najmanje jednog roditelja roenog u inostranstvu. Sve u svemu ovo znai da skoro svaki peti graanin
vedske je stranog porijekla.

DOBRO DA SE ZNA:
vedski Institut - SI (Svenska Institutet), tel. 08-453 78 00
ili www.si.se, ima 70-ak broura o vedskom filmu,
vedskim kraljevskim porodicama, spoljnjoj politici
vedske i dr. Ove broure se mogu naruiti direktno od
slube za rad sa strankama SI ili skinuti sa Interneta.
Mnoge su prevedene na vie jezika, izmeu ostalog i na
istonoevropske jezike. Poev od 2004. godine serija
informativnih listova SI e se izdavati iskljuivo u
elektronskom obliku radi skidanja preko Interneta.

Ukratko o
vedskoj

17

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

Slike uklesane u
stijenu, nedavno
ispunjene crvenom
bojom, kod
Himmelstalunda
u Norrkpingu,
stergtland.
Lijepe poruke iz
davnih vremena.

Istorija zemlje
Kratka tura itanja od ledenog
do sadanjeg doba
Vie hiljada godina vedska je bila seljako drutvo. Razlika izmeu
bogatih i siromanih bila je vrlo velika. Tek sredinom 19. vijeka
dananja vedska je poela oblikovati se. Sprovodili su se zemljine
reforme, industrijalizacija je krenula veom brzinom. Siromatvo
je jo uvijek bilo veliko, a poetkom 20. vijeka radnici su osnovali
sindikate da bi se izborili za bolje radne uslove. Krajem 20. vijeka
okolni svijet je imao vei uticaj na vedsku nego ikad ranije.
Ovdje moete itati o razvoju drave od praistorije do danas.

Istorija

18

vedska depni vodi

Jako davno, u toku ledenog doba, istiden, led je pokrivao

itavo podruje koje sada ini vedsku. Veliki ledeni pokriva se irio preko sjevernog dijela Zemljine kugle, a poeo
se topiti tek prije otprilike 15 000 godina. Na nekim mjestima ledeni pokriva je bio debljine itava tri kilometra.
Kako se led topio tako biljke, ivotinje i ljudi su se doseljavali
sa juga na podruja koja su se oslobaala od leda. To su
bile manje grupe familija lovaca koje su ivjeli od lova, ribolova i skupljanja jestivih biljaka. Seljakali su se od mjesta
do mjesta. Kasnije, prije 5 000 do 6 000 godina, umjesto
lova lovci su poeli uiti kako se gaju biljke i uzgaju pitome ivotinje. S vremenom lovci su se pretvorili u stalno
nastanjene seljake.

Novi metali za oruje i alat

Vrijeme lovakog i prvog seljakog drutva naziva se
kameno doba, stenldern, s obzirom da su ljudi koristili
iskljuivo alatke od kamena i drveta. Kasnije, otprilike
1500. godine prije Hrista, poeli su izraivati i predmete
od bronze. Bronza je mjeavina razliitih metala, lako je
obradiva i moe se oblikovati u sjekire, koplja, maeve
kao i nakit. Zato se ovo doba naziva bronzanim dobom,
bronsldern.
U to vrijeme skoro da nije bilo puteva, samo uskih staza.
Zato su ljudi vie voljeli putovati brodovima po jezerima i
rijekama, kada je to bilo mogue. Bilo je trgovaca koji su
putovali daleko sa svojom robom, od jednog dijela Evrope
do drugog.
Oko 500. godine prije Hrista ljudi u vedskoj su nauili da
prave gvoe, koje je vre i trajnije od bronze. Izraivali su nove alatke, s kojim su mogli graditi bolje kue i
obraivati vee povrine zemlje. Ovo doba se naziva gvozdenim dobom, jrnldern.

Istorija

19

vedska depni vodi

Vikinko doba, Vikingatiden,

poznat je period u istoriji
vedske. Trajao je otprilike
od 800. do 1050. godine
poslije Hrista. Vikinzi, vikingarna*, putovali su svojim
velikim brodovima prema
zapadu u Francusku, Englesku, na Island i Grenland,
kao i prema istoku ak do
Crnog i Kaspijskog mora,
Istambula i Bagdada. Njihova putovanja su istovremeno bila i ratna i trgovaka.
Ponekad su nasilno otimali
to su htjeli, a ponekad su
mijenjali krzna, koe i ratne zarobljenike za srebreni novac kao i predmete od stakla i bronze.
Krajem vikinkog doba pojavila se nova vjeroispovijest u
vedskoj: hrianstvo. Do tada ljudi su vjerovali u druga
boanstva, koja se zvala Asi i nosila imena poput Odena,
Tora i Freje.
Hrianstvo se sporo irilo. Vie od sto godina stara i nova vjera su postojali jedna pored druge, ali s vremenom
nova vjera je pobijedila i svuda je poela izgradnja crkvi.
Istovremeno drava je postajala sve ujedinjenija. Prestale
su dugotrajne borbe izmeu monih porodica i izmeu
raznih dijelova zemlje, a vedska je dobila jednog jedinog
kralja koga je i crkva podravala.

Fotografija: Jan F Carlsson / PRESSENS BILD

Daleka putovanja vikinga

Slika je sa izlobe
Ratnici Birke na
otoku Bjrk u
Upplandu. Tamo
je bilo locirano
srednjevjekovno
trgovako mijesto
Birka. Pronaeni
su spomenici iz
doba vikinga na
sjevernom dijelu
Bjrka.

viking:
nordijski ratnik
i trgovac, koji
je jedrenjakom
odlazio na daleka
putovanja.

Drava je bila podjeljena na pokrajine a svaka pokrajina

je imala svoj sopstveni zakon. Iz poetka zakoni su postojali samo u usmenoj formi. Prvi pisani zakoni potiu iz
13. vijeka. Neto kasnije, u 14. vijeku, ukinuto je i kmet-

Istorija

20

vedska depni vodi

stvo. Do tada su postojali kmetovi robovi koji su radili ili

u poljoprivredi ili u kui i koji su se mogli prodavati poput
krava ili konja.

Trgovina preko Baltikog mora

Period izmeu vikinkog doba i poetka 16. vijeka se u
vedskoj istoriji obino naziva srednjim vijekom, medeltiden. Trgovinom je upravljala takozvana Hansa, to jest
zajednica monih gradova na sjeveru Njemake. Trgovci
Hanse su bili vrlo moni i u vedskim gradovima, koji su
poeli nicati tokom srednjeg vijeka. tokholm nije bio vei
od sela, dok je Visby, na otoku Gotland, bio znaajan grad
sa mnogo crkvi i velikim kamenim kuama.

Vojvoda Magnus
dramatina
ljudska sudbina
iz vedske istorije
predstavljena
kao opera na
Akademiji u
Vadsteni. Operske
predstave u
Vadsteni izazivaju
veliku panju
meunarodne
javnosti.

Istorija

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

Temelj vedskog parlamenta Riksdaga je postavljen tokom srednjeg vijeka. U to vrijeme esto je dolazilo do borbe za kraljevsku vlast, a svako koji je elio postati kraljem
sazivao je sastanak sa ljudima ija mu je podrka bila

vedska depni vodi

21

potrebna. S vremenom ti sastanci su se razvili u Riksdag

skuptinu sa etiri stalea koja su trebala zastupati interese razliitih grupa u drutvu. etiri stalea su bila plemstvo (otmjene porodice koje su dobili posebna prava od
kralja), svetenici, graani (varoani) i seljaci. U Riksdagu
su sjedili samo mukarci ene su dobile politiku vlast
tek u 20. vijeku.

Gustav Vasa
U toku jednog perioda srednjeg vijeka Danska, Norveka
i vedska su sainjavali savez. Ali nikada nije bilo mira
unutar saveza. vedski monici nisu eljeli da imaju
danske gospodare, nego su htjeli da vedska upravlja sama sobom. Kada je kralj Danske 1520. godine krunisan
kraljem i u vedskoj, protesti veana su bili vrlo glasni. Da bi sauvao svoju vlast, kralj je naredio da se ubije
stotinjak vedskih monika u tokholmu. Ovaj dogaaj se
zove Krvoprolie u tokholmu, Stockholms blodbad, a danski
kralj Kristijan II je u vedskoj dobio nadimak Kristijan Tiranin.
Ukratko poslije krvoprolia u tokholmu digao se ustanak
protiv kralja Kristijana. Voa ustanka je bio mladi plemi po imenu Gustav Vasa. Putovao je po itavoj zemlji i
pozivao vedski narod na ustanak protiv danske vlasti. S
vremenom je vedska pobijedila dansku vojsku, a Gustav
Vasa je postao kralj.
U to vrijeme crkva je bila veoma mona posjedovala je
petinu itavog zemljita u dravi. Ali kralju je bio potreban
novac za odbranu drave. Sam je sebe proglasio gospodarom crkve i dopustio je dravi da preuzme veliki dio bogatstva crkve. Istovremeno katolika vjera je zamijenjena
protestantskom, luteranskom vjerom.
U to vrijeme vedska uopte nije imala toliko stanovnika
koliko ima danas. U itavoj dravi ivjelo je otprilike

Istorija

22

800 000 ljudi. Veina stanovnitva

je obraivala zemlju, dok glavni grad
tokholm nije imao vie od 8 000 stanovnika.

Doba velesile

Fotografija: Oljemlning, Gripsholms slott

Gustav Vasa
(14961560)
je predvodio
ustanak protiv
danske kraljevske
vlasti. Zatim
je sam postao
kralj vedske,
pa je radio sve
da bi uvrstio
vlast kralja, kako
u odnosu na
plemstvo tako i u
odnosu na crkvu.

vedska depni vodi

17. vijek se obino naziva dobom

velesile, stormaktstiden, vedske. U
to vrijeme vedska je bila znaajna
drava u Evropi, i daleko vea nego
to je danas. vedskoj dravi nije
pripadala samo Finska, koja je vie
stotina godina bila dio vedske,
nego i mnoga druga poddruja koja
su osvojena u ratovima. To su bila
podruja koja sada pripadaju Rusiji, Estoniji, Letoniji, Poljskoj, Njemakoj i Norvekoj.
vedska je imala veliku vojsku i znaajnu industriju
oruja. Jedan od poznatijih kraljeva vedske je Gustav II
Adolf koji je uestvovao u tridesetogodinjem ratu
(trettioriga kriget) u Njemakoj. On je tamo i poginuo
u bici koja se zove bitka kod Ltzena, slaget vid Ltzen. U
tridesetogodinjem ratu katolike vojske su se borili
protiv protestantskih vojski, to znai da se rat vodio kako
za vlast tako i za vjeroispovijest.
Drugi poznati kralj vedske je Karl XII, koji i dan danas
izaziva mnogo razliitih osjeanja u vedskoj. Neki ga
smatraju herojem i ratnikom, koji je branio ast vedske i
borio se protiv, izmeu ostalog, Rusije. Drugi ga, pak, smatraju gubitnikom, s obzirom da je za vrijeme njegove vladavine vlast vedske velesile doivjela slom i vedska je
izgubila velike teritorije.
Danska, koja je danas dobar prijatelj i dobar susjed ved-

Istorija

23

vedska depni vodi

ske, ranije je esto bila neprijateljska drava. Za vrijeme

vladavine Karla XII vedska je bila u ratu sa Danskom, a
Karl XII je poginuo u Norvekoj, koja je u to vrijeme pripadala Danskoj. Dan danas se ne zna da li je kralj ubijen od
strane norvekih trupa protiv kojih su se veani borili,
ili da li ga je ubio neko sa njegove strane. U tom sluaju
ubicu su mogli potplatiti neko ili neki koji su eljeli veu
vlast tako to bi sklonili kralja, ili neki koji su eljeli prestanak rata koji bi vedska, po svemu sudei, svejedno izgubila.
Meutim, kada je rije o kralju koji je vladao kasnije,
Gustafu III, sasvim je sigurno da je ubijen. U tom sluaju
se zna i ko je bio ubica i zato ga je ubio. Gustaf III je
hteo poveati vlast kralja a umanjiti vlast plemstva, to je
dovelo do toga da je plemstvo postalo njegov neprijatelj.
Takoe je uvukao vedsku u rat protiv Rusije, rat za koji
su mnogi smatrali da je besmislen. Gustaf III je ustrijeljen
na maskenbalu, maskeradbal*, od jednog od gostiju, plemia koji je doao na bal sa pitoljem sakrivenim ispod
ogrtaa.

maskeradbal:
zabava gdje su svi
gosti prerueni.

Oblikuje se dananja vedska

Poetkom 19. vijeka vedska je izgubila rat protiv Rusije.
Poraz je doveo do toga da se Finska, koja je dugo vremena
predstavljala istoni dio vedske, morala predati Rusiji.
Umjesto toga vedska je sklopila savez sa Norvekom, ali
Norveani su eljeli samostalnost i zato je Norveka napustila savez 1905. godine. Od tada vedska ima iste granice
kao i danas.
Poetkom 19. vijeka veina veana je i dalje ivjela po
selima i bavila se poljoprivredom. Razlika izmeu siromaha i bogataa je bila vrlo velika. Samo bogatiji seljaci i
varoani su mogli sjediti u Riksdagu, a kralj je jo uvijek
imao veliku vlast.

Istorija

24

vedska depni vodi

U zemlji je zavladao mir nakon mnogo ratova. Zdravstvo se takoe popravilo i nije vie umirao toliko veliki
broj djece. Zato se stanovnitvo poveavalo, ali nije bilo
dovoljno zemlje za sve. Neki su se useljavali u gradove i
zapoljavali u industriji koja se poela razvijati. Drugi su
naputali vedsku da bi sebi potraili bolju budunost u
nekoj drugoj zemlji. U toku 19. vijeka emigriralo je preko
milion veana, veina u Sjevernu Ameriku.
U toku 19. vijeka dogodile su se i druge krupne promjene.
Sprovedena je itava serija zemljinih reformi, a ranija
sela su rasparana tako da umjesto seoskih cjelina, imanja su bila rasprostranjena svako za sebe. Ove reforme su
dobile naziv podjele (skiften). Drugi zakon je utvrdio
da sva djeca trebaju ii u kolu, i da tada tzv. osnovna narodna kola (folkskola) treba biti besplatna.
Industrijalizacija se, kao to smo ve naveli, takoe poela razvijati u ovom periodu. Poela je izgradnja fabrika
tekstilnih fabrika, pilana, industrija papira, eljezara,
metalnih industrija i drugih. Gradili se takoe i putevi,
eljeznice i kanali. Mnogi ljudi su naputali sela i doseljavali se u gradove, koji su postajali sve vei.

20. vijek
Poetkom 20. vijeka jo uvijek je bilo dosta siromatva u
vedskoj. Rad u industriji je bio teak i loe plaen i zato
su radnici osnovali sindikate da bi se borili za bolje radne
uslove. To je bio poetak tzv. radnikog pokreta, arbetarrrelsen. Osnovale se i politike stranke. 1909. godine donijet je zakon da svi mukarci, ne samo bogati, imaju pravo
glasa. Neto kasnije, tanije 1921. godine, i ene su dobile
pravo glasa.
vedska nije uestvovala niti u prvom niti u drugom svjetskom ratu. Iz tog razloga ratovi nisu mogli nanijeti trajnu

Istorija

25

Fotografija: Carl Erik Sundstrm / PRESSENS BILD

vedska depni vodi

vedski premijer
Olof Palme govori
u lunaparku
Liseberg u Geteborgu u toku
predizborne
kampanje 1985.
godine.
Palme i njegovi
socijaldemokratski
prethodnici su
imali narodni
dom kao svoj
politiki cilj.
Drutvo bez veih
ekonomskih
razlika izmeu
stalea.

tetu privredi zemlje, a ranije prisutno siromatvo je postepeno nestalo.

Stranka socijaldemokrata je vodea politika stranka u
vedskoj od 1930-ih godina. Uglavnom su radnici glasali
za socijaldemokrate, koji su eljeli pomoi onima koji su
bili najvie ugroeni. Govorili su o stvaranju narodnog doma, folkhem, drutva koje je trebalo biti kao dom za narod,
bez veih drutvenih ili ekonomskih razlika izmeu ljudi.

Istorija

26

vedska depni vodi

Zato su i doneeni propisi o nadoknadama bolesnim i

nezaposlenim ljudima. Kasnije su doneeni i propisi o plaenom godinjem odmoru, djejem dodatku, penziji za
sve ljude, kao i drugi propisi. Sve ovo se obino naziva blagostanjem, vlfrd, a plaaju ga svi stanovnici vedske
kroz porez i doprinose. Vie o porezu i potporama u poglavlju o Novcu.
Prvobitni Riksdag sa etiri stalea zamjenjen je o toku 19.

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

vedska celuloza
se tovari na
brod u luci u
Norrkpingu.
Meunarodna
trgovina igra sve
znaajniju ulogu.
A posebno za
manje drave kao
to je vedska.
Trgovinska
razmjena meu
dravama obuhvata i robu i usluge.

Istorija

vedska depni vodi

27

vijeka Riksdagom sa dva doma. Isti je tokom 1970-ih

godina zamjenjen dananjim Riksdagom koji ima samo
jedan dom. Danas (2003. godine) u Riksdagu zastupljeno
je sedam politikih stranaka. Vie informacija o politikom ivotu vedske u poglavlju o Demokratiji.
Dogaaj koji je izazvao veliku panju javnosti kako u vedskoj tako i u inostranstvu je ubistvo vedskog premijera
Olofa Palmea 1986. godine. Palme je ustrijeljen u tokholmu uvee kada se iz kina vraao kui. Jo uvijek se ne zna
ko je poinio ubistvo.

Smjena stoljea okolni svijet postaje sve znaajniji

Tokom zadnjih nekoliko decenija 20. vijeka kao i poetkom 21. vijeka, ravnotea izmeu takozvanih socijalistikih stranaka i takozvanih graanskih stranaka bila je prilino izjednaena. Najvee stranke u obje grupe, to jest
socijaldemokrati i konzervativci, takoe su bili sloni u
tome da je bilo potrebno smanjiti javne trokove. Zato je
i smanjen broj zaposlenih u, na primjer, zdravstvu i kolstvu.
Istovremeno je smanjen i porez, s obzirom da je veina
stranaka smatrala da je suvie visok. Snienje poreza je
uglavnom ilo u prilog ljudima sa visokim ili srednjim primanjima. Zato razlika izmeu bogatih i siromanih, koja
je dugo vremena bila neobino mala u vedskoj u poreenju sa drugim zemljama, opet je postala vea. Povodom
veih razlika u primanjima kao i posljedica utede drave,
koja je bila osjetljiva za mnoge ljude, pokrenut je itav niz
rasprava.
Druga stvar koja je takoe prilino uticala na vedsku zadnjih nekoliko godina je sve vea meunarodna razmjena
ljudi, robe, usluga i novca. Takav razvoj se obino naziva internacionalizacijom, internationalisering, ili globalizacijom,
globalisering.

Istorija

28

vedska depni vodi

Meunarodna trgovina, to jest svjetska trgovina, vrldshandeln, danas vie utie na privredu vedske nego ranije
u pogledu onoga to se dogaa u drugim dijelovima svijeta. Ulanjenje u EU, Evropsku Uniju, takoe je uvrstilo
vezu vedske sa drugim dravama.
DOBRO DA SE ZNA:
Nekoliko dana u sedmici je dobilo svoja imena u vrijeme
kada su veani jo uvijek vjerovali u stara paganska
boanstva Ase. Utorak je bio dan boga Tyra, srijeda dan
Odena, etvrtak dan Tora a petak je bio dan Freja.
Skijaki maraton Vasa Vasaloppet natjecanje u kome
uesnici na skijama preu rastojanje izmeu mjesta
Slen i Mora u Dalarna, dobio je svoje ime po Gustavu
Vasi. Navodno je on na skijama preao ovu relaciju da bi
pobjegao od vojnika danskog kralja.
Knjige o istoriji vedske se nalaze na odjeljenju Kc u
biblioteci. Preporuljivo je potraiti knjige o istoriji i
drugim strunim temama i na odjeljenju za mlade.
Strune knjige na odjeljenju za mlade sadre malo
manje detalja nego knjige za odrasle, i zato su dobre
za one koji ele dobiti optu sliku o nekoj pojedinoj
strunoj oblasti.
Elektronske novine o vedskoj istoriji nai ete na adresi
www.historia.nu
Ve odavno je vedska podijeljena na 25 razliitih
pokrajina, landskap. Podjela potie sa podruja ranijih
kulturnih krajeva gdje su ljudi govorili istim narjejem i
imali zajedniku sudsku tradiciju. Mnogim pokrajinama
su sve do srednjeg vijeka upravljale pokrajinske sudije
i pokrajinski zakoni. Danas su 21 sreza, ln, vedske
preuzeli administrativnu funkciju pokrajina.
1980. godine u vedskoj je uvedeno ljetno vrijeme,
sommartid, to znai da se sat pomjeri jedan sat
unaprijed zadnjeg vikenda u martu mjesecu a zatim
se ponovo vrati jedan sat unazad zadnjeg vikenda u
oktobru mjesecu.

Istorija

29

Fotografija: Ola Torkelsson / PRESSENS BILD

vedska depni vodi

vedski narod bira

svoje politiare na
optim izborima.
Zbog toga
politiari vole
da se susreu sa
narodom kako bi
mu iznijeli stavove
svoje stranke po
raznim pitanjima.
Skupovi pod
vedrim nebom je
jedan od naina
za politiare
da pridobiju
povjerenje naroda
i vrbuju glasove za
svoju stranku.

Raspravljati,
glasati, odluivati
Ovako se upravlja dravom vedskom
U ovom poglavlju govorimo o tome kako se upravlja dravom
vedskom koju ulogu imaju politiari i organi uprave, kao i kako
mi kao graani vedske moemo uticati na drutveni ivot u
zemlji.
Dajemo takoe i kratak opis razliitih politikih stranaka, nekih
znaajnijih zakona koji tite pravo graana da slobodno iznose
svoje miljenje, i organa uprave kojima se graani mogu obratiti
u sluaju da smatraju da se vlasti u nekom pogledu nisu pravilno
ponijeli prema njima.

Demokratija

30

vedska depni vodi

vedska je demokratija, to znai narodna vlast. Kad se

govori o nekoj zemlji kao demokratiji znai, izmeu ostalog, da sva odrasla lica imaju pravo glasa pod jednakim
uslovima. Svi mogu slobodno izraavati svoje miljenje, a
postoje i politike stranke koje stoje iza svojih razliitih
ubjeenja. Narod bira svoje politike predstavnike na
optim izborima, a stranka, ili stranke, koja dobije veinu
glasova upravlja dravom. Odluke politiara rezultiraju u
donoenju zakona i propisa, koji sa svoje strane upravljaju
radom organa uprave i njihovih slubenika.

lokala frgor:
pitanja koja se
odnose na manje
podruje.

Najznaajnija politika skuptina u vedskoj je parlament Riksdag, riksdagen. U njemu sjede politiari koji
donose odluke na najviem nivou, to jest na nivou cijelokupne drave.
vedska je takoe podijeljena na sreske optine, landsting,
vea podruja koja su odgovorna za prije svega zdravstvo,
kao i na optine, kommuner, manja podruja pod iju nadlenost spadaju kolstvo, djeji vrtii i druga lokalna pitanja, lokala frgor*. Ovi organi takoe imaju i svoje politike
skuptine, to jest sresku skuptinu, landstingsfullmktige, i
skuptinu optine, kommunfullmktige. Vie informacija o
optinama i sreskim optinama nai ete u poglavlju
Optina. Izbori za sve tri skuptine odravaju se istom prilikom, to jest u septembru mjesecu svake etvrte godine:
2002., 2006. godine i tako dalje.

Glasati
vedski dravljani koji su napunili 18 godina ivota imaju
pravo glasa na sva tri izbora. Veina stranih dravljana
koja je dobila dozvolu boravka u vedskoj moe stei
vedsko dravljanstvo nakon pet godina boravka u vedskoj. Neki ga mogu stei i ranije. Zavod za migraciju ili koordinator za izbjeglika pitanja pri optini mogu dati vie
informacija o propisima za dobijanje vedskog dravljanstva.

Demokratija

31

Fotografija: Jan Collsi /Pressens Bild

vedska depni vodi

Porodica Bernadotte se nalazi na

prijestolu vedske
od 1818. godine.
Sadanji kralj se
zove Carl XVI
Gustaf. Kraljica
Silvia stoji desno
na slici a u sredini
priijestolonasljednica Victoria.

Ako ste strani dravljanin nemate pravo glasa na izborima za Riksdag. Meutim, moete glasati na izborima za
skuptinu optine i sresku skuptinu pod uslovom da ste
stariji od 18 godina i upisani u matinu evidenciju vedske najmanje tri godine. Ako ste dravljanin neke druge
drave lanice EU, moete neposredno glasati na optinskim izborima i izborima za sresku optinu, a da niste prethodno bili nastanjeni tri godine u zemlji.
Svi koji imaju pravo glasa mogu biti i izabrani. Ako ste
strani dravljanin a lan neke od vedskih politikih stranaka, moete se prijaviti kao kandidat na izborima za
skuptinu optine ili sresku skuptinu.

Kraljevina unutar EU
vedska je lan Evropske Unije (EU), EU. Zato vedski
dravljani mogu glasati i na izborima za Evropski Parlament, koji se odravaju svake pete godine.
vedska je monarhija, to jest kraljevina. Kraljevska kua,
meutim, nema nikakvu stvarnu politiku vlast u vedskoj, nego samo istorijski i simbolian znaaj. Kralj vedske se zove Carl XVI Gustaf, Carl estnaesti Gustaf, a kral-

Demokratija

32

vedska depni vodi

jica se zove Silvia. Njihovo porodino ime je Bernadotte.

Kraljevski par ima troje djece; Victoriju, Carl Philipa i Madeleine. Victoria e biti regent poslije sadanjeg kralja.

Parlament- Riksdag
vedski parlament Riksdag, riksdagen, broji 349 lanova,
to jest izabranih lanova. Broj ena u Riksdagu se poveao, kao i broj ena na drugim istaknutim poloajima u
zemlji, iako to jo uvijek ne odgovara stvarnom dijelu
ena u stanovnitvu.
Stranka, ili stranke, koja je dobila veinu glasova na izborima za Riksdag, sastavlja vladu, regering, i upravlja dravom u narednom periodu od etiri godine. Vlada se sastoji od lanova kabineta, statsrd, to jest ministara,
ministrar, koji su ili na elu jednog od ministarstava, departement, ili rade u nekom od njih. Ima deset ministarstava
koja su podijeljena po strunim oblastima. Ministarstvo
spoljnih poslova se brine o meunarodnim pitanjima,
ministarstvo finansija o ekonomskim pitanjima, ministarstvo prosvjete o pitanjima kolstva, i tako dalje.
Krupna i znaajna pitanja se, po pravilu, ne rjeavaju direktno od strane vlade. Rasprava o takvim pitanjima vodi
se i u Riksdagu, a ponekad se postavlja i posebna komisija, utredning. To znai da se imenuje komisija od jednog
ili vie lanova radi ispitivanja odreenog pitanja i davanja prijedloga o potrebnim mjerama.
Gotov prijedlog komisije, izvjetaj komisije, se upuuje na
izjanjenje organima uprave i organizacijama koji mogu
imati miljenje o predmetu. Ako se, na primjer, radi o pitanjima integracije, Zavod za integraciju, drugi organi uprave kao i mnoga udruenja useljenika mogu biti zamoljeni
da iznesu svoje miljenje o prijedlogu komisije. U tom sluaju isti dostavljaju svoje izjanjenje o predmetu, remisssvar, to jest pismo u kome iznose svoje miljenje o pred-

Demokratija

33

Fotografija: Jack Mikrut / PRESSENS BILD

vedska depni vodi

metu a moda i prijedloge za oredene izmjene. Kada

politiari, s vremenom, pristupe donoenju odluke po tom
pitanju, trebaju uzeti u obzir i to to je napisano u izjanjenju o predmetu.

Dravni organi uprave

Odluke Riksdaga i vlade se sprovode, izmeu ostalog, od
strane dravnih organa uprave, myndigheterna*. Slubena
lica u tim ustanovama trebaju biti nepristrasna, opartiska*,
i drati se zakona i propisa koji reguliu nain rada organa uprave. Ako smatrate da je slubeno lice donijelo pogrenu odluku, imate mogunost uloiti albu, verklaga*,
na odluku tako to ete se obratiti nekom slubenom licu
na viem nivou. U tom sluaju slubena lica su duna da
vam objasne kome trebate uputiti albu. Moete se takoe
obratiti i Pravnom ombudsmanu, JO. Vie informacija o
JO nai ete pri kraju ovog poglavlja.
U vedskoj ima niz raznih organa uprave, neki su vei a
drugi su prilino mali. Neki od organa uprave koji se esto
spominjaju su Dravna uprava za rad i zapoljavanje,
Arbetsmarknadsstyrelsen, kad je rije o pitanjima trita rada,
Vrhovna socijalno-zdravstvena uprava, Socialstyrelsen,
koja se brine o socijalnim i zdravstvenim pitanjima, Dravni

Sala za plenarne
sjednice Riksdaga.
U njoj se obavljaju
odluujua
glasanja o novim
zakonima,
reformama ili
ekonomskim
investicijama.

myndigheterna:
dravne ili
optinske jedinice
sa slubenim
licima koji
donose odluke
po pitanjima iz
djelokruga organa
uprave.
opartiska: koji
ne zauzimaju
stav za ili protiv
odreenog lica ili
odreene stvari.
verklaga: aliti
se viem organu
uprave na odluku
za koju se smatra
da je pogrena.

Demokratija

34

vedska depni vodi

zavod za migraciju, Migrationsverket, i Dravni zavod za integraciju, Integrationsverket, za pitanja vezana za useljenje i iseljenje kao i integraciju, Zavod za kolstvo, Skolverket, i Uprava za razvoj kolstva, Myndigheten fr skolutveckling, kad je rije
o predkolskim ustanovama i kolama, Zavod za visoko obrazovanje, Hgskoleverket, koji se brine o pitanjima vezanim
za visoko obrazovanje, Dravna uprava za izgradnju i
odravanje puteva, Vgverket, koja je nadlena za pitanja
saobraaja i vozakih dozvola, kao i Dravni zavod za
pitanja ouvanja prirode, Naturvrdsverket, u vezi zatite
prirode i ivotne sredine.

Sreske uprave, optine i sreske optine

lnsstyrelse:
dravni organ
uprave koji postoji
u svakom srezu.
Nai ete ga na
Roza stranicama
telefonskog
imenika.

Veina dravnih organa uprave nadlena je na nivou cjelokupne drave, ili preko jednog jedinog ureda najee u
tokholmu ili vie ureda u itavoj zemlji. Sreske uprave,
Lnsstyrelserna*, su dravni organi koji su, meutim, nadleni svaka za svoje manje podruje, srez, ln. U vedskoj
ima 21 srez. Naelnik sreske uprave se zove sreski naelnik.
Sreske uprave su nadlene za tako zvano regionalno planiranje. To znai pitanja industrije i trita rada, puteva
i prevoza unutar sreza. Pitanja lova i ribolova, zatite prirode i ivotne sredine kao i druga pitanja spadaju takoe
u nadlenost sreskih uprava.
Optine i sreske optine ne spadaju u dravne organe. Njima upravljaju optinski i sreski politiari, koji se ne biraju
na izborima za Riksdag, ve na drugim izborima. Optine
i sreske optine su odgovorne za vei deo usluga koje se
pruaju graanima vedske a koje graani sami plaaju
putem poreza. Te usluge su na primjer drutvena briga o
djeci, kolstvo, drutvena briga o starima kao i zdravstvo.
Vie informacija o ovome nai ete u poglavlju o Optini.

Demokratija

35

vedska depni vodi

Politike stranke
U vedskom Riksdagu zastupljeno je sedam politikih
stranaka, partier. Najstarija stranka je stranka socijaldemokrata, Socijaldemokratska radnika stranka, koja je
osnovana ve 1889. godine. Zatim dolaze konzervativci,
Konzervativna stranka.
Ponekad socijaldemokrate i stranku ljevice zovu socijalistikim strankama, a konzervativce, liberalnu stranku,
stranku centra i hrianskodemokratsku stranku, graanskim strankama. U irem smislu se moe rei da socijalistike stranke zagovaraju opta rjeenja kao i da drutvo, t.j. drava, ima veliku odgovornost za dobrobit ljudi.
Graanske stranke zagovaraju, meutim, individualna rjeenja kao i slobodu pojedinca da sam oblikuje svoj ivot.
Drugi nain izraavanja iste razlike je govoriti o desnici,

hger*, i ljevici, vnster*. U tom sluaju se smatra da

se socijaldemokrati i pripadnici stranke ljevice nalaze na
ljevoj strani, konzervativci i hrianskodemokrati na desnoj strani, a liberali i pripadnici stranke centra u sredini.
Tee je svrstati Stranku za zatitu ivotne sredine s obzirom da ova stranka zauzima stav po svakom pojedinom
pitanju zavisno od toga koje su posljedice za ivotnu
sredinu.
2003.godine socijaldemokrati su imali 144 zastupnika u
Riksdagu, konzervativci 55, stranka ljevice 30, hrianski
demokrati 33, stranka centra 22, liberali 48 a stranka za
zatitu ivotne sredine 17 lanova. Meu zastupnicima
stranaka u Riksdagu, mali je broj zastupnika stranog porijekla.
Po pravilu stranke imaju lokalna udruenja stranaka u
svakoj optini, bar u veim optinama. Lokalna udruenja
stranaka bave se optinskom politikom. Mogu takoe iznositi i svoje gledite na dravnu politiku zemaljskoj organizaciji svoje stranke. Lokalne ogranke stranaka nai ete
pod naslovom Politiska organisationer na utim stranicama
telefonskog imenika.

hgern: u
politikom smislu
esti naziv za
konzervativce.
Ovaj pojam
vodi porijeklo
iz Francuske
revolucije. U
narodnoj skuptini
(parlamentu)
pristalice starog
drutva su sjedili
skroz na desno u
sali. Ti koji su eljeli
preokret u drutvu,
sjedili su na lijevo.
vnstern tako
se od tada zovu
grupe koje ele
promijeniti
drutvo i koje
ele intervenciju
drave u stvaranju
jednakih uslova za
sve graane.

Demokratija

36

vedska depni vodi

Politika stranaka
U toku naeg rada sa ovom knjigom zamolili smo stranke
u Riksdagu da nam kau kako bi one same ukratko eljele
opisati svoje programe. Ovako su odgovorile stranke, koje
nabrajamo po abecednom redu:
Hrianskodemokratska stranka: (Kristdemokraterna)
Mi elimo
novu graansku vladu
20 000 novih mjesta za njegu i lijeenje u roku od deset
godina. Bolju kadrovsku politiku uz struno usavravanje
i dareljive plate u zdravstvu i drutvenoj njezi.
kolu koja je sigurna i stimulativna kako za nastavnike
tako i za uenike i da u njoj istovremeno vladaju ovjenost i red ali da pri tome postoji i odreena struktura.
Konzervativna stranka: (Moderaterna)
Mi se zalaemo za slobodno preduzetnitvo i slobodnu
privredu, a protiv smo socijalizma.
Treba smanjiti porez kako bi ljudi mogli ivjeti od svojih
plata nakon odbitka poreza i da ne budu ovisni od ekonomske pomoi.
elimo suzbijati nezaposlenost stvaranjem novih, pravih
radnih mjesta. U preduzeima moemo stvarati radna
mjesta koja e zemlju dovesti do ekonomskog porasta i
blagostanja.
Liberalna stranka: (Folkpartiet)
Najvanije pitanje za koje se zalaemo je sloboda. Radimo na tome da svi ljudi imaju veu vlast nad svojom
svakodnevnicom.
Danas je za nas najkrupnije pitanje kolstvo koje e svim
uenicima dati stvarno znanje. Svakom ueniku treba
pruati mogunost da stekne osnovno znanje to se tie
itanja, pisanja i raunanja.

Demokratija

vedska depni vodi

37

Socijaldemokratska stranka: (Socialdemokraterna)

Naa vizija je drutvo u kome ljudsko dostojanstvo je vanije od trine vrijednosti i u kome svi
imaju pravo na zaposljenje. Da bi mogli stvoriti
jednako i pravino drutvo, kolstvo, zdravstvo i
drutvenu brigu treba finansirati preko poreza. Takoe elimo poboljati politiku u pogledu djece i porodice, radnog
ivota kao i zdravlja zuba.
Stranka centra: (Centerpartiet)
Sredinja stranka ija je osnovna ideja jednako pravo i
jednaka vrijednost svih ljudi. Pruati svim ljudima istu
ansu da uzimaju odgovornost i koriste svoje mogunosti,
neovisno o porijeklu. Vana pitanja: vea lokalna vlast,
jednako pravo na obrazovanje i socijalnu sigurnost, slobodno preduzetnitvo, rad na zatiti ivotne sredine, meunarodna solidarnost.
Stranka ljevice: (Vnsterpartiet)
Krae radno vrijeme i manje razlike u platama.
Ravnopravnost meu enama i mukarcima.
Drutvo koje je prilagoeno ekologiji, izvore energije koji
se viekratno pune umjesto nuklearne energije.
Pravian ekonomski poredak u svijetu, solidarna izbjeglika politika kao i suzbijanje rasizma. Saradnja izmeu
samostalnih drava umjesto lanstvo u Evropskoj Uniji.
Stranka za zatitu ivotne sredine: (Miljpartiet)
Naa najvanija pitanja su:
Skraivanje radnog vremena drutvo koje eli da
posveti vie vremena svojoj djeci, mora skratiti radno
vrijeme.
Pitanje klime svojim nainom ivota ovjek mijenja
uslove ivota na Zemlji.
Evropska Monetarna Unija EMU vedska treba ostati
izvan EMU iz demokratskih i ekonomskih razloga.

Demokratija

38

vedska depni vodi

Udruenja i organizacije
vedska je zemlja sa mnogo udruenja i organizacija. Pojam
narodni pokreti folkrrelser, oznaava organizacije koje su
aktivne u cijeloj zemlji i imaju veliki broj lanova. Nekoliko
narodnih pokreta koji postoje ve dugo vremena jesu
sindikati, obrazovni savezi, sportski pokret i nezavisne
crkve. Vie informacija o nezavisnim crkvama nai ete u
poglavlju o Religiji. Pokret za zatitu ivotne sredine je narodni pokret novijeg datuma.
Narodni pokreti imaju niz aktivnosti u kojima ljudi uestvuju. Jednostavnije reeno moe se rei da obrazovni
savezi organizuju studijske kruoke, nezavisne crkve bogosluenja, sportska udruenja treninge i takmienja, udruenja za zatitu ivotne sredine odravaju sastanke na kojima se raspravlja o raznim problemima vezanim za zatitu ivotne sredine.
Veina udruenja ima ustaljenu organizaciju sa upravnim
odborima, godinjim skuptinama i zapisnicima. Mree,
ntverk, su kontaktne mree vie neslubenog karaktera
za ljude iste struke ili istih interesa. Nastavnici, ljudi koji
pjevaju u horovima ili roditelji koji ele vei broj kadrova
u djejim vrtiima primjeri su grupa koje mogu stvoriti
mree radi odravanja kontakata.
Odreena velika zemaljska udruenja se nazivaju interesnim organizacijama, intresseorganisationer, radi toga to im je
prije svega cilj unapreenje ekonomskih interesa svojih
lanova. Savez preduzetnika pomae, na primjer, svojim
lanovima, malim privrednicima, oko prikupljanja informacija o novim poreskim propisima i drugim stvarima
koje su njima od koristi.
Kako narodni pokreti tako i interesne organizacije bave
se takoe lobiranjem, lobbying, to jest vre pritisak na politiare da bi isti donosili odluke korisne za lanove tih organizacija. Velike organizacije esto vre slubene posjete
ministrima i organima uprave radi iznoenja svog gledita
u vezi pitanja iz njihovog djelokruga. esto im se obraaju

Demokratija

39
Fotografija: Sam Lindh / PRESSENS BILD

vedska depni vodi

Pravo demonstriranja je zakonom

zatieno u vedskoj. Na ovoj slici
grupa uenika
demonstrira u
Gteborgu za
dodjeljivanje vie
sredstava za kolu.

komisije radi izjanjenja o raznim predmetima, kao to

smo ve naveli. U takvim sluajevima organizacije mogu
iznijeti svoje miljenje u vezi komisije i u vezi toga na koji
bi nain prijedlog komisije djelovao na lanove tih organizacija.

Sloboda govora i sloboda tampe

U demokratiji vano je da svaki pojedinac slobodno moe
iznositi svoje miljenje. Zato postoje zakoni koji tite odreena znaajna prava i slobode u vedskoj, naime:
slobodu govora
slobodu tampe
slobodu sastajanja i demonstriranja
slobodu udruivanja
slobodu vjeroispovijesti

nationellt eller
etniskt ursprung:
iz koje je neko
zemlje ili kojoj
etnikoj grupi
neko pripada.

Sloboda govora znai da slobodno moete iznositi svoje

miljenje. Jedino ogranienje u tom pogledu je da pri tome nemate pravo vrijeati drugu osobu po imenu ili se
baviti hukanjem protiv etnike ili vjerske grupe, hets
mot folkgrupp, to jest napadati neku drugu grupu ljudi zbog
njenog nacionalnog ili etnikog porijekla, etniskt ursprung*,
vjere ili seksualne sklonosti.
Sloboda tampe znai da slobodno moete iznositi svoje
miljenje u knjigama i novinama, bez ikakve politike cenzure. Meutim, vlasnik novina ili izdavaka kua uvijek
odluuje ta e se u ustvari tampati. Zato sloboda tampe
ne znai da e sve to se moe tampati stvarno i biti tampano.

Demokratija

40

vedska depni vodi

Tri zadnje slobode na gornjoj listi daju vam pravo organizovati ili uestvovati na skupovima i demonstracijama, u
radu raznih udruenja kao i slobodno upranjavati svoju
vjeru.
Ustavom je takoe utvren princip javnosti, offentlighetsprincipen. Po njemu veina isprava, handlingar*, organa
uprave treba biti dostupna svakome ko trai da ih vidi. Neke isprave su meutim izuzete od tog pravila, na primjer
isprave koje se odnose na pojedince ili na pregovore o ekonomskim pitanjima.

handling: pisma,
izvjetaji ili drugi
papiri kod organa
uprave.

Sredstva javnog informisanja

Jedan od naina da se neiji glas prouje je pokuaj iznoenja svog miljenja u sredstvima javnog informisanja.
U vedskoj postoji mnogo novina, kako na papiru tako
odnedavno i na Internetu. U mnogim mjestima, meutim,
postoje samo jedne lokalne ili regionalne novine.
vedski Radio i vedska Televizija su preduzea koja se
ne finansiraju oglasima niti od strane politikih stranaka,
ve preko pretplata svih vlasnika televizora. Vie informacija o TV-pretplatama nai ete pod naslovom Dobro da
se zna. Ova preduzea imaju ugovor sa dravom u kome
je utvreno da njihove emisije moraju biti proete nepristrasnou, objektivnou, raznovrsnou i kvalitetom.
Pod tim se, izmeu ostalog, podrazumijeva da one ne trebaju zauzimati stav za ili protiv nekog spornog pitanja te
pruati mogunost da se uje vie razliitih miljenja.
vedski Radio ima kanale P1, P2, P3 i P4 a vedska Televizija SVT1 i SVT2. Osim ovih radio i televizije postoji i
niz drugih komercijalnih, kommersiella, kanala radio i televizije koje se finansiraju pomou reklame.

Ombudsmeni javnosti
U vedskoj takoe postoje i ombudsmeni koji su postavljeni od strane drutva i iji je zadatak da vode rauna o
tome da se sa ljudima pravedno postupa. Ako smatrate da

Demokratija

41

vedska depni vodi

je neki organ uprave prekrio propise koje upravljaju

radom tog organa, moete se obratiti Pravnom ombudsmanu, JO, Justitieombudsmannen, JO.
Ako smatrate da je poslodavac prekrio pravilo o ravnopravnom tretiranju mukaraca i ena na poslu, moete
sluaj prijaviti Ombudsmanu za ravnopravnost, JmO,
Jmstlldhetsombudsmannen, JmO.
Lice koje smatra da je diskriminisano na poslu zbog svoje
etnike ili vjerske pripadnosti ili pripadnosti nekom drugom vjerovanju, moe sluaj prijaviti Ombudsmanu protiv etnike diskriminacije, DO, Ombudsmannen mot etnisk
diskriminering, DO*. Na web stranici DO nai ete tekstove na
vie jezika.
1. jula 2003. godine usvojen je novi zakon koji zabranjuje
diskriminaciju i u drugim oblastima a ne samo u oblasti
radnog ivota. Ovaj zakon pokriva, na primjer, diskriminaciju kada elite osnovati privatno preduzee ili kada traite registraciju kao na primjer meetar, instruktor vonje
ili medicinska sestra. Nije dozvoljeno da budete izloeni
diskriminaciji kod Zavoda za zapoljavanje, Zavoda za
socijalno osiguranje ili u zdravstvu, niti od strane sindikata ako ste podnijeli zahtjev za lanstvo.
Prema ovom zakonu zabranjenja je i diskriminacija u svakoj komercijalnoj djelatnosti, na primjer prilikom kupovine stana ili kue, ulaska u restoran ili kupovine nekog osiguranja. Takoe je zabranjeno maltretiranje ili pozivanje
na diskriminaciju drugih. DO, HomO i Ombudsman za invalide su nadleni za nadzor u vezi pridravanja zakona.

diskriminering:
kada se prema
nekome postupa
nepravedno ili
uvredljivo zbog
njegove etnike ili
vjerske pripadnosti
ili zbog pripadnosti
nekom drugom
vjerovanju, zbog
njegovog pola,
seksualne sklonosti
ili funkcionalne
onesposobljenosti.

funktionshindrad:
lice koje ima
neizljeive tjelesne
ili duevne
povrede, na
primjer u pogledu
vida, sluha ili
pokretnosti.

Za djecu postoji Ombudsman za djecu, BO, Barnombudsmannen, BO, a za funkcionalno onesposobljena lica, funktionshindrade*, postoji Ombudsman za invalide, Handikappombudsmannen. Lica koja smatraju da su diskriminisana
zbog svoje seksualne sklonosti imaju posebnog ombudsmana, Ombudsmana protiv diskriminacije zbog seksualne sklonosti, HomO, HomO. Lice koje smatra da je ne-

Demokratija

42

vedska depni vodi

objektivno ili pogreno tretirano u tampi, moe se obratiti

Ombudsmanu za tampu, PO, Pressombudsmannen, PO.
DOBRO DA SE ZNA:
Sve stranke koje su zastupljene u Riksdagu imaju svoje web
stranice na Internetu, gdje moete uputiti pitanja strankama i
iznijeti svoje miljenje u vezi njihove politike.
Adrese su:
www.centerpartiet.se
www.folkpartiet.se
www.kristdemokrat.se
www.mp.se
www.moderat.se
www.sap.se
www.vansterpartiet.se
SverigeDirekt je poetna stranica za traenje informacija na svim
web stranicama javnog sektora. Na toj stranici nai ete i web
adrese i druge podatke za kontaktiranje optina, sreskih optina,
organa uprave i drugih. www.sverigedirekt.se
Veina ombudsmena ima svoje web stranice na Internetu.
Nai ete ih na sljedeim adresama:
Ombudsman za ravnopravnost, JmO: www.jamobud.se
Ombudsman za djecu: www.bo.se
Ombudsman protiv etnike diskriminacije, DO: www.do.se
Ombudsman za invalide: www.handikappombudsmannen.se
Ombudsman protiv diskriminacije zbog seksualne sklonosti,
HomO: www.homo.se
Ombudsman za tampu: www.po-pon.org
Pravni ombudsman, JO, nema svoju web stranicu s obzirom
da organizaciono pripada Riksdagu. Nai ete ga na adresi
www.riksdagen.se. Kliknite na Sk i upiite JO.
Vlada i Riksdag imaju svoje web stranice: www.riksdagen.se i
www.regeringen.se
Svi koji uzimaju u najam, pozajmljuju ili posjeduju televizor po
zakonu su duni platiti TV- pretplatu preduzeu Radiotjnst i
Kiruna AB. Ne igra nikakvu ulogu koje kanale gledate jer osnovu za
pretplatu predstavlja samo posjedovanje samog TV-prijemnika. Ako
elite dobiti dodatne informacije u vezi TV pretplate, pogledajte na
web stranici www.radiotjanst.se. Tamo ete nai informacije na 30
razliitih jezika.

Demokratija

43

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

Ljetne zabave
u vedskoj. Na
primjer vrtoglavi
let u vazduh ili
trening u prirodi.

Ovako mi
obino radimo...
Tradicije i popularni obiaji u vedskoj danas
Onaj ko eli upoznati novu zemlju suoava se esto sa stvarima
koje mu izgledaju udne, iz razloga to su mu nepoznate. U
takve stvari spadaju i tradicije. U ovom poglavlju emo opisati
nekolicinu obinih vedskih tradicija. Ponekad one potiu iz
religije, ponekad iz neke druge narodne kulture. Ovdje moete
takoe itati i o onome to je specifino vedsko ako tako neto
uopte i postoji.

veani i
njihove tradicije

44

vedska depni vodi

vedsko je nejasan pojam. Svi veani imaju pretke koji

su ustvari doli s neke druge strane, prije vie hiljada ili
vie stotina godina, ili prije pedeset, dvadeset ili deset
godina ili i kasnije. vedska ima devet miliona stanovnika, a svaki peti stanovnik je roen u nekoj drugoj zemlji
ili su mu jedan ili oba roditelja roena u nekoj drugoj
dravi. U odreenim gradovima i podrujima ovaj broj je
znatno vei. Neka djeca ili unuad useljenika ak se osjeaju vie kao veani nego kao, na primjer, ileanci ili
Turci. Kod drugih je pak obrnuti sluaj, osjeaju se vie
kao ileanci ili Turci nego kao veani.
S druge strane ima i mnogih koji se osjeaju kod kue jednako i u jednoj i u drugoj svojoj zemlji.

Novi doprinos jeziku

Novi stanovnici zemlje doprinose i novim vedskim pojmovima kao na primjer Rinkeby vedski. To je dijalekt koji
je nastao u predgrau Rinkeby u tokholmu, gdje ive ljudi iz mnogo razliitih zemalja. U vedski jezik se, od kad
se on govori, unosile rijei i izrazi iz drugih jezika. Ljudi
su nauili razne rijei na putovanjima ili nali ih u knjigama ili novinama, ili su ih ovamo donijeli posjetioci ili
useljenici. U toku 20. vijeka jezik se takoe mnogo izmjenio zahvaljujui filmu, radio i televiziji, a danas i zahvaljujui Internetu. vedski jezik je poprimio toliko engleskih
rijei i izraza da se ponekad ak govori i o vengleskom
jeziku.
Dobar nain da se upozna vedska i veani je da se to
prije naui vedski jezik. Jezik je kljuna ulaznica u vedsko drutvo, na trite rada, za uee u ivotu i radu
kola, udruenja, sporta, jednostavno svega. Kada razumijete i govorite jezik lake ete i upoznati nove prijatelje, a
i oni vas. Ne morate ga govoriti perfektno!

veani i
njihove tradicije

45

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

vedska depni vodi

veani i priroda
Ako bi pokuali istaknuti neto specifino vedsko, moemo izabrati, na primjer, ljubav prema prirodi, krlek till
naturen. vedska je rijetko naseljena zemlja i postoje velike povrine netaknute prirode gdje se moe provoditi
slobodno vrijeme. Ljudi koji dolaze iz gusto naseljenih
dijelova svijeta esto se iznenauju injenicom da je mogue provesti vie sati u umi a da se ne sretne nijedan
ovjek. Opte pravo na kretanje u prirodi, allemansrtten,
je staro pravilo koje znai da je dozvoljeno slobodno se
kretati u prirodi, bez obzira ko je vlasnik zemljita. Postoje, naravno, i izuzeci: Nije dozvoljeno kretanje unutar
odreenih vojnih podruja, niti na posijanim oranicama
ili u neposrednoj blizini privatnih kua. Ali svi mogu
slobodno uivati u umama, livadama i vodama. Meutim, svako mora imati odgovorni pristup prema prirodi,
to znai da nije dozvoljeno upati biljke, lomiti grane ili
zagaivati prirodu. Vie o optem pravu na kretanje u prirodi u poglavlju Zakon i Pravda.

Priroda je veoma
znaajna za
mnoge veane.
Zahvaljujui
optem pravu na
kretanje u prirodi
svi se mogu
slobodno kretati u
prirodi, bez obzira
ko je vlasnik
zemljita.
Na posijanim
oranicama, poput
ove sa uljanom
repicom, ne
moe se hodati
bilo kako jer bi to
moglo biti tetno
za buduu etvu.

Kada veani ive u drugim zemljama esto se zaele

nekih posebnih stvari. Za mnoge od njih slika vedske je

veani i
njihove tradicije

46

vedska depni vodi

crvena drvena kuica kraj jezera, sa vedskom zastavom

koja se vihori na jarbolu. Kada oekuju posjetu iz vedske
esto mole svoje goste da im donesu neke vedske namirnice kao, na primjer, hrskavi hljeb knckebrd, kavijar
u tubi ili mariniranu haringu.

Tradicije tokom cijele godine

vedske tradicije, traditionerna* esto potiu iz hrianske
vjere, ali ima tu i tragova iz paganskih vremena. Nie vam
dajemo saeti pregled najznaajnijih vedskih tradicija tokom cijele godine.

traditioner: vjerovanja, ideali, nain

posmatranja, moral, odjea, prie, i
drugo to se prenosi od generacije
do generacije.

ZIMA
Nova godina, nyret, najee se slavi praznino uz slavlje i vatromet, kao i u mnogim drugim zemljama. Ali u
vedskoj Nova godina se moe slaviti i vie puta, ako neko
to eli. Nedelju dana poslije vedske Nove godine slavi
se Nova godina po pravoslavnom crkvenom obiaju. Osim
toga Nova godina se posebno slavi i kod Sika, Muslimana,
Jevreja i Hindusa. Iranci i Vijetnamci takoe imaju svoje
proslave Nove godine. vedska crkvena godina poinje
prve nedelje Adventa krajem novembra ili poetkom decembra mjeseca.
Ve poetkom godine u izlozima pekara se pojavljuje
posebna vrsta kolaa. To su semle, semlor. Semla je slatka
zemika, iji je vrh isjeen i slui kao poklopac, punjena
marcipanom i lagom. Danas se semle pojavljuju u prodavnicama ve poetkom godine, ali su ustvari vezane za
period uskrnjeg posta koji pada kasnije. Sedma nedelja
prije Uskrsa, fastlagssndagen pada u februaru martu. U
tom periodu se prodaju i granice breze sa arenim
perjima, tzv. uskrne granice. Granice se stavljaju u
vodu u kui, a kada prolistaju daju nam osjeaj proljea.

veani i
njihove tradicije

47

vedska depni vodi

Uskrs, psken, hrianski

je praznik vezan za smrt
i uskrsnue Isusa. Nekoliko sedmica uoi Uskrsa
nazivaju se Velikim postom, fastan. U tom periodu hrianske crkve obiljeavaju ono to se desilo Isusu u toku njegovih
posljednih dana prije
raspea. Po vedskoj tradiciji danas ne postoji pravi post
u pogledu hrane. Zadnji etvrtak prije Uskrsa naziva
Veliki etvrtak, skrtorsdag, i tada se u crkvama govori o
posljednjoj veeri Isusa sa svojim uenicima. Ova veera
predstavlja osnov za priest u crkvi, kada vjernici u toku
mise dijele hljeb i vodu jedni sa drugima.

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

PROLJEE

Na Veliki etvrtak
male preruene
uskrsne vjetice
idu od kue
do kue i ele
ukuanima sretan
Uskrs. U zamjenu
se raduju ako se
stave slatkii u
njihove korpice
ili kavenike.

Vezano za Veliki etvrtak postoji jo jedna narodna,

nehrianska tradicija, a to su uskrsne vjetice, pskkrringar. Moe se desiti da ugledate preruenu djecu koja
ide od kue do kue, a neko od njih e moda zakucati i
na vaa vrata i rei vam Glad Psk!. U tom sluaju od
vas se oekuje da ih ponudite slatkiima ili kolaiima ili
da im date koju paru. Djeca su preruena u uskrsne vjetice u dugakim suknjama i marama na glavi. Po starom
narodnom vjerovanju vjetice su svake godine na Veliki
etvrtak sjedale na svoje metle i letjele na Blkullu, mistinu goru gdje su se navodno sve vjetice sastajale ba
na Veliki etvrtak. Upravo zbog toga djeca se preruavaju
u vjetice i obilaze kue.
Sljedei dan, Veliki petak, lngfredagen, obiljeava se u
znak sjeanja na smrt Isusa na krstu. U dananje vrijeme
poruka Velikog petka ne utie u tolikoj mjeri na porodini
ivot kao to je bio sluaj prije 30-40 godina. Tada se

veani i
njihove tradicije

48

vedska depni vodi

smatralo da se tog dana ne treba veseliti. Djeci se Veliki

petak esto inio jako dugakim danom. Veliki petak je
praznik i veina ljudi ne radi tog dana. Mnoge prodavnice
su takoe zatvorene.
Postoji i druga strana Uskrsa koja nije hrianska: U subotu, vee uoi Uskrsa, pskafton, veani jedu barena jaja
koja se prvo boje u arene boje, a na vedskoj uskrnjoj
trpezi obino se nau i razne vrste haringe. Na uskrsne
granice se tom prilikom kae obojene ljuske od jaja i
drugi ukrasi.

vrdagjmning:
proljetni dan i no
kada su dan i no
jednako dugaki.
Proljetna
ravnodnevnica
pada oko 21.
marta a jesenska
ravnodnevnica
oko 23.
septembra.

U nedelju, na prvi dan Uskrsa, u crkvama se pjevaju vesele crkvene pjesme u znak sjeanja na uskrsnue Isusa
iz mrtvih. Prvi dan Uskrsa pada na razliite datume razliitih godina. Ali uvijek pada prve nedelje poslije prvog punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice, vrdagjmningen*, 20. marta.
Zadnji dan u aprilu mjesecu, sista april, ili Valpurgijska
no, Valborgsmssoafton, znaajan je dan u vedskoj. Tada
se pozdravlja proljee. Ljudi se skupljaju kraj velikih vatri,
koje se zovu valpurgijske lomae, valborgsmssobl, ili majske lomae, majbl. Neko dri govor proljeu a zatim horovi, obino muki, pjevaju proljetne pjesme. Ovaj praznik
je najvei praznik mukih horova u vedskoj.
Prvi maj, Frsta maj, dan radninog pokreta, uvijek je dan
praznika. Predstavnici socijaldemokrata i stranke ljevice
tog dana uvijek dre politike govore. Ove stranke takoe
organizuju i demonstracije.
Voznjesenje, Kristi himmelsfrdsdag, uvijek pada u etvrtak.
Po vedskom crkvenom kalendaru crkva tada obiljeava
dan kada je Isus napustio Zemlju i popeo se na nebo. Za
mnoge ljude taj dan je blisko vezan za proljee. Mnogi
tog dana ustaju rano i idu u prirodu na gkotta. Rije
otta znai rano jutro. Uranak, gkotta, je izlet na kome

veani i
njihove tradicije

49

vedska depni vodi

Duhovi, pingsten, par sedmica kasnije veliki je svadbeni praznik.

Mnogi parovi biraju ba dan uoi
prvog dana Duhova za dan svog
vjenanja. Ovo je takoe praznik
kada se poinje javljati njeno
zelenilo ranog ljeta. Hriani obiljeavaju Duhove u znak sijeanja
na dan kada se Isus pojavio pred narodom poslije svog
uskrsnua.

Duhovi, poetkom
ljeta, popularni je
praznik za svadbe.
Popularni obiaj je
da se bacaju zrna
rie na mladu i
mladoenju.

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

se ljudi skupljaju da bi po prvi put

u godini uli pticu kukavicu. Naravno, nije sigurno da kukavica
slijedi kalendar, tako da je njeno
prisustvo na uranku pomalo i
nesigurno. Mnoga radna mjesta
su zatvorena slijedeeg dana, koji
je petak. Obino i djeca ne idu u
kolu tog dana.

LJETO
6. juni, 6 juni, je dravni praznik vedske, Sveriges nationaldag, koji se slavi uz muziku, narodne igre i govore. Po
nekim optinama dijele se i vedske zastave. Na nekim
mjestima posebnom dobrodolicom pozdravljaju se i oni
koji su u toku godine stekli vedsko dravljanstvo. U
vedskoj postoje posebni dani u toku godine koji se zovu
dani podizanja zastave, flaggdagar, to jest dani kada se
podie vedska zastava na javnim zgradama, autobusima
i privatnim kuama. Dani podizanja zastave su, na primjer, prvi dan u novoj godini, prvi dan Uskrsa, roendan
vedskog kralja 30. aprila, Prvi maj, dravni praznik 6.
juna, kao i imendan kraljice Silvije 8. juna. Privatna lica
obino podiu zastavu kada je roendan nekog od uku-

veani i
njihove tradicije

50

vedska depni vodi

ana. Prilikom smrtnog sluaju zastava se sputa na pola

koplja.
U ovo vrijeme poinje i ljetni raspust, sommarlov, za kolsku
djecu. Posljednjeg kolskog dana odrava se i zavrna kolska sveanost, skolavslutning, koja se obiljeava na razliit
nain u razliitim kolama. Obino roditelji prisustvuju
sveanosti u niim razredima. Uenici su tom prilikom lijepo obueni a uionice su okiene cvijeem. Prilikom zavretka osnovne kole u devetom razredu, kao i zavretka
srednje kole, t.j. mature, proslava je posebno vana.
Vie o proslavi mature u poglavlju kola i obrazovanje.

midsommar:
obuhvata veer
uoi Ivandana,
Ivandan i nedelju
poslije Ivandana.

Negdje oko 24. juna proslavlja se sredina ljeta Ivandan,

midsommar*. Veina veana slavi sredinu ljeta uz veselje i
igre oko ivandanjskog jarbola. Ljeto ima poseban znaaj
u ovoj relativno mranoj i prohladnoj zemlji. Ivandan je
dakle veliki praznik, a ako bi padala kia na dan uoi
Ivandana, svi ljudi koji ele u prirodi proslaviti Ivandan
bili bi duboko razoareni. U veini mjesta organizuju se zajednike proslave Ivandana na trgovima, sportskim igralitima

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Ivandanski jarbol
je podignut i ples
je poeo. Ako kia
ne pada a sunce
se moda pojavi,
slavlje je uspjelo.

veani i
njihove tradicije

vedska depni vodi

51

ili u dvoritima zaviajnih udruenja. Prijepodne svako ko

eli izlazi u prirodu da bere cvijee i lie za ukraavanje
ivandanskog jarbola, midsommarstngen. Izgled jarbola
varira od kraja do kraja. U Dalarna, gdje se odrava najuvenija proslava Ivandana u cijeloj zemlji, esto se koristi
isti jarbol iz godine u godinu, a jarbol, sa uvelim ukrasima,
ostaje tokom cijele godine dok se ponovo ne ukrasi na
Ivandan naredne godine. Kada je jarbol ukraen treba ga
uspraviti, a to obino rade nekoliko snanih mukaraca uz
glasno navijanje posmatraa. Poslijepodne poinje ples
oko jarbola. Tada se plee uz tradicionalne vedske pjesme. Kasnije navee ponekad se organizuju i ples za odrasle.
Po crkvenoj tradiciji Ivandan se proslavljuje u znak sjeanja na Ivana krstitelja, a istovremeno je i imendan Johannesa (Ivana) vezan za ovaj praznik. Mogue je da je ovoj proslavi prethodio i paganski praznik sunca, a osim toga proslava je mogla biti inspirisana i jevrejskim praznikom
Sukkot.
Tradicionalna ivandanska jela, midsommarmaten, su haringa s krompirom, po mogustvu ovogodinjim mladim
krompirom, a mnogi odrasli uz to piju brnnvin, vrstu
estokog pia. Kao desert se obino slue svjee jagode.
U drugoj polovini ljeta mnogi ili sami love ili kupuju rakove
a zatim organizuju slavlja na kojima se slue kuvani rakovi, krftskivor. Na takvom tradicionalnom slavlju areni fenjeri su okaeni iznad stolova a gosti imaju male, smijene eire na glavi dok jedu rakove. Rakovi se kuvaju u vodi sa
mnogo miroija a uz njih se obino slui brnnvin.
Druga, vrlo specifina kulinarska tradicija, takoe u drugoj polovini ljeta, je surstrmmingsfesten. To je prije svega
norrlandski obiaj. Surstrmming je fermentirana baltika haringa koja se prodaje u limenkama. Uz nju se jede
kuhani krompir i norrlandski tanak beskvasan hljeb

veani i
njihove tradicije

52

tunnbrd. Surstrmming
ima vrlo jak i neprijatni
miris koji mnogi teko podnose.

JESEN
Fotografija: Torbjrn Andersson / PRESSENS BILD

Stotine i stotine
svijea svjetlucaju
u novembarskom
mraku uoi Svih
svetih. lanovi
porodice pale
svijee na grobovima u znak
sjeanja na svoje
preminule roake
i prijatelje.

vedska depni vodi

Jesen je duga u vedskoj.

Jutra i veeri postaju sve
tamnije. Otprilike krajem
oktobra, poetkom novembra mjeseca slavi se vjerski praznik Svih svetih, Alla
helgons dag, dan kada posebno mislimo na nae preminule roake i prijatelje.
Tradicija novijeg datuma
je da se pale svijee na
grobovima, a navee uoi
dana Svih svetih stotine malih svjeica svijetlucaju po
grobljima.
Zadnjih nekoliko godina ameriki obiaj Halloween, stigao
je i do vedske. Postalo je popularno kod djece i omladine
preruavati se u vjetice i kosture i paliti svijee u izdubljenim tikvama.
Krajem novembra, poetkom decembra mjeseca dolazi
Advent, advent. Rije advent znai dolazak, a u ovom sluaju se dolazak odnosi na roenje Isusa. Advent se slavi
tokom etiri nedelje prije prvog dana Boia. Po kuama i
na radnim mjestima ljudi stavljaju elektrine svijenjake u
prozore. Ovaj obiaj predstavlja svijetlu taku u jesenjem
mraku. Pale se takoe svijee i u kuama, u svijenjacima
sa etiri svijee. Prve nedelje Adventa pali se prva svijee,
druge nedelje i druga, i tako dalje. Advent je istovremeno
i priprema za Boi. Prodavnice prireuju poseban dan

veani i
njihove tradicije

53

vedska depni vodi

boinog ureenja izloga, julskyltningsdag, poetkom perioda, a tog dana mnogi veani izlaze u grad i gledaju lijepo
ureene boine izloge.
Usred perioda Adventa pada dan svete Lucije, Luciadagen,
13. decembra, kad nam Lucija donosi svijetlo u mraku.
Lucija je bila djevica hrianka iz Sirakuze u Italiji koja je
ubijena 304. godine kada je car Dioklecijan proganjao hriane. Rimokatolika crkva tog dana odrava proslavu u
ast ove svjetice.

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Ali u vedskoj se sveta Lucija svuda slavi kao donosilac svijetla, prije svega po kolama, djejim vrtiima, starakim
domovima i na radnim mjestima, ali i u nekim crkvama i
udruenjima. Provslava se sastoji u tome da se gasi svijetlo u prostoriji kako bi bio potpuni mrak, a zatim se uje pjesma koja se pribliava i uskoro se vidi svjetlucanje
svijea, stearinskih ili elektrinih. Stie Lucija sa svojom
povorkom. Svi su obueni u dugake bijele koulje. Sama
Lucija ima krunu od svijea na glavi. Njene pratilje,
trnor, dre svijee u rukama i imaju svjetlucave ukrasne
trake u kosi. Ponekad Luciju prate i zvjezdani djeaci,
stjrngossar, djeaci obueni u bijelo sa iljatim kapama posutim zlatnim zvijezdicama na glavi. Ponekad se u povorci
Sveta Lucija
osvjetljuje
vedsku. 13.
decembra sveta
Lucija se slavi
kako na veliko
tako i na malo.
Horska pjesma,
bijelo odijelo i
kruna od svijea
predstavljaju
sastavni dio ove
tradicije.

veani i
njihove tradicije

54

Fotografija: Tord Harlin / PRESSENS BILD

Fotografija: Peter Hoelstad / PRESSENS BILD

Nekoliko sedmica
prije Boia javlja
se stres kod
mnogih ljudi,
zbog kupovine
boinih darova,
ienja kue i
spremanja boinih jela. Ali uz
Boi je vezana i
druga poruka
u crkvi se slavi
roenje Isusa.

vedska depni vodi

nau mali kuni duhovi i ovjeuljci paprenjaci. Lucijina

povorka pjeva lucijine i boine pjesme a ponekad slui i
kafu i lussekatter, vrstu peciva sa afranom i suhim
groem, koja se mijese u to vrijeme.
Boi, julen, je najvei praznik godine u vedskoj, a proslavlja se u znak sjeanja na roenje Isusa. Pripreme
poinju ve poetkom decembra. Tada je i vrijeme da se
misli na poklone za Boi, boine darove, julklappar, i da
se alju boine estitke, julkort, prijateljima i poznanicima. 24. decembra je Badnje vee, julafton, a veina ljudi
tada ve ima jelku, gran, pravu ili plastinu, u kui. Jelka
je okiena sjajnim staklenim kuglicama, zastavicama, Djeda Mrazovima kao i drugim ukrasima, a na granama jelke
su okaene i svjeice. Danas su svjeice uglavnom elektrine. Kue se takoe kite boinim ukrasima. Na mnogim boinim zabavama plee se oko jelke i pjevaju razne
tradicionalne boine pjesme. Najpopularnija pjesma
zvui ovako:

veani i
njihove tradicije

55

vedska depni vodi

Boi je opet tu, Boi je opet tu, a trajat e sve do Uskrsa!

Al to istina nije, istina nije, jer izmeu dolazi post!
Na Badnje vee se dijele i boini darovi. Tradicionalna
vedska boina hrana, julmaten, se sastoji od na primjer:
unke, svinjskih rebara, pihtija od svinjskog mesa, raznih
vrsta marinirane haringe, lutfiska suene ribe pripremljene poslije omekavanja u cijei sa sosom, sutlijaa.
Prije, kad su ljudi radili teke fizike poslove po umama,
ova hrana se raunala kao zdrava hrana. Danas nam nije
potrebna tolika energija i mnogi su znatno smanjili koliinu hrane za vrijeme Boinih praznika.
Po tradiciji, roenje Isusa se slavi rano ujutro na dan Boia a tad se i u crkvama odrava misa koja se zove boina jutarnja misa, julotta. U stara vremena se na boinu
jutarnju misu ilo sankama zapregnutim za konje, koji su
bili okieni zvoniima. Danas mnogi ljudi koji idu u
crkvu, rae idu na pononu misu, midnattsmssan, u no
izmeu Badnje veeri i Boia.
Mnogi samci osjeaju se posebno usamljenim za vrijeme
Boia, dok porodini ljudi slave Boi sa svojim porodicama i rodbinom. Zato crkve i udruenja organizuju alternativni Boi, alternativ jul, na koji su svi dobro doli.
Boi je hrianski praznik, ali ve dok hrianstvo jo
nije ni stiglo do vedske odravala se velika zabava plodnosti, fruktbarhetsfest*, krajem jeseni. Zimi se odravao
obred midvinterblot*, kada su ljudi bogovima rtvovali
ivotinje a zatim prireivali gozbu na kojoj su sluili
rtvovano meso.

fruktbarhetsfest:
U mnogim
kulturama ljudi su
izvodili obrede i
prireivali gozbe
kako bi podstakli
bogove da daruju
plodnost ljudima,
ivotinjama
i biljkama.
Nordijska gozba
plodnosti je bila
jedna od takvih
obreda.

midvinterblot:
Vjerski obred
prinoenja rtve
je predstavljao
znaajan dio u
praistorijskom
nordijskom klanjanju bogovima.
Obred se sastojao
u tome da su
ljudi rtvovali
predmete, ivotinje a ponekad
ak i ljude. Poslije
samog obreda
prireivali su
gozbu sa jelima
pripremljenim od
mesa rtvovanih
ivotinja.

Sedmicu dana poslije Boia dolazi Nova godina, a onda

Jovo na novo! Boi, meutim, jo nije sasvim zavren.
Jer poslije uobiajene proslave Nove godine u januaru, samo je par dana do Bogojavljenja, Trettondedag jul, ili
Trinaestog dana Boia. Kao to i samo ime nagovjetava,

veani i
njihove tradicije

56

vedska depni vodi

trinaest dana je prolo od Boia, a crkva obiljeava dolazak tri mudraca u Betlehem, gdje ih je ak sa Istoka svojim sjajem dovela velika zvijezda. Boini praznici se konano zavravaju 13. januara. Taj dan se naziva Dvadestim danom Knuta, tjugondag Knut, s obzirom da pada na
dvadeseti dan od Badnje veeri, kao i zato to Knut tog
dana ima imendan. Radi obiljeavanja kraja Boia prireuje se julgransplundring, sveanost kada se skidaju ukrasi sa boine jelke. Tom prilikom se poslednji put plee
oko jelke i pjeva se:

Veselom Boiu doao je kraj, kraj, kraj,

jelka se izbacuje van, van, van,
Al do godine e nam opet doi
prijatelj stari
jer nam je to obeao.
Zatim se skidaju svjeice i ukrasi sa jelke, a sama jelka, sa
koje je ve dosta iglica otpalo, izbacuje se vani.

Roendani i imendani
Roendani su vrlo znaajni u vedskoj, prije svega za
djecu. Imendani se posebno ne slave. U nekim porodicama
se dijele imendanski pokloni, dok drugi uopte ne obrauju panju na imendan. Roendani su, dakle, daleko
vaniji. Djeca obino prireuju urke za svoje drugove i
drugarice. Igraju se, jedu tortu, imaju balone i serpentine.
Obino dobijaju i po kesicu slatkia prije nego to krenu
kui.
Odrasli prije svega slave svoje parne roendane kao to
su 30, 40, 50 godina, a starije ljudi slave i svoj 75-i,
85-i, 95-i roendan. 50-i roendan se proslavljuje posebno sveano uz poklone, veliko slavlje i podignutu zastavu.
U nekim krajevima prijatelji se esto preruavaju i dolaze
kui kod slavljenika u no uoi samog roendana kako bi
ga iznenadili.

veani i
njihove tradicije

57

vedska depni vodi

Nijedna tradicija
ne ostaje vjeito ista. Tokom godina
vedske tradicije
su se mijenale.
Prije 70-80 godina
Djeda Mraz nije
bio taj koji je donosio boine darove,
ve boini jarac.
Jedna proljetna tradicija je danas manje vie nestala, a
to je pjevanje maju krajem aprila, poetkom maja mjeseca. Ranije je omladina ila u grupama od kue do kue, od imanja do imanja i pjevala Dobro nam doao Maj, a ponekad su kao
zahvalnicu dobijali kolae ili slatkie.

Fotografija: Magnus Hallgren / PRESSENS BILD

Tradicije se
mijenjaju

Jitterbug na
zelenoj travi. U
toku ljeta par
hiljada ljubitelja
plesa iz 20 zemalja
se okupi u Domu
kulture Herrng u
Roslagenu.
Najvei kamp za
treniranje plesa
u svijetu privlai
kako stare tako i
mlade ljubitelje.

Neke su tradicije dakle nestale, dok su se neke nove pojavile. Ve smo spomenuli Halloween, koji se slavi tek zadnjih nekoliko godina. Zahvaljui muslimanima u vedskoj
mnogi su veani upoznali i ramazan, mjesec posta. Iranska Nova godina se esto obiljeava u tampi raznim reportaama sa proslava iste.

Novi kulturni impulsi

Na festivalima i raznim skupovima esto uestvuju grupe,
koje potiu iz nekih drugih kultura, sa svojom muzikom,
igrom i literaturom. Kada se ljudi useljavaju u nove zemlje njihove se tradicije esto i mijenaju. Na isti nain i
nova zemlja moe poprimiti impulse iz razliitih kultura
useljenika. Na taj nain se stvara viekulturna razmjena.

veani i
njihove tradicije

58

vedska depni vodi

Nova jela na vedskoj trpezi

Navike u ishrani veana su se prilino izmijenile zadnjih
10-20 godina. S jedne strane sve vie ljudi je poelo jesti
vegetarijansku hranu, a s druge strane useljenici iz razliitih zemalja uveli su mnogo novih jela. Zahvaljujui tome
da sve vie ljudi iz vedske putuje u inostranstvo na
odmor, prije svega u zemlje Mediterana, veani su otkrili
i kulturu kulinarstva drugih zemalja.
Danas u restoranima nije teko nai neto to odgovara
svakom ukusu. U skoro svim veim mjestima postoje barovi gdje se slui pizza ili kebab. Kod kue veani esto
jedu jela od tjestenine a kad je slavlje moda grku salatu
sa tzatzikijem.
Tradicionalna vedska jela esto sadre svinjsko meso, posebno boina jela. Boina unka je ustvari dimljeni ili
lako usoljeni svinjski but, koji se prvo kuha ili pee a zatim
se premae mjeavinom od jaja i senfa i zapee u penici.
Druga boina jela su kobasice od svinjskog mesa i svinjska rebra, kao i ufte i jetrena pateta. Razne vrste marinirane haringe, crveni kupus, kiseli kupus, cvekla, pire od
jabuka kao i sutlija, kuhan na mlijeku od okruglog zrna
rie, takoe su tradicionalna vedska boina jela.
Mnoge porodice danas odustaju od pripremanja velike koliine hrane kao to su ranije spremali za Boi. Ali unka
i sutlija se uvijek nalaze na boinoj trpezi kod veine
porodica. Mnogi restorani slue tradicionalni vedski boini stol tokom decembra mjeseca.

Husmanskost jaka hrana

Tradicionalna vedska svakodnevna hrana obino se
naziva husmanskost. Ova hrana se uglavnom temelji na mesu, ribi i korijenastom povru. Razna takva jela su na
primjer ufte, kttbullar, s barenim krompirom i demom
od brusnica, lako usoljeno svinjsko meso, svinjska kolje-

veani i
njihove tradicije

59

Fotografija: Magnus Bergstrm / PRESSENS BILD

vedska depni vodi

Danas postoje u
veini gradova
specijalizovane
prodavnice i tezge
na pijacama sa
namirnicama iz
razliitih dijelova
svjeta.
Jela i namirnice
koji su se
nekada smatrali
egzotinim, sada
predstavljaju
svakodnevnu
hranu mnogih.

nica, flsklgg s pireom od bijele repe, graak sa slaninom,

rtsoppa med flsk, prena baltika haringa stekt strmming, s
pireom od krompira, prena usoljena haringa, stekt salt sill,
s kuhanim krompirom i sosom od luka, kosani odrezak,
pannbiff, (od sjeckanog ili mljevenog mesa) s prenim lukom
i kuhanim krompirom ili pyttipanna, jelo od prenih komadia
mesa, krompira i luka uz koje se slui cvekla u turiji.
Husmanskost je jaka hrana. U stara vremena, kada su ljudi
uglavnom radili teke fizike poslove, ova vrsta hrane je bila
neophodna.
Ljudi iz drugih zemalja koji dolaze u vedsku smatraju da
je vedski hljeb suvie sladak. Jedna od najobinijih vrsta
hljeba je vekna slatkog hljeba. Danas je raznovrsnost hljeba u prodavnicama vea nego to je bio sluaj prije
petnaest dvadeset godina, i to zahvaljujui tome da je veliki broj ljudi iz razliitih zemalja doao ovamo i doneo sa
sobom i svoju kulturu ishrane.
Osim to se veliki dio doseljene hrane prodaje u obinim
vedskim samoposlugama, postoje i specijalizovane prodavnice hrane iz, na primjer, istone Azije, june Evrope

veani i
njihove tradicije

60

Fotografija: Calle Jismark / PRESSENS BILD

Prije se semla
mogla jesti samo
par sedmica uoi
Uskrsa. Danas nas
poslastiarnice
poinju mamiti
semlama ve u
januaru mjesecu.

vedska depni vodi

i sjeverne Afrike. U ovim prodavnicama se prije svega prodaju sirovi proizvodi koji se obino koriste u zemljama sa
tih prostora. To su, na primjer, razne vrste rie, graha,
brana i zaina. Obino se prodaje i mnogo raznih konzervi. esto takve prodavnice nose nazive kao to je na
primjer Orient-livs, a vlasnici tih prodavnica su ljudi
koji su se doselili u vedsku iz drugih zemalja. U veim
gradovima u vedskoj postoje i prodavnice gdje se moe
kupiti meso obredno zaklanih ovaca i goveda. Prodavnice
sa koer hranom, t.j. tradicionalno jevrejskim namirnicama, postoje ve dugi niz godina.
DOBRO DA SE ZNA:
Semle se obino jedu kao kolai uz kafu ili aj. Ali u
sjevernoj vedskoj semle se stavljaju u duboki tanjir sa
toplim mlijekom. To se zove hetvgg vrui zid. Drugi
nazivi semle su fastlagsbulle, zemika Velikog posta,
fettisdagsbulle, zemika Pokladnog utornika ili prosto
tisdagsbulle, zemika utorka.
Dani za podizanje zastave navedeni su u vedskim
kalendarima. Svako moe podii zastavu kad god eli.
Zastava se mora skinuti preko noi. Ponekad se
u kalendarima mogu nai i preporuke o tome kako se
zastava treba upotrebljavati.

veani i
Trafikregler
i Sverigetradicije
njihove

Quinquennalis umbraculi senesceret concubine, ut quadrupei

imputat Octavius, quamquam gulosus rures
Quinquennalis umbraculi senesceret concubine, ut quadrupei
imputat Octavius, quamquam gulosus rures

vedska depni vodi

Mi koji vec zivimo ovdje

Krivudav put ka zajednitvu
Jolin Boldt
estitam! Dobili ste dozvolu boravka i
vrata vedske su vam se otvorila.
Meutim, to ne znai da e vam
sve ii lako (a to ste vjerovatno ve i
shvatili).
Ponekad ete drhtati od bijesa. Lupati
ete glavom o zid. Pomiljat ete u
koju ste to ludaku zemlju dospjeli. A
na kraju ete moda, kao ja, zavoljeti
vedsku i ljude koji u njoj ive.
Doli ste u zemlju koja je kao prva
u svijetu zabranila fiziko zlostavljanje djece. Moda ete pomisliti: ta to dokazuje? To dokazuje da
je vedska zemlja koja eli da se
nemoni, kojima je potrebna zatita,
primjeuju i vide. veani se sa potovanjem odnose ak prema onima
koji su najnemoniji, a to su djeca.
(Potovanje prema nemonim moe
da ode malo i predaleko. Paljivo
sluajte kada ovdanji ljudi govore o
ivotinjama govore o njima kao da
su im najblii rod!)
vedska je takoe bila prva zemlja
u Evropi koja je dala pravo glasa na
optinskim izborima useljenicima koji
nisu vedski dravljani. Znai, ovo nije
loa zemlja da se u njoj ivi.
Ali moj put ka ljubavi prema vedskoj

ipak nije bio lak. esto se ljutim. Na

primjer, ima jako puno slubenika birokrata jedan put sam se ak nosila
milju da poaljem raun Zavodu za
socijalno osiguranje za termos za kafu
koji sam u bijesu bacila u zid, poslije
razgovora s njima.
Ve 25 godina ivim u vedskoj. Prve
godine sam sve radila pogreno. Ljudi
nisu razumijeli ta sam im govorila, iako je moj maternji jezik vedski.
Zbog mog finskog naglaska mnogi nisu uli da sam ustvari perfektno
govorila vedski.
A pravila sam i greke, mnogo
greaka zbog kojih jo uvijek crvenim kada pomislim na njih: Utivo,
na finskovedski nain, rekla sam jednom prilikom na intervju za posao
Ne znam raditi nito posebno
(posao nisam dobila), nisam dodavala eer drugima dok smo pili kafu,
a kolegama na poslu sam govorila
Uradi ovo! umjesto Da li bi eventualno bio u mogunosti da.
Zatim je prolo otprilike pet godina
dok me nisu prestale nervirati tipino
vedske pojave, za koje sam smatrala
da su smijene.
Vi ete takoe praviti mnogo grubih

61

62

vedska depni vodi

Krivudav put ka zajednitvu

greaka. Prelazit ete hiljade nevidljivih granica, a zatim ete se iznenaditi
kada vai poznanici i kolege naprave kiselo lice. Mnogo godina kasnije ete shvatiti da mukla tiina oko
stola kada ste pili kafu ustvari je bila
prouzrokovana time to ste vi rekli neto to je strogo zabranjeno izgovarati.

Tek poslije deset

godina poela
sam shvatati kako
se ovdje drui.
A s obzirom da u ovoj zemlji niko vas
nee prekoriti, bie vam potrebno
dugo vremena dok sami ne shvatite
ta je ispravno a ta nije.
Tek poslije deset godina poela sam
shvatati kako se ovdje drui.
Danas poslije 25 godina, osjeam
da dosta dobro razumijem ta je to
vedsko. Razumijem preutna pravila toliko dobro da ih ak mogu i kriti.
Jer sad znam njihovu sutinu: Nita
ne govori od srca, ni u kom sluaju
nemoj protivrjeiti nekome ak ni
u javnoj raspravi i nemoj nikada na
neki nain pokazati da si bolji od drugih.
Pred vama je, dakle, teak posao. Ali
ne brinite vei dio svega toga je i
prilino zabavan.

Neka vam bude neka vrste igre da

posmatrate vedski nain na koji
se stvari rade. Mnoge stvari e vas
iznenaditi, ak i rastuiti. Ali veina
ljudi ovdje ima jednu dobru osobinu: iskreno ele da stvari dobro
funkcioniu. Skoro svi su ljubazni i
ele vam pomoi. Samo da ne traite
neto to je protiv pravila jer u tom
sluaju ete lupiti glavom o zid.
esto mi se javljaju bijesni ljudi koji
kau da su izloeni diskriminaciji.
Ponekad je to stvarno tako diskriminacija ljudi iz drugih zemalja stvarno postoji ovdje, nije ak ni tako rijetka pojava.
Ali, isto toliko esto rije je o pravilima. A u tom pogledu veina veana
je nepokoljebljiva: Ako pravila kau
da treba uraditi neto na odreeni
nain, onda je to tako. Nema nikakvog smisla raspravljati o tome, samo
ete sami sebi navui neprilike. A to
nije diskriminacija potpuno isto vai
i za roene veane.
Ima stvari koje se jednostavno
moraju podnositi kada se ovdje ivi.
Ali, ne dajte se! Posmatrajte vedsku
ljubaznim pogledom! Iako je ponekad teko shvatiti neke stvari, ovo je
ipak predivna zemlja da se u njoj ivi.
Dajte ansu zemlji, ona to zapravo i
zasluuje!
Jolin Boldt je slobodna novinarka
i diskutant po pitanjima integracije.

63
vedska je
podijeljena na
290 optina. Neke
optine su vee,
neke manje, ali
sve su nadlene za
niz pitanja koja
su znaajna
za stanovnike
optine.
Pri kraju ovog
poglavlja nai
ete vie karata.

Optina
donosi odluke i prua usluge
u vaem neposrednom okruenju
Optina i sreska optina su rijei koje ete uti mnogo puta u
vedskoj. ta je to optina i ta ona radi? Ko upravlja optinom
i na koji nain moemo uticati na njene odluke? ta je to sreska
optina i koji su njeni zadaci? U ovom poglavlju pokuat emo
odgovoriti na ova pitanja.

Optina

64

taxa: cjenovnik
servicehus: dom
u kome stariji
ljudi stanuju
u zasebnim
stanovima, ali
gdje postoji
mogunost za
dobijanje dodatne
pomoi.

hemtjnst: pomo
u vezi ienja,
kuhanja i drugih
stvari, koja se
prua starijim
osobama ili licima
koja se, na primjer,
teko kreu.

renhllning:
staranje o smeu.

vedska depni vodi

Bilo da ivite u gradu ili na selu, ivite u dijelu neke optine. vedska je podijeljena na 290 optina koja svaka ima
svoj izvrni odbor i svoju poresku stopu. Veliina optina
dosta varira. Neke optine su vrlo velike, kao na primjer
optina tokholm, dok druge optine broje samo par hiljada stanovnika. Neke od najveih optina esto same sebe
zovu gradovima umjesto optinama, kao na primjer
grad tokholm, Stockholms stad.
U vedskoj optine su veoma znaajne. Nadlene su za
mnoga pitanja o kojima se u drugim zemljama brinu dravni organi uprave ili privatna preduzea. Iz tog razloga vi
kao stanovnik optine esto ete kontaktirati sa raznim
odjeljenjima optine.
Postoji par vanih pravila za djelatnost optina. Jedno pravilo je da optine ne mogu naplaivati svoje usluge u
veem iznosu od stvarne cijene usluga. Drugo vano pravilo je da svi koji ive na teritoriji iste optine moraju se
tretirati jednako ako su okolnosti jednake. Roditelji koji
na primjer imaju djecu u djejim vrtiima trebaju plaati
vrti po istoj tarifi, taxa*, bez obzira koji su djeji vrti izabrali na teritoriji optine. Tarifa mora biti ista, iako
moda postoji razlika u trokovima rada djejih vrtia u
raznim mjestima u optini.

Radni zadaci optina

Zakon o optinama je zakon koji odreuje ta optine mogu da rade i ta su obavezne da rade. Izmeu ostalog moraju se brinuti i o tome da u optini postoje kole, djeji
vrtii i biblioteke, da introdukcija izbjeglica dobro funkcionie, da postoje stambeno-usluni domovi, servicehus*, i
kuna njega, hemtjnst*, za starije i druga lica kojima je to
potrebno, kao i da postoje vatrogasna eta i gradska
istoa renhllning*. Zakon takoe nalae optinama odgovornost za planiranje ulica, stanova, vodovoda i elektrine energije. Potpora za izdravanje, frsrjningsstdet,

Optina

65

vedska depni vodi

raniji naziv socijalna pomo, takoe spada nadlenost

optina. Vie o tome nai ete u poglavlju o Novcu.
Neke optine takoe uzimaju na sebe i druge zadatke, na
primjer iz oblasti odmora i reakreacije kao i kulture. Ali
ovo varira od optine do optine. U nekim optinama se
mogu nai omladinski domovi, bazeni, sportske dvorane,
muzeji i pozorita, dok u drugim optinama toga nema.
odreene optine imaju ak i svoja stambena i energetska
preduzea.

Prihod optina
Da bi bili u mogunosti pruati sve ove usluge, optinama
su potrebna novana sredstva. Novac se sliva sa tri strane: od poreza, dravnih dotacija i doprinosa.
Optinski porez, kommunalskatt, plaaju svi stanovnici optine koji imaju
prihod. Ca. 30 kruna od
svake zaraene stotine
uplauje se na ime optinskog poreza. Visina poreza varira od optine do
optine. 2003. godine porez se kretao od 28:90 u
najjeftinijoj optini do
33:30 u najskupljoj.
Fotografija: Jonas Lemberg / PRESSENS BILD

Dravne dotacije, statsbidrag, novana su sredstva koja optine dobijaju

od drave. Optinama sa
niskim prihodima a visokim trokovima mogu se
dodijeliti vee dotacije nego optinama koje su boljeg materijalnog stanja.

Optini su
potrebna poreska
sredstva kako bi
mogla pruati
usluge svojim
stanovnicima.
Iz poreske prijave
se vidi koliko
poreza svaki
pojedinac treba
platiti.

Optina

66

vedska depni vodi

Doprinosi avgifterna, su novana sredstva koja uplaujete

optini na ime, na primjer, odnoenje smea ili za mjesto
u djejem vrtiu. Doprinosi su esto subvencionisani, subventionerade, to jest neto nii od stvarne cijene usluga, a
to iz razloga da bi i onaj koji nema mnogo para mogao koristiti usluge optine.

Politika uprava
Optinom upravljaju politiari iz razliitih stranaka, koji
su lanovi grupe pod nazivom skuptina optine, kommunfullmktige. Skuptina optine zasjeda otprilike jedan put
mjeseno. Sjednice su otvorene za sve zainteresovane, pa
moete prisustvovati sjednici ako to elite. Sluatelji, meutim, nemaju pravo uestvovati u raspravi. Ponekad se
sjednice skuptine prenose i preko stanica lokalnog radio
ili lokalne televizije.
Vee optine obino imaju i nekoliko optinskih savjetnika, kommunalrd, zaposlenih u optini. Ostali optinski politiari se bave politikom u svoje slobodno vrijeme.
Izmeu sjednica skuptine manja grupa, zvana izvrno
vijee optine, kommunstyrelsen, ima politiku odgovornost
u optini. Skuptina optine se podudara sa Riksdagom
na optinskom nivou, a izvrno vijee optine sa vladom.
Glasanjem na optinskim izborima, kommunalvalet, stanovnici optine odluuju koji e politiare biti izabrani za
skuptinu optine. Optinski izbori se odravaju svake
etvrte godine, istovremeno sa izborima za Riksdag i
sresku optinu. Dravljani drava lanica Evropske Unije
kao i dravljani Islanda i Norveke koji ive i vedskoj,
imaju pravo glasati na vedskim optinskim izborima i
izborima za sresku optinu. Ako ste iz neke zemlje koja
nije lanica Evropske Unije, imate pravo glasati na optinskim izborima i izborima za sresku optinu pod uslovom
da imate dozvolu boravka i da ivite u vedskoj ve tri godine.

Optina

67

vedska depni vodi

Fotografija: Lennart Isaksson / PRESSENS BILD

Vano je iskoristiti
svoje pravo glasa.
Dobrovoljni izborni
radnici iz razliitih
stranaka stoje kraj
puta do glasakog
mjesta i nude
svoje glasake
listie.

Par sedmica prije izbora svi koji imaju pravo glasa dobijaju potom biraku kartu, rstkort. Biraka karta je dokaz da imate pravo da glasate i sadri takoe podatak o
tome gdje i kada se izbori odravaju.

Optinski izbori
S obzirom da optine u vedskoj imaju niz radnih zadataka, optinski izbori su vrlo znaajni izbori. Svojim glasom na optinskim izborima utiete kako na visinu stope
optinskog poreza tako i na vrstu usluga koje optina prua svojim stanovnicima.
U novinama i informativnim listovima moete prije izbora
itati ta razliiti politiari ele sprovesti u vaoj optini.
Moete se i sastati sa politiarima na politikim skupovima
ili u kancelarijama njihovih stranaka. Ako ste lan nekog
udruenja moete takoe predloiti upravnom odboru

Optina

68

vedska depni vodi

udruenja da se organizuje poseban sastanak povodom izbora. Na takav sastanak se mogu pozvati i neki politiari, a
ako je potrebno moe se angaovati i tuma.
Pored skuptine optine, optinski politiari su takoe
organizovani i po drugim, manjim grupama koje takoe
zasjedaju. Obino jedna takva grupa zaduena je za kole
i djeje vrtie, druga za planiranje novih stambenih i drugih zgrada i ulica, trea za pitanja starijih osoba i funkcionalno onesposobljenih lica, funktionshindrade, i tako dalje.
Ove grupe se nazivaju savjetima, nmnder, ili upravama,
styrelser, na primjer optinski savjet za graevinske poslove i optinska kolska uprava. U veim optinama postoje mjesne zajednice, kommundelsnmnder, ili stadsdelsnmnder, koje izvravaju optinske zadatke na teritoriji
odreenog dijela grada ili izvjesnog dijela optine.

kollektivtrafik:
saobraaj zajedno
sa drugim ljudima,
na primjer
autobusom,
podzemnom
eljeznicom ili
vozom.

Sreske optine
Sreske optine su nadlene za pitanja koja su suvie
krupna ili suvie skupa za pojedinu optinu. Obino sreske optine pokrivaju ista geografska podruja kao i srezovi vidi poglavlje o Demokratiji. Razlika je u tome to srezovima upravljaju sreske uprave, koje su dravni organi
uprave, dok politiari koji se biraju na optim izborima
upravljaju sreskim optinama.
Najvaniji zadatak sreskih optina je zdravstvo, hlso- och
sjukvrden. Sreske optine su nadlene za veinu bolnica i
domova zdravlja. One su takoe nadlene za lijeenje zuba djece i omladine, odreena obrazovanja i za dio kolektivnog saobraaja, kollektivtrafik*. Sreske optine su obino nadlene za autobuski saobraaj van gradova, dok su
optine nadlene za autobuski saobraaj u gradovima.

Optina

69

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

vedska depni vodi

Njegovati
bolesnike je i
suvie skupo
da bi optina
sama mogla
izgraditi takvu
vrstu djelatnosti.
Umjesto optina,
sreske optine
izvravaju ovaj
zadatak, s obzirom
da pokrivaju
vea geografska
podruja.

DOBRO DA SE ZNA:
Na Zelenim stranicama telefonskog imenika nai ete
sve potrebne informacije o vaoj optini. Mnoge optine
imaju i svoje urede za davanje informacija koji upuuju
stanovnike na pravo mjesto radi postavljanja pitanja.
Ponekad ovakvi uredi nazivaju medborgarkontor
uredi za informisanje graana.
U sluaju da elite razgovarati sa slubenim licem
u optini, trebate unaprijed zakazati sastanak. Tom
prilikom trebate takoe rei da li vam je za razgovor
potrebna pomo tumaa.
Ako posjedujete dozvolu boravka i ako ivite u
vedskoj vie od tri godine, imate pravo glasati kako
na optinskim izborima tako i na izborima za sresku
optinu. Dobit ete biraku kartu potom prije izbora.
U sluaju da ne dobijete biraku kartu potom, trebate kontaktirati sresku upravu ili Izbornu komisiju
- Valmyndigheten, na www.val.se, da bi vidjeli u emu je
stvar.
Veina optina danas ima svoje web stranice
na Internetu. Vau optinu nai ete na adresi
www.imeoptine.se. U sluaju da ima slovo , ili u
imenu optine, ta slova treba zamijeniti slovima a, i,
o, kao na primjer www.malmo.se ili www.boras.se za
optine Malm i Bors.

Optina

70

195

193

192
189
Vrmlands
ln

188

178

194
159

153
154
148

149

158
138

155

151

136
132

129
130
127128

114

99

98

100

94

86

87

113

123

74

111

104

102

92

91

90

126

107
106
stergtlands
ln
110

103
101

96
93

143

121

97
95

168

147

125

120
119
stra
V116
117 G tal ands l n

115

165

124

122

118

182

Stockholmsln

164

137

135

134

133

131

163

162

139
145 146
Sdermanlands141
140
ln 144
142

152

150

171

reb
ro ln
157

156

176 177 183

175 180
173
181
174
166
172 170
169
167

161
160

105
77

75

109
76

89
88

83

82

84

73

81
78

68
67

58 ln
Jnkpings

64

Gotlands ln
112

80

79

Kalmar
ln
71

70

69

65

72

108

85

60

59

63

66
57

61
62

50

55
Hallands
ln
56

48
47

46

45

51

Kronob ergs ln
41

43

40

39

53

37

44

36

35

30

33
32
Blekinge
ln
31

27

34

25

23
21 22

29

Ume

stersund

18

19

Skne
ln
16
15

14
13
11 12
7
1

Lule

28

26

24

17

52

42

38

54

49

20

Sundsvall

Uppsala
Vsters

10

8
3

Karlstad

Karte

22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42

Bjuv
storp
Klippan
Perstorp
Hssleholm
stra Ginge
Bromlla
Slvesborg
Olofstrm
Karlshamn
Ronneby
Karlskrona
Hgans
ngelholm
rkelljunga
Osby
Bstad
Laholm
Markaryd
lmhult
Tingsryd

43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63

Linkping

Halmstad

Emmaboda
Torss
Halmstad
Ljungby
Alvesta
Vxj
Lessebo
Uppvidinge
Nybro
Kalmar
Mrbylnga
Borgholm
Falkenberg
Hylte
Vrnamo
Svsj
Vetlanda
Hultsfred
Hgsby
Mnsters
Oskarshamn

64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84

Varberg
Kungsbacka
Gislaved
Gnosj
Vaggeryd
Nssj
Eksj
Vimmerby
Vstervik
Jnkping
Mullsj
Habo
Aneby
Trans
Mark
Svenljunga
Tranemo
Mlndal
Hrryda
Bollebygd
Bors

85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105

Ulricehamn
cker
Gteborg
Partille
Lerum
Alingss
Vrgrda
Herrljunga
Kunglv
Ale
Tjrn
Stenungsund
Lilla Edet
Trollhttan
Essunga
Vara
Falkping
Tidaholm
Hjo
deshg
Boxholm

106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123
124
125
126

Mjlby
Linkping
Ydre
Kinda
tvidaberg
Valdemarsvik
Gotland
Sderkping
Orust
Uddevalla
Vnersborg
Grstorp
Lidkping
Skara
Skvde
Tibro
Karlsborg
Vadstena
Motala
Finspng
Norrkping

Nykping

Mariestad
Vnersborg

Gteborg

Juna vedska
Vellinge
Trelleborg
Skurup
Ystad
Tomelilla
Simrishamn
Malm
Svedala
Lund
Sjbo
Staffanstorp
Burlv
Lomma
Kvlinge
Eslv
Hrby
Landskrona
Svalv
Hr
Kristianstad
Helsingborg

rebro
Stockholm

Optine u vedskoj

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21

Gvle

Falun

Jnkping

Visby

Vxj
Kalmar
Karlskrona

Kristianstad
Malm

127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
137
138
139
140
141
142
143
144
145
146
147

Sotens
Lysekil
Tanum
Munkedal
Frgelanda
Mellerud
Gtene
Mariestad
Treboda
Lax
Askersund
Hallsberg
Vingker
Katrineholm
Flen
Nykping
Oxelsund
Trosa
Gnesta
Sdertlje
Nynshamn

148
149
150
151
152
153
154
155
156
157
158
159
160
161
162
163

Strmstad
Dals-Ed
Bengtsfors
ml
Sffle
Hammar
Kritinehamn
Gullspng
Degerfors
Lekeberg
Kumla
rebro
Arboga
Kungsr
Eskilstuna
Strngns

255

71

260
256

254

257
258
259

252

253
250

248

251

249

244

247
245
246

238
239

241

242

243

240
237
229
228

236

230

225
231

216

234

232

218

226
223
221

220

203

201
202

190
188

189

204

207
208

196
195

193

212
213

211

209

191
192

227

222

217

206

224

233

219

205

235

215

210

214

198

199

200

194

187

179
184
176 177 183
175 180
171
173
181
182
174
166
172 170
169
167
178

161
160

159

186
185

197

163

162

Optine u vedskoj

Srednja vedska

Lule

Ume

188
189
190
191
192
193
194
195
196
197
198
199
200
201
202
203

rjng
Grums
Kil
Forshaga
Karlstad
Storfors
Karlskoga
Nora
Lindesberg
Kping
Hallstahammar
Vsters
Enkping
Eda
Arvika
Sunne

204
205
206
207
208
209
210
211
212
213
214
215
216
217
218
219

Munkfors
Filipstad
Hllefors
Ljusnarsberg
Skinnskatteberg
Fagersta
Surahammar
Sala
Heby
Uppsala
Knivsta
Norrtlje
Torsby
Hagfors
Vansbro
Ludvika

220
221
222
223
224
225
226
227
228
229
230
231
232
233
234
235
236

Smedjebacken
Norberg
Avesta
Sandviken
Gvle
lvkarleby
Tierp
sthammar
Malung
Mora
Leksand
Gagnef
Borlnge
Ster
Hedemora
Hofors
Falun

237
238
239
240
241
242
243
244
245
246
247
248
249
250
251
252
253

Ockelbo
lvdalen
Orsa
Rttvik
Ovanker
Bollns
Sderhamn
Hrjedalen
Ljusdal
Hudiksvall
Nordanstig
nge
Sundsvall
Timr
Hrnsand
Berg
Brcke

stersund

Sundsvall

Gvle

Falun

Uppsala
Vsters
Karlstad

rebro
Stockholm
Nykping

Mariestad
Linkping
Vnersborg

Gteborg

Halmstad

Jnkping

Visby

Vxj
Kalmar
Karlskrona

Kristianstad
Malm

Karte

72
286
285
287
284

Norrbottens ln
282
281

279

280

277
278

275
274
276

272

273

Vsterbottens ln
270

269

271

268

267
262
265

263

261

264

Vsternorrlands ln

255
254

260

Jmtlands ln 256

257
258
259

254
255
256
257
258
259
260
261
262
263
264

re
Kroko
stersund
Ragunda
Sollefte
Kramfors
rnskldsvik
Strmsund
sele
Bjurholm
Nordmaling

265
266
267
268
269
270
271
272
273
274
275

Vnns
Ume
Vindeln
Robertsfors
Dorotea
Vilhelmina
Lycksele
Norsj
Skellefte
Storuman
Sorsele

276
277
278
279
280
281
282
283
284
285
286
287

Mal
Arvidsjaur
Pite
lvsbyn
Lule
Boden
Kalix
Haparanda
Arjeplog
Jokkmokk
Gllivare
verkalix

Optine u vedskoj

Sjeverna vedska
Lule

Ume

stersund

Sundsvall

Gvle

Falun

Uppsala
Vsters
Karlstad

rebro
Stockholm
Nykping

Mariestad
Linkping
Vnersborg

Gteborg

Halmstad

Jnkping

Vxj
Kalmar
Karlskrona

Kristianstad
Malm

Karte

Visby

266

73

290

289

286
285
288

287
284

282

283

281

279

280

277
278

275
274
276
270

273
271

270
271
272
273
274
275
276
277
278
279
280

Vilhelmina
Lycksele
Norsj
Skellefte
Storuman
Sorsele
Mal
Arvidsjaur
Pite
lvsbyn
Lule

281
282
283
284
285
286
287
288
289
290

Boden
Kalix
Haparanda
Arjeplog
Jokkmokk
Gllivare
verkalix
vertorne
Pajala
Kiruna

272

Optine u vedskoj

Najsjeverniji dio vedske

Lule

Ume

stersund

Sundsvall

Gvle

Falun

Uppsala
Vsters
Karlstad

rebro
Stockholm
Nykping

Mariestad
Linkping
Vnersborg

Gteborg

Halmstad

Jnkping

Visby

Vxj
Kalmar
Karlskrona

Kristianstad
Malm

Karte

74

Uppsala ln
200
186
187

185

stmanlandsn
179

178

184
177

176
175

180

183

173
181

174

171

182
172

S d e r m163
anlands ln

Stockholms ln

170

169

166

167

164
165
168

146
145
147

144
142

164
165
166
167
168
169
170
171
172
173
174
175

Nykvarn
Botkyrka
Salem
Huddinge
Haninge
Tyres
Nacka
Eker
Stockholm
Sundbyberg
Solna
Jrflla

176
177
178
179
180
181
182
183
184
185
186
187

Sollentuna
Tby
Upplands-Bro
Upplands-Vsby
Danderyd
Liding
Vrmd
Vaxholm
sterker
Hbo
Sigtuna
Vallentuna

Optine u vedskoj

Srez tokholma

Lule

Ume

stersund

Sundsvall

Gvle

Falun

Uppsala
Vsters
Karlstad

rebro
Stockholm
Nykping

Mariestad
Linkping
Vnersborg

Gteborg

Halmstad

Jnkping

Vxj
Kalmar
Karlskrona

Kristianstad
Malm

Karte

Visby

75

vedska depni vodi

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

Useljenje u novi
stan. Potrebno je
dosta vremena i
razmiljanja da bi
se stvorilo novo
domainstvo.

Prvo vrijeme u vedskoj

Novi poetak u novoj zemlji
Onaj koji je upravo dobio dozvolu boravka, ima o mnogo toga
da razmilja. Matini broj, lina karta i izvod iz matine evidencije
to je samo nekoliko primjera neophodnih dokumenata bez
kojih se ne moe u vedskoj. Vrijeme introdukcije je takoe od
velike koristi. Vie o tome na kraju ovog poglavlja.

Prvo vrijeme u
vedskoj

76

vedska depni vodi

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Tri krune, koje

blistaju na vrhu
gradske vijenice
u tokholmu,
predstavljaju
nacionalni simbol
vedske od
davnih 1330-tih
godina.

ID-kort: lina
isprava sa
fotografijom koja
dokazuje identitet
osobe (to jest ko
je ta osoba).

Kada ste ve dobili dozvolu boravka, sljedei korak

koji vas vodi u vedsko
drutvo jeste da budete
upisani u matinu evidenciju, folkbokfrd. Nakon
toga ete dobiti matini
broj, personnummer, koji samo vi imate. Matini broj
se sastoji od deset brojeva
koji oznaavaju godinu,
mjesec i dan vaeg roenja a zatim slijede jo etiri broja. etiri zadnja broja su zato da biste se
razlikovali od drugih lica
koja su roena istog dana. Dobro bi bilo da nauite svoj matini broj
napamet, s obzirom da e vas organi uprave, banke i razne
organi-zacije esto pitati za matini broj.
Da bi se mogli upisati u matinu evidenciju, morate sa sobom ponijeti paso i dozvolu boravka kada poete u Poresku upravu ili Poreski ured (vidi Roze stranice telefonskog
imenika). Nakon par sedmica dobit ete potom papir sa
svojim matinim brojem.

Izvod iz matine evidencije i lina isprava (ID)

Izvod iz matine evidencije, personbevis, jo je jedan od
vanih dokumenata, potvrda koja vam je potrebna da bi
mogli dobiti, na primjer, linu kartu, ID-kort*, produetak
dozvole boravka ili paso. Izvod iz matine evidencije
ete izvaditi kod Poreskog ureda tako to ete lino otii
kod njih ili se javiti telefonom. Uvijek morate navesti u
koju svrhu vam je potreban izvod iz matine evidencije, s

Prvo vrijeme u
vedskoj

77

vedska depni vodi

obzirom da izvodi iz matine evidencije izgledaju razliito

zavisno od svrhe.
Linu kartu ete izvaditi na poti ili u banci. Ona kota
ca. 300 kruna. Sa sobom morate ponijeti papir sa svojim matinim brojem kao i fotografiju i izvod iz matine
evidencije za linu kartu ID. Morate takoe povesti sa
sobom nekog prijatelja ili roaka koji ve ima linu kartu
i koji moe potvrditi da ste vi stvarno lice iz priloene
dokumentacije.
Sljedei korak je zatim da se prijavite Zavodu za socijalno
osiguranje, Frskringskassan. Morate biti upisani u Zavod
za socijalno osiguranje da bi mogli dobiti, na primjer, naknadu za vrijeme bolovanja ako se razbolite ili roditeljsku
hranarinu ako dobijete dijete. Vie o tome u poglavlju o
Novcu.

Kredit za opremanje stana

Vi koji ste izbjeglica ili lan ue porodice izbjeglice, moete
u odreenim sluajevima dobiti kredit za nabavku onoga
to vam je potrebno za opremanje stana. Takav kredit se
naziva kreditom za opremanje stana, hemutrustningsln.
Visina kredita zavisi od broja lanova vae porodice, od
toga kako je opremljen va stan i koliko novca imate lino.
Centrala Studiestdsnmnden CSN, t.j. Centralni savjet
za dodjelu studentskih kredita, nadlean je za kredite za
opremanje stana. Moete zamoliti svog koordinatora za
izbjeglice, flyktingsamordnare*, da vam nabavi informacije od
CSNa. Informacije su tampane na vie jezika.

flyktingsamordnare:
lice zaposleno
u optini radi
pruanja pomoi
izbjeglicama koje
ive na teritoriji
optine.

Nastava jezika
Sve optine obezbjeuju nastavu vedskog jezika za novopristigla lica koja su napunila 16 godina. Nastava vedskog jezika se esto naziva nastavom vedskog jezika za
useljenike, SFI. U nekim optinama kola za obrazovanje
odraslih u organizaciji optine, Komvux, nadlena je za

Prvo vrijeme u
vedskoj

78

vedska depni vodi

nastavu vedskog jezika, dok su u drugim gradovima druge organizacije ili preduzea nadlena za takvu vrstu
nastave.
Za djecu i mlade postoje ponekad u kolama i djejim
vrtiima posebne pripremne grupe. U pripremnim grupama u koli ui se kako vedski jezik tako i najvaniji
kolski predmeti. Kada djeca naue onoliko koliko im je
potrebno da bi mogli pratiti redovnu nastavu, prebacuju
se u redovne razrede.

studiehandledning:
pomo u pogledu
domaih zadataka
i drugog kolskog
rada.

Djeca i mladi koji u kui govore neki drugi jezik a ne

vedski, mogu u koli dobijati nastavu tog jezika, koji se
naziva maternjim jezikom, modersml. Mogu takoe dobiti
i pomo u nastavi, studiehandledning* na svom maternjem
jeziku. Optine su obavezne da obezbjeuju ovakvu vrstu
nastave i pomoi, ako trokovi nisu suvie visoki. To znai
da se ovakva nastava u veini sluajeva moe organizovati
kad na jednom podruju ivi mnogo djece koja govore isti
maternji jezik. Meutim tekoe se javljaju kad se radi o
neobinim jezicima.
Pokazalo se da dobro znanje maternjeg jezika predstavlja
znaajnu osnovu za uenje kako vedskog jezika tako i
drugih nastavnih predmeta. Dobro znanje maternjeg jezika moe takoe biti od koristi u radnom ivotu. Vie o
djeci i mladima u pogljavlju o Drutvenoj brizi o djeci i
poglavlju o koli i obrazovanju.

Period introdukcije
Novopristiglim licima esto je potrebno uvoenje, ili introdukcija, introduktion, da bi to prije mogue postali dio
vedskog drutva. Drava dodjeljuje optinama dotacije
za introdukciju za izbjeglice i lanove njihove ue porodice. Neke optine obezbjeuju period introdukcije i za
novopristigla lica koja nisu izbjeglice.
Introdukcija polazi od potreba i biografije svakog pojedinca, na primjer u pogledu obrazovanja i zanimanja. Pe-

Prvo vrijeme u
vedskoj

79

vedska depni vodi

Namjera je da nastava vedskog jezika bude fleksibilna,

to jest prilagoena razliitim
licima ili razliitim grupama.
Miljenje je takoe da se nastava kombinuje sa praktinim
radom da bi se novopristiglim
licima pruala mogunost da
naue svakodnevni jezik koji
se govori na radnim mjestima. Nastava vedskog jezika
se moe, dakle, oblikovati na
razne naine zavisno od toga
ko ste vi i koje su vae mogunosti i potrebe.

Fotografija: Anders Alm

riod introdukcije uvijek sadri

nastavu vedskog jezika i poznavanje vedskog drutva.

Novopristiglim
licima treba
pruati mogunost da sami
sebe izdravaju.
To je jedan od
najvanijih ciljeva
introdukcionog
perioda.
Na ovoj slici novopristigle osobe
u Lule vre
adaptaciju jednog
seljakog posjeda
u Norrbottenu, to
ih brzo uvodi u
radni ivot.

Ako imate svoju struku, optina e vam pomoi da dobijete potrebnu praksu kao i znanje i kontakte koje su potrebne za poetak novog ivota u vedskoj. Ako nemate svoju
struku, optina e vam pruiti mogunost da steknete
potrebno obrazovanje kako bi mogli poeti raditi.
Izvjesne optine isplauju naknadu za vrijeme introdukcionog perioda, introduktionsersttning, dok druge plaaju
tako zvanu potporu za izdravanje, frsrjningsstd. U normalnim prilikama period introdukcije traje dvije godine,
ali se moe produiti ako za to postoje posebni razlozi.
Cilj introdukcije je da se novopristiglim licima prua mogunost da sami sebe izdravaju i da se osjeaju kao dio
vedskog drutva. Ovo je isto toliko vano za vedsku kao
i za vas koji ste tek stigli ovamo. Zato vi i optina imate
jednaku odgovornost da period introdukcije bude to
uspjeniji. To je odgovornost optine da vam obezbijedi
nastavu vedskog jezika i kontakte sa tritem rada, a

Prvo vrijeme u
vedskoj

80

vedska depni vodi

vaa je odgovornost da period introdukcije po mogunosti

bude to korisniji za vas.
Ako elite saznati vie o tome kako je period introdukcije
organizovan u optini u kojoj stanujete, moete se obratiti
slubenom licu u optini koje je nadleno za period introdukcije. Na web stranici Zavoda za integraciju nai ete
informacije o tome ta vam mogu ponuditi pojedine optine.
Vidi Dobro da se zna.

Pomo tumaa
legitimation:
potvrda koja
dokazuje da neko
ima pravo raditi u
odreenoj struci.
Legitimacija moe
takoe biti papir ili
kartica sa slikom i
matinim brojem,
koja dokazuje
ko ste.

Iako ste dosta dobro savladali vedski jezik, u samom poetku vaeg boravka u vedskoj mogu iskrsnuti prilike
kad e vam biti potrebna pomo tumaa. Na primjer prilikom posjete zdravstvenoj ustanovi ili nekom odjeljenju u
optini. U takvim sluajevima imate pravo na pomo tumaa. Tuma ima obavezu uvanja slubene tajne.
Organ uprave naruuje i plaa tumaa. Zato uvijek morate rei da e vam biti potreban tuma kada zakazujete
vrijeme za posjetu ljekaru ili slubenom licu. Ako poznajete nekog profesionalnog tumaa za koga znate da je
dobar, imate pravo da traite upravo tog tumaa. Tumai
se testiraju na razliite naine prije nego to im se povjeri
neki zadatak tumaenja, a tzv. ovlaeni tumai imaju i
legitimaciju, legitimation*. Veoma je vano da tuma dobro
radi svoj posao kako ne bi dolo do nekih nesporazuma
zbog kojih bi mogli imati probleme.

DOBRO DA SE ZNA:
Zavod za integraciju ima informacije o cilju perioda
introdukcije, kako to izgleda u pojedinim optinama,
kao i druge informacije, na svojoj web stranici www.inte
grationsverket.se. Kliknite na Frsta tiden i Sverige.

Prvo vrijeme u
vedskoj

81

Fotografija: John Dowland

Sopstveni dom.
Ne samo zidovi
i plafon. Osim
toga mnogi ljudi
trae stan u lijepoj
okolini blizu svog
radnog mjesta ili
kole.
Nalije stambenog trita
su dugi redovi
ekanja na
stan u velikim
gradovima i
visoke cijene kua
na atraktivnim
mjestima.

Nai dobar stan

Unajmiti stan. Kupiti stan ili kuu
Skoro polovina stanovnitva vedske ivi u stanovima sa
stanarskim pravom u vlasnitvu stanodavca, to jest vlasnika stana.
Drugi su kupili stan, tzv. stan sa zadrunim stambenim pravom,
ili kuu. U ovom poglavlju emo govoriti o pravilima koja vae
za unajmljivanje stana kao i o drugim oblicima stanovanja u
vedskoj.

Stanovi

82

vedska depni vodi

Na nekim mjestima optina ima svoj ured za posredovanje

stanova, koji pomae ljudima da sebi nau stan. Postoje
i privatni uredi za posredovanje stanova. U zakonu je regulisano do kog iznosa ured za posredovanje stanova
ima pravo naplaivati svoje usluge. Moete pitati savjetnika za potroaka pitanja, konsumentrdgivare*, u optini ili
koordinatora za izbjeglice o cijenama usluga ureda, da ne
biste preplatili ovake usluge!

konsumentrdgivare: lice
zaposleno u
optini koje
daje savjete
po pitanjima
kupoprodaje.

Moete takoe gledati i oglase u novinama o slobodnim

stanovima, ili se obratiti direktno vlasnicima nekretnina,
fastighetsgarna*, koji esto imaju svoje liste ekanja za ljude koji ele nai sebi stan. Vlasnike nekretnina ete nai
na utim stranicama telefonskog imenika pod naslovom
Bostadsfretag.

fastighetsgare:
vlasnik kue.

Lake u manjim gradovima

Stanovi

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Manji gradovi
i manja mjesta
imaju puno
prednosti u
poreenju
sa velikim
gradovima.
Par primjera su
jeftiniji stanovi i
lake zaposlenje.

Lake je nai stan u manjim gradovima nego u velikim kao

to su tokholm, Geteborg i Malm. U manjim gradovima
kako stanarine tako i cijene porodinih kua, kua u nizu
i stanova sa zadrunim stambenim pravom znatno su nie.
Loa strana stanovanja u velikom gradu je da se veina stanovnitva u veem dijelu predgraa velikih gradova sastoji
od porodica koja su tek stigla u
vedsku, a ne veana. Iz tog
razloga u kolama ima mali
broj uenika veana i zato tek
pristigla djeca tee naue vedski jezik. Novopristiglim porodicama treba takoe due vremena da bi shvatili vedsko drutvo.
U manjem gradu lake se na-

83

vedska depni vodi

lazi i posao. U vedskoj kao cjelini 70 odsto ukupnog broja useljenika ima zaposlenje, ali u stambenim podrujima
velikih gradova gdje ivi veliki broj useljenika samo je ca.
30 odsto stanovnitva zaposleno. Zbog svega ovoga je vrlo
vano da dobro razmislite o tome gdje ete se nastaniti.
Iako vaa rodbina ili poznanici ive u nekom od velikih
gradova, nije sigurno da bi vaa budunost i budunost
vae porodice bila bolja tamo.

hyresvrd:

Crni novac

onaj ko
iznajmljuje stan.

U sluaju da ste nali stan sa stanarskim pravom koji vam

odgovora, ne trebate platiti nita vie osim stanarine, niti
vlasniku stana, hyresvrden*, niti prethodnom stanaru,
hyresgsten*. Traiti od nekog da plati za stan sa stanarskim pravom znai traiti crni novac, svarta pengar, protivzakonito je. Meutim, moe se desiti da lice koje se iseljava
iz stana hoe da mu se plati odreeni iznos za stvari koje
ostavlja u stanu. To je zakonito sve dok je iznos razuman,
ali niste obavezni kupiti te stvari ako ne elite.

hyresgst:
onaj ko unajmljuje
stan.

bostadsrttsfrening:
udruenje ljudi
koji su vlasnici
pojedinih stanova
u jednoj kui ili u
grupi kua.

Vlasnik stana moe zahtijevati razne stvari od svog budueg stanara. Moe se desiti da eli vidjeti potvrdu od
prethodnog stanodavca ili od nekog drugog lica koje moe
potvrditi da e dotini biti dobar i uredan stanar. Vlasnik
stana takoe eli saznati visinu prihoda dotinog stanara
ili cijele porodice. U sluaju da nemate stalnog prihoda,
moe se desiti da morate nai iranta, borgensman, prijatelja ili roaka koji e garantovati da e platiti stanarinu
u sluaju da bi vi imali problema u vezi toga.
Ako vlasnik stana ili stambena zadruga, bostadsrttsfreningen*, ipak vas odbije, ne obazirujui se na to da ste dobrog materijalno stanja, da imate iranta, da ima slobodnih
stanova, moe se desiti da je u pitanju diskriminacija,
diskriminering. U vedskoj je protivzakonito odbiti nekome
unajmljivanje stana zbog, na primjer, etnike pripadnosti,
religije ili pripadnosti nekom drugom vjerovanju. U slua-

Stanovi

84

vedska depni vodi

ju da budete izloeni diskriminaciji, moete se obratiti

Ombudsmanu protiv etnike diskriminacije, DO, koji moe podnijeti tubu sudu protiv onoga koji vas je izloio diskriminaciji kao i da u vae ime trai odtetu.
Sluaj se takoe moe prijaviti policiji, a policija se moe
obratiti javnom tuiocu kako bi lice koje nekoga izlae
diskriminaciji moglo biti i osueno. Adresu Ombudsmana
protiv etnike diskriminacije, DO, nai ete na strani 42.

Ugovor o korienju stana

Ako ste se dogovorili sa vlasnikom stana da ete od njega
unajmiti stan, dobit ete pismeni ugovor, ugovor o korienju stana, hyreskontrakt. Ugovor sadri, izmeu ostalog,
i iznos stanarine i ta je sve ukljueno u nju.
Stanarina se plaa unaprijed, najkasnije zadnjeg radnog
dana u mjesecu, za naredni mjesec. Vano je da stanarinu
plaate na vrijeme jer u suprotnom moete biti prisilno
iseljeni, bli vrkt, iz stana, to jest prisiljeni napustiti stan.
Prije nego to se uselite u stan, trebate ga za svaki sluaj
dobro pregledati i prokontrolisati da li postoje neke greke koje bi vlasnik stana prethodno trebao ispraviti. Da li
radi friider, da li funkcioniu radijatori, da li su vrata i
podovi neoteeni?
Vlasnik stana je duan da napravi zapisnik o izvrenom
pregledu stana, besiktningsprotokoll, prije nego to se prethodni stanar iseli. To je papir na kome su zabiljeene sve
eventualne tete u stanu. Za vas je vano da postoji takav
zapisnik, s obzirom da u suprotnom moete biti duni platiti tete koje je prethodni stanar napravio u stanu.
Razliiti vlasnici stanova imaju razliita pravila kako se
odrava, underhller, stan to jest da se odrava u to boljem
stanju, na primjer lijepljenjem novih tapeta. Vlasnik stana
nema pravo poveati stanarinu na ime redovnog odravanja stana. U sluaju da se ne moete dogovoriti sa

Stanovi

85

vedska depni vodi

Kuhinja se esto
naziva srcem
kue. Ovdje za
kuhinjskim stolom
ima dovoljno
mjesta kako za
obroke tako i za
domae zadatke

Ako elite smanjiti trokove,

ili brzo izvriti neku promjenu u stanu, moete sami
obojiti zidove ili ih obloiti
novim tapetama. Obino
vlasnik stana nema nita
protiv toga, pod uslovom da
se posao dobro uradi i da
ne izaberete neke neobine
boje (zbog kojih e mu moda kasnije biti tee da izda
stan nekome drugome). Uvijek morate traiti dozvolu od
vlasnika stana prije nego to vrite bilo kakve izmjene u
stanu.

Fotografija: Buccina Studios

vlasnikom stana, moete se

obratiti mjesnom Udruenju
stanara za savjet. Vidi na
kraju ovog poglavlja, pod
naslovom Dobro da se zna.

Davanje stana u podzakup i otkaz

U sluaju da neki vai roaci ili prijatelji dou da stanuju
kod vas due vrijeme, o tome trebate prvo razgovarati sa
vlasnikom stana. S obzirom da je habanje stana vee ako
u njemu ivi vie ljudi, nije sigurno da e vlasnik stana
dozvoliti njihovo useljenje. U sluaju da se tako neto otkrije kasnije, vlasnik stana moe prisilno iseliti stanara
koji je bez njegove prethodne saglasnosti drao podstanare u stanu.
Unajmiti stan iz druge ruke, i andra hand, znai unajmiti
stan od lica koji je nosilac ugovora o korienju stana.
U takvim sluajevima potrebna je prethodna saglasnost
vlasnika stana.
Bilo da elite iznajmiti svoj stan iz druge ruke ili unajmiti

Stanovi

86

vedska depni vodi

stan nekog drugog iz druge ruke, vano je napraviti

ugovor o roku iznajmljivanja stana kao i o otkaznom roku,
uppsgningstid*. U tom sluaju lice koje unajmljuje stan iz
druge ruke moe biti sigurno da e moi ostati u stanu u
toku cijelog ugovorenog perioda, a lice koje iznajmljuje
svoj stan moe biti sigurno da e dobiti natrag svoj stan
nakon isteka ugovornog perioda.

uppsgningstid:
koliko dugo
unaprijed vlasnik
stana treba
najaviti da eli da
se stanar iseli, ili
rok u kome stanar
treba da kae da
e se on ili ona
iseliti iz stana.

U sluaju da elite se preseliti u drugi stan, morate o tome

obavijestiti vlasnika stana i otkazati stan najmanje tri
mjeseca prije selidbe. Rok od tri mjeseca se rauna od narednog novog mjeseca. Preporuuje se da se stan otkae
pismenim putem, a u tom sluaju trebate sauvati kopiju
pisma kako ne bi dolo do nesporazuma.
Nemate pravo da odluujete ko e se useliti u stan poslije
vas, jer je to stvar vlasnika stana. Meutim, moete zamijeniti stan za drugi, pod uslovom da vlasnik stana prihvati
nove stanare.

Pravila o odravanju reda

U stambenim zgradama moraju postojati pisana pravila
o odravanju reda . Ako ne postoje pisana pravila, onda
postoje nepisana pravila koja su stvorili sami ljudi koji ive
u zgradi, a pravila se razlikuju od podruja do podruja.
Po pravilu stanari smatraju da je vano da njihovi susjedi
ne putaju glasnu muziku ili TV poslije 22 sati navee, da
ne koriste rotilj, da ne tresu tepihe na svojim balkonima,
da je isto u liftu, na stepenitu i djejem igralitu, da
veernicu koristi samo onaj koji je na redu i ko je zakazao
pranje za odreeno vrijeme.
Tee je slijediti nepisana pravila nego pisana, ba zbog
toga to se ne mogu proitati. Najbolji je savjet da gledate
kako rade susjedi. im vam neto nije jasno, pitajte nekoga za savjet.

Stanovi

87

vedska depni vodi

Stan sa zadrunim stambenim pravom

Zgrada sa vie stanova moe biti stambena zadruga,
bostadsrttsfrening, u kojoj su stanari kupili svoje stanove.
Postoje i neke porodine kue i kue u nizu sa zadrunim
stambenim pravom. Slobodni stanovi sa zadrunim stambenim pravom mogu se nai u novinskim oglasima ili preko meetara, mklare, to jest preduzea koje posreduje pri
kupoprodaji stanova i kua.

insats: novac koji

se uplauje da bi
neko postao lan
zadruge, a koji
se vraa ako isti
kasnije izae iz
zadruge.

Za stan sa zadrunim stambenim pravom ne plaa se

stanarina, ali umjesto toga
svakog se mjeseca plaa doprinos, avgift, stambenoj zadruzi. Doprinos se koristi za
otplatu kredita za stambenu
zgradu, popravke i osiguranja. Ponekad doprinos moe biti u visini stanarine stana sa stanarskim pravom.
Kupovina stana sa zadrunim stambenim pravom moe biti skupa, a jo je skuplja
kupovina porodine kue ili
kue u nizu. Veina ljudi mora dii kredit kod banke za
kupovinu stana ili kue.
Bitno je da se dobro preraunate da li vam vae materijalno stanje doputa kupovinu stana ili kue, da za par

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

Ako elite kupiti stan sa zadrunim stambenim pravom,

trebate se najprije dogovoriti sa prethodnim vlasnikom o
cijeni koju trai za stan. Stambena zadruga mora vas takoe prihvatiti kao lana zadruge, a trebate uplatiti i
ulog, insats*, da bi postali lan stambene zadruge.

Unajmiti ili moda

ak i kupiti stan
dobri susjedi
u svakom sluaju
mnogo vrijede.

Stanovi

88

vedska depni vodi

godina ne biste doli u situaciju da se morate iseliti iz

stana. Banka ili meetar moe vam pomoi u vezi i predrauna.

opartisk: neko
ko nikad ne
zauzima stav za
ili protiv nekog
od uesnika u
raspravi.

Uopte je dobra ideja obratiti se meetaru ako elite kupiti

stan ili kuu. Po zakonu meetar mora biti nepristrasan,
opartisk*, i starati se da se kupoprodaja obavi na pravi nain
u cilju da niko ne bude prevaren. Meetar moe takoe,
za raun kupca, angaovati i kontrolora, besiktningsman,
ovjeka koji zna mnogo o stambenim zgradama i koji vri
kontrolu kua i stanova prije kupoprodaje. Teko je dobiti
nadoknadu za greku koja se otkrije naknadno, i zbog
toga je preporuljivo da se stan ili kua pregleda vrlo
paljivo prije nego to je kupite.

DOBRO DA SE ZNA:
Ako imate redovan ugovor o korienju stana, imate
pravo zadrati stan koliko god elite, pod uslovom da
plaate stanarinu na vrijeme, vodite rauna o stanu da
ne doe do oteenja i ne uznemiravate svoje susjede.
Prije iseljenja, stan se uvijek mora oistiti. Ako vlasnik
stana bude nezadovoljan sa ienjem, moe angaovati
preduzee za ienje da bi se stan ponovo oistio,
ali u tom sluaju vi ete platiti trakove ienja. Zato
ete imati manje trokova ako dobro oistite stan prije
iseljenja.
Udruenje stanara, Hyresgstfreningen, jeste udruenje
za ljude koji ive u stanovima sa stanarskim pravom.
Ako ste lan Udruenja stanara, osoblje udruenja vam
moe pomoi u sluaju da se ne moete dogovoriti
sa vlasnikom vaeg stana. Odgovore na jednostavnija
pitanja moete dobiti iako niste lan udruenja.
Hyresgstfreningen nai ete na Roza stranicama
telefonskog imenika kao i na Internetu na adresi
www.hyresgasterna.se. Informacije su dostupne na vie
jezika.
Savjet za stanarske sporove, Hyresnmnden, dravni

Stanovi

vedska depni vodi

89

je organ uprave koji rijeava sporove izmeu stanara i

vlasnika stanova. Savjeti za stanarske sporove postoje na
dvanaest mjesta irom zemlje. Hyresnmnden nai ete
na Roza stranicama telefonskog imenika. Savjet moe
takoe dati savjet u vezi sporova izmeu vlasnika stana i
stanara.
Bitno je imati kuno osiguranje, hemfrskring. Ako
nemate kuno osiguranje neete dobiti nadoknadu
za stvari u domainstvu u sluaju krae ili oteenja
prilikom poara ili druge vrste nesree, bez obzira kako
je nesrea nastala. Kuno osiguranje moete ugovoriti
kod nekog od osiguravajuih zavoda, koje ete nai na
utim stranicama telefonskog imenika.
Svake godine ca. 100 ljudi gube ivot u poarima.
vedsko udruenje za protivpoarnu zatitu organizuje
besplatne poludnevne teajeve o opasnosti od
poara u stanu, kako se mogu smanjiti rizici i ta treba
preduzeti ako poar ipak izbije. Ako ste lan nekog
udruenja, moete se obratiti vedskom udruenju
za protivpoarnu zatitu, na telefon 08-588 474 00, i
zamoliti ih da vam organizuje takav teaj. Udruenje
za protivpoarnu zatitu ima svoja mjesna odjeljenja
po cijeloj vedskoj, a tokom 2000. godine je, izmeu
ostalog, i organizovalo i ca. 100 teajeva za razna
udruenja useljenika. Web stranica: www.svbf.se.
Ponekad se utroak eletrine energije u stanu plaa
posebnim raunom. Deava se da i pretplata za
kablovsku televiziju predstavlja dodatni troak, povrh
stanarine.
Ako elite montirati satelitsku antenu na svom balkonu,
najprije morate pitati vlasnika stana za saglasnost.
Zavod za integraciju je izdao par broura, namjenjenih
onima koji su podnijeli zahtjev za dozvolu boravka u
vedskoj, u kojima se govori o periodu introdukcije i o
mjestima nastanjenja. Broure nai ete na Bosanskom,
Persijskom, Sorani i mnogo drugih jezika na web stranici
Zavoda za integraciju, www.integrationsverket.se,
kliknite na Frsta tiden i Sverige.

Stanovi

90

vedska depni vodi

Mi koji vec zivimo ovdje

Peglanje ljudskog
dostojanstva valjkom za ve
Mark Olson
Mnogi ljudi vjeruju u sudnji dan.
Jednog dana, kada kucne sudnji as,
dobri i zli ljudi e se razdvojiti. Svi dobri ljudi dobit e krila i blagoslov, svi
ostali dobit e rogove i biti ismijani.
Svi oni koji su nekad ivjeli u stambenoj zgradi u vedskoj znaju gdje e
biti izloeni konanom sudu na sudnji dan u veernici. Ispred suilice
za ve. Na tom mjestu lako se otkrivaju svi grenici. Treba samo otprilike 30
sekundi da bi im se izrekla presuda.
U tom pogledu vedski moral je jednostavan i neposredan: Dobar ovjek
oisti za sobom filter za prainu u
suilici za ve.
U filteru se skupljaju dlaice od
odjee koja se prevre u suilici.
Dlaice su kao stari grijesi siva, difuzna, odvratna gomila. Jedina razlika je u tome da grijesi ostaju u filteru
nae savjesti, a dlaie ostaju u filteru
za prainu.
Svjestan sam toga da se filteri za prainu nigdje ne spominju,
niti u Bibliji, Kuranu, Abhidharmi ili
Mahabharati. Koliko znam, u vrijeme proroka nije bilo suilica za ve.
Ali moral u veernicama je duboko
ukorijenjen u veini vjera:

Postupaj sa drugima onako kako bi

elio da drugi postupaju s tobom.
Ovo zlatno pravilo je prisutno u mnogim svetim pismima, iako je formulisano na razliite naine. Ono je prisutno i u obliku obavjetenja na zidu
veernice u mojoj zgradi:
Ostavi za sobom veernicu u stanju u
kome bi elio da je drugi ostave tebi.
A ovo zlatno pravilo je takoe uklesano vatrenim slovima u bijesnim
oima mog susjeda.
Pa ta je sad ovo? upita me razjareno.
Pogledam dole u filter za prainu.
Susjed mi ga prua, dok grijena gomila dlaica pokriva cijelu povrinu
filtera. Moje su dlaice, dakle, ostale u filteru. Sive, odvratne dlaice. U
zemlju da propadnem od sramote.
Pokuavam da pronaem prave rijei
kako bi sprijeio presudu koju susjed
samo to nije izrekao.
Ja, eh, ovaj mora da sam zaboravio, promrmljao sam.
Zaboravio?! ree susjed.
Njegova optuba me pee. Imam
osjeaj kao da e se u svakom trenut-

vedska depni vodi

ku itavo nebo sruiti na mene. Dobar

glas mi je ugroen. Crvenim. Znojim
se. A susjed samo bulji u mene i u
moju gomilu dlaica.
Moda mogu ukazati na to da ja ustvari obino istim filter za prainu. Da
se staram ivjeti urednim ivotom,
dajem novac u dobrotvorne svrhe,
ljubazan sam prema djeci i penzionerima i voljan sam da svakome pomognem, hranim ptice u dvoritu,

Ustvari je udno
da veernice u
vedskoj imaju
toliko presudnu
ulogu.
uredno plaam porez, skoro uvijek
mislim sve najljepe o ljudima s kojima se susreem
Ali istovremeno vrlo dobro znam da
je sve ovo samo izgovor i izvrdavanje.
Susjed mae dlakavim dokazom.
No?
Ustvari je udno da veernice u
vedskoj imaju toliko presudnu ulogu. Ali u mnogim stambenim naseljima veernica je jedino mjesto
gde se susjedi viaju. Inae svako
vodi svoj porodini ivot u svom stanu. Pozivamo i putamo preko praga
roake i prijatelje, ali vrlo rijetko pozivamo svoje susjede na kafu, urku ili
druenje u nae domove.
Umjesto toga se viamo pod hlad-

91

nim osvjetljenjem veernice, usred

brujanja vemaina i gomile vlanog
vea. Moda se prijateljstvo moe roditi u veernici. Moda je mogue
pomijeati istu vedsku vunu sa egipatskim pamukom, bijelo sa obojenim. Moda je mogue da veseli susjedi jednoglasno zapjevaju neku
lijepu pjesmu pored suilice za ve.
Moda je mogue da moj susjed i
ja postanemo najbolji prijatelji im
umukne zvuk centrifuge i im pogledamo jedan drugoga u oi kao
ovjek ovjeka.
No? ponavlja susjed kobnim glasom.
Odjednom ugledam sat na njegovoj
ruci. Samo to se ne osvijestim. Pa
tek je tri sata! Moje vrijeme za pranje je do etiri! Jo mi je ostao itav sat.
Susjed je pogreio vrijeme, doao je
itav sat prije vremena. Imam jo cijelih 60 minuta da se opravdam kao
ovjek, da spasim svoj dobar glas,
da oistim filter za prainu u suilici
za ve.
vedski pisac, August Strindberg, jednom je napisao: Nae greke, a ne vrline, ine nas ljudskim. Ovu pouku
bi trebalo okaiti na oglasne table u
svim veernicama u vedskoj.
Mark Olson je novinar iz SAD.
Kao novinar i urednik prisutan
je u raznim sredstvima javnog
informisanja, esto povodom
nove kulture u vedskoj.

92

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

Posao koji volite.

Poslodavci esto
trae osobe sa
specijalizovanim
strunim znanjem.
Tokom zadnjih
nekoliko decenija
pootreni su
uslovi u pogledu
obrazovanja i
strunosti.

Nai dobar posao

Trite rada u vedskoj
U ovom poglavlju dajemo naprije opti pregled trita rada u
vedskoj. Zatim slijede odlomci o berzi rada, zaposlenju, naknadi
za privremeno nezaposlene kao i o osnivanju privatnih preduzea.
Propisi o kojima ovdje govorimo bili su na snazi u ljeto 2003.
godine, t.j. u trenutku pisanja ove knjige. Od tada mogue je da
su stupili na snagu novi propisi, a u tom sluaju moete dobiti
informacije o njima od, izmeu ostalih, Zavoda za zapoljavanje.

Posao

93

vedska depni vodi

Mnogi propisi koji vae na tritu rada, arbetsmarknaden*,

vedske potiu iz prve polovine 1900-ih godina. U to vrijeme je zakljueno vie znaajnih sporazuma izmeu
poslodavaca, arbetsgivarna*, i saveza sindikata, fackfrbunden*. Savezi sindikata u vedskoj uvijek su bili jai nego u
mnogim drugim zemljama, a osim toga su i dugorono
povezani sa vladom.

vedsko trite rada

Neki od uslova na tritu rada su zakonom regulisani. Ostali uslovi organizacije poslodavaca i sindikalne organizacije
dogovorili zajednikim pregovaranjem, frhandlingar*.
Glavna organizacija poslodavaca se danas zove vedska
Privreda, Svenskt Nringsliv, ranije SAF Udruenje poslodavaca vedske. Velike sindikalne organizacije su Savez
sindikata vedske, LO, za radnike, Centralna sindikalna
organizacija slubenika, TCO, za slubenike, i Centralna
sindikalna organizacija akademika vedske, SACO, za
osobe sa akademskim obrazovanjem.
U zakonu je regulisano da normalno radno vrijeme treba
iznositi najvie 40 radnih sati u sedmici. Po zakonu svi
koji rade puno radno vrijeme imaju pravo na 25 dana plaenog godinjeg odmora u jednoj godini, to iznosi pet
sedmica odmora godinje. Ako ste kod poslodavca radili
krae od godinu dana, prve godine ete imati krai godinji odmor.
Po zakonu svi koji rade isti posao trebaju imati i istu platu.
Zabranjeno je odrediti nekome niu platu ili loije uslove
zbog njegove etnike pripadnosti, vjere ili pripadnosti
nekom drugom vjerovanju, zbog pola, funkcionalne onesposobljenosti ili seksualne sklonosti.

arbetsmarknad:
sve u vezi
preduzea i
zaposlenja.
Ova rije u stvari
znai trite
na kome se vri
kupoprodaja rada.
arbetsgivare: onaj
ko ima zaposleno
osoblje.
fackfrbund:
sindikalne
organizacije
za one koji
su zaposleni
i koji se bave
raznom vrstom
poslova, na pr.
Savez sindikata
metalskih radnika
u industriji ili
Savez sindikata
radnika u trgovini.
frhandlingar:
rasprave o, na
primjer, platama i
radnom vremenu.

Zakon takoe nalae da poslodavac treba unapreivati etniku raznolikost na razliite naine.

Posao

94

vedska depni vodi

Plata po kolektivnom ugovoru

U vedskoj nije odreena minimalna plata. Plata se
mnogima odreuje u skladu sa kolektivnim ugovorom,
kollektivavtal*, koji poslodavac zakljuuje sa sindikalnom
organizacijom nadlenom za radnu oblast koja je u pitanju. Kolektivni ugovori takoe sadre, izmeu ostalog,
sporazum o tzv. kolektivnom osiguranju, koje zaposlenima prua dodatnu zatitu u sluaju, na primjer, povrede
na radu.

kollektivavtal:
sporazum
zakljuen izmeu
poslodavca
i sindikalne
organizacije
u vezi plata i
drugog za velike
grupe radnika.
Suprotnost je
individualni
ugovor, gdje se za
svakog pojedinca
odreuje razliita
plata .

U velike radnike sindikalne organizacije spadaju takoe

Savez sindikata komunalnih radnika, Kommunalarbetarfrbundet, za radnike u zdravstvu i drutvenoj brizi, Savez
sindikata metalskih radnika, Metallarbetarfrbundet, za
mnoge radnike u industriji kao i Savez sindikata radnika
u trgovini, Handelsanstlldas frbund, za radnike u trgovini i
uslunim djelatnostima.
Velike sindikalne organizacije za slubenike jesu vedski
savez sindikata slubenika u industriji, SIF, i Savez sindikata dravnih slubenika, ST. Sindikalne organizacije,
ili facken, kako ih zovu, nai ete pod naslovom Fackliga
organisationer na utim stranicama telefonskog imenika.

Berza rada
im dobijete dozvolu boravka trebate se prijaviti kod
Zavoda za zapoljavanje, Arbetsfrmedlingen, kao osoba
koja trai posao, iako jo uvijek najbolje ne vladate vedskim jezikom. Podaci o vaem prethodnom obrazovanju i
radnom iskustvu kao i o vrsti zaposljenja za koje ste zainteresovani upisuju se u banku podataka Zavoda za zapoljavanje, ime e vam biti dostupne i razne usluge Zavoda za zapoljavanje.
Zavod za zapoljavanje ima svoje urede u svim optinama. U nekoliko veih mjesta postoje i posebni zavodi za
zapoljavanje specijalizovani za razne struke, na primjer
iz oblasti Tehnike, Industrije, Zdravstva ili Ekonomije.

Posao

95

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

vedska depni vodi

Zavod za
zapoljavanje
ima kancelarije u
svim optinama.
Kod njih se moe
prijaviti onaj ko
je dobio dozvolu
boravka, kao
osoba koja trai
posao. Ali isto
tako moete i
sami traiti posao.

Na vie razliitih naina moete saznati o ponudi nepopunjenih radnih mjesta, lediga platser preko Zavoda za
zapoljavanje: na oglasnim tablama, u posebnim listovima
u uredu Zavoda za zapoljavanje, kao i na Internetu na
adresi www.ams.se. U uredima Zavoda za zapoljavanje
postoje kompjuteri preko kojih moete traiti posao u materijalima Zavoda kao i na Internetu. Nepopunjena radna
mjesta se takoe oglaavaju i u novinama.

Vano je biti aktivan

Trite rada u vedskoj se poprilino izmjenilo u toku
zadnjih nekoliko decenija. Ranije je bilo puno poslova koji
su se mogli raditi bez nekog dueg kolovanja. Danas se
u industriji koriste maine umjesto ljudi za takvu vrstu
poslova. Zbog toga mnogi radni zadaci zahtijevaju kako
obrazovanje tako i znanje jezika. Zato je danas tee ui
na vedsko trite rada nego prije.
Nezaposlenost je prisutna i meu uroenim veanima.
Ali, nezaposlenost je ipak znatno vea meu ljudima

Posao

96

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

U mnogim veim
mjestima postoje
specijalizovani
zavodi za
zapoljavanje za
razliite grupe
zanimanja,
na primjer u
oblasti tehnike ili
industrije.

vedska depni vodi

koji su boravili samo krae

vrijeme u vedskoj. Zato je
vano da ste sami aktivni
kada traite posao. Ne moete polaziti od toga da e
vam Zavod za zapoljavanje
nai neki posao, jer to nije sigurno.
Mnoga nepopunjena radna
mjesta u privatnim preduzeima se na primjer, ne oglaavaju, nego se popunjavaju putem linih kontakata.
Zato trebate razgovarati sa
svima koje poznajete rodbinom, prijateljima, susjedima
i poznanicima. Moda neko od njih moe vas obavijestiti
kad uje za neko nepopunjeno radno mjesto?

Iznajmljivanje kadrova
Agencije za snabdijevanje kadrovima, bemanningsfretag,
takoe zvane agencije za iznajmljivanje kadrova, uthyrningsfretag, ili agencije za vrbovanje kadrova, rekryteringsfretag, danas posreduju sve vie privremenih zaposlenja. Na takav nain imaju i funkciju zavoda za zapoljavanje. Ove agencije nai ete na utim stranicima telefonskog imenika pod naslovom Rekryteringsfretag ili
Personaluthyrning.
Agencije za snabdijevanje kadrovima posreduju raznu
vrstu poslova, kako kancelarijskih tako i poslova u industriji. Neki od tih poslova su kratkotrajni, moda samo koji
mjesec ili nekoliko sati sedmino, dok su drugi dugotrajniji.
Agencije za snabdijevanje kadrovima takoe zapoljavaju
ljude a zatim ih iznajmljuju drugim preduzeima kojima je
potrebno osoblje u odreenom, vremensko ogranienom
periodu. Zaposleni u agencijama za snabdijevanje kadro-

Posao

vedska depni vodi

97

vima, esto primaju ju punu platu kad rade na terenu u

nekom preduzeu, a neto niu platu u periodima kada
nisu iznajmljeni nekom preduzeu. Pokazalo se da agencije
za snabdijevanje kadrovima predstavljaju jedan od naina
za mnoge useljenike da uu na vedsko trite rada.

Programi
Da bi vaa ansa da dobijete posao bila vea, Zavod za
zapoljavanje vam moe pruati pomo u vidu tzv. programa, program. Dok se uestvuje u nekom programu, po
pravilu prima se i novana potpora koja se naziva potporom za aktiviranje, aktivitetsstd.
Evo nekoliko primjera programa:
Struno osposobljavanje i prekvalifikacija, arbetsmarknadsutbildning, sastoji se od strunih teajeva koji
uesnicima daju novo znanje a samim tim i veu ansu
da sebi nau posao.
Datortek, prua uenicima mogunost da uvjebavaju
savremenu kompjutersku tehniku u toku najvie est
mjeseci.
Struna praksa, arbetspraktik, takoe traje est mjeseci
i znai da uesnik proba da radi neki posao na terenu,
t.j. na radnom mjestu.
Teajevi za traenje posla, jobbskarkurser, jesu teajevi
na kojima se izuava, na primjer, kako se pie molba
poslodavcu ili kako se treba pripremiti za intervju za
posao, anstllningsintervju*.
Potpora za zapoljavanje, anstllningsstd, znai da
Zavod za zapoljavanje isplauje potporu poslodavcu
koji zaposli osobu koja je dugo bila nezaposlena.
Potpora za osnivanje privredne djelatnosti, std
till start av nringsverksamhet, isplauje se u oredenim
sluajevima nezaposlenoj osobi tokom est mjeseci.
Vie informacija o ovom programu nai ete malo dalje
u ovom poglavlju.

anstllningsintervju:razgovor
u kome lice koje
trai posao pria
poslodavcu o sebi.

Posao

98

vedska depni vodi

Garancija aktiviranja
Garancija aktiviranja, aktivitetsgaranti, novi je nain da se
pomogne ljudima koji su dugo bili bez posla i kojima
uee u ranijim programima nije donijelo eljeni rezultat.
U tom sluaju slubenik Zavoda za zapoljavanje i osoba
koja trai posao zajedno izrauju akcioni plan, handlingsplan, uzimajui pri tome u obzir ta bi bilo najbolje za tu
osobu. Jedna od moguih alternativa je obrazovanje na nivou osnovne ili srednje kole u toku najvie est mjeseci.
Kad se radi o mladim ljudima optine imaju odgovornost
za one koji su mlai od 20 godina i koji ne pohaaju srednju kolu. Za njih su optine dune organizovati posebne
teajeve ili mjesta obavljanja prakse. Neke optine su
takoe uzele na sebe odgovornost i za malo stariju
omladinu koja je bez posla, t.j. mlade uzrasta od
20 do 24 godine.

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Optine organizuju mjesta

obavljanja prakse
ili teajeve za
nezaposlenu
omladinu mlau
od 20 godina.

Posao

U sluaju da vam se ponudi posao u drugom mjestu, a ne u mjestu gdje trenutno ivite, Zavod za
zapoljavanje moe vam
pomoi u pogledu poetnih putnih trokova, trokova selidbe kao i da
vam isplati poetnu potporu koja bi vam pomogla
za prvo vrijeme u novom
mjestu. Ova potpora se naziva novana pomo za
selidbu, flyttningsbidrag.

99

vedska depni vodi

Zaposlenje
Postoji vie raznih vrsta zaposlenja. Zaposlenje na
neodreeno vrijeme, tillsvidareanstllning, ili stalni radni
odnos, fast arbete, jeste najsigurniji oblik zaposlenja. Prednost zaposlenja na neodreeno vrijeme je da moete
raunati na posao dugi period unaprijed. Radni odnos
prestaje tek ako ga sami elite prekinuti, ili ako dobijete
otkaz. Poslodavac moe vam dati otkaz samo u odreenim
sluajevima. Nie slijedi vie informacija o otkazu.
Vremensko ograniena, tidsbegrnsade*, zaposlenja se sada praktikuju sve ee. Nie slijedi nekoliko oblika vremensko ogranienih zaposlenja:

tidsbegrnsad:
koji vai samo
odreeno
ogranieno
vrijeme.

privremene slube, vikariat, gdje se privremeno

zapoljava osoba kao zamjena za zaposlenog koji je, na
primjer, bolestan, ili se nalazi na roditeljskom odsustvu
ili na odsustvu radi studija
pripravnike prakse, praktikarbeten, gdje osoba koja
studira odreenu struku stie strunu praksu
zaposlenja na projektima, projektarbeten, gdje se
zapoljava jedna ili vie osoba radi izvravanja
odreenog ogranienog radnog zadatka
zaposlenje na odreeno vrijeme, visstidsanstllning,
gdje zaposlenje traje samo u toku odreenog vremenskog perioda
probni rad, provanstllningar, gdje poslodavac zapoljava
nekog na probu na najvie est mjeseci. Poslodavac
mora najaviti osobi koja je na probnom radu dvije sedmice prije isteka perioda probnog rada ako ne eli da
osoba na probnom radu ostane da radi kod njega. U
suprotnom se probni rad automatski pretvara u stalni
radni odnos.
Kada zasnivate radni odnos dobijete i ugovor o zasnivanju radnog odnosa, anstllningsavtal, ili sporazum o zasnivanju radnog odnosa, anstllningskontrakt, u kome su
regulisana pravila u pogledu plate, radnog vremena, i dru-

Posao

100

arbetslshetskassa: vrsta
osiguravajueg
zavoda koji u
toku odreenog
vremenskog
perioda isplauje
novac onome koji
je imao posao ali
ga je izgubio.

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

U ugovoru o
zasnivanju radnog
odnosa navedeni
su vaei propisi
u pogledu, na
primjer, plate i
radnog vremena.

vedska depni vodi

gog. Ako na vaem radnom

mjestu postoji sindikalna
podrunica moete provjeriti
kod predstavnika sindikata
da li uslovi u vaem ugovoru
odgovaraju uslovima koji
su dogovorili sindikat i poslodavac. Ako na radnom
mjestu ne postoji sindikalna
podrunica, moete pogledati
pod Fackliga organisationer
na utim stranicama telefonskog imenika.
Moete se ulaniti u sindikat
iako na vaem radnom mjestu ne postoji sindikalna podrunica. U tom sluaju sindikat moe vam dati savjet u
pogledu plate, opasnosti u radnoj sredini kao i raznih problema na radnom mjestu. Ulanjenjem u sindikat postajete i lan njegove blagajne za nezaposlene, arbetslshetskassa*.
Vie o blagajnama za nezaposlene ete nai malo dalje u
ovom poglavlju.

Plaati porez
Plata koju vi i va poslodavac dogovarate, naziva se
bruto platom, bruttoln. Poslodavac odbija odreeni iznos
od bruto plate, koji se uplauje na ime poreza. Novac koji
zatim dobijete na ruke naziva se neto platom, nettoln.
Raditi na crno, att arbeta svart, znai da poslodavac ne
uplauje niti porez niti socijalne doprinose, sociala avgifter,
koji se, izmeu ostalog, koriste za vae zdravstveno osiguranje i buduu penziju. Rad na crno je jeftiniji za poslodavca, a ako ste bez posla moe se initi privlanim i za
vas. Ali, raditi na crno je rizino. U tom sluaju ne biste
dobili ni bolesniku platu ni bolesniku naknadu ako biste

Posao

101

vedska depni vodi

se razbolili, ne biste dobili nikakvu nadoknadu ako biste

bili izloeni povredi na radu ili ako biste ostali bez posla,
a ne biste dobili ni penziju za period u kome ste radili na
crno.
Ako bi se otkrio rad na crno iskrsnuli bi veliki problemi.
Raditi na crno, a istovremeno dobijati i potporu od Zavoda za socijalno osiguranje, Frskringskassan, smatra se
krivinim djelom, kao i ne podnositi poresku prijavu za
zaraeni novac. U tom sluaju se plaa novana kazna a
naknadno se mora uplatiti i porez koji poslodavac nije
uplaivao. Poslodavac takoe moe biti osuen da plati
novanu kaznu ili na kaznu zatvora, a osim toga e biti
duan platiti i kaznenu dabinu.

Prekovremeni rad, nepogodno radno vrijeme (OB),

fleksibilno radno vrijeme, otkaz
Ako poslodavac eli da radite vie od normalnog radnog
vremena, ti dodatni radni sati se nazivaju prekovremenim
radom, vertid. Prekovremeni rad ne smije iznositi vie od
ukupno 50 sati u toku jednog mjeseca. Prekovremeni rad
se plaa vie nego redovno radno vrijeme. Postoji i
mogunost da umjesto novca, iskoristite odsustvo. Takvo
odsustvo se naziva kompenzacionim odsustvom, kompledigt.

stmpelkort:
karta koja se stavi
u aparat prilikom
dolaska na posao
i odlaska sa posla.
Na karti se biljei
koliko ste dugo
vremena proveli
na radnom
mjestu.

Nepogodno radno vrijeme, obekvm arbetstid, radno je vrijeme koje je planirano navee, nou i za vrijeme praznika. Za takvo nepogodno radno vrijeme, OB-tid, prima se
poseban dodatak.
Fleksibilno radno vrijeme, flextid, znai da ne morate
dolaziti na posao i odlaziti sa posla u odreeno vrijeme,
nego moete biti fleksibilniji. Moete na primjer dolaziti
od 7 do 9 sati ujutru, a odlaziti od 16 do 18 sati poslije
podne. Na kontrolnoj karti, stmpelkort*, ili slinom, biljei se koliko ste sati proveli na radnom mjestu, tako da poslodavac moe kontrolisati da ste odradili taan broj sati.

Posao

102

vedska depni vodi

Ako se razbolite, vama se ne isplauje nadoknada prvog

dana, koji se naziva danom uskrate, karensdag. Zatim e
vam poslodavac isplaivati bolesniku platu, sjukln,
tokom prvih 21 dan bolovanja. U sluaju da ste bolesni
due vremena, Zavod za socijalno osiguranje e vam isplaivati bolesniku naknadu, sjukpenning. Iznos bolesnike
naknade zavisi od visine vae plate. Zato morate prijaviti
iznos svoje plate Zavodu za socijalno osiguranje im stupite u radni odnos. Vie informacija o bolesnikoj naknadi
nai ete u poglavlju o Novcu.
Ako elite prekinuti radni odnos, morate to blagovremeno
najaviti poslodavcu, obino mjesec dana unaprijed. Ovo
se zove dati otkaz, a vrijeme od davanja otkaza do stvarnog prekida radnog odnosa naziva se otkaznim rokom,
uppsgningstid. Preduzee moe takoe otpustiti namjetenika ako je u pitanju pomanjkanje radnih zadataka ili
novca u preduzeu, ili ako namjetenik ne radi svoj posao
kako treba. I u ovom sluaju se primjenuje odreeni otkazni rok.
U sluaju da ste dobili otkaz s posla a lan ste sindikata,
moete upitati predstavnika svog sindikata ako otkaz odgovara vaeim propisima. Moete takoe obratiti se sindikatu za pomo da biste sebi obezbijedili to povoljnije
uslove otkaza.

Naknada za privremeno nezaposlene

Naknada za privremeno nezaposlene je novac koji se
isplauje nezaposlenoj osobi u toku ogranienog vremenskog perioda. U trenutku pisanja ove knjige taj period
iznosi 300 dana. Uslov za dobijanje naknade za privremeno nezaposlene jeste da ste radili puno radno vrijeme
ili bavili se redovnim studijama odreeni broj mjeseci
zadnjih godinu dana.
Pravila za naknadu za privremeno nezaposlene vrlo su
komplikovana. Zato ih ovdje ne moemo opisati detaljno,
nego samo u odreenim glavnim crtama.

Posao

103

vedska depni vodi

Postoje dvije vrste naknade za privremeno nezaposlene,

osnovna naknada, grundbelopp, i naknada na osnovu prihoda, inkomstrelaterad ersttning. Osnovnu naknadu isplauje
posebna blagajna za nezaposlene, Alfa-kassan. Blagajne za
nezaposlene, a-kassor, mogu se uporediti sa osiguravajuim
zavodima iz oblasti rada.

Naknada na osnovu prihoda je vea od osnovne naknade.

injenica da se ova naknada zasniva na prihodu znai da
visina naknade zavisi od toga koliko ste novca zaraivali
dok ste bili u radnom odnosu.
Uslov za isplatu naknade na osnovu prihoda je da ste lan
blagajne za nezaposlene najmanje 12 mjeseci. Ako ste se
ulanili u sindikat, postali ste istovremeno i lan njegove
blagajne za nezaposlene. Ali imate pravo ulaniti se samo
u blagajnu za nezaposlene kojoj pripadate po struci.
U koju ete se blagajnu za nezaposlene ulaniti zavisi dakle
od vaeg zanimanja. Ako ponete raditi u nekoj drugoj
struci, na primjer u restoranu umjesto u prodavnici, trebali
biste po pravilu promijeniti i blagajnu za nezaposlene.
Druga mogunost je da se ulanite u Alfa-kassan. Pored
toga to Alfa-kassan isplauje osnovnu naknadu, kao to
smo ve naveli, ona je jedina blagajna za nezaposlene
u koju se moe ulaniti neovisno o savezu sindikata ili
zanimanju.
Ako Zavod za zapoljavanje nae neko nepopunjeno radno mjesto koje bi vama odgovaralo, duni ste ga po pravilu prihvatiti. U suprotnom moe vam se ukinuti naknada
za privremeno nezaposlene.
Zavod za zapoljavanje moe vam dati vie informacija o
naknadi za privremeno nezaposlene kao i o blagajnama
za nezaposlene.

Privatno preduzee
Mnogi ljudi sanjaju o tome da imaju svoje privatno preduzee. Vie useljenika nego veana osnivaju preduzea

Posao

104

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Osoba koja eli

osnovati privatno
preduzee, moe
dobiti potporu
od organizacija
IFS, Nyfretagarcentrum i Almi
fretagspartner.

vedska depni vodi

kada ostanu bez posla, a danas svako peto novo preduzee

u vedskoj osniva lice stranog porijekla.

bokfring: kako
preduzee
iskazuje svoje
nabavke,
svoju prodaju,
zakupninu i
druge ekonomske
injenice. .
marknadsfra sig:
praviti reklamu za
svoje preduzee.

konkurrent:
neko ko prodaje
istu stvar kao i vi.

Posao

Osoba koja eli osnovati preduzee ima mnogo toga o

emu treba voditi rauna. Trebalo bi dobro razmisliti o
svemu to je potrebno da bi preduzee dobro poslovalo.
Da li postoji mogunost da vam se odobri kredit za poetak rada preduzea? Da li znate koji su propisi na snazi
u vezi knjigovodstva, bokfring*, kao i uplaivanja poreza
i doprinosa? Kako ete svoje preduzee lansirati na
trite, marknadsfra*? Ko e vam biti muterije, a ko
konkurenti, konkurrenter*, i koje ete mjere preduzeti da
bi postali bolji od svojih konkurenata?
Morate takoe biti obavjeteni i o tome koje su dozvole
potrebne za osnivanje preduzea. U vedskoj potrebna je,
na primjer, dozvola vatrogasnih organa za prodavnice,
dozvola ureda za zatitu ivotne sredine i zdravlja za
restorane i prodavnice prehrambenih proizvoda, a posebne dozvole su potrebne za prodaju robe na pijanim
tezgama kao i za sluenje alkoholnih pia u lokalima.

vedska depni vodi

105

Pomo za osnivanje preduzea

Ako elite razgovarati o svojim idejama u vezi osnivanja
preduzea sa ljudima koji poznaju tu materiju, moete
se obratiti Internationella Fretagarfreningen i Sverige,
IFS, udruenju koje ima svoje kancelarije u 17 vedskih
gradova. Moete se takoe obratiti i Nyfretagarcentrum
kao i Almi fretagspartner. Zadatak te dvije organizacije
jeste da pomau novim privrednicima. Obje organizacije
su prisutne na vie mjesta u vedskoj. Nai ete ih na
Roza stranicama telefonskog imenika.
Ako ste nezaposleni moe se desiti da imate pravo na tzv.
potporu za osnivanje privredne djelatnosti od strane Zavoda za zapoljavanje, koji e zamoliti neovisnog strunjaka
da ocijeni vau ideju o osnivanju preduzea prije nego to
donese odluku o tome da li da vam odobri potporu.

DOBRO DA SE ZNA:
U slubi za rad sa strankama Zavoda za zapoljavanje postoji
specijalno obueno osoblje koje moe odgovorati na pitanja
kako o optim propisima tako i o specifinim stvarima koje
se odnose na vas lino kao osobu koja trai posao. Telefon
slube za rad sa stankama je 020-21 26 00.
Moete slobodno zamoliti osobu koja vas je upisala u
evidenciju Zavoda za zapoljavanje da vam proita rijei
traenja podataka koje su upisani pod vaim imenom u
banci podataka zavoda! Rijei traenja podataka sadre
kratak opis vas lino, vaeg znanja i iskustva, kao na primjer
zna francuski, izvodio vrtlarske radove, radno iskustvo iz
oblasti zdravstva.
Rijei traenja podataka olakavaju referentu za zapoljavanje
povezivanje nepopunjenih radnih mjesta sa osobama
koje trae posao. Zato je bitno izabrati prave rijei traenja
podataka.
Na web stranici Zavoda za zapoljavanje postoji, izmeu
ostalog, i Banka upranjenih radnih mjesta, Banka traenja
posla gdje se moete sami predstaviti, kao i opis zanjimanja
pod naslovomYrken A. Adresa web stranice je
www.ams.se.

Posao

106

vedska depni vodi

Nostrifikacija znai ocjenjivanje strunog obrazovanja i

strunog znanja iz drugih zemalja da bi bilo lake za osobe
stranog porijekla da uu na vedsko trite rada.
U publikaciji Att f din utbildning bedmd, izdatoj od
strane Zavoda za integraciju, govori se o tome kako se vri
nostrifikacija, a navedene su i adrese organa uprave koji
nostrifikuju diplome iz inostranstva. Publikacija se izdaje na
10 jezika a moete je naruiti od Zavoda za integraciju.
Poslodavac voli preporuke t.j. imena ljudi koji vas poznaju
i koji mogu potvrditi da ete dobro obavljati svoje radne
zadatke. Ako ste ranije bili zaposleni u vedskoj, raniji
poslodavac bi bio pogodna osoba da vam da preporuku.
Inae moete zamoliti svog nastavnika vedskog jezika,
susjeda ili nekog zemljaka za preporuku.
Prilikom isplate plate dobit ete i specifikaciju plate, t.j.
papir gdje je navedeno koliko ste radili i koliko ste za
to bili plaeni. Iz specifikacije plate treba da se vidi da
je poslodavac odbio otprilike 30 posto od plate na ime
preliminarnog poreza. Ako to nije uraeno, znai da ste
radili na crno. Poslodavac takoe mora uplatiti socijalni
doprinos, ali to se ne vidi iz specifikacije plate.
Ako smatrate da vas je poslodavac na neki nain izloio
diskriminaciji zbog vae etnike pripadnosti ili vjere, trebate
o tome najprije razgovarati sa sindikatom, ako ste njihov
lan. Ako niste lan sindikata, ili ako vam sindikat ne bude
pruao potrebnu pomo, moete se obratiti Ombudsmanu
protiv etnike diskriminacije, DO. DO ima kancelariju u
tokholmu a njegova Internetadresa je www.do.se. U nekim
gradovima postoje i agencije protiv diskriminacije, t.j.
posebna savjetovalita po takvim pitanjima.
Velike sindikalne organizacije LO, TCO i SACO imaju sljedee
adrese na Internetu: www.lo.se, www.tco.se, www.saco.se.
Adresa organizacije poslodavaca, vedske Privrede, jeste
www.svensktnaringsliv.se. Sve ove web stranice imaju veze
koje vode do saveza sindikata u okviru raznih organizacija.
Almi Fretagspartner, organizacija koja pomae novoosnovanim preduzeima, ima svoju web stranicu na adresi
www.nutek.se. Internationella Fretagarfreningen i
Sverige ima informacije na vie jezika na svojoj web stranici,
ija je adresa www.ifs.a.se.

Posao

107

vedska depni vodi

Fotografija: Bengt Arne Ignell / Redakta

Nije uvijek
lako donositi
ekonomski
opravdane
odluke. Ponuda
raznorazne robe je
ogromna.
Reklamni listovi sa
novim ponudama
stiu potom
svake sedmice.

Koliko kota?
O novcu i svakodnevnoj ekonomiji
U ovom poglavlju skupili smo niz injenica, pravila i savjeta
vezanih za ekonomiju. U prvim odlomcima se govori o
kupoprodaji, kreditima i osiguranjima. Trebate voditi rauna o
mnogo stvari ukoliko elite izvui to veu korist od svog novca.
Zatim slijedi nekoliko odlomaka o porezu kao i o tome
za ta se sve novac iz poreza koristi: t.j. penzijama, djejem
dodatku, i dr.

Novac

108

vedska depni vodi

esto se govori da je vedska zemlja sa visokom stopom

oporezivanja, to je istina jer je porez u vedskoj vii nego u mnogim drugim zemljama. Ali bez obzira na to to
se veani ale na visoki porez, veina graana ipak eli
zadrati prednosti koje se plaaju porezom, a to su zdravstvo i osnovna materijalna sigurnost zahvaljujui kojoj se
niko u ovoj zemlji ne treba nai u istinsko bijednoj situaciji.

Kupoprodaja
Kada kupujemo robu za svakodnevnu upotrebu, najee
kupujemo prehrambene proizvode, livsmedel, to jest hranu. Rije sa kojom se esto susreemo kada kupujemo
hranu je rok upotrebe, bst-fre-datum. Ovaj datum oznaava dan do kada je hrana svjea, pod uslovom da se uva
na ispravan nain. Lako kvarljivi prehrambeni proizvodi,
kao na primjer mljeveno meso i mlijeko, obino nose i
oznaku posljednji dan upotrebe, sista frbrukningsdag, to
jest posljednji dan kada nije opasno jesti tu hranu.

Sauvajte
priznanicu kada
idete u kupovinu.
Na takav nain
je mnogo lake
zamijeniti robu ili
izvriti ispravku
robe s grekom.

Novac

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Uporediva cijena, jmfrpris, druga je rije koju esto viamo u prodavnicama hrane. Uporediva cijena izraava koliko jedan kilogram ili jedan litar odreenog proizvoda

vedska depni vodi

109

kota, da bismo lake mogli uporediti, na primjer, razne

vrste kafe. Veina prehrambenih proizvoda takoe sadri
i podatak o sadrini proizvoda.
Obino kako odjea tako i namjetaj nose naljepnice sa
tekstom koji objanjava od ega su napravljeni. esto je
napisano i kako se proizvod odrava, na primjer u kojoj
temperaturi vode treba prati odreeni odjevni predmet,
ili kako treba postupiti ako se pojavi neka mrlja na sofi.
U sluaju da niste sasvim sigurni da li e vam neka stvar
koju elite kupiti zaista odgovarati, pitajte u prodavnici da
li je moete kupiti kao nevezanu kupoprodaju, ppet kp. To
znai da istu moete vratiti poslije jednog ili par dana, pod
uslovom da stvar niste koristili, i dobiti nazad novac.
Prodavnice koje ne praktikuju nevezanu kupoprodaju,
mogu umjesto toga odobriti kupcu pravo da zamijeni kupljenu robu za neku drugu iz prodavnice. Ako trenutno u
prodavnici nema niega to vam se dopada, dobit ete
priznanicu na odreeni iznos, tillgodokvitto, sa kojom
moete platiti nekom drugom prilikom. Hrana i cvijee se
meutim ne mijenjaju, obino ni donji ve ni kupai kostimi. Nije dozvoljena ni zamjena pakovanja koje ste prethodno otvorili.
Da bi imali pravo zamijeniti jednu robu za drugu, morate
sauvati priznanicu za robu koju ste kupili. U sluaju da
otkrijete neku greku na robi koju ste kupili, takoe je
vano da sauvate priznanicu. Ako bi vam se, na primjer,
nove cipele raspale samo nedelju dana nakon to ste ih
kupili, moete otii u prodavnicu gdje ste ih kupili i ponijeti sa sobom priznanicu i cipele. U tom sluaju prodavnica
je duna ili da popravi cipele ili da vam vrati novac ili da
vam da novi par cipela za zamjenu. Vidi naslov Dobro da
se zna u vezi toga ta trebate preuzeti u sluaju da se ne
moete dogovoriti!

Novac

110

vedska depni vodi

Reklamirati, reklamera, neku robu znai aliti se na to da

je roba od poetka pogreno izraena kao na primjer,
cipele u gornjem primjeru. Za odreenu robu, kao to su
satovi i videorekorderi, obino se izdaje garancija, garanti,
koja vai godinu dana ili dvije godine. Garancija znai da
e prodavnica popraviti sat ili video o svom troku ako bi
se isti pokvario prije isteka garantnog roka.
Prodaja na vratima, hemfrsljning, jeste kada prodavac
zazvoni na vrata ili nazove telefonom sa namjerom da
vam proda neku robu. Koristan savjet je da dobro razmislite da li vam je ta stvar zaista potrebna, kako ne bi kupili neto na brzinu i nepromiljeno samo zbog toga to je
prodavac bio toliko ubjedljiv! Ako se ipak odluite na
kupovinu, ali se pokajete u roku od dvije sedmice, kupovina se moe ponititi. Te dvije sedmice se nazivaju probnim sedmicama, ngerveckor.
Stvari se mogu takoe kupovati i preko kataloke prodaje
robe potom, postorder. U tom sluaju roba se naruuje iz
kataloga a plaa se prilikom podizanja paketa na poti. I
u ovom sluaju imate pravo pokajati se u roku od dvije
sedmice od datuma kada ste dobili paket. Robu nemorate
platiti ako je vratite u roku od dvije sedmice, ali morate
platiti trokove prevoza.

Kupovina na kartice i zajmovi

Danas mnogi imaju razne vrste kartica pomou kojih mogu vriti plaanja ili podizati novac u gotovini.
Kartica za podizanje novca, uttagskort, vezana je za raun u banci, a koristi se iskljuivo za podizanje novca iz
automata za podizanje novca.
Bankovna kartica, bankkort, moe se koristiti kao kartica
za podizanje novca, ali njome se mogu vriti i plaanja.
Kada plaate ovom karticom, novac se skida direktno sa
vaeg rauna u banci.

Novac

111

Platena kartica,
betalkort, se takoe
koristi za plaanje.
Razlika, ako se uporedi sa bankovnom
karticom, jeste u tome da se novac koji
ste upotrijebili za kupovinu ne skida direktno sa vaeg rauna, nego se svi
iznosi sabiraju a zatim se skidaju sa
vaeg rauna jedan put u mjesecu. Tada dobijete i sabirni
raun sa navedenim ukupnim trokovima. Po pravilu platena kartica je skuplja od bankovne.
Kreditna kartica, kreditkort, jeste kartice (bankovna, platena ili kartica neke druge vrste) koja je vezana za kredit, to jest za mogunost pozajmljivanja novca. Kada
plaate kreditnom karticom pozajmljujete dakle novac od
preduzea koje je izdalo karticu ili od banke. Smatra se
da su kreditne kartice skup nain pozajmljivanja novca, i
treba ih zato izbjegavati.

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

vedska depni vodi

Mnogi ljudi
koriste neku vrstu
bankovne kartice
za podizanja
novca u gotovini.

avbetalning: kada
se neto to se
kupilo plaa iz
vie puta, na
primjer jednom
mjeseno, uz
plaanje kamate.

Drugi nain pozajmljivanja novca jeste kupovina na otplatu,

avbetalning*, ili se moe podii zajam, ta ln. U sluaju da

razmiljate o tome da li imate dovoljno sredstava da na
ovaj nain pozajmite novac, vano je unaprijed izraunati
sve mogue trokove otplate ili zajma. Moe, naime
skupo da vas kota: televizor koji iznosi 4 000 kruna ako
se kupi za gotovinu, moe na primjer iznositi skoro 6 000
kruna ako se kupi na otplatu, uz dodatnu kamatu. Banke
obino govore ako nemate dovoljno sredstava za tednju
svakog mjeseca, nemate ni dovoljno sredstava za podizanje zajma.

Novac

112

vedska depni vodi

Postoje i opravdani razlozi zbog kojih trebate dobro se

zamisliti ako vas neko zamoli da mu budete irant, g
i borgen. Biti nekome irant znai da prihvatate na sebe
odgovornost za zajam nekog drugog. Ako osoba u pitanju
ne bi bila u mogunosti otplaivati zajam, vi biste u tom
sluaju bili duni da preuzmete otplatu njenog zajma na
sebe.

Prigovor o neplaanju dugova

pminnelse:
napomenuti
dodatno jo
jednom o
neemu to se
mora uraditi.

Vano je da se svi rauni plate na vrijeme kako bi se

izbjegla zatezna kamata. Osim toga se obino alje samo
jedna opomena, pminnelse*, o neplaenim raunima. Ako se
ne odazovete na opomenu, vlasnik stana ili preduzee se
esto obraa uredu za prinudnu naplatu, inkassobyr, preduzeu iji je zadatak utjerivanje neplaenih dugovanja.
U sluaju da niste u mogunosti platiti cijeli iznos dugovanja odjednom, trebate to prije kontaktirati lice kome
dugujete novac i pokuati s njim postii neku vrstu sporazuma. Sljedei korak je inae da javno izvriteljstvo,
kronofogdemyndigheten, izda tzv. platni nalog. To je zahtjev
za naplatu iznosa koji dugujete, uz obraunavanje raznih
dodatnih pristojbi. Vie informacija o javnom izvriteljstvu
nai ete u poglavlju o Zakonu i Pravdi.
U sluaju da i nakon toga ne platite dug u roku od 10
dana, javno izvriteljstvo e naplatiti novac, na primjer,
putem obustave od plate ili oduzimanjem automobila
ili nekog drugog vrijednog predmeta u zamjenu za dug.
Dobiete u tom sluaju prigovor o neplaanju dugova,
betalningsanmrkning. Vrlo je vano da se izbjegne prigovor
s obzirom da vlasnici stanova i banke provjeravaju kojim
je licima izreen prigovor o neplaanju dugova. Za osobu
koja je dobila prigovor o neplaanju dugova bie tee unajmiti stan ili podii zajam u banci.

Novac

113

vedska depni vodi

Fotografija: Sofie Nordstrm / PRESSENS BILD

Penzijsko osiguranje dat e vam

vie novca za ivot
pod stare dane.

Osiguranja
Kuno osiguranje, hemfrskring, je osiguranje zvih stvari
koje imate u kui. Ako nemate kuno osiguranje neete
dobiti nadoknadu u sluaju da va stan bude oteen od
poara, ili u sluaju provale ili krae. esto kuno osiguranje obuhvata i putno osiguranje, reseskydd, koje pokriva
putovanja u inostranstvo u toku najvie 45 dana, pravnu
zatitu, rttsskydd, koja pokriva trokove za odreena
pravna pitanja, kao i osiguranje za sluaj fizikog napada, verfallsskydd, ako vam neko nanese tjelesne povrede
a nije u mogunosti da sam nadoknadi tetu.
Moete slobodno zamoliti osoblje osiguravajueg zavoda
da vam tano objasni ta sve pokriva kuno osiguranje, a
ta ne pokriva! Mogue je da postoje razliiti propisi za
nadoknadu stvari koje imate u stanu i stvari koje drite u
automobilu, na tavanu ili u podrumu.

Novac

114

vedska depni vodi

Jedna od svrha plaanja poreza u vedskoj jeste, izmeu

ostalog, da je svim ljudima zagarantovan odreeni minimalni ivotni standard, bez obzira na bolest ili druge probleme. Ali i pored toga mnogi ljudi se osiguravaju privatno
da bi dobili malo vie od zagarantovanog minimalnog
nivoa u sluaju da ih neto snae.
Od osiguranja protiv nesree, olycksfallsfrskring, na primjer, dobit ete odreeni iznos nadoknade u sluaju da
doivite nesreu koja e vam nanijeti invalidnost. Osiguranje e vam takoe nadoknaditi i odreene trokove koji
biste inae sami morali platiti, kao to su novani udio pacijenta u bolnici i tretman kod fizioterapeuta.
Zahvaljujui penzijskom osiguranju, pensionsfrskring, imati ete vie novca za ivot kad ostarite. Privatno zdravstveno osiguranje, sjukfrskring, dati e vam vie sredstava
za ivot u sluaju da se razbolite, a ivotno osiguranje, livfrskring, obezbijediti e novac ostalim lanovima vae
porodice ako biste preminuli. Postoje i posebna djeja
osiguranja, barnfrskringar, po kojim se isplauje dodatna
nadoknada djeci u sluaju dugotrajnog oboljenja ili nesree.
Svi odrasli koji
imaju prihod
moraju podnositi
poresku prijavu.
Obrazac Inkomstdeklaration ete
dobiti u vae
potansko sandue, ispunjen
od strane poreske
uprave i gotov
da bi ga samo
potpisali, nakon
provjere da su svi
podaci u njemu
ispravni.

Novac

Porez
Najupadljiviji porez je porez na dohodak, inkomstskatten, koji se odbija od
vae zarade. Neke naknade koje isplauje Zavod za socijalno osiguranje, kao
to su roditeljska hranarina i bolesnika naknada, smatraju se u ovom
kontekstu kao prihod i zato se oporezuju. Vie informacija o roditeljskoj
hranarini i bolesnikoj naknadi nai
ete pri kraju ovog poglavlja.
Ako ste u radnom odnosu poslodavac
je duan odbiti porez od vae plate prije

vedska depni vodi

115

isplate iste. Ovaj odbitak se naziva preliminarnim

porezom, preliminrskatt, s obzirom da se uplata poreza
vri rano i u priblinom iznosu, a moda se i nee tano
podudarati sa konanim obraunom poreza.
Organi uprave prave konaan obraun poreza na osnovu vae poreske prijave dohotka, inkomstdeklaration. To je
obrazac koji sadri niz podataka o vaoj ekonomiji. Poreska
prijava dohotka se podnosi poreskoj upravi na proljee
godine poslije godine na koju se podaci odnose. Na jesen
poreska uprava zavrava kontrolu svih poreskih prijava i
alje tzv. rjeenje o konanom porezu. Tada e se vidjeti
da li ste uplatili preveliki iznos poreza prethodne godine
pa e vam se sada novac vratiti, ili da li morate uplatiti
jo novca na ime poreza.
Svi odrasli koji imaju prihod, kuu ili imovinu, duni su
svake godine podnositi poresku prijavu dohotka, na
obrascu poreska prijava dohotka 1, inkomstdeklaration 1,
koji se alje potom na kunu adresu. U tom obrascu
poreska uprava je ve ispunila odgovarajue podatke. Vi
jedino trebate provjeriti da li su svi podaci ispravni i
potpisati obrazac. Poreska prijava se moe podnijeti i
preko Interneta ili telefona. 800 000 osoba su 2003.
godine iskoristili tu mogunost.
I vi koji ste privatni preduzetnik podnosite poresku
prijavu na obrascu Inkomstdeklaration 1. Dohodak od poslovne djelatnosti se iskazuje u posebnom prilogu. Ako
imate privatno preduzee duni ste da podnesete i prijavu
o porezu na promet na dodatnu vrijednost, to jest porezu
koji se dodaje na robu i usluge. Ako razmiljate o osnivanju privatnog preduzea saznat ete sve o porezu na
promet na dodatnu vrijednost i o poreskim prijavama dohotka preduzea na obrazovnom programu Zavoda za
zapoljavanje Podrka za osnivanje privredne djelatnosti, Std till start av nringsverksamhet. Vie o tome u poglavlju Posao.

Novac

116

avdrag: odbiti
odreenu svotu
od prihoda za
koji se podnosi
poreska prijava.

srskild skatteberkning:
izmjena
predrauna
poreza koji treba
odbijati od plate
pojedinca.

vrnplikt: sluenje
vojnog roka,
koji slui mnogo
mladia preko 18
godina starosti,
kao i odreeni
broj djevojaka.

Novac

vedska depni vodi

Kada poreska uprava pravi predraun preliminarnog poreza polazi od pretpostavke da vam je zarada svakog mjeseca ista i da nemate nikakvih odbitaka, avdrag*, u svojoj
poreskoj prijavi. U sluaju da ne radite cijele godine, ili
ako imate velike odbitke za na primjer kamate na zajam,
moda ne bi bilo loe podnijeti zahtjev za poseban predraun poreza, en srskild skatteberkning*, to znai da ete
poreskoj upravi izloiti svoje trenutno materijalno stanje
kako bi mogla proraunati preliminarni porez koji vie
odgovara stvarnom stanju. U tom sluaju biste svakog
mjeseca u toku godine primali vei iznos plate poslije odbitka poreza, umjesto da tek kasnije dobijete nazad oporezovani novac koji je nepotrebno odbijen od vae plate.
U sluaju da niste zadovoljni rjeenjem poreske uprave
moete zatraiti preispitivanje odluke, omprvning, a to se
radi pismenim putem, to jest pismom.
Osim poreza na dohodak i poreza na promet na dodatnu
vrijednost postoje i porez na imovinu, porez na nekretnine, porez na nasljedstvo, porez na dobit od kapitala kao
i porez na poklone. Postoji i porez na robu kao to je alkohol, duvan i benzin.

Starosna penzija
Penzijski sistem u vedskoj jeste sistem sigurnosti koji treba obezbijediti sredstva za ivot i onima koji su ve preli
starost za penziju.
Prema penzijskom sistemu koji je uveden 1999. godine,
vaa penzija zavisi od toga koliko ste radili i koliko ste
zaraivali tokom godina provedenih u vedskoj. U obraun
penzije uraunava se na razliite naine i bolesnika
naknada, naknada za privremeno nezaposlene, roditeljska hranarina, studije, podizanje djece kao i vojna obaveza, vrnplikt*. Bolesnika naknada i roditeljska hrana-

117

vedska depni vodi

rina opisane su malo

dalje u ovom poglavlju,
naknada za privremeno
nezaposlene opisana je
u poglavlju o Poslu.

Postoje tri vrste dravne penzije: penzija na osnovu prihoda, premijska penzija i zajamena penzija.
Penzija na osnovu prihoda, inkomstpensionen, najvaniji je
dio penzije. Visina penzije zavisi od toga koliko ste zaraivali
i koliko ste poreza uplaivali u vedskoj. Svake godine se
dobija obavijest od Zavoda za socijalno osiguranje sa predraunom iznosa budue penzije na osnovu prihoda.
Premijska penzija, premiepensionen, takoe je vezana za
zaradu i uplatu poreza. Ova penzija iznosi manji deo
ukupne penzije, koji sami moete ulagati u fondove, fonder*.
Ako sami ne odaberete neki fond, novac od premijske
penzije bit e uloen u dravnu fondacijsku kompaniju.
Visina premijske penzije zavisi od toga u kojoj su mjeri
razliiti fondovi uspjeno upravljali uloenim novcem.

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

Novi penzijski sistem

obuhvata osobe koje
su roene od 1938. godine i na dalje. Roeni
izmeu 1938. i 1953.
godine primaju penziju
i po novom sistemu i
po ranijim propisima.
Ovdje opisujemo iskljuivo novi sistem.

Penzijski sistem
prua sigurnost
onima koji su
dostigli starost za
penziju.

fonder: ako uloite

novac u fond, oni
koji upravljaju
fondom e
kupiti, na primjer,
dionice udjela
u preduzeu za
va novac. Ako
vrijednost dionica
raste, dobit ete
vie novca nego
to ste uloili
kada s vremenom
prodate svoj udjel
u fondu.

Zajamena penzija, garantipensionen, jeste sigurnost za

one koji su imali niske prihode ili ih upte nisu imali. Ovaj
dio penzije garantuje da e sve starije osobe imati odreenu minimalnu mjesenu svotu za ivot. Uslov je, meu-

Novac

118

vedska depni vodi

tim, da ste nastanjeni u vedskoj 40 godina prije odlaska

u penziju. Ako ste ovdje ivjeli krae vrijeme, zajamena
penzija e biti manja. Meutim, lica koja se raunaju
izbjeglicama u skladu sa enevskom konvencijom dobit
e isto toliku penziju koju bi imali da su ivjeli u vedskoj
40 godina.
Neki ljudi imaju i dodatnu penziju koja je ugovorena sporazumom izmeu poslodavaca i namjetenika. Ova penzija se naziva penzijom iz radnog odnosa, tjnstepension, ili
penzijom na osnovu ugovora, avtalspension. Mnogi sami
uplauju novac u privatno penzijsko osiguranje, kao to
smo ve naveli.
Osobe koje su starije od 65 godina kada dou u vedsku,
ne mogu dobiti starosnu penziju. Ali mogu zato dobiti potporu za izdravanje starih, ldrefrsrjningsstd, koja se
isplauje osobama bez prihoda. Vidi malo dalje u ovom poglavlju.
Po novom penzijskom sistemu mora se podnijeti zahtjev
za penziju Zavodu za socijalno osiguranje, s obzirom da
vie ne postoji odreena starost za penziju. Zahtjev za
penziju mora se predati dva mjeseca prije prestanka rada.
Moete otii u penziju bilo kad poslije svoje 61 godine, ali
e vam penzija biti
sve vea to due ekate prije nego to
odete u penziju.

Fotografija: Teri Dixon

Djeji dodatak se
isplauje jedan
put mjeseno
za djecu do 16
godina starosti.

Novac

Poev od 2003. godine

penzija se oporezuje
kao obian prihod. Istovremeno je i iznos
penzije povean, tako
da ispada da veina
ljudi prima otprilike
isti iznos penzije kao
i ranije.

vedska depni vodi

119

Stambena potpora
Stambena potpora, bostadsbidrag, moe se isplaivati ili
mladima u uzrastu od 18 do 29 godina ili porodicama
sa djecom. Koliko moete dobiti zavisi od vae zarade i
imovine, od toga koliko djece imate, koliko plaate stan
kao i od veliine stana. Zahtjev za stambenu potporu se
podnosi Zavodu za socijalno osiguranje.
Ako primate stambenu potporu ne smijete zaboraviti
obavijestiti Zavod za socijalno osiguranje o svim promjenama u vezi materijalnog stanja ili domainstva: to jest
ako vam se promijeni plata, ako dobijete jo koje dijete ili
ako su se neki roaci uselili kod vas u stan. Takve promjene mogu uticati na stambenu potporu. Ako se ispostavi da ste primali preveliki iznos potpore, moe se desiti
da ete morati vratiti deo novca.
Penzioneri takoe, u nekim sluajevima, imaju pravo na
poseban dodatak koji se naziva stambenim dodatkom,
bostadstillgg.

Djeji dodatak
Roditelji sa djecom primaju djeji dodatak, barnbidrag, za
djecu uzrasta do 16 godina. Djeji dodatak se isplauje
jedan put mjeseno i za ovaj dodatak nije potrebno podnositi zahtjev. Porodice sa vie djece primaju vei dodatak,
tzv. dodatak za vie djece.
Mladi od 18 do 20 godina starosti koji pohaaju srednju
kolu primaju aku potporu, studiebidrag. Porodice sa niskim prihodima imaju pravo podnijeti zahtjev za dodatni
dodatak na aku potporu.
Roditelji su duni da izdravaju svoju djecu dok djeca ne
napune 18 godina. Ako djeca i dalje pohaaju osnovnu ili
srednju kolu ovo pravilo vai sve do njihove 21 godine.
Onaj ko nastavi s obrazovanjem poslije srednje kole moe dobiti novanu pomo za kolovanje, studiestd. Nova-

Novac

120

vedska depni vodi

na pomo za kolovanje sastoji se od dva dijela, jedan dio

predstavlja potporu a drugi zajam. Studentski kredit se
moe dizati ukupno u toku 12 semestara. Vie o tome u
poglavlju kola i obrazovanje.

Bolesnika plata, bolesnika naknada, naknada za

aktiviranje, naknada plate za vrijeme bolovanja
Ako ste u radnom odnosu i razbolite se ne dobijate naknadu za prvi dan bolovanja, koji se naziva danom uskrate,
karensdag. Zatim dobijate bolesniku platu, sjukln, od
svog poslodavca u toku tri sedmice. Moete biti odsutni
od posla do jedne sedmice a da ne idete kod ljekara. Ako
je potrebno da odsustvujete due vremena morate poslodavcu pokazati ljekarsko uvjerenje, lkarintyg.
Ako ste bolesni due od tri sedmice primate bolesniku
naknadu, sjukpenning, od Zavoda za socijalno osiguranje.
U sluaju da vam bolest ne dozvoljava da radite puno
radno vrijeme nego samo deo dana, postoji mogunost da
primate etvrtinu, polovinu ili tri etvrtine bolesnike
naknade. Ljekar ocjenuje koliko dugo vam je potrebno
bolovanje, a Zavod za socijalno osiguranje donosi odluku
o naknadi.
Onaj koji je bez posla prima bolesniku naknadu poev od
dana poslije dana uskrate.
U sluaju da ste bolesni dui period i ne moete raditi,
moete dobiti vremensko ogranienu naknadu plate za
vrijeme bolovanja, tidsbegrnsad sjukersttning, naknadu
plate za vrijeme bolovanja do daljnjega, sjukersttning tillsvidare, ili naknadu za aktiviranje, aktivitetsersttning.
Lice koje je dugotrajno bolesno, ali za koga se smatra da
e opet moi raditi u roku od jedne ili dvije godine, moe
dobiti vremensko ogranienu naknadu plate za vrijeme
bolovanja tidsbegrnsad sjukersttning, (raniji naziv privremena bolesnika penzija sjukbidrag).

Novac

121

Onaj ko je dugotrajno bolestan i ne moe raditi u neko dogledno vrijeme, moe

imati pravo na naknadu
plate za vrijeme bolovanja
do daljnjega, sjukersttning
tillsvidare, (raniji naziv prijevremena penzija frtidspension).
Ako ste starosti od 19 do
30 godina, a da pri tome
niste u stanju raditi bar godinu dana, moete dobiti
naknadu za aktiviranje,
aktivitetsersttning. Istu naknadu moete dobiti i u sluaju da zbog funkcionalne onesposobljenosti morate produiti svoje kolovanje.

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

vedska depni vodi

Zahvaljujui
roditeljskoj
hranarini oevi i
majke mogu sebi
priutiti da ostanu
kui sa svojom
djecom ukupno
480 dana.

Poseban savjet, optinski savjet za socijalno osiguranja,

donosi odluku o tome ko ima pravo na naknadu plate za
vrijeme bolovanja.

Roditeljska hranarina
Zahvaljujui roditeljskoj hranarini, frldrapenning, roditelji mogu ostati kui i brinuti se o svojoj djeci u toku odreenog perioda. Hranarina se isplauje ukupno u toku 480
dana, a moe se koristiti sve dok dijete ne napuni osam
godina. Kad su oba roditelja vrioci roditeljskog prava,
svako od roditelja ima pravo na po polovinu dana, to jest
na po 240 dana. Onaj ko je sam vrilac roditeljskog prava
ima pravo na 480 dana.
60 dana od tih dana su rezervisana za po svakog roditelja.
Ostatak dana roditelji mogu podijeliti izmeu sebe kako
hoe. Ako jedan od roditelja eli ustupiti nekoliko od
svojih 60 dana drugom roditelju, mora to pismeno prijaviti Zavodu za socijalno osiguranje.

Novac

122

vedska depni vodi

Visina roditeljske hranarine djelimino zavisi od zarade

prije poroaja. Ali za sve vai pravilo da roditeljska hranarina tokom 390 dana iznosi najmanje 150 kruna na dan
(osnovni nivo). Ovaj iznos je na snazi u trenutku pisanja
ove knjige, to jest ljeto 2003. godine. Tokom 90 dana
hranarina iznosi 60 kruna na dan (najnii nivo).
Umjesto da se iskoristi cijela roditeljska hranarina, moe
se koristiti tri etvrtine, polovina, etvrtina ili osmina
roditeljske hranarine uz skraeno radno vrijeme, ako se
u meuvremenu obezbijedi dobra briga o djetetu. Na taj
nain dani obuhvaeni roditeljskom hranarinom trajat e
due.
Svrha privremene roditeljske hranarine, tillfllig frldrapenning, jeste da bi roditelji mogli njegovati djecu mlau
od 12 godina kad se dijete razboli ili kad se redovni njegovatelj djeteta razboli, ili kad je potrebno odvesti dijete u
djeji dispanzer, barnavrdscentralen. Otac takoe ima
pravo na privremenu roditeljsku hranarinu tokom 10
dana vezano za roenje djeteta, ako tom prilikom uzme
odsustvo s posla.
Zavod za socijalno osiguranje moe vam odgovoriti na sva
pitanja u vezi bolesnike naknade, naknade plate za vrijeme bolovanja kao i roditeljske hranarine.

Potpora za izdravanje
Potporu za izdravanje, frsrjningsstd, raniji naziv socijalna pomo, socialbidrag, moete dobiti u sluaju da ste
bez posla ili ako ste veoma loe plaeni, a da pri tome ne
primate ni bolesniku naknada, ni naknadu za privremeno
nezaposlene, ni potporu za aktiviranje, niti smijete na bilo
koji drugi nain izdravati se, niti imati bilo kakva
sredstva u obliku novca ili dionica. Potpora za izdravanje
se ne isplauje automatski, ve se svaki pojedinani sluaj
rjeava za sebe.

Novac

vedska depni vodi

123

Zahtjev za potporu za izdravanje podnosi se socijalnom

uredu u optini gdje se nalazite u trenutku kad vam je
pomo potrebna. Posjeta socijalnom uredu se zakazuje
unaprijed a sa sobom trebate ponijeti sve papire koje se
odnose na vae lino materijalno stanje to jest rjeenje
o plati, izvod sa rauna u banci, raun za stanarinu, rjeenje o stambenoj potpori, i drugo. Postoji mogunost da se
potpora dobije ne samo za pokrivanje stambenih i linih
trokova, ve i za lijeenje kod ljekara, lijeenje zuba kao
i za naoare.

DOBRO DA SE ZNA:
Dravni zavod za kontrolu kvaliteta namirnica, Livsmedelsverket,
ima svoju web stranicu sa puno informacija u vezi
obiljeavanja hrane, hrane i zdravlja, vegetarijanske
hrane, hrane za trudnice, i dr. Web stranicu nai ete
na adresi www.slv.se, a na njoj postoje i tekstovi na
engleskom jeziku.
Ako niste zadovoljni nekom robom koja nije ispunila
obeanje, najprije trebate se obratiti direktno
prodavnici. Ako to ne pomae, moete kontaktirati
savjetnika za potroaka pitanja, konsumentrdgivaren,
ako takav postoji u vaoj optini. Moete se
takoe obratiti Javnom savjetu za reklamacije, Allmnna
reklamationsnmnden, Box 174, 101 23 Stockholm,
telefon 08-783 17 00, www.arn.se.
Savjete i pomo po pitanju osiguranja moete dobiti od
Savjetodavnog osiguravajueg ureda potroaa, Konsumenternas
frskringsbyr, Klara Norra Kyrkogata 33, 111 22
Stockholm, telefon 08-22 58 00, www.konsumenternasf
orsakringsbyra.se
Savjetnik za potroaka pitanja ili ured za potroaka
pitanja obino imaju informacije o robi kao to su
friideri, zamrzivai, televizori i automobili. Razna
testiranja u kojim se uporeuju razliite marke mogu
vam pomoi da napravite dobru kupovinu. Ovakve
informacije moete takoe nai u asopisima Rd

Novac

124

vedska depni vodi

och Rn i Vr Bostad. Njih ete nai ili u bibliotekama

ili na Internetu na adresama www.radron.se i
www.varbostad.se. Internetadresa Dravnog
zavoda za potroaka pitanja Konsumentverket je
www.konsumentverket.se.
Ako ste rijeili da povjerite popravku u stanu ili na
automobilu nekom zanatliji, zamolite ga da vam najprije
napravi predraun trokova, kostnadsfrslag! To je priblina
procjena koliko e vas radovi kotati, kako biste znali
unaprijed ta vas eka.
Imate li potrebu smanjiti svoje izdatke? Evo nekoliko
prijedloga za utedu od strane savjetnika za potroaka
pitanja:
- poslije Boia kao i tokom ljeta este su rasprodaje u
prodavnicama, a ponekad i u drugo doba. Ako moete
saekati sa kupovinom neke odreene stvari, pitajte u
prodavnici kada e imati sljedeu rasprodaju.
- uvijek pogledajte uporedive cijene u prodavnicama!
Sluajne primamljive cijene nisu uvijek i najnie. Ako
vam se ukae prilika, kupite veliko pakovanje neega to
koristite u velikim koliinama, esto je to i najjeftinije.
- ako imate puno dugova esto se isplati da se dogovorite
sa bankom da se ti dugovi pretvore u jedan jedini, novi
zajam, koji moe biti jeftinije.
- Jedan od naina da bi bili sigurni da rauni koji se stalno
ponavljaju (za stan, struju, telefon, i drugo) plaaju na
vrijeme, jeste da uredite da se ti rauni plaaju preko
autoiroa. U tom sluaju se novac na vrijeme skida sa
vaeg rauna u banci. Razgovarajte sa bankom o
plaanju rauna preko autoiroa, autogiro.
U sluaju da vam je hitno potreban novac, a da pri tome
imate neki skupocjeni predmet od koga se moete
rastati za neko vrijeme, moete otii u zalagaonicu,
pantbank. Tamo moete pozajmiti novac tako to ete
zalagaonici dati u zalog, na primjer, svoj videorekorder,

Novac

vedska depni vodi

125

sat ili nakit. Zalagaonice ete nai pod naslovom

Pantbank na utim stranicama telefonskog imenika.
Ako ste zaposleni u nekom veem preduzeu moda
nije potrebno da sami sebi obezbijedite ivotno
osiguranje i osiguranje protiv nesree. Obino postoje
kolektivna osiguranja, gruppfrskringar, koja su esto
neto jeftinija. Pitajte svoju sindikalnu organizaciju o
tome!
Raspitajte se takoe i u koli ili djejem vrtiu o tome
koja sve osiguranja za djecu postoje u vaoj optini.
Neke optine imaju osiguranja koja pokrivaju djecu
samo preko dana, dok druge optine imaju osiguranja
koja obuhvataju zatitu i u slobodno vrijeme.
Preko uslunog telefona i web stranice Zavoda sa
socijalno osiguranje moete sami obavljati odreene
usluge, ili dobiti informacije o djeijem dodatku,
roditeljskoj hranarini, bolesnikoj naknadi, i dr. Neki
od tekstova su napisani na jednostavnom vedskom
jeziku i/ili su prevedeni na druge jezike. Usluni
telefon: Servicetelefon: 020 - 524 524. Web stranica:
www.forsakringskassan.se
Ako ste primali platu, bolesniku naknadu, roditeljsku
hranarinu ili imali neki drugi prihod u vedskoj, a da
niste dobili obarazac za poresku prijavu nakon godinu
dana, onda neto nije u redu. Kontaktirajte u tom
sluaju Poreski ured i pitajte da li su vas zaboravili!
Dravni zavod za porez ima na Internet adresi
www.rsv.se informacije na vedskom jeziku o porezu na
promet na prodajnu vrijednost, preliminarnom porezu,
porezu u razliitim optinama, kao i o drugome.
Dodatne informacija po pitanjima vezanim za penziju
moete dobiti na posebnoj web stranici na Internetu,
www.pension.nu. Moete se takoe javiti na telefon broj
020-524 524 i postavljati pitanja.

Novac

vedska depni vodi

Mi koji vec zivimo ovdje

Kiobran
Hanna Wallensteen

Ej ti, stara crnaka budalo iz dungle,

htjela mu je viknuti. Ja nisam kao ti!
Samo tako izgleda! Ali naravno da
mu to nije viknula. Kako bi to izgledalo ako bi stajala u bljuzgavici na trotoaru i optuivala potpuno nepoznatog ovjeka da je crnac iz dungle?
Djelovala bi potpuno sumanuto.
Zahunjkala je prema nebu. Pozna jesen je visila ispod ulinih svjetiljki i
zamagljivala joj vidik. Ovo je stvarno bilo smijeno. Iz nekog bezveznog
razloga vlaga se uvlaila u njen gusti konjski rep. Uostalom, kakav konjski rep Prije konjske dlake koje su
strile na sve strane. Afro kosa ne voli
da se stegne u konjski rep. Otvorila je
kiobran.
You dont speak swahili? upitao ju je.
Ne, zaista ne. Govorim samo vedski.
Im sorry, I dont understand Swedish.
You speak English?
Ustvari bilo joj ga je ao. Njoj je zapravo ao svakog ko nije iz vedske.
Ljudi su je esto pitali da li je srena
to je mogla doi ovamo? ta bi bilo
s njom da je, naputena bez roditelja, ostala u Africi? Sada je stajala preko
puta stasitog divljaka koji je oeljao

svoju kovrdavu kosu tako da je frizura izgledala ogromna. Sauvaj Boe!

Sigurno je doao direktno iz nekih ratova i katastrofa. Odluila je da bude
ljubazna prema njemu.
I am adopted from Ethiopia, rekla
mu je na svom urednom engleskom
jeziku, koji je nauila u koli.

You come from a

beautiful people.
Youre not Swedish,
you know. Youre an
African woman!
ovjek se ozario.
Oh! So you are from Africa too?!
Suvie glasno. Suvie velikih pokreta ruku. Ljudi su poeli da se ogledaju. Neprijatno. Ona je mnogo polagala na sitne detalje. Kao, na primjer,
doruak. Hrskavi hljeb sa sirom i po
mogustvu neko svjee povre, zbog
vitamina. Lako i umjereno, svakog
jutra. Oprati olju, oprati ruke, laktove dole sa stola. Nikako dreavo crveni ru na usnama. ljem za bickl i sigurnosni pojas u kolima. Povremeno

Fotografija: Peter Hellstrm

126

vedska depni vodi

pjevuiti neku vedsku narodnu

pjesmu.Nije lijepo puiti, psovati je
grijeh. Uostalom, glupo je hvalisati se.
You should be proud! You should
go back! You know Africa is beautiful!
You should seek your roots! Sjeanja
iz emisija CNN: Umirua drvea. Dehidrirane ivotinje. Izgladnjela ljudska
tijela. Djeca sa pukama u rukama.
Zato bi htjela otii tamo?
You have to go back! You must know
your language, your origin. You come
from a beautiful people, you know.
Youre not Swedish, youre an African
woman!
Supa od graka, Sveta Lucija, opte
pravo na kretanje u prirodi, teko izgovorljiv zvuk sje, Tata, Mama, Mlaa
sestra Njeni korijeni jesu tu. Njeni
snovi i njena sjeanja ive ovdje u
vedskoj. Njeni misli i njena ula ive
u vedskom jeziku. Osjea da je ovo
sredina kojoj pripada. Supa od graka,
Sveta Lucija, opte pravo na kretanje u prirodi, teko izgovorljiv zvuk sje,
Tata, Mama, Mlaa sestra.
It was nice meeting you, sister!
Utivo joj je stisnuo ruku i krenuo
dalje. Sister? Nebo se otvorilo. Posmatrala ga je kako uzalud dri bijedne besplatne novine nad glavom.
Ej ti, stara crnaka budalo iz dungle,

127

pa treba ti kiobran! viknula mu je.

Desetoro ljudi na trotoaru se okrenulo i buljilo u nju. On se okrenuo i
mahnuo joj je. Zbunjena zakoraila
je prema njemu kroz mokri snijeg i
vlanom vunenom rukavicom s palcem gurnula mu je svoj kiobran u
ruke.
Stasit ovjek sa bujnom frizurom
ostao je zaprepaen ispod cvjetnog
kiobrana i gledao kako se zbunjeno
bie udaljava. Ledeni kristali su igrali
iza nje ispod ulinih svjetiljki. Zamalo
da se nije okliznula u guvi na trotoaru. Na kraju vidio je samo tanku nisku bisera susnjeice koja je svjetlucala
u njenoj ponosnoj afrokosi.
Swedish African, promrljao je ispod
zvonia i jagorevine. Very Swedish
African.
Hanna Wallensteen, roena
1971. godine, usvojena je od
strane vedske porodice, koja
ju je dovela iz Etiopije u vedsku
kada je imala est mjeseci.
Glumica je a osim toga je i
diplomirala psihologiju. Aktivno
uestvuje, izmeu ostalog, u
projektu za mlade ljude u optini
Botkyrka i ide na turneje sa moXxxxx
Xxxx Veta
r rsin
Londono
acxetis
nologom
plats (Znati
du
vere
alta bildoj, sed kvar tre
svoje
mjesto).
bela sxipoj falis, kaj tri.

128

Fotografija: John Dowland

Doruak nedeljom
ujutro. Vikendi su
dani kada parovi i
porodice provode
najvie vremena
zajedno.

Nai najblii
ivjeti zajedno. Porodica, parovi i rodbina
U vedskoj postoje razne vrste porodinih zajednica. Uobiajenu
porodicu sainjavaju mama, tata i djeca. Mnogi roditelji su u
braku, dok su drugi sambor, rije koja je sastavljena od rijei
ivjeti zajedno. Postoje i porodice sa samo jednim roditeljem i
djecom, ili sa dvoje odraslih bez djece. Danas dvoje odraslih istog
pola mogu takoe ivjeti u registrovanom partnerstvu. vedski
zakon pravi razliku izmeu svih ovih oblika porodine zajednice.
Vie o tome malo dalje u ovom poglavlju.

Porodica i suivot

vedska depni vodi

129

Za veinu porodica subota i nedelja su dani kada porodica

provodi najvie vremena zajedno. Ostale dane u sedmici
djeca idu u kolu ili borave u ustanovi za produeni boravak ili obdanitu dok su roditelji na svojim radnim
mjestima. Navee se esto neko ili neki od lanova porodice bave raznim aktivnostima van kue. Djeca se moda
bave muzikom ili sportom a roditelji odlaze na teajeve ili
sastanke u razna udruenja. Vikendi su za mnoge porodice dani koji lanovi porodice provode zajedno. Tada
mogu odlaziti u prirodu ili viati se sa prijateljima ili roacima. Mnogi koji rade puno radno vrijeme takoe koriste
dane vikenda za pranje vea ili spremanje kue.
Za veinu ljudi u vedskoj rodbina je vrlo znaajna, iako
roaci ive u raznim gradovima. Rodbina se obino
okuplja za velika praznike kao to su Boi i Uskrs, na
roendanima i porodinim slavljima, na primjer krtenjima, proslavama mature ili pak sahranama. Neke porodice se mnogo drue sa svojim roacima dok se druge
ree viaju. Starijim osobama obino pomau njihova djeca i unuad, ali mogu dobiti pomo u vezi kuhanja i spremanja kue i od optinske slube za kunu njegu.

Mukarci i ene
Ljudi koji se vole obino ele ivjeti zajedno, ba iz ljubavi. Ali ne toliko odavno postojali su i drugi razlozi koji su
ponekad bili vanije od ljubavi. Za enu je razlog mogao
biti materijalna i drutvena sigurnost. Mukarcu je bio
potreban neko ko e voditi rauna o domu i pomagati mu
u obradi zemlje. Vano je bilo imati djecu koja je takoe
mogla pomagati u kui, kasnije moda preuzeti porodino
imanje a s vremenom voditi brigu o svojim starim roditeljima.

Porodica i suivot

130

vedska depni vodi

Ovaj uzor ponaanja se bitno promijenio u toku prolog

vijeka, istovremeno sa razvojem drutva. Vie nije obina
pojava da mukarac i ena koji su u ljubavnoj vezi dijele
i posao, kao na primjer imanje ili poslovnu djelatnost.
Veina parova radi svako na svoju stranu. Zajednicu sainjavaju oni sami, njihova djeca i njihov dom.
Pogled veana na tijelo i seks se takoe promijenio u odnosu na ranije. Poetkom 20. vijeka ene su nosile suknje
do zemlje. Danas su ljudi vrlo lako obueni tokom ljeta, a
veina ljudi se vie ne uzbuuje kad ugleda polugola tijela,
bez obzira da li je u pitanju tijelo mukarca ili ene.

jmstlldhet:
ene i mukarci
trebaju imati
jednake mogunosti obrazovanja, posla i
porodinog
ivota.

Danas je seks prije braka sasvim normalna pojava. Svi to

ne prihvataju, ali se smatra normalnim. Opte miljenje
je da se samo po sebi razumije da je neophodno koristiti
kontracepcijska sredstva. Mladi mogu dobiti pomo u pogledu kontracepcijskin sredstava u Savjetovalitu za mlade Ungdomsmottagningen, u nekim mjestima pod nazivom Ungdomshlsan. Odrasli mogu takoe dobiti sline
savjete u savjetovalitu za trudnice i majke, mdrahlsovrden ili kvinnohlsan, ili u najbliem domu zdravlja. Po zakonu je zabranjeno imati seksualni odnos sa osobama
mlaim od 15 godina.
Ve u niim razredima osnovne kole djeca ue kako se
prave djeca, kako njihova tijela funkcioniu kao i da postoje kontracepceijska sredstva. Nastava takoe obuhvata
i polne bolesti kao to su klamidija i HIV virus, kao i savjete kako se zatititi od tih oboljenja. U koli se ovaj predmet naziva nastavom o suivotu. Informacije o ovome se
mogu dobiti od Saveza za seksualno prosvjeivanje,
RFSU, i Saveza za seksualnu jednakopravnost, RFSL. Adrese i brojeve telefona nai ete na kraju ovog poglavlja.
U vedskoj se smatra da je ravnopravnost, jmstlldhet*,
meu polovima u tolikoj mjeri vano pitanje, da o tome
postoji ak i poseban zakon. U Zakonu o ravnopravnosti

Porodica i suivot

131

vedska depni vodi

pie, izmeu ostalog, da mukarci i ene imaju ista prava,

obaveze i mogunosti imati posao koji e im pruati materijalnu nezavisnost kako bi mogli voditi brigu o domu i
djeci i uestvovati u politikim, sindikalnim i drugim aktivnostima u drutvu. Ombudsman za ravnopravnost, JmO,
nadgledava da se se slijedi Zakon o ravnopravnosti. Ako
postoji sumnja o prekraju Zakona o ravnopravnosti, treba o tome podnijeti prijavu sindikatu, koji to moe prijaviti
JmO. Mogu je i direktan kontakt sa JmO. Adresu i broj
telefona nai ete na kraju ovog poglavlja.

Djeca
Djeci nije lako da sami zastupaju svoje interese. Zato je
drutvo stvorilo sigurnosnu mreu oko njih. Briga o
zdravlju djeteta poinje ve u majinoj utrobi redovnim
kontrolama u savjetovalitu za trudnice i majke. Poslije
poroaja roditelji redovno vode svoje dijete na kontrole u
djeiji dispanzer ili ordinaciju za djecu u okviru doma
zdravlja, gdje medicinske sestre i ljekari prate razvoj djeteta. Ovim ustanovama se moete obratiti sa pitanjima.
Vie o tome u poglavlju Njega i podrka.

Iako roditelji naravno

svojoj djeci ele sve
najbolje, moe se desi-

Prvenstveno treba
voditi rauna o
interesu djeteta.
To stoji u UNovoj konvenciji o
pravima djeteta,
iji je potpisnik i
vedska.
Fotografija: Geoff Manasse

vedska je potpisnik
UN-ove konvencije o
pravima djeteta. U konvenciji stoji da svi donosioci odluka koji rjeavaju predmete u kojim
je umijeano dijete, moraju sasluati dijete i
prvenstveno voditi rauna o interesu djeteta.

Porodica i suivot

132

vedska depni vodi

ti da porodicu zadese takvi problemi koje porodica sama

nije u stanju rijeiti. U tom sluaju se moete obratiti
psihologu i socijalnom radniku (kuratoru) koji sarauju sa
predkolskim ustanovama i kolama. U optini postoji i porodino savjetovalite, familjerdgivning.
Djeca koja se ne osjeaju sigurnim a nemaju kome da se
obrate, mogu se javiti Udruenju za prava djece u drutvu,
BRIS. Udruenje ima poseban telefon na koji se mogu javiti
i odrasli. U tom sluaju se razgovara sa osobom koja ima
obavezu uvanja slubene tajne, tystnadsplikt, to znai
da ta osoba ne smije nikome prenositi ono o emu razgovara sa strankom. Kod BRISa se mogu dobiti savjeti a
osoba koja pita za savjet moe ostati anonimna.
Osnovna misao u vedskom zakonodavstvu koje se odnosi
na djecu jeste potovanje prema djetetu. Jedan takav
zakon je zakon po kome je zabranjeno roditeljima i svim
ostalim odraslim osobama fiziki zlostavljati, prijetiti ili
maltretirati djecu. Djeca takoe imaju svog ombudsmana,
BO, iji je zadatak da zastupa interes djece u drutvu.
Adrese i brojeve telefona nai ete na kraju ovog poglavlja.

Brak
Uslov za sklapanje braka u vedskoj je da je osoba napunila 18 godina, da nije ve u braku sa nekom drugom osobom i da nije u bliskom srodstvu sa onim s kim eli
sklopiti brak. To znai da roeni brat i sestra, helsyskon,
to jest brat i sestra koji imaju istu majku i istog oca, ne
mogu se vjenati jedan sa drugim. Niti to moe otac i
kerka niti majka i sin. Za razliku od mnogih drugih zemalja, u vedskoj je dozvoljen brak izmeu bratia i
sestrine. Polubrat i polusestra, to jest dvije osobe koje
imaju samo jednog zajedninog roditelja, mogu traiti
dozvolu za sklapanje braka od sreske uprave, lnsstyrelsen.

Porodica i suivot

133

vedska depni vodi

Za osobe koje nemaju vedsko dravljanstvo propisi su

ponekad drugaiji, na primjer u pogledu granice starosti. Sreska uprava ima informacije o tome.
Vjenanje u vedskoj crkvi je
besplatno, pod uslovom da
ste lan vedske crkve i da je
jedan od vas upisan u crkvenu
optinu gdje e se obaviti vjenanje. U suprotnom plaa se odreena taksa, koja se moe razlikovati od crkvene optine do crkvene optine. Kada je u pitanju vjenanje u nekoj drugoj vjerskoj zajednici,
trebate se obratiti direktno dotinoj zajednici. Spisak vjerskih zajednica aktivnih u vedskoj nai ete na samom
kraju ove knjige.

Fotografija: John Dowland

Istu dozvolu moe traiti i

osoba mlaa od 18 godina.
Obrazac se moe dobiti od
sreske uprave.

Par koji eli ivjeti

zajedno moe
birati izmeu
nekoliko raznih
oblika porodine
zajednice. Dobro
je da se zna koja
je, u pravnom
smislu, razlika
izmeu braka,
partnerstva
i vanbrane
zajadnice
sambo.

Moete sklopiti i graanski, borgerlig, brak, to jest vjenanje bez ikakvih vjerskih obiljeja. Ovakvo vjenanje je
besplatno. U svakoj optini postoje matiari a njih moete
kontaktirati ili preko optine ili optinskog suda.
Izvjesne zemlje priznaju samo odreeni oblik sklapanje
braka za svoje dravljane. Ako ste strani dravljanin moete kontaktirati ambasadu svoje domovine ili Ministarstvo spoljnih poslova vedske da bi saznali koji oblik
vjenanja uslovljava vaa zemlja.
Ako sklopite brak van granica vedske, brak e se smatrati zakonskim u vedskoj ako je zakonski u zemlji gdje
je brak sklopljen. vedski graanski brak se moe sklopiti
i u nekoj od vedskih ambasada u inostranstvu. Ministar-

Porodica i suivot

134

vedska depni vodi

stvo spoljnih poslova, Utrikesdepartementet (UD), moe vam

dati informaciju u vezi toga. vedsko crkveno vjenanje u
inostranstvu obavlja se pri crkvenim optinama vedske
crkve u inostranstvu. Pitajte crkveni ured, pastorsexpeditionen*, o tome.
U braku mu i ena odluuju zajedniki o imovini i dugovima. Oboje imaju jednako pravo na zajedniku imovinu
porodice. Imaju takoe i pravo da naslijede jedno drugog.

Partnerstvo
pastorsexpedition:
mjesni ured
vedske crkve.

Ako dva mukarca ili dvije ene ele ivjeti zajedno kao
par u okolnostima slinim braku, mogu zakljuiti registrovano partnerstvo. Ceremonija lii na ceremoniju graanskog braka, a informacije o tome se mogu dobiti od
optine ili optinskog suda. U odreenim crkvenim optinama postoji mogunost da registrovani par dobije i blagoslov crkve, ako to bude elio.
Uslov za zakljuenje partnerstva je da je jedan od stranaka vedski dravljanin sa prebivalitem ovdje u zemlji. Veina zakonskih odredbi koje vae za brak, vae i za partnerstvo.
Poev od februara 2003. godine homoseksualni parovi takoe imaju pravo na provjeru da li bi bili pogodni kao
roditelji prilikom usvojenja djeteta.
U vedskoj postoji ombudsman, HomO, iji je zadatak sprijeiti diskriminaciju zbog seksualne sklonosti u svim oblastima drutvenog ivota vedske. Adresu i broj telefona
nai ete na kraju ovog poglavlja.

Vanbrana zajednica - sambo

Kada dvoje ljudi ive zajedno a nisu u braku nazivaju se
sambor. Takva vrsta zajednice je vrlo uobiajena u vedskoj. Postoji i poseban zakon za ovakvu vrstu porodine
zajednice, sambolagen. Veina zakona i propisa je ista za

Porodica i suivot

135

sambor i ljude koji

su u braku, na primjer da kako mukarac tako i ena
ima obavezu izdravanja, underhllsskyldighet, (materijalnu odgovornost)
zajednike djece.
Ali postoje i znaajne razlike, prije
svega u vezi diobe
imovine prilikom
razvoda braka.
Sambor nemaju automatski nasljedno pravo u odnosu
jedan prema drugome. Djeca naslijeuju oba roditelja,
bez obzira da li su roditelji u braku, da li su sambor ili da
li ive odvojeno jedan od drugoga. Za djecu koja su roena u vanbranoj zajednici majka automatski sama
postaje vrilac roditeljskog prava, vrdnadshavare. To znai da u sluaju rastave (ako jedan od roditelja napusti
zajednicu), djeca e ivjeti sa majkom. Sambor mogu biti
povjerena djeca na zajedniko uvanje i vaspitanje,
gemensam vrdnad, putem prijave optinskom savjetu za socijalnu zatitu, to znai da e oba roditelja i dalje imati
zadjedniku odgovornost za svoju djecu.

Fotografija: Fredrik Funck / PRESSENS BILD

vedska depni vodi

Mnogi ljudi ive

kao sambo,
to znai da
ive zajedno
u vanbranoj
zajednici. Postoji
poseban zakon
koji regulie ovu
vrstu porodine
zajednice,
sambolagen.

Sambor ne mogu zajedniki usvojiti dijete.

Razvod braka
Ako pogledate svoje susjede u vedskoj, vrlo brzo ete se
uvjeriti da su mnogi razvedeni. Neki od njih moda ive
zajedno sa novim partnerom. Ovdje u vedskoj razvod
braka je potpuno prihvaena pojava, kao i roditelji koji
nisu u braku i njihova djeca. Ali ipak nije lako odluiti se
na razvod braka niti ga je lako sprovesti.

Porodica i suivot

136

vedska depni vodi

Svi problemi u porodici ne

moraju dovesti do razvoda
braka. Ako osjeate da imate
potrebu razgovarati s nekim
o svojoj situaciji, moete se
obratiti porodinom savjetovalitu, familjerdgivningen.

Fotografija: John Dowland

Ako veza upadne

u krizu, moda bi
bilo dobro razgovarati s nekom
neutralnom osobom. U optini ili
sreskoj optini
postoji porodino
savjetovalite ije
su usluge besplatne.

Savjetovalite je besplatno
a nai ete ga u optini ili
sreskoj optini. Svi kontakti
sa porodinim savjetovalitem su dobrovoljni. Strankama se garantuje potpuna
tajnost.
Broj telefona nai ete u
telefonskom imeniku. U nekim mjestima postoje i
uredi za porodino savjetovalite pri crkvi.
Na pravnom jeziku razvod se zove razvod braka, kten-

skapsskillnad, a brak razvodi optinski sud.

Za strane dravljane u odreenim sluajevima vae posebni
propisi o razvodu braka.
U sluaju da se i mukarac i ena ele razvesti, podnosi
se zajedniki zahtjev o razvodu braka optinskom sudu.
Par sedmica kasnije uslijedit e odluka suda.
U sluaju da samo jedan od branih drugova eli razvod
a da se suprunici ne mogu dogovoriti, onaj ko eli da se
razvede moe podnijeti zahtjev o razvodu braka. U tom
sluaju se moe angaovati i advokat i dobiti novana
pomo radi pokrivanja advokatskih trokova u skladu sa
Zakonom o pravnoj pomoi, rttshjlp. Vie o tome u poglavlju Zakon i Pravda.

Porodica i suivot

vedska depni vodi

137

Ako brani drugovi imaju djecu mlau od 16 godina,

moraju saekati najmanje est mjeseci a najvie godinu
dana prije nego to brak moe biti razveden. Ovo vrijeme
se zove rok za razmiljanje, betnketid. U meuvremenu
roditelji pokuavaju pronai najbolje rjeenje za svoju
djecu. U vedskoj se prvenstveno nastoji da uvanje i
vaspitanje djece bude zajedniko.
Ako ele, roditelji mogu ve u toku roka za razmiljanje
odseliti se jedan od drugoga. Kad rok za razmiljanje
istekne, mora se podnijeti poseban zahtjev sudu da bi sud
izrekao presudu o razvodu braka. U svojoj presudi o razvodu braka sud uvijek odluuje u korist zajednikog uvanja
i vaspitanja djece, ako jedan od roditelja nije posebno
traio da se to pitanje rijei na neki drugi nain.
Ponekad roditelji se ne mogu dogovoriti o zajednikom
uvanju i vaspitanju djece. U tom sluaju pomae im socijalna sluba optine razgovorom o saradnji, samarbetssamtal. Veina roditelja se odluuje na zajedniko uvanje
i vaspitanje s obzirom da ele imati jednaku odgovornost
za djecu i provoditi to vie vremena zajedno sa svojom
djecom. Ali i u sluaju da se djeca povjere na uvanje i
vaspitanje samo jednom roditelju, drugi roditelj ima i pravo
i dunost da odrava kontakt sa svojom djecom. To se
naziva pravom odravanja linog kontakta, umgngesrtt,
i obino znai da se djeca viaju sa drugim roditeljem
odreenog vikenda, za velike praznike a djelimino i u
toku kolskog raspusta. Povjeravanje djece na uvanje i
vaspitanje i pravo odravanja linog kontakta odreuje se
u presudi o razvodu braka optinskog suda. U zakonu stoji da sud treba paljivo sasluati ta samo dijete eli, vodei
pri tome rauna o starosti i stepenu zrelosti djeteta.
Ako bi se u kui nekog od roditelja loe postupalo prema
djetetu, tom roditelju se moe uskratiti pravo odravanja
linog kontakta sa djetetom.

Porodica i suivot

138

vedska depni vodi

Dunost roditelja, koji ne ivi zajedno sa djetetom, je da

plaa alimentaciju, underhllsbidrag, za dijete sve dok dijete ne navri 18 godina. Ako dijete, koje je navrilo 18 godina, i dalje pohaa srednju kolu, obaveza izdravanja i
dalje ostaje na snazi sve dok dijete ne zavri srednju
kolu, ali najvie do 21 godine starosti djeteta.

Smrtni sluaj i sahrana

U razliitim
kulturama su
razliite i obredi
kada neko umre
ili se sahranjuje.
U vedskoj je
mogue birati
izmeu razliitih
vrsta obreda. Ali
odreeni propisi
vae za sve
smrtne sluajeve.

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Svaka kultura na svoj nain oplakuje svoje mrtve, a ima i

odreene ceremonije kad ih sahranjuje. Postoji mogunost
da se sahrana obavi po raznim obredima, ali se ipak
moraju ispotovati i neki propisi u vezi smrtnih sluajeva.
Prijava o smrtnom sluaju se podnosi mjesnoj poreskoj
upravi, koja je nadlena za matinu evidenciju. Ljekar
mora napisati smrtovnicu. Ako se smrtni sluaj dogodi u
bolnici, bolnica e izdati smrtovnicu. Kad osoba umre
kui, ljekar treba doi i izdati smrtovnicu. Ako to nije
mogue, mora se pozvati policija. Ponekad je potrebno
izvriti obdukciju preminulog radi utvrivanja uzroka
smrti. Roaci ponekad ne ele da se vri obdukcija preminulog. Ako ne postoji nikakva sumnja da je smrtni
sluaj vezan za krivino djelo, po pravilu se potuje elja
rodbine.

Porodica i suivot

vedska depni vodi

139

U vedskoj je mogue ustupiti svoje organe, donera organ,

i tkiva radi transplantacije nekome kome su potrebni, na
primjer, novo srce ili nova jetra. Dravni organ, Socijalnozdravstvena uprava, Socialstyrelsen, vodi evidenciju lica
koja su ili prijavila svoju saglasnost da se njihovi organi
mogu koristiti za transplantacije, ili su se tome suprostavili.
Popunite donatorsku kartu, donationskort, i izjasnite se o
alternativi koja vam najvie odgovara. U sluaju da prethodno niste najavili da se suprostavljate donaciji, zdravstvena ustanova polazi od toga da ste saglasni sa donacijom svojih organa. lanovi blie porodice mogu, meutim, sprijeiti da zdravstvena ustanova koristi organe
preminulog u sluaju da isti nije registrovan kao donator
organa. Vie o tome u brouri Kan ngon annan f dina
njurar nr du dr?, koju moete dobiti u apotekama. Broura je izdata na vie jezika.
Kroz porez na dohodak plaa se doprinos za sahranu. Za
lanove vedske crkve doprinos za sahranu ulazi u crkveni doprinos koji se takoe plaa kroz poresku prijavu o dohotku. Crkvenim doprinosom drutvena zajednica pokriva
trokove mjesta na groblju, kremiranja (spaljivanja), pokopa kao i prostorije za obavljanje obreda sahrane bez
vjerskih simbola. Ovo vai za sve, bez obzira kojoj vjeri
pripadaju.
Sahrana se moe obaviti po vjerskom ili nekom drugom
obredu: to jest sahrana po tradiciji vedske crkve, sahrana
po tradicijama neke druge vjerske zajednice, graanska
sahrana ili samo pokop bez prethodnog obreda alosti. Za
lanove vedske crkve sahrana u crkvi je besplatna.
Bez obzira da li se sahrana obavlja po tradicijama neke
druge vjerske zajednice, preminuli moe biti sahranjen na
groblju koje pripada vedskoj crkvi. U nekim gradovima
druge vjerske zajednice imaju svoja groblja. vedski
organi uprave pokuavaju izlaziti u susret eljama drugih
vjerskih zajednica, u granicama zakona i mogunosti.

Porodica i suivot

140

vedska depni vodi

U vedskoj se mrtvi obini kremiraju a zatim se urna sa

pepelom ukopava u grob. Umjesto odvojenog groba postoji i
mogunost da se pepeo ili ukopa ili rasipa po spomen gaju,
koji postoji na mnogim grobljima. Propisi o tome da li
pepeo treba ukopati ili rasuti variraju od mjesta do mjesta. Pokop u zemlju, to jest kad se cijeli koveg sputa u
grob, danas se ne praktikuje u istoj mjeri kao ranije.
Ako vam je potrebna struna pomo u vezi sahrane,
moete se obratiti pogrebnom zavodu, begravningsbyr. U
tom sluaju je bitno unaprijed dogovoriti sve kako u
pogledu vaih linih elja tako i u pogledu trokova obreda. Najee postoji vie razliitih alternativa, ali obino
rad pogrebnog zavoda iznosi ca. 15 000 kruna. U ovaj
iznos ukljueno je uvijanje preminulog u mrtvaki pokrov,
koveg, cvijetni aranman, itulja u novinama, prevoz kovega sa preminulim kao i neka vrsta posluenja poslije
sahrane.
lanovi porodice mogu i sami obaviti sve to je potrebno
u vezi sahrane. U tom sluaju treba se obratiti crkvenom
uredu, to jest mjesnom uredu vedske crkve. Tamo ete
dobiti potrebne informacije o tome ta sve treba uraditi
vezano za sahranu.
Ako elite sahraniti svog preminulog roaka u domovini,
postoji posebna prijevozna sluba koja to obavlja. Meutim trokovi mogu biti jako visoki. Ako elite saznati vie
o tome, kontaktirajte ambasadu svoje domovine.
U roku od tri mjeseca od smrtnog sluaja mora se napraviti popis zaostavtine, bouppteckning, preminulog. To je
popis imovine i dugova preminulog. Popis zaostavtine se
predaje poreskoj upravi. U sluaju da je ukupna vrijednost
imovine niska, dovoljno je da se samo napravi prijava
zaostavtine, ddsboanmlan. Pitajte poresku upravu koji
propisi vae u konkretnom sluaju.

Porodica i suivot

141

vedska depni vodi

DOBRO DA SE ZNA:
BRIS Telefon za pomo djeci do 18 godina starosti:
0200-230 230. Jezik: iskljuivo vedski.
BRIS Telefon za odrasle o djeci: 077-150 50 50.
Jezik: iskljuivo vedski.
Zdravstvena zatita za mlade vidi Ungdomsmottagningen Ungdomshlsan na Roza stranicama telefonskog
imenika.
Savjetovalita za trudnice i majke vidi Mdravrden/
Kvinnohlsan na Plavim stranicama telefonskog
imenika.
RFSU 08-692 07 00, www.rfsu.se
RFSL 08-457 13 00, www.rfsl.se
HomO 08-55 60 95 25, www.homo.se
JmO 08-440 10 60, www.jamombud.se
BO 08-692 29 50, www.bo.se
Ministarstvo spoljnih poslova, Utrikesdepartementet,
telefon 08-405 10 00.

Fotografija: Paul Hansen / PRESSENS BILD

Samohrani roditelj
je veoma obina
pojava u vedskoj,
a danas se smatra
i potpuno normalnom, za razliku od
ranijih vremena.

Porodica i suivot

142

vedska depni vodi

Fotografija: Scott T. Baxter

Sva djeca imaju

pravo na uvanje
dok njihovi
roditelji rade ili
studiraju.

Sigurno mjesto za djecu

Djeji vrtii, otvorene predkolske ustanove
i ustanove za produeni boravak
Sva djeca uzrasta od godinu dana pa sve do dvanaest godina
imaju pravo na nadzor i brigu dok njihovi roditelji rade ili studiraju.
Drutvo je odgovorno za drutvenu brigu o djeci, koja djeci treba
pruati kako sigurnost tako i vaspitanje. U ovom poglavlju se
govori o raznim vrstama drutvene brige o djeci u vedskoj.

Drutvena briga
o djeci

vedska depni vodi

Drutvena briga o djeci je razliita za razliite uzraste.

Za najmlau djecu postoji predkolska djelatnost u obliku
predkolske ustanove, koja se ponekad naziva vrti ili
dagis, i porodinog djejeg vrtia. Za djecu koja su kod
kue i njihove roditelje postoje otvorene predkolske
ustanove, ppna frskolor*. Malo starija djeca, koja idu u
predkolski razred i kolu, mogu koristiti drutvenu brigu
o kolskoj djeci u ustanovama za produeni boravak ili u
porodinim djejim vrtiima. Ovaj oblik drutvene brige
dopunjuje kolu i omoguuje djeci osmiljeno slobodno
vrijeme i podrku u njihovom razvoju. Za djecu uzrasta
od deset do dvanaest godina postoje otvorene slobodne
aktivnosti, ppen fritidsverksamhet*.

Mala djeca
U predkolskim ustanovama zaposlen je kolovan kadar,
a ustanove su otvorene u toku veeg dijela godine. U porodinom djejem vrtiu odrasla osoba uva nekoliko djece
u svojoj kui, gdje se ova djelatnost i obavlja. Takve osobe
se zovu dadilje, ili dagmammor. Kako predkolske ustanove tako i porodini djeji vrtii pokuavaju podesiti
svoje radno vrijeme prema potrebama roditelja i njihove
djece.
Veina predkolskih ustanova jeste u reiji optine, a
osoblje je zaposleno u optini. Postoje i predkolske ustanove u obliku roditeljskih zadruga, frldrakooperativa*,
kojim upravljaju roditelji, a roditelji su istovremeno i vlasnici zadruga, uz odreene dotacije od optine. Osim toga
postoje i predkolske ustanove u obliku kadrovskih
zadruga, personalkooperativa, kojim upravlja zaposleno
osoblje, koje je istovremeno i vlasnik predkole, takoe uz
odreene dotacije od optine. U nekim predkolskim ustanovama se primjenjuje posebna pedagogija, pedagogik*.
Neke predkole imaju vjersko usmjerenje. Postoje i predkole gdje se ne govori vedski jezik, ve neki drugi jezici,

143
ppen frskola:
prostor sa
kolovanim
kadrom gdje
roditelji, koji su
kod kue, mogu
dolaziti sa svojom
malom djecom.
ppen fritidsverksamhet:
prostor sa
odraslim
osobljem, gdje
kolska djeca
uzrasta od deset
do dvanaest
godina mogu
odlaziti poslije
kole. Tamo mogu
kupiti uinu, a
osim toga ima i
dosta sprava za
igru.

kooperativ: vie
lica koja zajedniki
posjeduju i vode
neku djelatnost.

pedagogik: nain
obuavanja
drugih. Rije se
takoe korisiti u
znaenju Nauka
o nastavi i vaspitanju.

Drutvena briga
o djeci

144

vedska depni vodi

a neke dadilje govore i strane jezike. U odreenim optinama postoje predkolske ustanove gdje djeca ue nekoliko stranih jezika.
Kontaktirajte svoju optinu radi dobijanja informacija o
tome da li postoji drutvena briga o djeci na vaem maternjem jeziku.
Na jesen te godine kada dijete puni etiri godine, ono ima
pravo da krene u predkolsku ustanovu. Dunost optina
je da ponude optu i besplatnu predkolu tri sata dnevno
za svu djecu tog uzrasta. Zatim je stvar roditelja da li e
iskoristiti ponueno mjesto ili ne.
Optina je nadlena za to da se predkolske ustanove
pridravaju utvrenog nastavnog plana i programa i
odravaju potreban nivo kvaliteta. Zavod za kolstvo, Skolverket, nadzorni je organ, na nacionalnom nivou, zaduen
za nadzor nad drutvenom brigom o djeci i kolom.
Roditelji koji su kod kue preko dana, mogu odlaziti zajedno sa svojom djecom u otvorenu predkolsku ustanovu. ak i roditelji koji rade ili studiraju mogu odlaziti
tamo kad su slobodni. Obino dadilje dovode svoje grupe
djece u otvorenu predkolsku ustanovu. Roditelji i dadilje
aktivno uestvuju u djelatnosti zajedno sa osobljem
predkole. To je prilika, kako za djecu tako i za odrasle
koji su inae kod kue, da se drue sa drugima.

kolska djeca
Dijete ima pravo da krene u predkolski razred od godine
kada puni est godina. Optina je obavezna ponuditi besplatnu djelatnost u predkolskom razredu tri sata dnevno, ali za djecu uee u djelatnosti je dobrovoljno. Vie
o tome u poglavlju kola i obrazovanje. Za djecu kojoj je
to potrebno postoji briga o kolskoj djeci kako prije tako i
poslije predkolskog razreda ili kole. Obino postoji i
ustanova za produeni boravak, koja je direktno vezana
za kolu. Od etvrtog do estog razreda osnovne kole
neka djeca imaju pravo da se bave otvorenim slobodnim

Drutvena briga
o djeci

145

vedska depni vodi

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Mnogo djece
boravi nekoliko
sati u ustanovama
za produeni
boravak poslije
zavretka kolskog
dana.

aktivnostima. U slobodnim aktivnostima nema tolikog broja osoblja kao u ustanovama za produeni boravak, niti
su djeca upisana u ove aktivnosti. Poslije kole neka djeca
borave u porodinim djejim vrtiima.

Traiti mjesto
Ako elite dobiti mjesto za vae dijete u predkolskoj djelatnosti ili drutvenoj brizi o kolskoj djeci, morate se na
vrijeme prijaviti, anmla, kako bi se briga o vaem djetetu
mogla obezbijediti u blizini vae kue ili kole. Obino traje tri do etiri sedmice dok se dobije mjesto za dijete.
Zahtjev se podnosi optini.
Djeca starija od godinu dana a iji su roditelji nezaposleni,
takoe imaju pravo boraviti u predkolskoj ustanovi najmanje tri sata dnevno, odnosno ukupno 15 sati sedmino.
Isto pravo imaju i djeca iji su roditelji na roditeljskom
odsustvu, to jest djeca koja su nedavno dobila brata ili

Drutvena briga
o djeci

146

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Ruak u vrtiu
se koristi i na
pedagoki
nain, s obzirom
da predstavlja
odlinu priliku za
djecu da vjebaju
postavljanje stola,
ekaju da na njih
doe red kao i da
se navikavaju na
raznovrsnu hranu.

vedska depni vodi

sestru. Ovo iz razloga to je dobro za djecu druiti se sa

drugom djecom a istovremeno i koristiti pedagogiju koja
se primjenjuje u drutvenoj brizi o djeci.

maxtaxa: cijena
drutvene brige
o djeci ne smije
prekoraiti odreeni iznos, koji
je jednak u svim
optinama.

Ranije su se takse, avgifterna, za drutvenu brigu o djeci

i drutvenu brigu o kolskoj djeci puno razlikovale od
optine do optine. Ali poev od 2003. godine sve optine
primjenjuju jedinstveni sistem sa maksimalnom taksom,
maxtaxa*.

ta djeca rade preko dana

U predkolskoj ustanovi i ustanovi za produeni boravak
djeca se obino slobodno igraju dio vremena. Svaki dan
sadri takoe i organizovane aktivnosti kao to su igre u
grupama, fizkultura ili ples, izlete i rad na zajednikim
projektima. Obino u ovim ustanovama ima dosta knjiga
za itanje. Djeca mogu sami itati ili sluati kako im
vaspitaica ili vaspita ita. Ako neko eli da se malo
odvoji od drugih, obino se nae neki miran oak i za to.
Osim toga i unutra i napolju esto ima puno igraaka.
Obroci su veoma vani. Lijepo je ruati zajedno sa drugima a istovremeno se djeca ue da ekaju da na njih doe red, da priaju jedan s drugim i da se navikavaju na
raznovrsnu hranu. U veini predkolskih ustanova djeca

Drutvena briga
o djeci

vedska depni vodi

147

pomau osoblju postavljati i raspremati, a ponekad neko od

djece uestvuje i u spremanju hrane.
Osnov za drutvenu brigu o djeci, kao i za kolu, jesu
demokratske norme demokratiska vrderingarna, to znai
da i djeca ponekad uestvuju u donoenju odluka, ue
da potuju jedan drugoga, da imaju obzira jedan prema
drugome i da shvate da je sasvim prirodno da su ljudi
razliiti. Svako dijete treba osjetiti sigurnost i razvijati se
u skladu sa svojim linim mogunostima.
Predkolske ustanove sarauju sa roditeljima, koji imaju
znaajnu ulogu u drutvenoj brizi o djeci, jer svakako najbolje poznaju svoju djecu. Kada dijete krene u predkolsku
ustanovu ili porodini djeji vrti, roditelji su prisutni sve
dok se dijete ne bude osjealo sasvim sigurnim. Obino
period navikavanja traje par sedmica za najmlau djecu,
a neto krae za stariju. Ako vae dijete ide u predkolsku
ustanovu ili porodini djeji vrti, biete pozvani na
razgovor o razvoju djeteta, utvecklingssamtal. Tom prilikom
vi i osoblje ustanove razgovarate o tome kako se dijete
osjea. Ovo je dobra prilika za postavljanje pitanja o tome
to vam nije jasno.
Mnogi roditelji takoe koriste priliku da popriaju sa
osobljem kada dou u predkolsku ustanovu po svoje dijete po podne. Najvanija stvar je da postoji dobra meusobna saradnja izmeu vas i osoblja ustanove iz razloga
da bi vaem djetetu bilo to bolje u predkolskoj ustanovi.
Ponekad osoblje moe biti podrka za roditelje, a ponekad
je suprotno.

DOBRO DA SE ZNA:
Nastavni plan i program za predkolu, lroplan fr frskolan,
nai ete, izmeu ostalog, na Internet adresi
www.skolverket.se. Nai ete ga i u bibliotekama i u
predkolskoj ustanovi vaeg djeteta.
Zakon o kolstvu, skollagen nai ete na istoj adresi na
Internetu.

Drutvena briga
o djeci

148

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

Svi ljudi imaju

pravo na obrazovanje. U Zakonu
o kolstvu navedeno je da je
prvenstveni zadatak kole dati
uenicima znanje
i sposobnost da
ga koriste.

kola za sve
Osnovna i srednja kola
U vedskoj su kola i obrazovanje dostupni svima. U ovom
poglavlju se najprije govori o vedskom sistemu kolstva,
normama koje upravljaju kolom i nainu po kome je sistem
izgraen. U sljedeem pogljavlju se, izmeu ostalog, govori o
fakultetskim obrazovanjima, drugim vrstama obrazovanja kao i
materijalnim uslovima studenata.

kola

vedska depni vodi

149

Sistem kolstva u vedskoj

Svi u vedskoj imaju pravo na obrazovanje po Zakonu o
kolstvu. U zakonu su takoe navedena i osnovna pravila
koja predstavljaju osnov za rad kole. Prvenstveni zadatak
kole je dati uenicima znanje i sposobnost korienja tog
znanja. kola mora saraivati sa roditeljima i pomagati
uenicima da se razvijaju u odgovorne odrasle osobe.
Nekim uenicima potrebna je posebna podrka. Dijete ima
pravo na takvu podrku, a kola treba to uzeti u obzir.
Neke vane rijei se ponavljaju u Zakonu o kolstvu. Te
rijei oznaavaju vrstu kole na koju svi uenici imaju pravo. To je kola zasnovana na demokratskim normama i
potovanju line vrijednosti svakog ovjeka. kola treba
isticati potovanje prema naoj zajednikoj sredini. Vane
rijei su takoe ravnopravnost, jmstlldhet*, meu polovima i vrst stav protiv zlostavljanja i rasistikog ponaanja.
Maloj djeci koja ive u vedskoj omoguena je predkolska djelatnost, frskoleverksamhet. Roditelji moraju prijaviti
optini da li im je potrebno mjesto u predkolskoj ustanovi za dijete. Vea djeca koja idu u kolu imaju mogunost
da koriste drutvenu brigu o kolskoj djeci. Vie o tome u
poglavlju Drutvena briga o djeci.

jmstlldhet:
ene i mukarci
trebaju imati
jednake mogunosti za
obrazovanje,
posao i porodini ivot. vedski
zakon o ravnopravnosti je
donijet 1980.
godine. Vie o
tome u poglavlju
Porodica i suivot.

U vedskoj djeca uzrasta od 7 do 16 godina moraju ii u

kolu, a to se naziva kolskom obavezom. Nastava je besplatna. kolska godina poinje u avgustu a zavrava se
poetkom juna. Period od avgusta do decembra naziva
se jesenjim semestrom, hstterminen, a period od januara
do juna ljetnim semestrom, vrterminen. Izmeu jesenjeg
i ljetnjeg semestra dolazi boini raspust a izmeu dvije
kolske godine uenici imaju ljetni raspust.
Prvih devet godina kolovanja djeca idu u osnovnu kolu,

grundskolan. Zatim prelaze u srednju kolu, gymnasieskolan,

koja traje tri godine. U srednjoj koli postoji mnogo razli-

kola

150

vedska depni vodi

itih obrazovnih programa, program. Programi u srednjoj

koli imaju razliita usmjerenja, neki pripremaju uenike
za dalje studije dok drugi ih pripremaju za struno obrazovanje. Vie o tome u odlomku o srednjoj koli.
U vedskoj postoji velika ponuda fakultetskih obrazovanja
za one koji su zavrili srednju kolu. Nastava na univerzitetima, universitet, i visokim kolama, hgskolor, je besplatna. Vie o obrazovanju poslije zavrene srednje kole u sljedeem poglavlju.
Optina upravlja veinom osnovnih i srednjih kola u zemlji. Postoje i nezavisne kole, tzv. friskolor. Deo nezavisnih kola ima dosta slinosti sa optinskim kolama,
dok druge obavljaju nastavu po posebnim pedagokim
metodama. Neke kole imaju vjersko usmjerenje. Nezavisne kole moraju biti priznate da bi mogli dobijati dotacije od optine i obavezne su slijediti Zakon o kolstvu i
nastavni plan i program.

Djeca iji maternji

jezik nije vedski
mogu dobiti
nastavu na razliite naine, to
varira od optine
do optine.

kola

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Za uenike, iji materni jezik nije vedski, nastava se moe

obavljati na razliite naine. Ako uenik ide u vedski
razred, moe pohaati posebnu nastavu svog maternjeg
jezika. Ako je potrebno, uenici takoe mogu dobijati i

vedska depni vodi

151

instrukcije o uenju na svom maternjem jeziku. U nekim

kolama postoje razredi u kojima se nastava obavlja na
nekom stranom jeziku, o ne vedskom, a osim toga
postoje i kole koje obavljaju cijelokupnu nastavu iskljuivo na odreenim jezicima. Moete kontaktirati optinu
da bi saznali kako je to organizovano u mjestu gdje ivite.
Kako osnovna tako i srednja kola je besplatna. Osim
toga u svim osnovnim kolama i u veini srednjih kola
djeca dobijaju i besplatan kolski obrok, skollunch. Djeca
koja imaju potrebu za posebnom dijetom, dobijaju hranu
koja im odgovara. Ako je vaem djetetu potrebna posebna
hrana, morate o tome razgovarati sa osobljem u kolskoj
kuhinji. Mjesne dnevne novine obino objavljuju jelovnik
po kolama. Uenici takoe dobijaju jelovnik koji nose
kui.
Uenici koji ive daleko od kole, imaju pravo na kolski
prevoz, skolskjuts, da bi mogli doi do kole. Pravila o tome
koliko udaljeno od kole neko mora stanovati da bi imao
pravo na kolski prevoz, razlikuju se od optine do
optine. Uzrast djeteta je takoe od odluujueg znaaja
kad se radi o tome da li ima pravo na kolski prevoz ili
ne. U nekim sluajevima djeca koriste redovni vozni ili
autobuski saobraaj da bi doli do kole, a ponekad optina obezbijeuje i poseban prevoz autobusom ili taksijem.

Osnovna kola
Djeca u vedskoj kreu u kolu najkasnije u svojoj 7 godini. Onaj ko eli moe krenuti u kolu i godinu dana ranije.
Obino estogodinjaci idu u predkolski razred, frskoleklass, koji je vezan za kolu i u kome se djeca pripremaju za
osnovnu kolu. Roditelji sami odluuju da li e njihova
djeca ii u predkolski razred ili ne, ali sva djeca imaju
pravo na besplatni predkolski razred za estogodinjake.

kola

152

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

U nastavnom
planu i programu
za rad kola
podvlai se
odgovornost,
solidarnost,
rjeavanje
konflikata kao i
potovanje.

vedska depni vodi

Skoro 99 odsto djece uzrasta od 7

do 16 godina ide u obinu osnovnu
kolu. Ostali idu u kolu za djecu s
posebnim potrebama, srskola, odnosno specijalnu kolu, specialskola.
Vie o tome malo dalje u ovom poglavlju.
Sve osnovne kole slijede zajedniki
nastavni plan i program, lroplan, u
kome se opisuje znanje koje uenici
trebaju da savladaju. U nastavnom
planu i programu takoe se objanjava pogled na ljude i druge norme koje obiljeavaju rad kole. To
je jedna vrsta garancije da se svim
uenicima prua mogunost da savladaju isto osnovno
znanje, bez obzira gdje ive. Nastavni plan i program je
esto tema raznih rasprava. Roditelji, uitelji, djeca i politiari esto kritikuju nastavni plan i iznose nove prijedloge
o sadraju plana.
kola mora pomagati uenicima da uzimaju odgovornost i
da budu solidarni. kola ih takoe mora nauiti da osuuju ugnjetavanje i maltretiranje pojedinaca ili grupa.
U koli se moraju voditi rasprave o tome zato nastaju
konflikti i kako se mogu rjeavati.
Potovanje normi i miljenja drugih treba biti prisutno
kako u uionici tako i van nje, kako meu uenicima tako
i meu uiteljima i drugim ljudima koji rade u koli.
kola bodri razgovor izmeu uitelja i uenika. Prije
nekoliko decenija uenici su obavezno morali oslovljavati
svoje uitelje sa Magistern (Profesore) ili Frken (Profesorice) kada su eljeli privui nihovu panju. Danas je
uglavnom u redu da se djeca obraaju uitelju/uiteljici sa
njegovim/njenim imenom.
Postoji i plan teaja, kursplan, za svaki pojedini nastavni

kola

vedska depni vodi

153

predmet. U tom planu navedeno je koje znanje uenici trebaju imati kada zavre osnovnu kolu. Uenici i uitelji trebaju zajedno odluivati o sadraju i nainu rada u koli.
U mnogim optinama postoje pripremni razredi, frberedelseklasser, u kojima djeca useljenika u vedskoj ue vedski
jezik. Kada savladaju jezik prebacuju se u redovne razrede.

kola i porodica
Na poetku ovog poglavlja govori se o tome da kola
mora saraivati sa roditeljima djeteta. To znai da vi kao
roditelj moete sudjelovati u radu kole i uticati na njen
rad. Svakog semestra roditelji se pozivaju na razgovor o
razvoju djeteta, to znai da se vi i vae dijete se nalazite
sa nastavnikom razredne nastave odnosno mentorom.
To je nastavnik koji je posebno odgovoran za praenje
kolovanja i razvoja vaeg djeteta. Zajedno razgovarate o
tome kako vae dijete napreduje u koli. Va sin ili kerka
pria sa svog gledita kako je njemu/njoj u koli. Takoe
se razgovara o ciljevima koje elite postaviti za budui
kolski rad vaeg djeteta. U sluaju da uenik odnosno
uenica ima neke probleme u koli, bitno je i to iznijeti
tom prilikom. Roditelji iji materni jezik nije vedski imaju pravo na tumaa prilikom razgovora o razvoju svog
djeteta.
Roditelji ele s vremena na vrijeme imati vie kontakata
sa kolom povrh razgovora o razvoju djeteta. Moete bilo
kad tokom kolske godine kontaktirati rukovodstvo kole
ili pojedine nastavnike radi razmjene informacija ili razgovora. Ako je vae dijete, na primjer, uplaeno od neega
ili nekoga u koli, treba o tome obavijestiti nastavnike. U
tom sluaju isti na najbolji nain mogu pomoi djetetu.
Ako vae dijete ima problema iz nekog posebnog predmeta, na primjer fizikog vaspitanja, trebate razgovarati
sa nastavnikom razredne nastave i sa nastavnikom fizikog
vaspitanja. Moda ete problem moi djelimino rijeiti
zajednikim razgovorom.

kola

154

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Ako imaju
zdravstvene
probleme
uenici se mogu
obratiti kolskoj
medicinskoj
sestri ili kolskom
ljekaru.

vedska depni vodi

Ve tokom prvih godina u koli

mnogi uitelji alju sedmina
pisma, veckobrev, porodicama
djece. U tim pismima uitelji
obavjetavaju roditelje o tome
ta su radili u razredu tokom
sedmice i informiu o predstojeim aktivnostima, kao to su
na primjer dani aktivnosti u
prirodi, studijske posjete ili izleti.
Kada djeca postanu starija mnoge kole prestaju sa slanjem
sedminih pisama. Odreeni
razredi moda dobijaju mjesena pisma kao i posebna obavjetenja o, na primjer, roditeljskim sastancima. Od starijih
uenika se oekuje da sami informiu svoje roditelje o
situaciji u koli.
U toku svojih prvih devet godina u koli vae dijete e
biti podvrgnuto ljekarskom pregledu vie puta. kole su
povezane sa posebnim kolskim ljekarima, skollkare. U
svakoj koli obino postoji kolska medicinska sestra,
skolskterska, koja mjeri teinu i visinu djeteta i vri kontrolu vida i sluha. Uenici se mogu obratiti kolskoj medicinskoj sestri u vezi svojih zdravstvenih problema. Mogu
takoe otii kod kolske medicinske sestre ako se razbole
u koli.
U mnogim kolama postoji i kolski socijalni radnik, skolkurator, kao i kolski psiholog, skolpsykolog, kod kojih djeca
mogu otii u sluaju da imaju probleme.
Roditelji mogu takoe osjetiti potrebu da razgovaraju o
koli i djeci s drugim roditeljima. U veini kola postoji udruenje roditelja, frldrafrening, sa upravnim odborom
koji odrava kontakte sa rukovodstvom kole. Roditelji iz
razreda se obino sastaju par puta u kolskoj godini sa nastavnicima razredne nastave odnosno mentorima. Osim

kola

155

vedska depni vodi

toga, organizuju se ponekad i zajedniki sastanci za

roditelje iz cijele kole. U sluaju da roditelji ele neto
promijeniti u koli, nije loe imati udruenje roditelja koje
dobro radi. U velikom broju kola postoje udruenja roditelja u okviru kojih se sastaje nekoliko roditelja, po koji
nastavnik i direktor kole. U tom sluaju otvaraju se kanali za raspravu sa rukovodstvom kole i politiarima nadlenim za kolstvo.

Ocjene
Ocjene u osnovnoj koli se daju tek pri kraju jesenjeg semestra u osmom (8) razredu. Zatim uenici dobijaju ocjene pri kraju svakog semestra, poslednji put kada kolska
obaveza prestaje, obino krajem ljetnog semestra u devetom (9) razredu. Tada uenici dobijaju svjedoanstvo o
zavrenoj osnovnoj koli.
Postoje tri gradacije ocjena, i to G Dovoljan, Godknd, VG
Vrlo dobar, Vl Godknd, i MVG Odlian, Mycket Vl
Godknd. Za G potrebno je da je uenik ispunio cilj po
planu teaja za svaki pojedini nastavni predmet. Za ocjene VG i MVG postoji odreeni standard na nacionalnom
nivou. Ako uenik nema dovoljnog znanja iz pojedinog
nastavnog predmeta za ocjenu Dovoljan, nee uopte
dobiti ocjenu iz tog predmeta.

nationella
program:
obrazovni
programi u
srednjoj koli koji
su isti u cijeloj
zemlji.

Srednja kola
Skoro svi uenici koji zavre osnovnu kolu prelaze u srednju kolu. Sam uenik, esto u dogovoru sa nastavnicima
i roditeljima, bira srednjokolski progam koji mu najvie
odgovara. Zahtjev se podnosi pismenim putem. U zahtjevu
se na prvom mjestu stavlja program koji bi uenik najvie
volio pohaati, meutim treba navesti i program koji bi
bio drugi i trei izbor uenika. Veina, to jest otprilike 80
posto, bude primljena na eljeni program. Postoje srednje
kole u reiji optina a ima ih i u nezavisnim kolama.
Postoji 17 razliitih nacionalnih programa, nationella program*, svi u trajanju od tri godine. Nacionalni programi

kola

156

behrighet:
pravo podnoenja zahtjeva
za odreeno
obrazovanje,
to znai da
se ispunjavaju
formalni uslovi
u pogledu, na
primjer, znanja i
ocjena.

vedska depni vodi

pruaju iroko osnovno obrazovanje kao i ispunjavanje

uslova za prijem, behrighet*, na visoku kolu ili fakultet.
Postoje odreeni osnovni nastavni predmeti, krnmnen,
koji su ukljueni u sve programe, naime vedski jezik,
engleski jezik, matematika, fiziko i zdravstveno vaspitanje, poznavanje drutva, vjeronauka, poznavanje prirode i
estetika. Osim ovih osnovnih nastavnih predmeta, svaki
program ima i svoje obavezne nastavne predmete, predmete specifine za svaki pojedini program, karaktrsmnen, kao i izborne predmete samog uenika, elevens
individuella val, to jest predmete koje uenik sam bira.
Uslov da bi uenik mogao pohaati nacionalni program
jeste da je u osnovnoj koli dobio ocjenu Dovoljan iz nastavnih predmeta vedski jezik, engleski jezik i matematika.
Nabrajamo nacionalne programe po abecednom redu:
Autotehniki program
Drutvenonauni program
Elektrotehniki program
Energetski program
Estetski program
Graevinski program
Industrijski program
Medijski program
Poljoprivredni program
Poslovno-administrativni program
Prehrambeni program
Prirodonauni program
Program djeca i rekreacija
Tehniki program
Ugostiteljski program
Zanatski program
Zdravstveni program

Kod veini nacionalnih programa postoje nacionalna

usmjerenja, nationella inriktningar, to znai da su programi
otprilike isti u cijeloj zemlji.
Srednja kola sadri niz raznih teajeva, kurser, koji svaki
nosi odreeni broj bodova, pong. Za svaki teaj postoji i

kola

157

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

vedska depni vodi

Poslije osnovne
kole skoro svi
uenici nastavljaju
kolovanje u
srednoj koli.

plan teajeva, kursplan, u kome se objanjava svrha i cilj

teaja.
Optina ima pravo organizovati posebno izraene programe, specialutformade program, koji nisu nacionalni. Uslov
je da obuhvataju osam osnovnih nastavnih predmeta, ali
mogu biti izraeni i na lokalnom nivou. Postoji takoe mogunost da svaki uenik dobije individualni program,
individuellt program, sa osobnim nastavnim planom i programom. Postoje i individualni programi sa uvodnim teajevima za useljenike.
Jo jedna vrsta srednjokolskog obrazovanja su programi
za koje se uenici vrbuju iz itave zemlje. To su specijalni
programi koji su dostupni samo na jednom mjestu u
zemlji, a molbe za ove programe mogu podnositi uenici
iz cijele zemlje. Takvi programi su na primjer duvanje
stakla, strugarska tehnika, spasavanje, vazduhoplovstvo i
turizam. Spisak obrazovnih programa za koje se uenici
vrbuju iz cijele zemlje nai ete na web stranici Zavoda
za kolstvo, Skolverket. Adresa na kraju ovog poglavlja.
Postoje i sportske srednje kole, idrottsgymnasier, za koje
se uenici vrbuju iz itave zemlje i u kojima se uenje kombinuje sa nekim sportom, na primjer krosom, fudbalom ili
skijanjem.

kola

158

vedska depni vodi

Ekonomija
U vedskoj roditelji primaju djeji dodatak za djecu do 16
godina. Vidi poglavlje Novac. Kada prestane isplata djejeg dodatka, uenici u srednjoj koli primaju aku potporu, studiebidrag, koja se isplauje u toku deset mjeseci u
godini. U 2003. godini aka potpora iznosi 950 kruna
mjeseno. Srednjokolci koji studiraju daleko od roditeljskog doma, na primjer u drugoj optini, mogu dobiti i
stambeni dodatak za studiranje u drugom mjestu,
inackorderingstillgg, od svoje matine optine. Visina stambenog dodatka zavisi od rastojanju od roditeljskog doma
do kole. Novac isplauje Centralni savjet za dodjelu
studentskih kredita, CSN, Centrala studiestdsnmnden.

Ocjene
Skala ocjena u srednjoj koli je IG, Nedovoljan, Icke Godknd, G, Dovoljan, Godknd, VG, Vrlo dobar, Vl Godknd,
i MVG, Odlian, Mycket Vl Godknd. U trenutku pisanja ove
knjige (20003. godine), ocjene se daju poslije svakog zavrenog teaja i projektnog rada. Po zavrenoj srednjoj koli uenici dobijaju svjedoanstvo o zavrenoj srednjoj
koli, slutbetyg, to jest pregled ocjena sa svih teajeva koji
ulaze u nastavni plan i program uenika u toku tri godine
srednje kole. Ovo svjedoanstvo predstavlja osnov za prijem na programe i teajeve na univerzitetima i visokim
kolama. Mogue je da e se ovaj sistem u budunosti
izmijeniti.Vidi Dobro da se zna.

Studentexamen, to jest matura, stari je naziv za zavretak

gimnazije. Formalno se ovaj naziv vie ne koristi, ali u
svakodnevnom govoru se jo uvijek govori da uenici maturiraju, tar studenten, kada zavravaju srednju kolu.
Maturanti, odnosno studenti, to jest oni koji su zavrili
srednju kolu, stave na zavrni dan posebne bijele kape,
studentmssor, na glavu. Ua porodica i rodbina
skuplja se u dvoritu kole i doekuje maturante koji izlaze iz kole, razred po razred, i pjevaju posebnu matu-

kola

159

vedska depni vodi

kola za djecu s
posebnim potrebama
kola za djecu s posebnim
potrebama namijenjena je
za djecu i omladinu koja ne
mogu pohaati obinu osnovnu kolu zbog mentalne zaostalosti, utvecklingsstrning*.
Priblino 1 odsto djece uzrasta od 7 do 15 godina ide u
kolu za djecu s posebnim potrebama. Dio uenika pohaa ovu kolu odreeno vrijeme a zatim prelazi u redovnu
osnovnu kolu, ili obrnuto.
Uenici koji su zavrili kolu za djecu s posebnim potrebama, mogu nastaviti kolovanje u srednjoj koli za djecu s posebnim potrebama, gymnasiesrskolan. Srvux, nudi
obrazovanje za odrasle osobe koje su mentalno zaostale.
Nastava se obavlja samo nekoliko sati sedmino.

Vrijeme
provedeno u
srednjoj koli
zavrava se tako
da uenici maturiraju, odnosno
tar studenten.
Na zavrni dan
mnogi stavljaju
bijele maturantske
kape na glavu.

Fotografija: Gunnar Stattin / PRESSENS BILD

rantsku pjesmu. Maturanti

dobijaju cvijee i poklone, a
zatim ih razvoze po kuama
u ukraenim automobilima
ili koijama okienim granama od breze, a koje vuku
konji ili traktori. U kui porodica asti rodbinu i prijatelje hranom i piem. Po
pravilu maturanti organizuju i zajedniko slavlje, ponekad u obliku bala, kome obino prisustvuju i njihovi nastavnici.

utvecklingsstrning: kada se
intelektualna
sposobnost i
mogunosti
osobe da razumije
i naui neto novo
ne razvija normalno.

Specijalna kola
Postoje specijalne kole za djecu koja imaju, na primjer,
oteen vid, sluh ili govor.

kola

160

vedska depni vodi

Komvux
Komvux je vedska skraenica za optinsko obrazovanje
odraslih, kommunal vuxenutbildning, koje mogu pohaati
odrasli bez dovoljnog obrazovanja iz osnovne ili srednje
kole. Mogu proiriti svoje uenje linim studijskim
planom, studieplan. Postoji mogunost pohaanja i odreenih cijelokupnih programa iz srednje kole. Dosta mladih ljudi idu na Komvux da bi popravili svoje ocjene iz
srednje kole kako bi zatim mogli podnijeti zahtjev za
obrazovanja kojih bi u suprotnom bili lieni. Komvux ocjenuje uspjeh na isti nain kao i osnovna i srednja kola.

Nastava vedskog jezika za useljenike

Odraslim osobama koje su tek doli u vedsku prua se
mogunost da naue vedski jezik. vedska skraenica za
osnovnu nastavu vedskog jezika za useljenike je sfi. Optine su odgovorne za nastavu vedskog jezika. Postoje razni
oblici nastave. Ponekad teajeve organizuje obrazovni
savez ili obrazovno preduzee. Nakon to ste poloili sfi
moete nastaviti sa uenjem vedskog jezika u okviru optinskog obrazovnog programa za odrasle, gdje postoji i
nastavni predmet SAS, vedski jezik kao drugi jezik
kako na nivou osnovnog obrazovanja odraslih tako i na nivou srednje kole.

DOBRO DA SE ZNA:
www.skolmyndigheter.nu
U trenutku pisanja ove knjige, vedska vlada razmatra
prijedlog o izmjenama srednje kole. U prijedlogu se govori
da bi osam novih sektora trebali zamijeniti 17 programa
koji danas postoje. Ocjene bi se davale za razne nastavne
predmete a ne za pojedine teajeve. Izmjene se ne bi mogle
sprovesti ranije od 2006. godine.

kola

161

vedska depni vodi

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

Postoji mnotvo
raznih naina
studiranja za
onog ko eli da
nastavi kolovanje poslije
zavrene srednje
kole.

Nauiti vie
Narodni univerziteti i fakulteti
Postoji veliki izbor raznih vrsta obrazovanja za onog ko eli
nastaviti kolovanje poslije srednje kole. U ovom poglavlju se
govori iskljuivo o fakultetskim studijama koje finansira drava i
koje su besplatne za studente.
Studirati na narodnom univerzitetu je jedna od alternativa ako
neko eli studirati na slobodniji nain ili stei uslove za prijem na
fakultetske studije.

kola i obrazovanje

162

vedska depni vodi

Narodni univerziteti
U vedskoj postoji gotovo 150 narodnih univerziteta, folkhgskolor. Mnogi od njih su u reiji udruenja, narodnih
pokreta, folkrrelser*, ili sreskih optina. U ovim kolama
postoje kako krai tako i dui teajevi, koji traju jedan
semestar ili due. Veliki broj narodnih univerziteta organizuje teajeve koji se posebno obraaju useljenicima. Nastavni predmeti na ovim teajevima su obino vedski
jezik, poznavanje drutva, raunarska tehnika i drugo to
moe biti od koristi za onog ko eli produiti studije na
fakultetu ili visokoj skoli.

folkrrelser: velike
organizacije sa
velikim brojem
lanova u cijeloj
zemlji.

Kako odrasli tako i mladi pohaaju narodne univerzitete.

Tamo je obrazovanje slobodnije nego u obinim kolama
s obzirom da grupe i pojedinci sami mogu slobodnije planirati svoje studije.

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

Mnogi narodni
univerziteti
imaju teajeve sa
specijalizovanim
usmjerenjem.
Ovdje je ebanje
vune na emi.

kola i obrazovanje

vedska depni vodi

163

Narodni univerziteti su esto kole internatskog tipa, to

znai da su studenti smjeteni u koli. Nastava je besplatna, ali studenti plaaju za hranu i smjetaj.
Mnogi narodni univerziteti imaju odreeno usmjerenje,
na primjer iz oblasti muzike, pozorita ili crkvene djelatnosti. Postoje i opti smjerovi koji odgovaraju studijama u
srednjoj koli i kroz koje se mogu stei uslovi za nastavak
studija na fakultetu ili visokoj koli.
Vie o ispunjavanju uslova za prijem na fakultet i visoke kole malo dalje u ovom poglavlju.

Studije poslije zavrene srednje kole

U preostalom dijelu ovog poglavlja govori se o obrazovanju poslije zavrene srednje kole, eftergymnasial, to jest
raznim vidovima obrazovanja koji postoje poslije srednje
kole. Ovdje se govori iskljuivo o obrazovanju koje se
finansira iz poreza i koje je besplatno. Postoji i mnogo
privatnih obrazovnih programa koji se plaaju i na kojima
moete studirati bilo ta, od masae pa do glume. Ovakve
obrazovne programe ete nai u novinskim oglasima kao
i pod naslovom Utbildning na utim stranicama telefonskog imenika.
Moete dobiti savjete o zanimanju, obrazovanju i podnoenju zahtjeva od savjetnika za obrazovno usmjerenje,
studievgledare ili instruktora za obrazovno i profesionalno usmjerenje, syo-konsulent, kojih ete nai kako u srednjim kolama tako i na univerzitetima i visokim kolama.
Mnoge korisne informacije se mogu nai i na Internetu.
Vidi Dobro da se zna!

KY i YTH
KY znai Kvalifikovano struno obrazovanje, Kvalificerad
Yrkesutbildning, a YTH Struno tehniko visoko obrazovanje, Yrkesteknisk Hgskoleutbildning. Oba obrazovna programa

kola i obrazovanje

164

vedska depni vodi

su dostupna iz vie razliitih oblasti industrije, trgovine,

graevinarstva, i drugih.
Obrazovni program KY traje od jedne do tri godine. Treina vremena se sastoji od praktinog rada na razliitim
radnim mjestima. Iz tog razloga su obrazovni programi KY
najvie praktiki orijentisani od svih drugih obrazovanja
poslije zavrene srednje kole.
Obrazovni program YTH je namjenjen osobama ije je
znanje na nivou srednje kole ili slino i koje su radili
najmanje etiri godine u odreenoj struci. Na YTH moe
biti primljen i neko ko nema srednjokolsko obrazovanje,
ali ima umjesto toga est godina radnog staa iza sebe.
YTH-studije traju po pravilu tri semestra.

Fakultetske studije
Fakultetske studije se po pravilu odnose i na visoke
kole i na univerzitete. U vedskoj ima vei broj visokih
kola nego univerziteta. Razlika je u tome da se u visokim
kolama stie samo osnovna diploma o visokom obrazovanju, dok na univerzitetima postoji mogunost daljih
studija u pogledu istraivanja, forskning, i sticanja diplome
vieg stepena.
Za osnovnu diplomu o visokom obrazovanju potrebno je
najmanje dvije godine studija, obino i vie. Postoje s jedne strane opte diplome koje nemaju posebno struno
usmjerenje, a s druge strane postoje diplome o sticanju
visokog strunog obrazovanja. Ako se studira na programu za sticanje visokog strunog obrazovanja, sadraj
studija je odreen ve od poetka. Za sticanje diplome za
veinu visokih strunih obrazovanja potrebne su fakultetske studije od najmanje tri godine. Struke za koje je potrebno visoko struno obrazovanje su, na primjer, nastavnik,
arhitekt, medicinska sestra, inenjer protivpoarne zatite, zubni ljekar i apotekar.

kola i obrazovanje

165

vedska depni vodi

I drava i fakulteti
bi voljeli da vei
broj studenata
stranog porijekla
nastavi kolovanje
na fakultetima i
visokim kolama.

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Ako ne elite studirati

za odreeno zanimanje, a da pri tome sami
elite birati teajeve,
stiete optu diplomu.
Najobinija diploma
je diploma prvog stepena, na primjer kandidat filozofskih nauka, fil kand, i med
kand, kandidat medicinskih nauka. Za ovu
vrstu diplome potrebno je 120 teajskih
bodova, to odgovara
studijama od tri godine.
Odreeni fakultetski teajevi se sada mogu izuavati i
vanredno na rastojanju, p distans. U tom sluaju studenti
ostaju u svojim prebivilitima i kontaktiraju sa profesorima
preko telefona i e-pote. Par puta u semestru studenti se
sastaju sa profesorima radi pregledavanja zadataka i polaganja ispita.
Udio studenata stranog porijekla koji nastavljaju studije
na fakultetima je manji od udjela mladih ljudi roenih u
vedskoj. Zato kako drava tako i fakulteti ele poticati
mlade da nastave studije poslije zavrene srednje kole.
Dravni organ Zavod za visoko obrazovanje je izradio brouru u kojoj se govori o visokom obrazovanju u vedskoj, a
broura je dostupna na albanskom, arapskom, persijskom,
somalijskom i jo niz jezika. Vidi Dobro da se zna.
Za mlade koji nisu sigurni da li ele i da li mogu studirati
na fakultetu, moe biti koristan uvodni teaj, introduktion.
Vie fakulteta sada odrava teajeve radi uvoenja u stu-

kola i obrazovanje

166

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

Onaj ko studira
na fakultetu ili
visokoj koli moe
dobiti dravnu
novanu pomo
za kolovanje,
koja se sastoji
od jednog dijela
kredita i jednog
dijela pomoi.

vedska depni vodi

dije koji traju jedan ili dva semestra. Ako uvodni teaj traje dva semestra ponekad se naziva osnovnom godinom.
Tokom teaja studenti saznaju vie o fakultetu, vjebaju
studiranje na efikasan nain i rjeavaju zadatke koji se
inae rade na fakultetima.

Ispunjavanje uslova za prijem na fakultet

Da bi neko mogao studirati na fakultetu, uvijek je potrebno ispunjavati osnovne uslove za prijem, grundlggande
behrighet, na fakultet. esto je potrebno da se ispunjavaju
i posebni uslovi za prijem, srskild behrighet, na fakultet,
koji su uslovljeni usmjerenjem obrazovanja za koje se
podnosi zahtjev.
Smatra se da se ispunjavaju osnovni uslovi za prijem na
fakultet ako je srednja kola zavrena sa dovoljnim ocjenama. Moe se desiti da neko ispunjava uslove za prijem
na fakultet i u sluaju da je stekao obrazovanje u ino-

kola i obrazovanje

167

vedska depni vodi

stranstvu koje odgovara srednjoj koli a da osim toga

dovoljno dobro vlada vedskim jezikom. Trei nain ispunjavanja uslova za prijem na fakultet je prethodni rad u
struci. Osobe starije od 25 godina koje su radili etiri
godine i ije znanje vedskog i engleskog jezika odgovara
nivou srednje kole, takoe ispunjavaju uslove za prijem
na fakultet ili visoku kolu, u skladu sa pravilom pod nazivom pravilo 25:4.
U sluaju da se zahtjev za prijem na fakultet podnosi u
skladu sa 25:4, mora se polagati prijemni ispit za fakultet, hgskoleprovet, koji se odrava dva puta godinje. Ako
se zahtjev za prijem na fakultet podnosi na osnovu ocjena
iz srednje kole prijemni ispit se ne mora polagati. Meutim, ne bi bilo loe da ipak izaete na ovaj ispit, s obzirom
da uspjean rezultat na ispitu poveava vau mogunost
da budete primljeni na fakultet. Dravni organ Zavod za
visoko obrazovanje moe vam dati informacije u vezi
prijemnog ispita za fakultet. Vidi Dobro da se zna.

auktoriserad:
odobren na
polaganju
posebnog ispita ili
putem posebnog
obrazovanja.

Srednjokolska obrazovanja iz inostranstva ocjenuje drugi

organ uprave, Zavod za fakultetske studije, VHS. Ali zahtjev
za prijem na fakultet se moe podnijeti i bez ovakvog vrednovanja, ako su svjedoanstva prevedena od strane ovlaenog, auktoriserad*, prevodioca. Visoka obrazovanja iz inostranstva ocjenuje Zavod za visoko obrazovanje.
Za kompletne obrazovne programe koji traju vie godina,
zahtjev se podnosi VHSu. U sluaju da elite pohaati samo pojedini teaj, moete se prijaviti direktno fakultetu za
koji ste zainteresovani.
Broj podnosioca zahtjeva za prijem na razne obrazovne
programe varira. Uslov za prijem na programe gdje je
broj podnosioca zahtjeva za prijem vei od broja mjesta,
kao na primjer obrazovanje za ljekare ili ininjere kompjuterske tehnike, jeste visoke ocjene ili da je postignut vrlo
dobar rezultat na prijemnom ispitu za fakultet. Savjetnici

kola i obrazovanje

168

vedska depni vodi

za obrazovno usmjerenje pri kolama i fakultetima mogu

dati informacije o tome na kome obrazovnom programu
prijem studenata ide lake a na kome tee.

Novana pomo za kolovanje

Oni koji studiraju na fakultetu imaju pravo na dravnu
novanu pomo za kolovanje, studiestd, koja se takoe
naziva studentskom stipendijom i studentskim kreditom, studiemedel. Isto pravo imaju i oni koji pohaaju obrazovne programe KY ili YTH, ili studiraju na narodnom
univerzitetu ili Komvux.
Novana pomo za kolovanje sastoji se od jednog dijela
pomoi i jednog dijela kredita. Pomo je besplatna, ali kredit se mora vratiti. Novana pomo za kolovanje se moe
primati najvie u toku 240 sedmica, to odgovara est
godina redovnih studija. Uslov za dalje dobijanje pomoi
za kolovanje je sticanje odreenog broja teajskih bodova u toku svakog semestra.
Za osobe koje nisu vedski dravljani vae posebna pravila. Pravila se razlikuju zavisno od toga da li je osoba
u pitanju izbjeglica, useljenik ili dijete useljenika. Vie
informacija o tome moete dobiti na web stranicama
Centralnog savjeta za dodjelu studentskih kredita na
Internetu. Moete takoe pitati savjetnike za obrazovno
usmjerenje pri kolama ili fakultetima.
Centralni savjet za dodjelu studentskih kredita, CSN, donosi odluku o novanoj pomoi za kolovanje. CSN ima
25 mjesnih ureda po cijeloj zemlji, ali ga je obino teko
dobiti telefonom. Zato je bolje pitati za savjete preko
Interneta ili savjetnika za obrazovno usmjerenje.

kola i obrazovanje

vedska depni vodi

169

DOBRO DA SE ZNA:
Podatke o narodnim univerzitetima i njihovim teajevima
moete dobiti preko telefona broj 08-796 00 50 ili na Internetu
na adresi www.fin.fhsk.se. Teajevi za useljenike nai ete tako
to ete klinknuti na lnga kurser.
U Syoguiden, na Internetadresi www.syoguiden.com, ima
puno informacija o raznim obrazovanjima, stipendijama,
zanimanjima i radnim mjestima, kako u vedskoj tako i u
inostranstvu.
KY i YTH nai ete na Internetu na adresi www.ky.se odnosno
www.yth.nu.
Internetadresa Zavoda za fakultetske studije, VHS, jeste
www.vhs.se. Tamo ete nai, izmeu ostalog, kako se ocjenuju
srednjokolska obrazovanja van granica vedske.
Na Internetstranici Zavoda za visoko obrazovanje,
www.studera.nu, nai ete informacije o prijemnom ispitu
za fakultete, studentskim kreditima, zanimanjima kao i
o svim obrazovnim programima, uvodnim semestrima i
teajevima na svim visokim kolama i univerzitetima. Zavod
za visoko obrazovanje je takoe izdao brouru na vie jezika
o fakultetskim studijama u vedskoj. Brouru moete naruiti
preko telefona broj 08-795 23 45 ili je uitati sa adrese
www.studera.nu/svenskahogskolan na Internetu.
Informacije o vrednovanju inostranih visokih obrazovanja nai
ete na Internetu na adresi www.hsv.se, kliknite na Utlndsk
utbildning pa onda idite dalje na Bedmning av utbildning.
U publikaciji Zavoda za integraciju, Att f din utbildning
bedmd, govori se o tome kako se vri nostrifikacija diploma
i navode se adrese raznih organa koji vre nostrifikaciju
diploma iz inostranstva. Publikacija se izdaje na 10 jezika
a moete je naruiti od Zavoda za integraciju na
www.integrationsverket.se
Internetadresa Centralnog savjeta za dodjelu studentskih
kredita je www.csn.se.

kola i obrazovanje

170

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

Ruka koja
pripomae
predstavlja
podrku u
svakodnevnici.

Pod stare dane

Podrka i usluge da bi se prebrodila svakodnevnica
Kada ovjek ostari moe se desiti da su mu potrebne odreene
usluge ili neka druga vrsta pomoi. Optine su nadlene za obezbjeenje takvih usluga, a zajedniki naziv svega toga je drutvena
briga o starima. Mnoge optine su prilagodile dijelove svoje
drutvene brige o starima prema starijim osobama stranog
porijekla. Postoje na primjer domovi za starije i jedinice slube kune
njege ije osoblje govori vie jezika. Vaa optina vam
moe dati informacije o tome da li u vaoj optini ili u njenoj
nesposrednoj blizini postoji tako neto. Vie o domovima za starije
ete nai malo dalje u ovom poglavlju.

Starije osobe

171
Mnoge starije osobe ele ostati u svojim domovima to
due. Da bi to bilo mogue optina im obezbjeuje kunu
njegu, hemtjnst, to znai da posebno zaposleno osoblje
dolazi kui kod vas koji ste stariji i pomae vam u vezi
poslova koji vi sami niste u stanju obavljati. Osoblje slube
za kunu njegu moe vam, na primjer, pripremiti doruak
i veeru, oprati sudove, oistiti kuu i kupiti ono to vam
je potrebno. Ako ste bolesni, osoblje vam moe pomoi da
ustanete iz kreveta ujutru i da legnete u krevet uvee, i da
uzimate ljekove.
Ako vam je teko da sami pripremate sebi hranu, moete
dobijati gotova jela na kuu . Ova usluga podlijee, meutim,
provjeri potrebe, behovsprvad, to znai da optina ocjenjuje vau potrebu za ovom uslugom kako bi mogla procijeniti da li spadate u kategoriju onih koji imaju pravo na
takvu pomo ili ne.
Osoblje slube za kunu njegu sastoji se, po pravilu, od
kolovanih pomonih bolniara koji takoe znaju da prue
jednostavniju medicinsku pomo. Ako imate potrebu za
obimnijom medicinskom pomoi u kui, rejonska sestra,
distriktsskterska moe vam dolaziti kui.
Moete dobiti sigurnosni alarm ako se plaite da biste mogli, na primjer, pasti i poslije ne moi sami ustati. Sigurnosni alarm je mali ureaj koji se nosi na ruci kao sat. Kada
se pritisne dugme na aparatu, signal zazvoni kod osoblja
slube za kunu njegu, pa e neko od njih to prije doi i
pomoi vam.
Za usluge koje su ukljuene u kunu njegu plaa se odreena taksa. Visinu takse odreuju politiari u optini gdje
ivite. Koliko e ta taksa iznositi zavisi po pravilu od vaeg
prihoda kao i od toga u kolikoj vam je mjeri potrebna pomo.
Ali taksa ne smije biti vea od maksimalne takse, koja je
najvea mjesena taksa koju optine mogu naplaivati.

Starije osobe

172

vedska depni vodi

Osobe koje imaju niske prihode, a da pri tome nemaju neku uteevinu, plaaju, po pravilu, niske takse.

Dobiti kunu njegu

Kada primjetite da vam je potrebna kuna njega, trebate
kontaktirati optinu. U tom sluaju slubeno lice iz optine
e doi kod vas pa ete zajedno razgovarati o tome koja
vam je vrsta pomoi potrebna.
Ako smatrate da morate ekati na neku uslugu koja vam
je obeana suvie dugo, ili ako vam je pomo potrebna u
manjoj ili veoj mjeri, morate nazvati optinu i razgovarati
sa referentom za procjenivanje potrebe za pomo. Refe-

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

Zahvaljujui
slubi za kunu
njegu ljudi mogu
ivjeti u svojim
domovima due.

Starije osobe

173

vedska depni vodi

rent za procjenivanje potrebe za pomo je lice koje ispituje u kolikoj mjeri optina moe vam pruati pomo.
U sluaju da ste nezadovoljni sa odlukom o tome koju
ete vrstu pomoi dobijati, moete uloiti albu sudu na
odluku optine.

Porodice pripomau
U vedskoj porodice se takoe staraju o svojim starima.
Odrasla djeca pomau svojim roditeljima, a stariji pomau jedan drugome. Kod mnogih starijih branih parova,
jedan od branih drugova je bolestan a drugi ga njeguje.
Postoje i tzv. udruenja za bliske roake gdje se sastaju oni
koji sami njeguju lanove svoje ue porodice. U okviru ovih
udruenja lanovi daju jedan drugome savjete i ohrabruju
jedan drugoga.
Iako brani par koristi usluge slube za kunu njegu, njega bolesnog branog druga zahtijeva mnogo vremena i
snage. U tom sluaju njegovatelj ima pravo na smjenu,
avlsning*, tako to neko drugi preuzima njegu bolesnog
lana porodice na odreeno vrijeme. Bolesnik moe, na
primjer, boraviti u centru za dnevni boravak, dagcenter,
par dana u sedmici, ili domu za kratkotrajno stanovanje,
korttidsboende*, o toku odreenog broja sedmica. U sluaju
da bolesnik zbog svoje bolesti nije u stanju da izlazi iz kue, osoblje iz optine dolazi kui i zamjenjuje njegovatelja.

avlsning: kad
neko drugi
preuzme poslove
koje vi inae
radite, da biste se
mogli odmoriti ili
raditi neto drugo.

korttidsboende:
sanatorij u kome
se ne boravi due
vrijeme, ve par
dana ili sedmicu
dana.

Prevozna sluba
Onaj kome je teko putovati autobusom ili nekim drugim
prevoznim sredstvom u kolektivnom saobraaju, kollektivtrafik, moe dobiti pravo na korienje prevozne slube, frdtjnst, to znai da se moe voziti taksijem ili nekim
drugim namjenskim vozilom uz plaanje posebne, niske
takse. Optina donosi odluku o tome ko ima pravo na korienje prevozne slube.

Starije osobe

174

vedska depni vodi

Danonona njega

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

Plaa se taksa za
razne poslove
koji su ukljueni
u kunu njegu.
Visina takse
se zasniva na
prihodu, ali ne
smije premaiti
visinu maksimalne
takse.

Onaj kome je potrebno

mnogo pomoi, moe
podnijeti zahtjev za
preseljenje u neki vid
posebnog stanovanja,
srskilt boende. Postoje
sanatoriji, sjukhem, staraki domovi, lderdomshem, grupno stanovanje, gruppboende,
ili stambeno-usluni
domovi, ser vicehus. U
svim ovim vidovima stanovanja postoji mogunost da se dobije servirana hrana, a obino
je danonono dostupna i medicinska sestra
kao i drugo osoblje. Poseban vid stanovanja je va dom. Plaate stanarinu ili
odreenu taksu za stan, koji opremate svojim namjetajem
i drugim linim stvarima.
Kvalitet usluga drutvene brige o starima je uglavnom
visok. A imate pravo traiti vrstu njege koja odgovara vaim potrebama. U sluaju da imate neko miljenje o radu
drutvene brige o starima, ili neka pitanja vezana za to,
trebate se obratiti svojoj optini.
Taksa koja se plaa za njegu i brigu u posebnom vidu stanovanja, obino varira zavisno od materijalnog stanja
onoga koji e tamo stanovati. Optine, meutim, nemaju
pravo naplaivati taksu koja je vea od prave cijene usluga koje same optine plaaju.
Od 1. jula 2002. godine stupio je na snagu novi sistem odreivanja takse za drutvenu brigu o starima. Da bi se iz-

Starije osobe

vedska depni vodi

175

bjeglo da neko ima previe visoke trokove za njegu i brigu u reiji optine, sada postoji i tzv. maksimalna taksa,
maxtaxa, to znai da je na ovaj nain regulisan maksimalni iznos koji optina ima pravo da naplati od vas. Takse
trebaju biti tolike da bi odreena svota ostajala korisnicima usluga za ivot.
U ovom poglavlju se ne govori o propisima za penzije, ve
u poglavlju Novac. Moemo samo rei, da, po pravilu treba biti nastanjen u vedskoj odreeni broj godina da bi se
mogla dobiti puna zajamena penzija. Onaj ko ovdje ivi
krae vrijeme, dobit e i niu penziju. Postoje posebni propisi za izbjeglice i lica iz zemalja s kojima je vedska potpisala sporazume iz ove oblasti. Zavod za socijalno osiguranje moe vam dati informacije o tome koji se propisi
primjenjuju u vaem sluaju.

DOBRO DA SE ZNA:
Zemaljska organizacija penzionera (Pensionrernas
Riksorganisation, PRO) i Savez penzionera vedske
(Sveriges Pensionrsfrbund, SPF) jesu organizacije koje
se kod politiara zalau za bolje uslove za penzionere.
Ponekad organizuju i sastanke za sve penzionere koji
ive na jednom podruju. Moete pitati optinu da
li postoje ove organizacije, ili neko drugo udruenje
pezionera, u mjestu gdje stanujete.
Ako teko hodate ili imate problema sa hodom,
sluhom ili vidom, postoji puno pomagala koja moete
ili pozajmiti ili kupiti po subvencionisanim cijenama.
Nekoliko primjera pomagala su rolatori, sluni aparati,
pojaala za telefon kao i posebna poveala.
Vee zemaljske organizacije za useljenike po pravilu
imaju posebna odjeljenja koja rade na poboljanju
drutvene brige o starima za svoje starije zemljake u
vedskoj. Adrese zemaljskih organizacija nai ete na
zadnjim stranicama ove knjige.

Starije osobe

176

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Zdravstvena
zatita predstavlja
dio socijalne
zatite u vedskoj.

Biti iv i zdrav
Razni oblici zdravstvene zatite i podrke
To to se u vedskoj ponekad naziva mreom socijalne zatite
postepeno se razvijalo u toku 20. vijeka. To je zatitna mrea
koju je drutvo stvorilo za onog ko se razboli, ko je funkcionalno
onesposobljen, ko ostane bez posla ili koga snau neki drugi teki
problemi, koji porodica nije u stanju sama rijeti.
U poetku ovog poglavlja govorimo o zdravstvu uopte. Zatim
slijede odlomci o zdravstvenoj zatiti za trudnice i majke,
zdravstvenoj zatiti za djecu kao i o seksualnim pitanjima. Poslije
toga slijede odlomci o lijeenju zuba, psihijatrijskom lijeenju
i invalidnosti. U zadnjim odlomcima ovog poglavlja govori se
o zloupotrebi alkohola i droga, problemima suivota kao i o
ekonomskim problemima.

Zdravstvena
zatita i podrka

177

vedska depni vodi

Ustanove koje pruaju zdravstvenu zatitu

U vedskoj zdravstvenu zatitu pruaju kako domovi
zdravlja i bolnice u reiji sreske optine tako i privatni
ljekari i privatne bolnice. Domovi zdravlja i privatni ljekari brinu se o pacijentima koji ne moraju ostati preko noi
u zdravstvenoj ustanovi.
Ako se razbolite trebate prvenstveno obratiti se domu
zdravlja, vrdcentralen. Najbolje je da se prvo javite telefonom
i razgovarate sa medicinskom sestrom koja je nadlena za
prijemnu slubu, mottagningen*. Ona ili on e vam rei da
li e vas primiti ljekar ili rejonska medicinska sestra,
distriktsskterska, i u koje vrijeme. Ako ste toliko bolesni da
ne moete izlaziti iz kue, neko iz doma zdravlja doi e
kod vas. Ako ljekar doma zdravlja procijeni da vam je
potrebno specijalistiko lijeenje u bolnici, dom zdravlja
e se pobrinuti o tome. U tom sluaju dobit ete uput,
remiss, to jest potvrdu da vam je potrebno vrijeme za posjetu bolnici.

mottagning:
mjesto gdje se
primaju pacijenti.

specialistvrd:
zdravstvena zatita
koja zahtjeva
posebnu opremu
ili specijalizovano
obrazovanje.

Bolnice su nadlene za specijalistiku zdravstvenu

zatitu, specialistvrden*, kao i za pacijente koji moraju biti
primljeni u bolnicu na lijeenje. Domove zdravlja i bolnice
ete, po pravilu, nai na Plavim stranicama telefonskog
imenika. Ali neke sreske optine su donijele odluku da e
sami izdavati informacije, koje vam alju kui. Privatne
ljekare nai ete pod naslovom Lkare na utim stranicama telefonskog imenika.
Odreena odjeljenja u bolnici imaju i takozvane ordinacije
za ambulatno lijeenje, gdje nije potreban uput iz doma
zdravlja. Ali ako niste sigurni, obratite se najprije domu
zdravlja.
Ako se razbolite u vrijeme kada ne radi dom zdravlja,
moete savjet potraiti i na drugom mjestu, to jest kod
jourcentraler, deurnih centrala, a broj telefona ete takoe nai na Plavim stranicama telefonskog imenika.

Zdravstvena
zatita i podrka

178

vedska depni vodi

Ako vi ili neko od lanova vae porodice doivi teku nesreu ili vas iznenadno zadesi teka bolest, moete se javiti
na krizni telefon 112. Broj je isti za cijelu zemlju. Imajte u
vidu da onaj koji zove mora rei svoje ime, prezime i adresu, i ispriati detaljno o svemu to se dogodilo!
Osoblje slube kriznog telefona zatim e procijeniti da li
moete doi u bolnicu svojim autom, ili da li su vam
potrebna kola hitne pomoi. Po pravilu kola hitne pomoi
se koriste samo za zaista ozbiljne sluajeve, na primjer
kad je pacijentu potrebna srana intervencija ve na putu
za bolnicu.
Vano je da razumijete ta govori ljekar i ostalo osoblje.
Bolje je postaviti koje pitanje vie nego manje! Ako vam
je potreban tuma, recite to unaprijed. U nadlenosti je
zdravstvene ustanove obezbijediti tumaa svakome kome je tuma potreban. U veini sluajeva mogue je
obezbijediti tumaa i u hitnim situacijama postoje, na
primjer, tumai koji tumae preko telefona. Ako to nije
mogue, zamolite nekog prijatelja ili roaka, ali ni u kom
sluaju dijete, da vam pomogne oko tumaenja.

Primarna njega
Primarna njega nadlena je za zdravlje onih koji ive na
odreenom podruju, na primjer u optini. Ako je pacijentu potrebna razliita vrsta lijeenja, osoblje primarne njege usaglaava rad. Primarna njega je nadlena za tzv. preventivnu njegu, i zdravstvenu zatitu u domovima zdravlja.
Primarna njega obuhvata zdravstvenu zatitu za trudnice,
majke i djecu kao i kuno lijeenje, o kome se govore malo dalje u ovom poglavlju. Takoe fizioterapija, sjukgymnastik, i radna terapija, arbetsterapi, ponekad pripadaju primarnoj njezi. Fizioterapeuti pomau pacijentima da treniraju u cilju oporavka tijela poslije bolesti ili povrede, a
radni terapeuti treniraju pacijente radi osposobljavanja
za rad ili obavljanja raznih svakodnevnih poslova.

Zdravstvena
zatita i podrka

179

vedska depni vodi

Rejonska medicinska
sestra takoe pripada
primarnoj njezi. Ona ili
on vri cijepljenja, vaccinationer*, previja rane i
dr. u svojoj ordinaciji u
domu zdravlja.

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Rejonska medicinska sestra ili drugo osoblje u

zdravstvu takoe odlazi
i kui kod ljudi koji su
dugotrajno bolesni ili
funkcionalno onesposobljeni, funktionshindrade,
ali koji nisu smjeteni u
bolnicu, a to se zove kuno lijeenje, hemsjukvrd.

Poslije bolesti
fizioterapija je
jedan od naina
da se tijelo
oporavi.

Sloboda izbora
Imate mogunost da sami izaberete dom zdravlja u koji
elite odlaziti kao i ljekara u domu zdravlja. Ako ste bili
kod ljekara za koga mislite da je dobar, moete zamoliti
da taj ljekar bude va poseban ljekar. U tom sluaju ete
biti upisani u njegov ili njen spisak pacijenata. Ako vam
je potrebno bolniko lijeenje, moete sami izabrati
bolnicu u koju ete otii. Ponekad je duga lista ekanja na
odreene operacije. Ako vam je potreban hirurki zahvat,
pitajte ljekara da li biste manje ekali na operaciju ako bi
se operisali u bolnici u nekom drugom gradu.

vaccinationer:
cijepljenje vas
titi od odreene
bolesti.

Zdravstvena zatita je besplatna. Zato moete odbiti ili

prekinuti lijeenje ili uzimanje lijekova kad elite. Ali ako
prekinete lijeenje za koje lijekar smatra da vam je potrebno, sami ete snositi odgovornost za svoje zdravlje, a
ne ljekar.

Zdravstvena
zatita i podrka

180

vedska depni vodi

U bolesniki dnevnik, journal, ljekari upisuju od koje

bolesti bolujete i koju terapiju dobijate. Imate pravo itati
svoj dnevnik, a moete i zatraiti kopiju dnevnika uz plaanje manjeg iznosa. Ako smatrate da postoji neka greka
u dnevniku, moete zamoliti ljekara da je ispravi.
Svi koji rade u zdravstvu, ukljuujui tumaa, imaju obavezu uvanja slubene tajne, tystnadsplikt, to znai da nemaju pravo bilo ta prenositi u vezi svojih pacijenata nekome sa strane, osim ako im to sam pacijent ne dozvoli.

Savjet za pacijente i udruenja pacijenata

Ako niste zadovoljni lijeenjem, trebate najprije razgovarati sa zdravstvenim osobljem kako bi rijeili eventualni
nesporazum. Ako to ne pomae moete se obratiti savjetu
za pacijente, patientnmnden, odnosno frtroendenmnden,
kako se savjet ponekad naziva. Ovaj savjet se sastoji od
grupe odabranih ljudi iji je zadatak da obezbjeuje to
bolji kontakt izmeu pacijenata i osoblja u zdravstvu.
lanovi savjeta vas mogu informisati o vaeim propisima
i pomoi vam da predmet uputite na pravo mjesto.
Udruenja pacijenata, patientfreningar, pruaju podrku
ljudima koji boluju od odreene bolesti ili imaju odreenu
invalidnost. Onaj koji, na primjer, boluje od dijabetesa
moe sretati druge koji boluju od iste bolesti u Svenska
diabetesfrbundet, i nauiti vie o tome kako se ivi sa
ovim oboljenjem. Postoje udruenja pacijenata za veliki
broj razliitih oboljenja. U apotekama postoji spisak udruenja pacijenata.

Trokovi
Najvei deo zdravstvenih trokova pokriva se iz poreskih
sredstava, ali pacijenti takoe plaaju doprinos pacijenta,
patientavgift. Svaka sreska optina sama odluuje koliko e
doprinos iznositi na njenom podruju. Obino se posjeta

Zdravstvena
zatita i podrka

181

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

vedska depni vodi

U bolesniki
dnevnik ljekar
upisuje podatke o
bolesti pacijenta i
lijeenju.

odjeljenju za hitne sluajeve plaa vie nego posjeta domu

zdravlja. Odreena vrsta lijeenja, na primjer lijeenje djece i trudnica, je uglavnom besplatno. Za onog koji nema
stalnu dozvolu boravaka vidi stranu 232 vae u odreenim sluajevima drugi propisi.
Ako elite otii kod privatnog ljekara, trebate najprije
pitati da li je taj ljekar prikljuen Zavodu za socijalno osiguranje. U tom sluaju cijena posjete privatnom ljekaru je
ista kao i posjeta ljekaru u drutvenom sektoru. Meutim
ako privatni ljekar nije prikljuen Zavodu za socijalno osiguranje, posjeta je znato skuplja.
Ne zaboravite javiti ako niste u mogunosti doi kod ljekara u zakazano vrijeme! Ako niste otkazali posjetu postoji
opasnost da ete morati platiti posjetu iako niste bili kod
ljekara.
Kada prvi put platite doprinos pacijenta, traite da dobijete tzv. karticu visokih trokova, hgkostnadskort, u koju
e se upisivati sva vaa plaanja za zdravstvenu zatitu.
Ako dostignete odreenu svotu (900 kruna ljeti 2003. godine) u roku od 12 mjeseci, dobit ete karticu za besplatne
posjete zdravstvenim ustanovama, frikort, to znai da
ete imati besplatno lijeenje u toku preostalog perioda.
Zato uvijek ponesite sa sobom karticu visokih trokova

Zdravstvena
zatita i podrka

182

vedska depni vodi

kada idete kod ljekara, u dom zdravlja ili bolnicu, da bi

vam mogli upisati doprinos pacijenta koji budete uplatili.
Postoji takoe kartica visokih trokova za lijekove koji se
kupuju na recept. To je zelena plastina kartica na kojoj se
knjie vai trokovi za lijekove. Ako dostignete odreenu
svotu u roku od 12 mjeseci, dobijat ete besplatne lijekove
u toku preostalog perioda.
Lijeiti se u bolnici ne moe ni u kom sluaju kotati vie
od odreenog iznosa na dan. U vrijeme pisanja ove knjige
(ljeti 2003. godine) taj iznos je bio 80 kruna na dan.
Visina iznosa zavisi od vaeg prihoda ili penzije. Bolnica
vam alje raun poslije otputanja iz bolnice.
Cijepljenja i ljekarska uvjerenja ne spadaju u zdravstvenu
zatitu. Zato ona kotaju vie a trokovi se ne unose u karticu visokih trokova.
U odreenim sluajevima moete dobiti naknadu putnih
trokova do doma zdravlja ili bolnice. U tom sluaju morate obezbijediti priznanicu za putne trokove.
O bolesnikoj naknadi i naknadi plate za vrijeme bolovanja govorimo u drugom dijelu ove knjige. Vidi poglavlje o
Novcu.

Zdravstvena zatita za ene

Postoje dvije posebne zdravstvene kontrole za ene. Prva
se zove vaginalni bris, cellprov, ili Papanicolauov test,
cytologprov, kako bi se to prije otkrio rak na grliu materice da bi se mogao lake izlijeiti. Druga kontrola je mamografija, mammografi, za otkrivanje raka dojke. Obe kontrole su bezopasne i bezbolne. Sreske optine alju pozive
za ove kontrole.
ena koja sumnja da je trudna, gravid, (eka dijete) moe
kupiti test za provjeru trudnoe u Apoteci. Ovi testovi su
jednostavni ali ne stopostotno sigurni. Sigurniji nain je
da se kontaktira savjetovalite za trudnice i majke,
mdravrden, i zamoli njihovo osoblje da izvri testiranje.

Zdravstvena
zatita i podrka

183

vedska depni vodi

Trudnice odlaze na
besplatne kontrole u
savjetovalite
za
trudnice i majke, a
budui otac djeteta
je takoe dobro doao. Prilikom kontrola prima vas obino
babica, barnmorska, to jest posebno kolovana medicinska
sestra. Po potrebi sestra vam moe zakazati posjetu i kod
ljekara. Babica vri razne vrste pregleda radi kontrole da su
plod, fostret*, i budua majka dobro.
Savjetovalite za trudnice i majke/ordinacija babice organizuju i teajeve za budue roditelje, na kojima se roditelji
pripremaju za poroaj i dobijaju informacije o ublaavanju bolova, smrtlindring, u toku poroaja, frlossningen.
Ublaavanje bolova znai da se na razne naine ublaavaju bolove kod ene kad se poraa. Sva porodilita mogu
ponuditi ublaavanje bolova.

Skoro sve ene

raaju svoju djecu
u bolnici. Oevima
je takoe
dozvoljeno
prisustvovati
poroaju.
Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Savjevatovalite za
trudnice i majke, ili
ordinacija babice kako se esto zove, nalazi se, po pravilu,
na istom mjestu gdje
i dom zdravlja.

foster: dijete u
majinoj utrobi.

U vedskoj se skoro sva djeca raaju u bolnici. Obino

otac djeteta ili neki prijatelj ili roak prisustvuje poroaju.
Otac djeteta obino provodi vei dio dana u porodilitu,
BB, to jest odjeljenju gdje su smjetene majke i djeca prije
nego to se otputaju kui.
ene koje rade teke poslove imaju pravo da budu premjetene na laki posao u toku trudnoe. Ako ljekar procijeni da ena ne bi trebala raditi u toku zadnja dva mjeseca
trudnoe, ona moe primati trudniku hranarinu, havande-

Zdravstvena
zatita i podrka

184

vedska depni vodi

skapspenning, vrstu naknade za vrijeme bolovanja u trajanju od najvie 50 dana. Zahtjev za trudniku hranarinu
se podnosi Zavodu za socijalno osiguranje.
Roditeljska hranarina se plaa iz poreskih sredstava kako
bi roditelji mogli biti kui sa svojom djecom odreeno vrijeme. Vie o tome u poglavlju Novac.

Zdravstvena zatita za djecu

Nekoliko dana poslije povratka roditelja i novoroeneta
iz bolnice kui, obino ih obilazi rejonska medicinska sestra iz djejeg dispanzera, barnavrdscentralen, BVC, da provjeri da li je sve u redu sa djetetom. Poslije ove prve kune
posjete roditelji sami moraju voditi dijete na kontrole u
BVC, radi provjere da se dijete normalno razvija. Ponekad
BVC organizuje i teajeve za one koji su tek postali roditelji.

Zdravstvena
zatita i podrka

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

U djejem
dispanzeru
redovno se
kontrolie teina,
duina i vid
djeteta, sve dok
dijete ne krene u
kolu.

U BVCu u se redovno kontrolie vid, tjelesna duinu i

teina djeteta, i dr., sve do kolskog uzrasta. Djeca se cijepe protiv odreenih oboljenja. Ako elite da vae dijete
bude cijepljeno protiv drugih bolesti, na primjer ako ete
putovati u inostranstvo, obino trebate se obratiti privatnoj centrali za cijepljenje i platiti za cijepljenje. Kontrole i cijepljenje u BVC u su,
meutim, uvijek bes-platne.
Kada djeca imaju punih est
godina, kola preuzima odgovornost za zdravstvene kontrole. kolske medicinske sestre i kolski ljekari u kolskoj
zdravstvenoj zatiti primaju
kolsku djecu u odreeno vrijeme, vre zdravstvene kontrole i odreena cijepljenja.
Ako dijete mora leati u bolnici, obino neko od roditelja

vedska depni vodi

185

moe spavati kod djeteta da se ono ne bi osjealo usamljeno.

Kontracepcijska sredstva i abortus

Kontracepcijska sredstva tite od neeljene trudnoe, a
kondom titi osim toga i od polnih bolesti. Kondomi se
na primjer, mogu kupiti u apotekama, ali kontracepcijske
pilule, spirala i dijafragma se moraju isprobati na eni
na ljekarskom pregledu. Mlade ene i mladii mogu ii
u savjetovalite za mlade, ungdomsmottagningen, ukoliko
takvo postoji u mjestu gdje ive. kolska medicinska sestra
e vam pomoi u vezi informacija gdje se nalazi najblie
savjetovalite. Sve ene mogu odlaziti u savjetovalite za
trudnice i majke. Ako ste nesigurni, pitajte dom zdravlja
kome se trebate obratiti.
Takozvane akutne kontracepcijske pilule mogu se koristiti
u roku od 72 sata nakon seksualnog odnosa bez zatite.
Zahvaljujui pilulama ne moe doi do trudnoe usljed
snoaja. Akutne kontracepcijske pilule se mogu kupiti bez
recepta, receptfritt*, u apoteci, a mogu se dobiti i u savjetovalitima za mlade.

receptfritt: nije
potreban recept,
to jest poseban
papir od ljekara.

abort: zahvat
kojim se uklanja
zaeti plod.

Onaj koji ima punih 25 godina moe se sterilizovati, ako

eli. U tom sluaju ne moe imati djece. Sterilizacija mukarca je prilino jednostavna operacija. Vie informacija
o tome kako se to radi mogu se dobiti u domu zdravlja ili
u ordnaciji babice.
U vedskoj je zakonito napraviti abortus, abort*. ena
sama odluuje da li e napraviti abortus. ene koje nisu
sigurne, mogu obaviti savjetodavan razgovor sa nekim u
ordinaciji babice i popriati o svojoj odluci. Ako se ena
odlui na abortus, babica joj moe zakazati vrijeme za
abortus. Obino ena ne mora ostati u bolnici preko noi
nego se istog dana puta kui.
Ako ste se ve odluili na abortus, najbolje je da to obavite
to prije. Veina abortusa se pravi prije 12 sedmice trudno-

Zdravstvena
zatita i podrka

186

vedska depni vodi

e. U vedskoj je dozvoljeno praviti abortus sve do kraja

18 nedelje trudnoe. Da bi se napravio abortus poslije tog
roka, to je veoma neobino, potrebna je dozvola Socijalnozdravstvene uprave.

Seksualnost
Ako imate neka pitanja u vezi seksualnosti ili homoseksualnosti, razgovarajte sa kolskom medicinskom sestrom,
klinikom za mlade ili svojim ljekarom u domu zdravlja.
Moete takoe kontaktirati i Savez za seksualno prosvjeivanje (RFSU) ili Savez za seksualnu jednakopravnost,
(RFSL).

omskrelse:
odrezati dijelove
polnih organa.

RFSL je organizacija za homoseksualce i biseksualce i

ima 32 mjesna odjeljenja u cijeloj zemlji. Njihovi predstavnici mogu dati informacije o vaeim propsima u vedskoj. Po propisima je, na primjer, zabranjeno izlagati homoseksualce diskriminaciji, a dva homosekualca mogu
zakljuiti partnerstvo, zajednicu slinu braku. Vidi Dobro da se zna na kraju ovog poglavlja, gdje ete nai brojeve telefona RFSU i RFSL.

Obrezivanje

Tinejdersko
doba je osjetljivo
vrijeme kada
mladi korae u
svijet odraslih.
Pitanja tijela, due
i seksualnosti
postaju veoma
bitna.

Zdravstvena
zatita i podrka

Fotografija: DigitalVision

U vedskoj je zabranjen svaki oblik obrezivanja, omskrelse*, djevojica, ili osakaenja genetalija, knsstympning. To
se smatra krenjem zakona i moe dovesti do kazne zatvo-

187

vedska depni vodi

ra, bez obzira to onaj ko treba biti osakaen pristaje na

taj zahvat. Za najtee oblike osakaenja moe se dobiti kazna zatvora od dvije do deset godina. Takoe je zabranjeno planiranje ili izvravanje osakaenja genitalija u inostranstvu.
Obrezivanje djeaka nije zabranjeno, ali po novom zakonu zahvat moe obavljati samo ljekar ili lice sa posebnom
dozvolom. Ljekar ili medicinska sestra mora dati djetetu
neko sredstvo za ublaavanje bolova, smrtlindring*. U veini sluajeva sami plaate sve trokove obrezivanja.

Polne bolesti
Neko ko je obolio od polne bolesti, knssjukdom, treba kontaktirati dom zdravlja, savjetovalite za mlade ili prijemno
odjeljenje kone klinike u najblioj bolnici. Lijeenje je besplatno.

smrtlindring:
lijek ili neko drugo
sredstvo koje
ublaava bol.

Najea polna bolest je klamidija, koja se uvijek mora lijeiti s obzirom da infekcija moe oteati eni da kasnije zatrudni.
HIV-SIDA je najopasnija polna bolest. U poetnoj fazi oboljenja ova bolest se zove HIV, to jest kada se neko tek zarazio tzv. HIV-virusom. Veina ljudi dobija virus prilikom
seksualnog odnosa bez zatite, ali se zaraza prenosi i preko prica i krvi. Moe potrajati vie godina prije nego to
izbije sama bolest, to jest SIDA.
U svim bolnicama, veini domova zdravlja i kod mnogih
privatnih ginekologa (ljekara za ene) moe se napraviti
HIV-test. U nekim gradovima postoje i posebne HIV-klinike, koje ete nai na Plavim stranicama telefonskog imenika. HIV-test je obian krvni nalaz. Test je besplatan a
moete ostati anonimni.
Svi koji znaju da su zaraeni HIV-virusom, moraju koristiti kondom ili traiti da njihov partner koristi kondom.
Moraju takoe rei svom partneru da su zaraeni. Po
vedskom zakonu o zatiti protiv zaraznih bolesti smatra se

Zdravstvena
zatita i podrka

188

vedska depni vodi

tekim krivinim djelom ne rei da si zaraen od HIV-virusa. Svrha ovog zakona je sprjeavanje irenja opasnih bolesti.

Psihike tegobe
Tegobe koje se odnose na osjeanja, misli i duu zovu se
psihike, psykiska, tegobe. One se mogu lijeiti na psihijatrijskim klinikama, ali i u primarnoj njezi ako nisu mnogo
teke. Obino se lijeenje svodi na kombinaciju razgovora
i medikamentozne terapije.
Ako vi lino ili neko od lanova vae porodice imate psihike probleme, moete za poetak razgovarati sa svojim
ljekarom u domu zdravlja. Ljekar vas moe uputiti dalje
na pravo lijeenje. Moete takoe otii i u ambulantu preduzea, ako postoji ambulanta na vaem radnom mjestu.
U mnogim mjestima postoje psihijatrijske klinike gdje se
moe razgovarati sa psihologom ili psihijatrom, to jest
ljekarom ija je specijalnost psihijatrija. Ako je nekome
potrebno dodatno lijeenje moe biti primljen u bolnicu
na psihijatrijsko odjeljenje ili se lijeiti kod kue. U tom
sluaju se moe dobiti dodatna podrka kako od sreske
optine tako i od optine.
Djeca i mladi mogu se obratiti kolskoj zdravstvenoj zatiti, savjetovalitu za mlade ili psihijatrijskoj klinici za djecu
i mlade, BUP. Informaciju o najblioj BUP ete nai na Plavim stranicama telefonskog imenika, ili preko broja telefona sreske optine. Postoje i posebna savjetovalita za
mlade sa poremeajima jedenja, tstrningar, kao to su
anoreksija (samogladovanje) i bulimija (pretjerano jedenje
a zatim samoizazvano povraanje).
Ljudi koji su bili izloeni ratu i torturi mogu imati psihike
tegobe kao to su besanica, none more i strah dugo poslije samih dogaaja. Mnoge sreske optine imaju posebno
kolovano osoblje koje pomae ljudima koji su doivjeli

Zdravstvena
zatita i podrka

189

vedska depni vodi

strane stvari. Postoje i

posebni centri u reiji
Crvenog krsta i drugih
organizacija. Koordinator za izbjeglice u vaoj
optini zna gdje se nalazi
najblii takav centar.

Sve bolesti nisu

vezane za tijelo.
Ponekad je
njega potrebna i
osjeajima i dui.

Djeca i mladi do 20 godina starosti imaju besplatno lijeenje zuba u

slubi za optu njegu zuba, Folktandvrden. Kad je
vrijeme za posjetu, dobiju poziv. Od punih 20
godina morate sami plaati lijeenje zuba. Drava daje odreenu pomo za tzv. osnovno lijeenje zuba, na primjer preglede i popravke zuba, tako da
pacijent ne plaa stvarne trokove tretmana.

Fotografija: Scott T. Baxter

Lijeenje zuba

Kod zubara morate takoe otkazati zakazano vrijeme ako

se ispostavi da vam ne odgovara, u suprotnom morate
platiti posjetu. Isto vai i za lijeenje zuba za djecu.
Razni zubari naplauju razliite cijene, zato se isplati uporediti koji je zubar najjeftiniji. Svi zubari moraju imati cjenovnik u svojoj ordinaciji iz kojeg se vidi koliko ta kota,
na primjer, kontrola ili plombiranje zuba.
Za vee radove, kao to su na primjer krunice i mostovi,
vae druga pravila nadoknade nego za osnovno lijeenje
zuba. Uvijek zamolite svog zubara da vam unaprijed izrauna koliko bi vas kotali odreeni radovi kod zubara!
Mnogi smatraju da je skupo odlaziti kod zubara. Ali ipak

Zdravstvena
zatita i podrka

190

vedska depni vodi

se isplati ii na kontrolu bar svake druge godine. Ako se

eka suvie dugo moe se desiti da popravke zuba kao to
je plombiranje i druge intervencije, ispadnu mnogo tee i
skuplje.
Starije osobe i funkcionalno onesposobljena lica mogu
lijeiti zube po istim cijenama kao i kod primarnog lijeenja. Vie o tome nai ete na web stranici Zavoda za
socijalno osiguranje, www.forsakringskassan.se.

Funkcionalna onesposobljenost
U funkcionalnu onesposobljenost, funktionshinder, ili invalidnost, handikapp, spadaju gluvoa, sljepilo, nepokretnost
i mentalna zaostalost. Djeca sa funkcionalnim smetnjama
esto idu u obine predkole i kole, ponekad uz podrku
posebnih nastavnika i linih asistenata. Postoje i posebne
kole za djecu sa odreenim funkcionalnim smetnjama.

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

Obino se isplati
otii kod zubara
bar svake druge
godine. Male
plombe su
jeftinije od velikih.

Zdravstvena
zatita i podrka

Roditelji bolesne djece ili djece sa funkcionalnim smetnjama mogu dobijati potporu za njegu djeteta s posebnim
potrebama, vrdbidrag, za njegu djeteta kod kue. Moe se
dobiti puna potpora, polovina ili etvrtina potpore zavisno od toga u
kolikoj mjeri je djetetu
potrebna njega. Na mnogim mjestima roditelji
mogu dobiti i smjenu, to
jest da neko drugi na
odreeno vrijeme preuzme njegu djeteta da bi
se roditelji malo oslobodili toga.
Lice starije od 19 godina moe podnijeti
zahtjev Zavodu za socijalno osiguranje za inva-

191

vedska depni vodi

lidninu, handikappersttning, radi pokrivanja dodatnih

trokova uslijed invalidnosti. Funkcionalno onesposobljeno
lice moe takoe podnijeti zahtjev za prevoznu slubu,
linu pomo i pomo tumaa, kao i tehnika pomagala, na
primjer invalidska kolica, sluni aparat, tonske knjige,
talbcker*, i tekst-telefone, texttelefoner*. U svim ovim sluajevima osoblje u optini ili zdravstvu prvo postavljaju komisiju radi provjere potrebe dotinog lica prije nego to
prihvati ili odbije zahtjev.
Funkcionalno onesposobljeno lice moe dobiti novanu
pomo za odreenu adaptaciju svog stana. Moe se na primjer raditi o adaptaciji kupatila kako bi bilo dostupno za
invalidska kolica. U mnogim optinama postoje i posebni
stanovi za funkcionalno onesposobljena lica.

Socijalna sluba
Socijalna sluba je zbirni naziv za optinske socijalne usluge i materijalnu pomo. Nadlenost socijalne slube moe
biti podijeljena na razne savjete unutar optine, zavisno
od toga o kojim se pitanjima radi. Odreene usluge, kao to
je drutvena briga o djeci i starima, obuhvataju sve ljudi
bez obzira na materijalno stanje. Druge usluge podlijeu
provjeri potrebe, behovsprvad, to znai da osoblje socijalne
slube postavlja komisiju za ispitivanje da li dotino lice ili
dotina porodica ima pravo na pomo koju trai.

talbok: itanje
knjige sa kasete.

texttelefon:
telefon u
kombinaciji sa
kompjuterskim
ekranom.

sexuella
vergrepp:
seksualna radnja
u kojoj jedan od
partnera ne eli
uestvovati.

Osoblje optinske socijalne slube ima u veini sluajeva

obavezu uvanja slubene tajne. Izuzetak od tog pravila je
ako se sumnja da je poinjeno neko krivino djelo, na
primjer da je dijete bilo izloeno tjelesnoj povredi ili seksualnom zlostavljanju, sexuella vergrepp*. U takvim sluajevima osoblje nema obavezu uvanja slubene tajne, naprotiv je duno da svoje sumnje prenese dalje.
Socijalna sluba obuhvata predkole, ustanove za produeni boravak, uslune domove, kunu njegu starijih i inva-

Zdravstvena
zatita i podrka

192

vedska depni vodi

lida, zbrinjavanje onih koji neto zloupotrebljavaju, i dr. o

emu je rije na drugim mjestima u knjizi. U to spada i
potpora za izdravanje, frsrjningsstd, raniji naziv
socijalna pomo, socialbidrag, za one koji nemaju ni plate
ni drugih prihoda. Potpora za izdravanje takoe podlijee provjeri potrebe a socijalna sluba uvijek postavlja
komisiju, utredning*, koja razmatra da li podnosilac zahtjeva ima pravo na materijalnu pomo ili ne.
Imate pravo dobiti obrazloenje odluke socijalne slube o
pomoi. Ako elite uloiti albu na odluku, socijalna sluba je duna da vas obavijesti kako se to radi. Socijalna
sluba vam moe pomoi da napiete albu.

utredning:
ispitivanje koje
vri organ uprave.

Nije miljenje da potpora za izdravanje bude dugorono

rjeenje, tek samo privremeno. Vidi poglavlje o Novcu.

Porodini problemi

Od socijalne
uprave, koja prua
socijalne usluge u
optini, moe se
dobiti privremena
pomo u kriznim
situacijama.

Zdravstvena
zatita i podrka

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Ako mu i ena imaju probleme u svom odnosu, mogu zatraiti pomo od branog savjetnika, familjerdgivare, i razgovarati s njim ili s njom o svojim problemima. U optini

193

vedska depni vodi

obino postoji brano savjetovalite a ponekad postoji

brani savjetnik i u vedskoj crkvi, sreskoj optini kao i u
privatnim savjetovalitima. Nai ete ih pod naslovom
Familjerdgivning na utim stranicama telefonskog imenika.
Zadatak branih savjetnika je da po svaku cijenu odre
porodicu. U nekim sluajevima je nesuglasnost meu branim drugovima toliko velika da je razvod braka najbolje
rjeenje za sve. U tom sluaju brani savjetnici pokuavaju
pomoi branim drugovima da bi dolo do to manje
konflikata u vezi razvoda braka.
Fiziko zlostavljanje je zakonom zabranjeno, a to vai i za
porodicu. Fiicko zlostavljenje ene, mua ili djece predstavlja krenje zakona. ena koju mu bije moe dobiti
podrku i pomo u kriznim centrima za ene, kvinnojourerna, ili na poseban krizni telefon za ene iji maternji jezik
nije vedski. Postoje i krizni centri za mukarce koji imaju
potrebu da s nekim razgovaraju. Dijete se moe obratiti
kolskoj medicinskoj sestri ili organizaciji za zatitu djece,
BRIS. Vidi Dobro da se zna na kraju ovog poglavlja.

deprimerad:
osoba koja je
stalno tuna i
koja nema volje
da bilo ta radi.

U vedskoj se zlostavljanje djece smatra toliko tekim krivinim djelom da su i ljudi sa strane duni intervenisati.
Ako mislite da, na primjer, va susjed bije svoju djecu, pokuajte razgovarati s nekim o tome sa samim susjedom,
ili socijalnom slubom, kolom ili djejim dispanzerom.

Djeca s kojom se loe postupa

Djeci moe biti teko iz puno razloga. Mogu biti u pitanju
stvarno ozbiljne stvari kao to su seksualno zlostavljanje,
tjelesne povrede, prijetnja ili prisila ili injenica da roditelji zloupotrebljavaju alkohol ili narkotike (piju i drogiraju
se). Ali razlog moe takoe biti da su roditelji bolesni ili
deprimirani, deprimerade*, i nemaju ni snage ni volje da
uzimaju dovoljnu odgovornost za svoju djecu.

Zdravstvena
zatita i podrka

194

vedska depni vodi

Socijalna sluba uvijek nastoji da ne dijeli porodicu. Umjesto toga pokuava pomou kontakt osobe, kontaktperson*,
ili kontakt porodice, kontaktfamilj*, da razgovora u cilju podrke i na drugi nain obezbijediti da porodica bolje funkcionie.

kontaktperson,
kontaktfamilj:
ljudi koji pruaju
podrku osobama
sa problemima
tako to se
sastaju sa njima i
pokuavaju da im
pomognu.

U nekim sluajevima je ipak potrebno odvojiti dijete od

ostale porodice. Kao prvo socijalna sluba razmatra mogunost da dijete bude smjeteno kod nekih roaka, ako
takvi postoje. Kao drugo pokuava pronai tzv. porodino
prihvatilite, familjehem, to jest porodicu koja na odreeno
vrijeme prima djete u svoj dom i stara se o njemu. Ukoliko
je mogue, dijete cijelo vrijeme i dalje ostaje u kontaktu sa
svojom pravom porodicom.

Zloupotreba alkohola i narkotika

Dunost je socijalne slube da pomae mladima i odraslima koji zloupotrebljavaju alkohol ili narkotike. Socijalna
sluba moe na primjer organizovati kontakt osobe, razgovore u cilju podrke kao i lijeenje u nekoj porodici ili u
nekom domu za lijeenje, behandlingshem.
Neki domovi su uglavnom usmjereni na mlade. Optine,
sreske optine, crkve i udruenja imaju esto posebna prijemna odjeljenja za ljude koji zloupotrebljavaju alkohol ili
droge. Lijeenje je prvenstveno dobrovoljno, ali ako postoji opasnost da neka osoba moe povrijediti sama sebe ili
nekog drugog zbog svoje zloupotrebe alkohola ili droga
lijeenje se moe vriti i prisilno.
Ako je vama lino ili nekom od vaih poznanika potrebna
pomo zbog problema zloupotrebe alkohola ili droga,
obratite se socijalnoj slubi, svom ljekaru ili svojoj rejonskoj medicinskoj sestri u domu zdravlja. Imate pravo na
tumaa, ako vam je potrebno.
Ako sumnjate da je vae dijete poelo uzimati narkotike,
moete se obratiti socijalnoj slubi radi dobijanja savjeta

Zdravstvena
zatita i podrka

195

vedska depni vodi

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Postoji pomo
za mlade koji
su se zaglibili
u zloupotrebu
droga.

i informacija. Ako elite moete ostati anonimni, to jest ne

morate rei svoje ime. Moete kontaktirati i Frldrafreningen mot narkotika, to jest roditeljsku organizaciju
protiv narkotika, koja ima broure o narkoticima i raznim
znacima koji nagovjetavaju da se mlada osoba poela
drogirati.

DOBRO DA SE ZNA:
Na Plavim stranicama telefonskog imenika nai ete
korisne savjete o tome ta treba uraditi vezano za
opekotine, ako je nekome neto zapalo u grlo, i drugo.
Tamo ete takoe nai i sve brojeve telefona na koja
se moete javiti za savjet. Nauite ve sada da nalazite

Zdravstvena
zatita i podrka

196

vedska depni vodi

informacije na Plavim stranicama telefonskog imenika,

pa neete morati troiti vrijeme na to kada se vi lino ili
neko od lanova vae porodice razboli.
U mnogim sreskim optinama dobija se kartica za
pacijente, patientbricka, poslije prvog kontakta sa
zdravstvom. To je plastina kartica sa vaim imenom,
prezimenom, adresom i matinim brojem. Zatim
trebate uvijek nositi karticu za pacijente sa sobom kada
posjeujete zdravstvene ustanove.
U apotekama u tokholmskom regionu moete
dobiti popis ljekara i zubara pod naslovom Lkare
och tandlkare i Stockholms ln 2003. U toj brouri
navedeni su, izmeu ostalog, ljekari i zubari koji pored
vedskog govore i druge jezike.
Organizacije za pacijente ete, izmeu ostalog, nai i na
Internetu na adresi www.infomedica.se
Ako je neko iz porodice popio ili pojeo neko sredstvo
koje moe biti opasno po zdravlje, javite se Centru za
informacije o otrovima, Giftinformationscentralen, na
telefon broj 08-33 12 31. Centar je otvoren danonono
i tu moete dobiti savjet ta da preduzmete. Moete
takoe nazvati krizni telefon 112 i traiti informacije o
otrovima, pa e vas spojiti na pravo mjesto.

Slika vedske
svakodnevnice.
Novopristigli u
Eriksbergu. Selidba
je prvi korak u novi
ivot porodice.

Zdravstvena
zatita i podrka

Fotografija: Linda Wikstrm / PRESSENS BILD

Danas ljekari mogu presaivati, transplantera,

(prebacivati) djelove tijela upravo umrlog ovjeka
ivom pacijentu, koji na takav nain moe ozdraviti.

vedska depni vodi

197

Ovo se zove donacija organa i moe se raditi sa, izmeu

ostalog, srcem, jetrom, bubrezima i ronjaom oka. Ali
ljekari ne mogu uzimati organe od osobe ako ista nije
dala svoju saglasnost dok je jo uvijek bila iva. Zato
razgovarajte sa porodicom o svom stavu po tom pitanju!
U apotekama postoji broura o donaciji organa.
Informacije o seksualnim pitanjima nai ete kod RFSU,
www.rfsu.se, telefon 08-692 07 00.
Informacije o homoseksualnosti ete nai kod RFSL,
www.rfsl.se, telefon 08-457 13 00.
Savez za socijalno i mentalno zdravlje, RSMH, jeste
organizacija za pacijente koji se lijee na psihijatriji kao
i za druge koje interesuje psihijatrijsko lijeenje. Nai
ete ga na Roza stranicama telefonskog imenika, na
Internetu na adresi www.rsmh.se kao i na broj telefona
08-772 33 60.
Organizacije za funkcionalno onesposobljena lica nai
ete na Internetu na adresi www.funka.nu kliknite na
Organisationer.
Zavod za socijalno osiguranje ima detaljne informacije o
naknadi za vrijeme bolovanja, pomoi za funkcionalno
onesposobljena lica kao i drugome na svojim stranicama na Internetu. Adresa je www.forsakringskassan.se.
Tekstovi su dostupni kako na lakom vedskom jeziku
tako i na odreenim drugim jezicima.
Krizne centre za ene, kvinnojourer, koje su izloene
zlostavljanju nai ete na Roza stranicama telefonskog
imenika ili preko Zemaljske organizacije za krizne centre
za ene u vedskoj, ROKS. ROKS nai ete na Internetu
na adresi www.roks.se, ili na telefon u broj 08-442 99 30.
Krizni centri za ene imaju privremeni smetaj za ene
koje su ugroene od svojih mueva ili partnera.
Za ene iji maternji jezik nije vedski, kvinnor med annat
modersml n svenska, postoji poseban krizni telefon
mree Terrafem koji pokriva teritoriju cijele zemlje i gdje
se mogu dobiti savjeti i podrka na vie razliitih jezika.
Broj telefona je 020-52 10 10. Na telefonskom raunu se
ne vidi da je to broj kriznog centra za ene, kvinnojouren, a
razgovor je besplatan.

Zdravstvena
zatita i podrka

198

vedska depni vodi

Postoji i poseban krizni centar za muslimanske ene,

pod imenom Systerjouren Somaya, a broj telefona je
08-760 96 111.
U tokholmu, Geteborgu, Lundu i Gvleu profesionalni
psiholozi i socijalni radnici imaju ordinacije za mukarce
sa psihikim problemima, problemima nasilja ili koji
su na neki drugi nain upali u krizu. Broj telefona Manscentruma u tokholmu je 08-643 11 83 a adresa na
Internetu je www.manscentrum.se. Tu moete dobiti i
adrese ordinacija u drugim gradovima.
U rnskldsviku, Borlngeu i tokholmu, kao i u drugim
gradovima, postoje takoe krizni centri za mukarce koji
vode obini, to jest ne struno obrazovani, mukarci.
Moete se javiti i razgovarati o porodinim problemima,
sporovima o starateljstvu o djeci, razvodu brakova, i dr.
Broj telefona kriznog centra u tokholmu je 08-30 30 20
a adresa na Internetu www.mansjouren.net.

Slika vedsle
svakodnevnice.
Iranske ene
demonstriraju
ispred ambasade
svoje zemlje
na Liding u
tokholmu.

Zdravstvena
zatita i podrka

Fotografija: Magnus Hallgren / PRESSENS BILD

BRIS, organizacija za zatitu prava djeteta u drutvu,

ima pomoni telefon za djecu i mlade do 18 godina
starosti. Broj telefona je 0200-230 230 a razgovori su
besplatni. Ima i telefon za odrasle na koji se moete
javiti ako ste zabrinuti za svoje dijete. Broj telefona je
077-150 50 50. Adresa BRISa na Internetu je www.bris.se.

vedska depni vodi

199

Rdda Barnen ima pomoni telefon za roditelje,

Frldratelefonen, namijenjen za sve roditelje koji
osjeaju potrebu razgovarati sa drugom mamom ili
drugim tatom. Broj telefona je 020-786 786.
Udruenja koja pruaju podrku bivim alkoholiarima
su Lnkarna, telefon broj 08-18 96 88, i Anonimni
Alkoholiari, Anonyma Alkoholister, telefon broj
08-720 38 42. Pogledaje na Roza stranicama telefonskog
imenika da li ova udruenja imaju neki mjesni ogranak u
mjestu gdje ivite.
Frldrafreningen mot narkotika, FMN, to jest
udruenje roditelja protiv narkotika, ima broj telefona
08-642 06 50. Udruenje ima i svoj savez iji je naziv
Simon, to znai veani i useljenici protiv narkotika.
Njihov broj telefona je 08-28 12 86.
U veim optinama postoji deurna socijalna sluba
koja dolazi na lice mjesta ako navee ili preko vikenda
nastane neki vei problem u porodici. Deurnu socijalnu
slubu moete dobiti na krizni telefon 112.

Fotografija: Eduardo Valenzuela

Na web stranici Crvenog krsta, www.redcross.se, nai

ete brojeve telefona i adrese centara Crvenog Krsta za
izbjeglice koji su ranjavani ili bili izloeni torturi u ratu.

Slika vedske
svakodnevnice.
Fina igra i rad nogu
u tokholmskom
predgrau Rinkeby.
U Meunarodnom
Boksklubu Rinkeby
lanovi kluba treniraju kako snagu
tako i panju. Sport
predstavlja vaan
drutveni trening,
smatra trener
Gheorghe Iliuta.

Zdravstvena
zatita i podrka

200

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Sloboda
vjeroispovijesti
znai da svako
ima pravo na
vjeru u svog Boga
kao i slobodu da
upranjava svoju
religiju.

Crkve i vjera
Mjesto religija u vedskoj danas
Svi mi imamo svoje miljenje o tome ta je ispravno a ta nije,
o tome kako mi ljudi trebamo ivjeti, kako u privatnom tako i u
drutvenom ivotu. esto se takvo miljenje zasniva na vjeri, naoj
linoj vjeri ili vjeri koja obuhvata mnogo ljudi. U ovom poglavlju
se govori o raznim religijama koje su zastupljene u vedskoj. S
obzirom da vedska ve 1000 godinwa ima hriansku tradiciju,
vei dio ovog pogljavlja opisuje razne pravce hrianske vjere.

Crkve i vjera

vedska depni vodi

201

U vedskoj vlada sloboda vjeroispovijesti, to znai da se

ovdje mogu upranjavati razliite religije. Danas su mnoge religije sa svih strana svijeta zastupljene u vedskoj.
Osim velikog broja hrianskih crkvi, kristna kyrkor, ovdje
postoje i jevrejske, judiska, crkvene optine, muslimanske,
muslimska, zajednice razliitih usmjerenja, hinduiske, hinduiska, i budistike, buddhistiska, zajednice, a postoje i pristalice bah, i sikizma, sikhism. Osim toga u vedskoj ive
ljudi koji su pristalice i drugih religija povrh onih koje smo
ve naveli, ali te vjerske zajednice ovdje nisu organizovane.

Kratak osvrt na vjersku istoriju vedske

Sve do 11. vijeka ljudi u vedskoj su vjerovali u Ase, asagudar. Asi su imali imena kao to je Tor, koji je izazivao
grom, Fr, koji je davao bogate etve i mnogo djece, kao
i Oden, koji je bio vrlo pametan i video sve to se deavalo.
Tokom 11. vijeka hrianstvo je dolo u vedsku i tada,
poetkom srednjeg vijeka, izgraeno je mnogo crkvi. Ranije se vedska sastojala od manjih podruja kojima su upravljali sitni kraljevi. U toku ovog perioda ova podruja su
se ujedinila u jednu dravu a crkva i kraljevi su poeli
saraivati. Kraljevi i drugi monici su darovali zemlju
manastirima i crkvama.
Tada je vedska postala hrianska zemlja pod vjerskim
vodstvom katolikog Pape u Rimu. Tokom 16. vijeka kralj
Gustav Vasa je sproveo reformaciju, to je znailo da je
prekinuo svaku vezu sa Papom u Rimu. Manastiri su se
pozatvarali a drava je konfiskovala njihova bogatstva.
vedska crkva se pretvorila u evanelsko-luteransku
crkvu, koja je zajedno sa dravom imala veliki upliv na
uslove ivota naroda. esto je crkva bila na strani vlasti.
vedska dravna crkva je sve do kraja 20. vijeka vodila
matinu evidenciju stanovnitva. U matinu evidenciju
upisivali su se roenja i smrtni sluajevi, preseljenja i zakljuenje brakova. Preko matine evidencije crkva je tako-

Crkve i vjera

202

vedska depni vodi

e sudjelovala u regrutaciji vojnika za ratove koje je vedska vodila, prije svega u toku 17. vijeka. Vie o tome u poglavlju Istorija.

luthersk
- evangelisk:
Znai da etiri
evanelja u
Novom zavjetu
zauzimaju istaknuto mjesto i da se
slijedi religiozna
doktrina zasnovana od Martina
Luthera, koji je
poetkom 16.
vijeka prekinuo
svaku vezu sa
katolikom
crkvom. To je bio
poetak perioda
koji se naziva
reformacijom.

Crkve i vjera

Tokom 19. i 20. vijeka pojavilo se nekoliko nezavisnih

crkvi, iz protesta protiv mone dravne crkve. Razliite
grupe hriana, kojima nije bilo dozvoljeno da izraavaju
svoju vjeru na nain kako su oni htjeli, stvarale su svoja
drutva, koja se takoe nazivaju i zajednicama. Naziv za
slobodne hrianske zajednice je nezavisne crkve, frikyrkor.
Neke od tih crkvi su osnovane ovdje u vedskoj tek nakon
to su se prvo pojavile u drugim zemljama. To je na primjer sluaj sa Vojskom spasa, koju je u Engleskoj osnovao
William Booth. Nezavisne crkve okupljaju skoro pola miliona ljudi u vedskoj.

vedska crkva danas

Poslije 1. januara 2000. godine dravna crkva u vedskoj
vie ne postoji. Sve do tada svi veani su se raali kao
lanovi vedske crkve, Svenska kyrkan. Ali 2000. godine
crkva i drava su se razile i vedska crkva je postala
samostalna luteransko-evanelska, fristende lutherskevangelisk*, crkva. vedska crkva broji vie od 7 miliona
lanova. Ovaj broj moe vas lako navesti na to da pomisliteda veina veana nedeljom ide u crkvu i da su i na
druge naine aktivni vjernici. Ali to nije tako. Mnogi veani koji sebe smatraju hrianima ne uestvuju aktivno
u radu crkvenih optina, frsamlingarna. Ipak 2 200 crkvene optina predstavljaju jezgro djelatnosti vedske crkve.
U njima se sastaju aktivni lanovi crkve. Njima se mnogi
obraaju kad zapadnu u razne ivotne krize. ak i oni koji
obino ne idu u crkvu ele da krste svoju djecu, da se
vjenavaju u crkvi ili da sahranjuju svoje preminule po
crkvenom obredu. lanovi crkve plaaju lanarinu u vidu
crkvenog poreza. Vie o tome u poglavlju Porodica i suivot.

203

vedska depni vodi

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

75 odsto djece
roene u vedskoj
krteno je u
vedskoj crkvi.

Svaka crkvena optina predstavlja geografski ogranieno

podruje a obino ima i svoju crkvu, ponekad ak i nekoliko crkvi. U crkvenoj optini svetenici, akoni, muziari,
voe aktivnosti za djecu i drugi obavljaju bogosluenja,
horsko pjevanje, okupljaju djecu, omladinu i penzionere,
a osim toga bave se i drugim aktivnostima. akoni
izvravaju dobar dio socijalnog rada crkve. Crkve, esto
uzimaju na sebe praktinu socijalnu odgovornost, izmeu
ostalog i u pogledu izbjeglica. Mjesni uredi crkve poznati
su pod nazivom pastorsexpeditioner.
75 odsto djece roene u vedskoj krste se, dps, u vedskoj crkvi, ime postaju lanovi crkve. Kada djeca postanu
tinejderi mogu biti krizmati, konfirmerade, to znai da u
toku odreenog perioda pohaaju nastavu, undervisning,
vjeronauke i vjere. Znaajni dio nastave predstavlja razgovor, samtal, o meuljudskim odnosima, kako u privatnom tako i u drutvenom ivotu, kao i o onome ta je is-

Crkve i vjera

204

vedska depni vodi

pravno a ta nije. Poslije odreenog perioda nastave i razgovora pristupa se samoj krizmi, to jest sveanosti na
kojoj se krizmanik aktivno izjanjava za hriansku vjeru.
Ko eli moe, nakon zavrene nastave, odustati od same
ceremonije krizme.
20 000 ljudi su ulanjeni u Evanelsku domovinsku fondaciju, Evangeliska Fosterlandsstiftelsen, EFS, samostalnu organizaciju u okviru vedske crkve. Teite EFSa je misija
probuditi kod ljudi vjeru u Boga kao i svakodnevnica u
hrianskom duhu.
Kontaktirajte najblii crkveni ured ako elite saznati vie
o ovome. Vidi i poglavlje Porodica i suivot.

Nezavisne crkve danas

Nezavisne crkve se razlikuju jedna od druge. Najpoznatije
nezavisne crkve su Vojska spasa, Frlsningsarmn, Pentekostni pokret, Pingstrrelsen, kao i vedska Misionarska
crkva, Svenska Missionskyrkan. lanovi Vojske spasa obino
nose uniforme kada izlaze na
ulice i trgove i pjevaju svoje pjesme, koje su inae postale znak
raspoznavanja ove vjerske zajednice.

Fotografija: Lars Epstein / PRESSENS BILD

lanovi Vojske
spasa esto
izlaze na ulice i
sakupljaju novac
za svoju djelatnost
u korist ljudi koji
ive pod tekim
uslovima.

Crkve i vjera

Vojska spasa obino organizuje

besplatne terenske menze, tako
zvane soppkk, za beskunike.
Frlsis, kako esto zovu Vojsku spasa u svakodnevnom jeziku, takoe vodi i preduzee
Myrorna, lanac prodavnica koji
prima polovne stvari od graana a zatim te stvari prodaje jeftino. Prodavnice Myrorna postoje
u mnogim gradovima vedske.

vedska depni vodi

205

Pentekostni pokret sa svojih 90 000 lanova najvea je nezavisna crkvena zajednica u vedskoj. Smatra se da je
karakteristino za Pentekostni pokret to da istiu lini doivljaj prisutnosti Boga. U toku bogosluenja, koja se ponekad nazivaju i zborovima spasa, obina je pojava da ljudi
prilaze propovjedniku i predaju se Isusu, ili spase.
vedska Misionarska crkva, koja broji 67 000 lanova,
eli se aktivno zalagati za sudjelovanje i saradnju meu
crkvama. Dugoroni cilj vedske Misionarske crkve je
jedinstvo hrianstva, to jest da se sve razne crkve ujedine. vedska Misionarska crkva smatra vjersku zajednicu
i mjesne crkvene optine kao provizorijum, u oekivanju
konanog ujedinjenja.
Druge nezavisne crkve u vedskoj su Zajednica Adventista Sedmog dana, Sjundedags Adventistsamfundet, Metodistika crkva, Metodistkyrkan, Baptistika zajednica, Baptistsamfundet, Alliansmissionen, Nybygget-Kristen samverkan. Postoje
takoe i nekoliko manjih nezavisnih crkvi lokalnog karaktera u mnogim mjestima u vedskoj. Neki useljenici iz
Estonije, Finske, Irana, Kine i Koreje su doveli sa sobom
i svoje crkve. Neke od njih su osnovale odjeljenja unutar
nezavisnih crkvi u vedskoj, dok su druge osnovale svoje
crkvene optine.

Katolici, pravoslavci i istonjaci

U vedskoj postoji mnogo drugih hrianskih crkvi pored
vedske crkve i vedskih nezavisnih crkvi. Najvea je
katolika crkva, katolska kyrkan, koja broji 165 000 lanova.
Meu vjernicima ima puno useljenika iz drugih djelova
Evrope i Latinske Amerike, a svete mise se odravaju, izmeu ostalog, na poljskom i panskom jeziku. Katolici u
vedskoj imaju svog biskupa. Glava katolike crkve je
Papa u Vatikanu u Rimu.
Pravoslavne i istonjake crkve, de ortodoxa och sterlndska
kyrkorna, broje 100 000 lanova u vedskoj, veina uselje-

Crkve i vjera

206

vedska depni vodi

nika iz Turske i zemalja Bliskog istoka i Afrike. Jo prije

nego to su se useljenici doselili u vedsku, Ruska pravoslavna crkva, Rysk-ortodoxa kyrkan, je bila prisutna ovdje, jo
od 17. vijeka. Kasnije su dole i Estonska, Srpska, Makedonska i Grka pravoslavne crkve, Estnisk-, Serbisk-, Makedonsk- och Grekisk-ortodoxa kyrkorna, u vedsku, a s vremenom i
Rumunska i Bugarska pravoslavna crkva, Rumnsk- och
Bulgarisk-ortodoxa. Najvea istonjaka crkva u vedskoj je
Sirijska pravoslavna crkva, Syrisk-ortodoxa, iji su vjernici
porijeklom iz Libana, Turske, Iraka i Sirije. Druge istonjake crkve su Jermenska apostolska crkva, Armeniska
apostoliska kyrkan, kao i Etiopska, Koptska, i Eritrejska pravoslavna crkva, Etiopisk-Koptisk- och Eritreansk-ortodoxa kyrkan.
Velika grupa Asiraca je lan Apostolske katolike asirske
crkve Istoka, sterns apostoliska katolska assyriska kyrka, iji je
drugi naziv Istona asirska crkva, stassyriska kyrkan.

Saradnja
Postoji puno kontakata i saradnje izmeu raznih hrianskih grupa u vedskoj, kako vedskih tako i onih koje
su vezane za crkve u drugim zemljama. Saradnju izmeu
raznih crkvi se naziva ekumenizmom, ekumenik. etiri
vjerske porodice sa 25 crkvi lanica skupljene su u Hrianskom Savjetu vedske u, kako sami kau, porodinoj zajednici. etiri vjerske porodice su luteranska, katolika,
nezavisna crkvena i pravoslavna/istonjaka. Pravoslavne
i istonjake crkve sarauju u okviru ekumenskog savjeta
pravoslavnih i istonjakih crkava (OKER). Danas vedska
crkva sarauje i sa muslimanskim i jevrejskim grupama.

Judaizam
Prvi Jevreji su doli u vedsku u 18. vijeku. Za vrijeme
progona Jevreja u Rusiji i istonoj Evropi u toku 19. vijeka
mnogi su se uputili u vedsku. Poslije drugog svjetskog
rata pristizali su preivjeli Jevreji iz nacistikih koncentracionih logora, a zatim su se Jevreji uglavnom iz istone

Crkve i vjera

207

Fotografija: Krister Hansson / PRESSENS BILD

vedska depni vodi

Prva damija
u tokholmu
sveano je
otvorena u junu
mjesecu 2000.
godine. Nalazi se
kod Medborgarplatsena u dijelu
grada Sdermalm.
Prva damija u
Skandinaviji se
nalazi u Malmu i
sagraena je 1984.
godine.

Evrope, useljavali u vedsku. Danas u vedskoj ivi otprilike 20 000 Jevreja. Jevrejske optine imaju svoj centralni
savjet u tokholmu.
Islam je vjera koja postaje sve vea u vedskoj, s obzirom
da je mnogo ljudi izbjeglo i uselilo se u vedsku iz islamskih zemalja. U periodu od 20 godina broj muslimana u
vedskoj poveao se od 10 000 na 250 000. Muslimanske
optine i muslimanska udruenja postoje uglavnom u
junoj i srednjoj vedskoj. Ovdje se nalaze kako pristalice
muslimana Shiah, shiamuslimer, tako i muslimana Sunni,
sunnimuslimer. Muslimani u vedskoj imaju nekoliko razliitih zemaljskih organizacija. Drugi islamski pokreti u
vedskoj su, na primjer, Ahmadiyya Djama`at i Ismailis.

Hinduizam
Veina Hindusa u vedskoj vodi porijeklom iz Indije, jugoistone Azije i istone Afrike. Njih je ca. 6 000 i oni nemaju neku ustaljenu organizaciju. Hindusi imaju samo par
prostorija u vedskoj koje koriste kao svoje hramove, ali
se zato esto okupljaju u prostorijama pokreta Hare Krishna, koji postoji u vie gradova u zemlji. Krishna je hinduski Bog, a Hare Krishna je prema Zapadu prilagoeni
oblik rijei bhakti, koja znai odanost Bogu.

Crkve i vjera

208

vedska depni vodi

Budizam
Prvi budisti u vedskoj su bili veani koji su najprije
otkrili a zatim poeli i upranjavati budizam. 1950. godine osnovane su prve budistike grupe u vedskoj. Danas
se procjenjuje da u vedskoj ima ca. 12 000 budista, od
kojih je veina dola, izmeu ostalog, iz Vijetnama, Tajlanda, ri Lanke i Tibeta. Danas postoji nekoliko budistikih
udruenja u zemlji kao i budistiki savjet za saradnju.

Bah
U vedskoj ima manje od 1 000 pristalica Bah, koje su
rasporeene po razliitim mjestima u zemlji. Preko Svenska Bahsamfundet moete saznati gdje postoji najblia
zajednica Bah.

Sikizam
Sikizam vodi porijeklo iz Punjaba u Indiji. U vedskoj ima
samo ca. 800 sikha. Mukarci imaju dugake kose koje
sakrivaju ispod velikih turbana. U tokholmu postoji Sikhiska optina.
Pored niza religioznih organizacija postoje i organizacije
koje se zalau za dijalog i razumijevanje meu raznim vjerama. Jedna takva organizacija je Abrahams barn fr religis
och kulturell samexistens, koja eli ukazati na slinosti izmeu
hrianstva, judaizma i islama. Postoje i Ntverket fr vnskap och tolerans mellan mnniskor av olika tro, Stiftelsen Nordiskt
center fr interreligis dialog, kao i Multi Faith Rdgivningen, organizacija koju interesuju pitanja u velikim religijama.
Vie o religijama u vedskoj nai ete u knjizi Gud har
99 namn, Vodiu kroz vedsku sa mnotvom religija,
koju je izdala kompanija za obrazovne radio emisije, Utbildningsradion (UR). Ta knjiga je glavni izvor injenica
ovom poglavlju.

DOBRO DA SE ZNA:
Spisak adresa raznih vjerskih zajednica nai ete na
kraju ove knjige.

Crkve i vjera

209

Fotografija: Marco Gustafsson/ PRESSENS BILD

Sekretarijat
Vrhovnog Suda,
Munkbron 1 u
tokholmu.

Zakon i pravda
Ovako vedska pokuava dijeliti pravdu
U poglavlju o zakonu i pravdi govorimo, izmeu ostalog, o
vedskim zakonima i vedskom pogledu na prava, rttigheter*,
i obaveze, skyldigheter*. Takoe izlaemo razne vrste sudskih
sluajeva i tretman istih, kao i pomo koju pojedinac moe dobiti
po nekim pravnim pitanjima.

rttigheter:
ono to graanin
jedne zemlje ima
pravo raditi ili
dobiti.

skyldigheter:
ono to je graanin jedne
zemlje duan
raditi.

Zakon i pravda

210

rttegng: kada
se neka stvar raspravlja na sudu.

opartisk: koji ne
zauzima stav niti
za niti protiv odreene osobe ili
stvari.

etniskt ursprung:
kojoj grupi
naroda neko
pripada. Korienje ove rijei esto
obuhvata nacionalnost, vjeru,
rasu i boju koe.
sexuell lggning:
ako nekoga
privlae osobe
istog pola ili
suprotnog pola.

fridlyst: biljka
ili ivotinja koja
je zakonom
zatiena
= zatiena je
zakonom zbog
toga to je izuzetno rijetka.

vedska depni vodi

U vedskoj, kao i u drugim zemljama, zakoni reguliu

kako prava tako i obaveze, a osim toga istiu i ono to je
zabranjeno. Sudovi, domstolarna, imaju zadatak da primjenjuju zakone i da rijeavaju ko je u pravu u nekom sporu.
Ako je neko poinio krivino djelo, sudovi ga mogu osuditi
i izrei kaznu za poinjeno djelo.
Svaki ovjek u vedskoj ima pravo na sudsko rjeavanje
nekih vanih pritanja. Ima takoe pravo na javno suenje, rttegng*, pred nepristrasnim, opartisk*, sudom.
Sud je nezavisan kako od vlade tako i od organa uprave.

Prava
Neka prava su u tolikoj mjeri vana da su ak i upisana u
ustav, grundlag, vedske. Ovo se odnosi, na primjer, na slobodu tampe i slobodu govora, koji daju svim ljudima pravo iznositi svoje miljenje. Drugi zakoni utvruju da nije
dozvoljeno postupati loe prema nijednom ovjeku zbog
njegovog pola, vjere, etnikog porijekla, etniska ursprung*, ili
seksualne sklonosi, sexuella lggning*. Vidi takoe poglavlja
Demokratija, Porodica i suivot i Posao.
Opte pravo na kretanje u prirodi, allemansrtten, takoe
je jedno od znaajnijih prava u vedskoj. Ono vam daje
pravo na kretanje u prirodi pod odreenim uslovima.
Morate na primjer biti oprezni kad raspaljujete vatru, nije
dozvoljeno sjei drva ili da na neki drugi nain oteivati
prirodu, niti je dozvoljeno stupiti na zemljite oko neije
kue. Dalje nije dozvoljeno logorovati pod atorom ili parkirati kamp-prikolicu due od jedne noi bez prethodne
saglasnosti vlasnika zemljita. Ali pored toga dozvoljeno
je slobodno kretanje po umama i branje divljeg cvijea
koje nije zakonom zatieno, fridlysta*, kao i bobica i
gljiva, bez obzira ko je vlasnik zemljita.
Lov i ribolov ne spadaju pod opte pravo na kretanje u
prirodi. Pecanje je dozvoljeno u pet najveih jezera vedske kao i na morskoj obali, u svim drugim sluajevima
potrebna je dozvola od vlasnika vode za ribarenje. Kad se

Zakon i pravda

211

radi o ivotinjama i pticama, osnovno je pravilo da

lov na njih nije dozvoljen.
Lov na neke vrste je, meutim, dozvoljen u odreenim periodima u godini.
Ako elite saznati vie o
tome, obratite se sreskoj
upravi.

Zabrana
U svim zemljama svjeta
postoje zakoni protiv, izmeu ostalog, krae, prevare, nanoenja tjelesne povrede
i ubistva. Meutim, ta se rauna kao krivino djelo u tom
pogledu, razlikuje se od zemlje do zemlje, kao i koliko se
strogo kanjavaju razliita djela.
vedski zakon zauzima na primjer prilino vrst stav u
pogledu utaje poreza i doprinosa, to se smatra prevarom.
Fiziko zlostavljenje djece i drugih lanova ue porodice
zakon smatra nanoenjem tjelesne povrede. Ubiti nekoga
je u svakom sluaju zabranjeno, takoe i za dravu, to
znai da u vedskoj ne postoji smrtna kazna.

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

vedska depni vodi

U skladu sa
optim pravom
na kretanje u
prirodi svi imaju
pravo brati gljive,
bez obzira ko je
vlasnik ume.

rattfylleri: biti
pijan prilikom
upravljanja
automobilom ili
drugim vozilima.

U poreenju sa drugim zemljama, u vedskoj se upravljanje motornim vozilom u pijanom stanju, rattfylleri*, kao i
krivino djelo prema Uredbi o narkoticima kanjavaju dosta strogo. Marihuana, hai i kat se takoe raunaju kao
narkotici.

Policija
Najvaniji zadatak vedske policije je obezbijediti da se
ljudi osjeaju sigurnim. Policija nadzire saobraaj kao i
javni red i mir i intervenie u sluaju da neko, na primjer,
vozi previe brzo ili je toliko pijan da moe nanijeti tetu
sebi i dugima. Policija ima pravo uhapsiti, gripa, lica koja
su osumnjiena za izvrenje krivinih djela, ali ih nema
pravo zadravati due od par sati. Da bi ih policija mogla

Zakon i pravda

212

vedska depni vodi

zadrati due vremena, potrebno je da ih javni tuilac privremeno lii slobode, anhlls*, (vidi sljedei odlomak).
Ako elite prijaviti krivino djelo, na primjer krau, trebate se obratiti policiji. Da biste od osiguravajueg zavoda
mogli dobiti nadoknadu za ukradene stvari, potrebno je
priloiti policijsku prijavu, polisanmlan.

anhllas: biti
zadran kod
policije dok se
ispita sumnja
o poinjenom
krivinom djelu.
Lice moe biti
zadrano samo
tri dana. Zatim
treba ili da
bude puteno
na slobodu ili
pritvoreno. Da
bi nekog mogli
zadrati due,
sud mora donijeti
odluku o tome.

Od policije se takoe dobija dozvola policije, polistillstnd,

za raznu vrstu aktivnosti. Za organizovanje na primjer
koncerta, plesa, vaara ili nekog javnog skupa sa puno
uesnika, potrebno je imati dozvolu policije. Isto vai i
ako neko eli sluiti alkoholna pia u svom restoranu ili
na nekoj javnoj zabavi.

Krivini predmet
Kada se predmet rjeava na sudu, odrava se suenje na
kome se prua mogunost svakoj stranci da iznese svoj
stav po pravnoj stvari. Postoje dvije vrste postupka:
graanski spor, tvisteml, koji je opisan malo dalje u ovom
poglavlju, i krivini predmet. Krivini predmet, brottml,
je sudski postupak protiv jednog ili vie lica koja su
osumnjiena za krenje zakona. Onaj koji je osumnjien
naziva se optuenim, talade. Tuilac, klagaren, zastupa
dravu i trai da se optueni kazni za krivino djelo za
koje se tereti.
Optueni ima pravo na branioca, frsvarare, to jest strunjaka koji ima obrazovanje iz oblasti prava. U odreenim
sluajevima branilac moe biti i tako zvani branilac po
slubenoj dunosti. Drava plaa usluge branioca po slubenoj dunosti, ali se moe desiti da e optueni sam morati platiti te trokove ako bude osuen.
Poslije zavrene rasprave, sud treba doneti odluku o tome
da li optuenog treba kazniti ili ne. Sud moe osuditi optuenog da plati odtetu, skadestnd, to jest nadoknadu licu
oteenim krivinim djelom.
Najblaa kazna je novana kazna, bter, to jest plaanje

Zakon i pravda

vedska depni vodi

213

odreene svote novca. Sljedei korak je uslovna osuda,

villkorlig dom. U tom sluaju se osuenik nalazi na slobodi,
ali postoji probni rok od dvije godine. Ako osuenik jo
jednom prekri zakon u toku probnog roka, kazna se, po
pravilu, odmah pretvara u kaznu zatvora.
Zatitni nadzor, skyddstillsyn, jeste varijanta uvjetne osude, ali probni rok iznos tri godine. Kod zatitnog nadzora
osuenik ima vrioca nadzora, vervakare, koji treba odravati kontakte sa osuenikom.
Posebno zbrinjavanje u popravne svrhe, srskild vrd, uglavnom se odnosi na mlade ljude kao i kriminalce koji su
psihiki bolesni. Oni se mogu smjestiti u razne oblike
zbrinjavanja mladih odnosno psihijatrijskog lijeenja.
Najstroija kazna u vedskoj jeste kazna zatvora, fngelse.
Kazna zatvora traje u normalnim prilikama od dvije sedmice do 10 godina, ali sud moe osuditi i na kaznu doivotnog zatvora.

stmning: kada
neko nekoga
optuuje za neto
pred sudom.

Kod kraih kazni zatvora osuenik moe i dalje ivjeti u svojoj kui. U tom sluaju nad njim se vri elektronski nadzor,
tako zvanim elektronskim nonim lisicama, elektronisk fotboja, to znai da osuenik ne smije izlaziti iz kue bez prethodne saglasnosti osoblja kazneno-popravne djelatnosti.
Strani dravljanin koji je osuen za teko krivino djelo
u vedskoj, moe se osuditi na protjerivanje iz zemlje,
uprkos injenici da ima dozvolu boravka i porodicu ovdje.

Graanski spor
Druga vrsta suenja jeste graanski spor. U tom sluaju
se radi o dvoje ili vie lica koja su neslona koja se spore
i kojima je potrebna pomo suda da rijee ko je u pravu.
Obino se graanski sporovi odnose na novac ili porodina
pitanja, kao to je razvod braka ili uvanje i vaspitanje
djece.
Graanski spor se pokree tako to jedna stranka podnese
tubu, stmning*, protiv druge stranke. Tuba se podnosi

Zakon i pravda

214

vedska depni vodi

prvostepenom, odnosno opstinkom sudu, tingsrtten, to

jest sudu koji e rjeavati spor.
Prvostepeni sud obino pokuava natjerati stranke da se
dogovore. U tom sluaju prvostepeni sud pomae strankama da zakljue sporazum, avtal, to jest da postignu obavezujui dogovor, to znai da su stranke postigli poravnanje, frlikning.
Ako su stranke u tolikoj mjeri neslone da nije mogue
postii poravnanje, prvostepeni sud najprije razmatra navode stranaka a zatim izrekne presudu.

kronofogden:
organ iji je
zadatak da naplati
novac od lica koja
nisu platili svoje
dugove.

Sud naplauje sudsku taksu u iznosu od par stotina kruna

za pokretanje graanskog spora. Inae je rad suda po
graanskom sporu besplatan. Ali, pomo advokata, to jest
pravnog strunjaka kota. Moete dobiti pomo za plaanje ovih trokova preko pravne pomoi, koju opisujemo
malo dalje u ovom poglavlju. Pravna pomo, meutim, ne
pokriva advokatske trokove pa ete ih morati platiti ako
izgubite parnicu.

Javni izvritelj
Ako vam neko duguje novac i nee da vam ga vrati, moete
pokrenuti graanski spor. Ali postoji i jednostavniji nain,
naime da kod javnog izvritelja, kronofogden*, podnesete
zahtjev o tzv. platnom nalogu, to znai da se osoblje
javnog izvriteljstva prima obaveze da u vae ime naplati
dug. Za ovaj posao javni izvritelj naplauje taksu od par
stotina kruna.
Javno izvriteljstvo moe takoe naplatiti novac i u ime
drave i optine na ime neplaenog poreza, neplaenog
studentskog kredita, kazne za nepravilno parkiranje, i
dr. U odreenim sluajevima novac se odbija od plate,
naknade za vrijeme bolovanja ili naknade za privremeno
nezaposlena lica koja duguju novac.
U odreenim sluajevima osoblje javnog izvriteljstva
moe ui u stan onoga koji nije platio dugove i pokupiti

Zakon i pravda

215

vedska depni vodi

Sudovi u vedskoj
Redovni sudovi
alba na odluku drugostepenog suda se moe
uloiti Vrhovnom sudu

Vrhovni sud

Drugostepeni sudovi 6
alba na odluku prvostepenog suda se
moe uloiti drugostepenom sudu

Prvostepeni sudovi 85

Odluuju po krivinin predmetima,

graanskim sporovima i rjeavaju, izmeu
ostalog, zahtjeve za usvojenje i promjenu
imena i prezimena.

Upravni sudovi
Vrhovni upravni sud

alba na odluku vieg

upravnog suda se
moe uloiti Vrhovnom
upravnom sudu

Vii upravni sudovi 6

Sreski upravni sudovi 85

alba na odluku sreskog

upravnog suda se
moe uloiti viem
upravnom sudu

Rjeavaju konflikte izmeu pojedinaca

i organa uprave. Rjeavaju na primjer
poreske predmete, pravo na materijalnu
pomo. Vode takode postupke u vezi
prinudnog upuivanja u ustanovu za
lijeenje, opozivanja vozake dozvole, i dr.

namjetaj i druge stvari kao zamjenu za dug. Javni izvritelj takoe pomae vlasniku stana da se oslobodi stanara koji nisu plaali stanarinu ili se na neki drugi nain
ponaali kako ne treba u stanu.

Sudovi
U vedskoj postoje tri vrste sudova: redovni sudovi, redovni upravni sudovi i posebni sudovi. Redovni sudovi, allmnna domstolarna, odluuju po krivinim predmetima i
graanskim sporovima. Ali sudovi odluuju i po nekim
drugim pitanjima, na primjer o pravu usvojenja djeteta ili
o pravu promjene imena i prezimena.
Redovni upravni sudovi rjeavaju predmete koji se odnose na odnos organa uprave prema pojedincima. Ako niste
zadovoljni odlukom nekog organa uprave, moete se
obratiti ili viem organu uprave ili upravnom sudu radi
razmatranja (kontrole) odluke.
Upravni sudovi obino rjeavaju predmete vezane za po-

Zakon i pravda

216

vedska depni vodi

rez, doprinose, vozake dozvole, drutveno zbrinjavanje

djece po porodinim smjetajima kao i zbrinjavanje lica
koja zloupotrebljavaju alkohol ili narkotike po domovima
za lijeenje.
I redovnim i upravnim sudovima se moe uloiti alba na
presudu ako neka od stranaka smatra da presuda nije pravedna. Uloiti albu znai traiti ponovnu raspravu na
sudu vieg stepena. Vidi crte koji pokazuje razliite sudove i nain na koji se ulae alba na neko rjeenje.
U sudovima ne odluuju samo sudije koji imaju pravno
obrazovanje. Obino na raspravama uestvuju i porotnici,
nmndemn, koji nemaju pravno obrazovanje ve zastupaju
javnost. Sudije i porotnici obavljaju zajedniko vijeanje a
zatim saoptavaju presudu, dom.
Posebni sudovi rjeavaju predmete po pitanjima koja zahtijevaju posebno struno znanje iz pojedinih oblasti. Jedan
takav sud je Sud za radne sporove, Arbetsdomstolen, koji
rjeava sporove izmeu poslodavaca i namjetenika.
Drugi posebni sud je Trini sud, Marknadsdomstolen, koji
rjeava pitanja u vezi odgovornosti preduzea za usluge i
proizvode koje prodaju.
Trei sud ove vrste je Savjet za stanarske sporove, Hyresnmnden, koji rjeava sporove izmeu stanara i vlasnika
stanova. Savjeti za stanarske sporove postoje u dvanaest
gradova vedske.

Pravna pomo
Ako imate potrebu razgovarati sa pravnim strunjakom,
imate po zakonu o pravnoj pomoi, rttshjlp, pravo na najvie dva sata savjetovanja po subvencioniranoj cijeni. Savjetovanje se moe odnositi na pitanja vezana za nasljedstvo, razvod braka, ugovor o kupovini na otplatu, i dr, ili
na to kako ete kontaktirati sa sudom ili nekim drugim
organom.
Ako imate kuno osiguranje ono po pravilu pokriva i dio

Zakon i pravda

217

pravnih trokova. Imate

takoe pravo na pravnu
pomo ako neki spor u
kome uestvujete bude
predmet sudske rasprave. Koliki dio pravna pomo pokriva a koliko morate sami platiti zavisi od
vaeg materijalnog stanja. Pravna pomo, meutim, nikada ne pokriva trokove
protustranke u graanskom sporu, pa ete sami morati
platiti te trokove ako izgubite parnicu.

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

vedska depni vodi

Onaj ko je bio
izloen krivinom
djelu ima pravo da
trai nadoknadu
za provrede kod
Organa za rtve
krivinih djela.

Ako sumnjate da se prema vama loe postupa zbog vaeg

etnikog porijekla, pola, seksualne sklonosti ili funkcionalne
onesposobljenosti, moete se besplatno posavjetovati sa nekim od ombudsmana po ovim pitanjima. Vidi poglavlje o
Demokratiji.

Biti rtva krivinog djela

Ako ste bili izloeni krivinom djelu moete od drave dobiti
nadoknadu za svoje povrede ako vam poinilac krivinog
djela ne moe isplatiti odtetu. Moete dobiti nadoknadu
i za tjelesne povrede i za oteenje odjee, naoara i slino. Zahtjev za nadoknadu za povredu prouzrokovanu krivinim djelom, brottsskadeersttning, podnosi se Organu za
rtve krivinih djela (Brottsoffermyndigheten) vidi Dobro
da se zna.
ena koju mu fiiki zlostavlja moe potraiti zatitu kod
kriznog centra za ene, kvinnojour vidi poglavlje Njega
i podrka. Sud moe izrei zabranu posjeivanja, besksfrbud, muskarcu koji proganja svoju enu i prijeti joj, to
znai da mu je zabranjeno da kontaktira enu. Ako to
ipak bude radio moe biti kanjen novanom kaznom ili
kaznom zatvora.
Neki sluajevi su toliko ozbiljni da se ena mora preseliti u drugi grad kako bi se sakrila od mua. U tom sluaju

Zakon i pravda

218

vedska depni vodi

najprije treba razgovarati sa Poreskim uredom u mjestu

gde je ena upisana u matinu evidenciju. Poreski ured
moe srediti da se u svim organima uprave pored njenog
imena, prezimena i matinog broja unese posebna oznaka, to znai da nijedan organ uprave ne smije davati njenu novu adresu stana, bez obzira ko bude pitao za nju.

DOBRO DA SE ZNA:
Ako vam znanje vedskog jezika nije najbolje, trebate uvijek
zatraiti pomo tumaa u svim svojim kontaktima sa policijom, sudom ili advokatom.
Zavod za sudove (Domstolsverket), iji je broj telefona
036-15 53 00 i adresa na Internetu www.dom.se, moe vam
dati potrebne informacije o sudovima i pravnoj pomoi.
Postoji i poseban Organ za pravnu pomo (Rttshjlpsmyndighet) iji je broj telefona 060-13 46 00.
Ljudi iz drugih zemalja ponekad imaju loe iskustvo u pogledu
policije. Veina veana, meutim, ima pozitivnu sliku o
policiji. Policija postoji radi zatite ljudi koji ovdje ive, i zato se
ne treba nikad plaiti zatraiti pomo policije.
Evropski sud za ljudska prava moe u odreenim sluajevima
rjeavati predmete za koje se moe smatrati da ugroavaju
ljudska prava. Vie informacija o tome moete dobiti od Ureda
Evropske komisije u tokholmu, telefon 08-562 444 11,
web stranica www.eukomm.se.
U uredu je zaposlen pravnik koji moe procijeniti da li postoji
mogunost rjeavanja vaeg predmeta pred Evropskim
sudom za ljudska prava ili ne.
Organ za rtve krivinih djela moete dobiti na
telefon broj 090-16 57 10, ili preko Interneta na
www.brottsoffermyndigheten.se.
Onaj ko je bio izloen provali, napadu ili silovanju obino
osjea veliku tugu i uznemirenost dugo poslije samog
dogaaja. Ako osjeate potrebu da s nekim o tome razgovarate, moete kontaktirati neku od deurnih slubi za rtve
krivinih djela, koje postoje u mnogim gradovima vedske.
Zemaljski savez deurnih slubi za rtve krivinih djela ima
broj telefona 08- 644 88 00, web stranica www.boj.se

Zakon i pravda

219

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

vedska depni vodi

Porastom
automobilskog
saobraaja
zahtjevi prema
vozaima
automobila
postaju sve vei.

Usred saobraaja
Voziti auto po vedskim putevima.
ta je za to potrebno?
U vedskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, automobilski
saobraaj je znatno povean u toku zadnjih nekoliko decenija.
Zato su postali vei i zahtjevi prema vozaima automobila da bi
se u to veoj mjeri izbjegle saobraajne nesree i ouvala ivotna
sredina. U ovom poglavlju se govori o saobraajnim propisima u
vedskoj, o tome ta je potrebno za dobijanje vozake dozvole
i posjedovanja automobila, kao i o drugom saobraaju pored
automobilskog.

Saobraajni propisi
Saobraajni propisi u vedskoj su prilino slini propisima
u drugim zemljama. Najbitnije polazite je da svi moraju
biti oprezni i obazrivi prema drugima radi izbjegavanja
saobraajnih nesrea. Takoe je vano biti dobro upoznat
sa saobraajnim propisima. U vedskoj vai naelo da svi
moraju poznavati saobraajne propise. Zato onaj ko pre-

Saobraajni propisi
u vedskoj

220

vedska depni vodi

kri neki propis moe biti kanjen iako nije znao da taj
propis postoji.
Evo nekoliko specifinih propisa koji su na snazi u vedskoj:
Svi automobili moraju imati upaljena svjetla i u toku
dana.
Svi koji su u automobilu moraju imati sigurnosne pojase, kako oni koji sjede na prednjim sjeditima tako i oni
koji sjede na zadnjim sjeditima, pa ak i djeca. Djeca
mlaa od est godina moraju sjediti na posebnom autojastuku ili u djejoj autostolici. Mogu se nai i jeftinije,
polovne autostolice za djecu.
Zabranjeno je voziti auto poslije konzumiranja vina,
piva ili drugih alkoholnih pia. Onaj ko to radi moe biti
osuen na novanu kaznu ili kaznu zatvora, a osim
toga se moe desiti da e mu biti oduzeta i vozaka
dozvola. Takoe je zabranjeno voziti auto pod dejstvom
narkotika i odreenih lijekova. Mnogi, ali ne svi, lijekovi
koji utiu na sposobnost vonje imaju crveni trokut na
pakovanju. Sigurnosti radi, pitajte apoteku o dodatnim
informacijama o tome.
Na svim putevima vedske vae ogranienja brzine,
hastighetsbegrnsningar, koja pokazuju koliko se brzo
moe voziti. Dozvoljena brzina u gradovima je, po pravilu, 50 km na sat, a na putevima van grada 70, 90 ili
110 km na sat.
Na pjeakim prelazima, koji su obiljeeni da bi
ljudi mogli prelaziti preko ulice, vozai su obavezni
proputati pjeake, to znai da se moraju zaustaviti i
propustiti one koji ele prei preko ulice.
U veini gradova vozaima nije dozvoljeno ostavljati
motor da radi u praznom hodu, tomgng, due od jednog ili par minuta ako se vozilo zaustavilo. Ovaj propis
postoji zbog zatite vazduha i zdravlja ljudi.

Vozaka dozvola
Da bi vi mogli upravljati automobilom, kamionom i motociklom morate imati najmanje 18 godina (za autobuse naj-

Saobraajni propisi
u vedskoj

221

vedska depni vodi

Za upravljanje mopedom 1.
kategorije potrebno je imati najmanje 15 godina kao i vozaku
dozvolu ili posebnu vozaku
potvrdu. Takvi mopedi razvijaju brzinu od 45 km na sat i
moraju biti registrovani. Vie o
registraciji nai ete malo dalje u odlomku Registracija, porez i tehniki pregled vozila.

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

manje 21 godina) i vaeu vozaku dozvolu.

Autokole organizuju nastavu za

one koji ele
polagati vozaki
ispit radi dobijanja
vedske vozake
dozvole.

Mopedi 1. kategorije esto se nazivaju EU-mopedima.

Postoji i nova vrsta vrlo malih automobila koji spadaju pod
iste propise kao i EU-mopedi.
Za upravljanje mopedima 2. kategorije, ija brzina dostigne maksimalno 25-30 km na sat, dovoljno je imati punih
15 godina.
Ako imate vozaku dozvolu iz jedne od ostalih zemalja
unutar podruja Evropske Ekonomske Saradnje (EES) (to
jest Danske, Finske, Norveke, Islanda, Njemake, Francuske, Velike Britanije, Belgije, Nizozemske, Luksemburga,
Lihtentajna, panije, Italije, Grke, Portugalije, Irske ili
Austrije), moete koristiti vozaku dozvolu iz svoje domovine u toku cijelog roka vanosti navedenog u vozakoj
dozvoli. Moete dozvolu zamijeniti za vedsku vozaku
dozvolu bez prethodnog polaganja vozakog ispita. Zamjena se vri kod sreske uprave. Takoe vozake dozvole
iz vajcarske i Japana mogu se, u odreenim sluajevima,
zamijeniti za vedsku vozaku dozvolu.
Ako dolazite iz neke druge zemlje osim onih gore navedenih, primenjuju se drugi propisi. U tom sluaju moete
koristiti svoju vozaku dozvolu samo godinu dana od
dana upisa u matinu evidenciju, folkbokfrd, u vedskoj.
Zatim morate pribaviti novu, vedsku vozaku dozvolu,
krkort.

Saobraajni propisi
u vedskoj

222

vedska depni vodi

Da biste mogli dobiti vedsku vozaku dozvolu morate

poloiti pismeni ispit sa pitanjima o raznim saobraajnim
propisima, i vonju. Ako pismeni dio vozakog ispita nije
preveden na jezik koji govorite, Zavod za izgradnju i
odravanje puteva moe vam naruiti tumaa. Zavod za
izgradnju i odravanje puteva organizuje polaganje
vozakog ispita preko svojih ureda za polaganje vozakog
ispita, koji postoje na mnogim mjestima u zemlji.
Postoje autokole, trafikskolor, koje organizuju nastavu za
one koji ele polagati vozaki ispit. Autokole nai ete na
utim stranicama telefonskog imenika.

registreras:
upis neega, u
ovom sluaju
automobila i
njegovog vlasnika,
u evidenciju
organa uprave.

Za obuku vonje potrebno je tzv. odobrenje za izdavanje

vozake dozvole, krkortstillstnd. Obuka vonje moe se
obavljati kod autokole, ali i privatno. Ako vjebate vonju
privatno, uitelj koji sjedi pored vas u autu mora biti
odobren kao instruktor. Pod odreenim uslovima dozvoljeno je poeti vjebati vonju ve od 16 godina starosti.
Moete dobiti detaljnije informacije o uslovima od policije
ili sreske uprave.

Registracija, porez i tehniki pregled vozila

Ako se uveze auto iz inostranstva, isti se mora registrovati, registreras*, u vedskoj. U sluaju da se auto uvozi iz
zemlje van EU, registraciju obavlja carina, inae to radi
Bilprovningen, vedski zavod za tehniki pregled motornih
vozila. Zadatak zavoda je da registruje i kontrolie automobile i druga motorna vozila, a nai ete ga na Roza stranicama telefonskog imenika. Auto koji ste uvezli iz inostranstva mora se podvrgnuti i obaveznom tehnikom
pregledu radi registracije kod zavoda.
Ako kupite auto u vedskoj morate prijaviti Saobraajnoj
evidenciji pri Zavodu za izgradnju i odravanje puteva da
ste novi vlasnik automobila. Ako kupite auto kod preduzea koje prodaje automobile, osoblje preduzea obino obavlja registraciju vozila. Kada je auto registrovan

Saobraajni propisi
u vedskoj

223

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

vedska depni vodi

dobit ete saobraajnu dozvolu iz koje se vidi da ste vlasnik automobila.

Propisi o registraciji se ne odnose samo na automobile,
ve i na druga motorna vozila, na primjer motocikle i EUmopede.

Tehniki pregled.
Jedanput
godinje Svensk
Bilprovning vri
kontrolu svakog
motornog vozila.
Vozilo mora proi
testiranja da bi
se moglo voziti
na putevima
u vedskoj.
Bilprovningen
ima pravo izrei
zabranu vonje
ako na vozilu
postoje ozbiljni
nedostaci.
Testiranje se vri
u cilju sigurnijeg
saobraaja.

Svi koji su vlasnici registrovanih motornih vozila moraju

plaati i porez na ime putarine, fordonsskatt. Kada uplatite putarinu dobit ete tzv. kontrolnu markicu, koja se zalijepi na zadnjoj registarskoj tablici. Kontrolna markica
pokazuje da ste platili porez na ime putarine.
Sva motorna vozila, ukljuujui i mopede, moraju imati
obavezno saobraajno osiguranje vozila, trafikfrskring.
Ako udarite u drugi auto, obavezno saobraajno osiguranje e nadoknaditi tetu nastalu na drugom auto kao i povrede licima koja su se nalazila u tom autu. Obavezno saobraajno osiguranje ete izvaditi kod osiguravajueg zavoda.
Moete takoe, uz odreenu doplatu, dobiti i dodatno osiguranje koje pokriva razne vrste oteenja na vaem autu i
isplauje vam odtetu u sluaju da va auto bude ukraden.

miljkrav: propisi
koji ograniavaju
isputanje raznih
materija tetnih za
ivotnu sredinu.

Na automobilima i drugim motornim vozilima starijim od tri

godine mora se takoe izvriti tehniki pregled, besiktigas,
radi kontrole da su vozila sigurna za vonju i da ispunjavaju
dananje uslove u pogledu ouvanja ivotne sredine,
miljkrav*.

Saobraajni propisi
u vedskoj

224

vedska depni vodi

Tehniki pregled se vri kod Bilprovningena. Kada je vrijeme za tehniki pregled vaeg vozila, dobit ete pismo od
Bilprovningena. Tehniki pregled se mora izvriti u roku
navedenom u pismu, inae ne moete voziti auto. Javite
se Bilprovningenu i zakaite vrijeme za tehniki pregled
vaeg vozila bar mjesec dana unaprijed, s obzirom da se
esto dugo eka na red.

Druga prevozna sredstva

Ima puno drugih naina prebacivanja od mjesta do mjesta. U vedskim gradovima postoje obino posebne biciklistike staze, na kojima biciklisti voze svoje bicikle bez
da ih ometa automobilski saobraaj. Po pravilu u gradovima postoji i mnogo lokalnih autobuskih linija. Ako obino putujete autobusom isplatit e vam se kupiti mjesenu
kartu ili neku drugu vrstu karte sa povlasticom, umjesto da
za svako pojedino putovanje kupujete autobusku kartu.
Na dua putovanja moete ii avionom, vozom ili autobusom. Postoji vie vrsta karata sa povlasticom sa kojima
se putuje jeftinije raspitajte se na eljeznikoj stanici,
autobuskoj stanici ili u putnikoj agenciji, a moete pogledati i na Internetu!
DOBRO DA SE ZNA:
Zavod za izgradnju i odravanje puteva je zaduen za
saobraaj na putevima, voenje evidencije vozila ukljuenih
u saobraaj kao i za pitanja vezana za vozake dozvole. Na
web stranici Zavoda, www.vv.se, nai ete informacije na vie
jezika.
Na web stranici Bilprovningena, www.bilprovningen.se,
navedeni su gradovi u kojim postoji Bilprovningen. Vrijeme
za tehniki pregled vaeg vozila moete zakazati i preko
Interneta.
Red vonje vozova i meugradskih autobusa nai ete
na Internetu na adresi www.tagplus.se. Ako kliknite na
andra trafikfretag nai ete veliki broj veza za autobuska
preduzea, trajekte, vozove u inostranstvu i drugo.

Saobraajni propisi
u vedskoj

225

vedska depni vodi

Fotografija: Peter Hoelstad / PRESSENS BILD

Slobodno vrijeme
je vrijeme kada
ste slobodni, to
jest kada ne idete
ni u kolu ni na
posao. Vrijeme
kada moete
neto raditi ili se
samo oputati i
odmarati.

ta radi u
slobodno vrijeme?
Obino pitanje sa puno zanimljivih odgovora
Rije kultura moe znaiti mnogo ta. Umjetnost, muzika, pozorite, ples i literatura spadaju u oblast kulture, ali mnogo toga to
mi sami radimo jeste takoe kultura. Kada svom djetetu pjevate
neku staru tradicionalnu pjesmu, prenosite dalje narodnu kulturnu batinu. Kultura je takoe igrati, pripremati hranu ili priati
neku priu. itati knjigu, napisati neki tekst, naslikati sliku ili posmatrati djelo nekog umjetnika sve je to kultura. Neki smatraju
da je i sport kultura.
U ovom poglavlju pokuat emo vam predstaviti deo kulturnih
aktivnosti kao i aktivnosti u slobodno vrijeme koje su nam
dostupni ovdje u vedskoj.

Kultura i slobodno
vrijeme

226

vedska depni vodi

Zajedniki politiki odbor esto usaglaava ponudu optina iz oblasti kulture i rekreacije. Vidi poglavlje Demokratija. Ovaj odbor je, izmeu ostalog, nadlean i za biblioteke, bibliotek, muzeje, museer, kao i sportske objekte, idrottsanlggningar. Optine takoe sarauju sa, na primjer, raznim udruenjima iz oblasti sporta i kulture.
Vrijeme kada ne radimo ili ne idemo u kolu naziva se
slobodnim vremenom, fritid. ta radi u slobodno vrijeme? To je esto pitanje koje veani postavljaju kada ele upoznati nekog koga ne poznaju od ranije. Na to pitanje
mnogi sigurno odgovaraju da provode slobodno vrijeme u
prirodi, da idu na pecanje, izvode svog psa u etnju ili
moda samo etaju bez odreenog cilja.
Drugi esti odgovor na isto pitanje jeste da posveuju
dio svog slobodnog vremena radu u nekom udruenju,
ili se bave rekreacijom i sportom, ili vode svoju djecu na
razne aktivnosti. Vie od pola miliona stanovnika vedske
posveuje svoje slobodno vrijeme pjevanju u horu.
Neki vie vole da iskoriste svoje slobodno vrijeme da naue
neto novo. Moda pohaaju studijski kruok, studiecirkel, u
nekom obrazovnom savezu, studiefrbund, ili pak neke veernje teajeve na univerzitetu.

Udruenja
Ako kontaktirate optinski ured uvidjet ete da postoje
razna vrsta udruenja. U optinskom uredu postoje spiskovi sa imenima, adresama i brojevima telefona udruenja
koja su registrovana kod optine. Veina udruenja su
upisana u evidenciju optine s obzirom da mogu primati
optinske dotacije za svoju djelatnost. Moda ete nai neko
udruenje ili neki klub koji odgovara vaim interesima.
U veini optina postoje sportska udruenja kao to su
udruenja za fiziku kulturu ili rekreaciju, jahaka udruenja, krosklubovi, skijaki klubovi (bar na sjeveru vedske
gdje obino ima snijega preko cijele godine), kao i mnoga

Kultura
i slobodno vrijeme

227

vedska depni vodi

Fotografija: Lars Epstein / Pressens Bild

Gimnastika se
moe imati
zajedno ak i u
kuhinji, kao to
rade ove ene u
Rinkebyu.

druga udruenja.Timski sportovi su vrlo popularni u vedskoj, prije svega fudbal i hokej na ledu. to se tie sporta
moete se sami baviti nekim sportom ili se pridruiti
publici na utakmicama i takmienjima. Ima prostora i za
jedno i za drugo, a to se odnosi kako na djecu tako i na
mlade i na odrasle.
Ako vas interesuje da saznate vie o mjestu u kome ivite, moete dobiti informacije od zaviajnog udruenja, hembygdsfreningen. U ovim udruenjima se esto prouava istorija zaviaja, piu prie o prolosti i dokumentuju
aktuelni dogaaji i periodi radi potomstva. Postoje i mnoga udruenja useljenika gdje se useljenici skupljaju da bi,
izmeu ostalog, ouvali kulturu svoje domovine i prenosili
istu na svoju djecu.

Kultura
i slobodno vrijeme

228

vedska depni vodi

Biblioteke
Biblioteke moraju obavezno postojati u svim vedskim
optinama. U jednoj optini obino postoji glavna biblioteka kao i jedna ili nekoliko filijala biblioteke. Da bi i oni
koji stanuju daleko od biblioteke mogli pozajmljivati knjige, u nekim optinama postoji tzv. bibliobus, to jest putujua bilioteka, koji dolazi redovno u odreeno vrijeme. U
bibliobusu nema toliko knjiga, ali se mogu naruiti knjige
koje elite pozajmiti pa ete ih kasnije dobiti preko bibliobusa.
Pozajmljivanje knjiga je besplatno u javnim bibliotekama.
Obino se knjige mogu zadrati dvije do tri sedmice, a ako
se ne vrate na vrijeme, obino se mora platiti manji iznos
kao kazna. U bibliotekama se mogu pozajmljivati tonske
knjige kao i knjige pisane Brajevim pismom za osobe sa
oteenim vidom. U veini biblioteka se mogu pozajmljivati
i knjige snimljene na kasete, videofilmovi i CD-ploe. Ponekad se plaa manji iznos za pozajmljivanje filmova i CDa. U bibliotekama ima takoe dosta knjiga, filmova i kaseta na stranim jezicima.

Pozajmljivanje
knjiga u biblioteci
je besplatno.
Mogu se pozajmljivati i knjige
na kasetama CDploe kao i videofilmovi. U bibliotekama postoje i
kompjuteri koje
posjetioci mogu
koristiti.

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

Za djecu postoji posebno odjeljenje u bibliotekama, gdje

se organizuje itanje bajki i druge aktivnosti za djecu. U

Kultura
i slobodno vrijeme

vedska depni vodi

229

bibliotekama rade posebni bibliotekari za djecu ija je specijalnost djeja knjievnost. Najpoznatiji vedski pisac djejih knjiga je Astrid Lindgren, koja je, pored mnogo
drugih knjiga, napisala i knjige o Pipi Dugoj arapi i Emilu u Lnnebergi.
Drugi vani dio biblioteke je odjeljenje novina i asopisa,
tidnings- och tidskriftsavdelningen, gdje ete nai dnevne listove i asopise iz raznih dijelova vedske i raznih zemalja
svijeta. Obino se mogu ponijeti kui novine koje nisu najnovijeg datuma.
Ako traite neku posebnu knjigu ili neki poseban asopis,
potraite ih u katalozima, kataloger, biblioteke koji su danas uglavnom uneeni u kompjuter. Posjetioci imaju kompjutere na raspolaganje za to. Ako ne znate kako se to radi, pitajte nekog ko radi u biblioteci. Obino osoblje biblioteke vrlo vjeto pronalazi odgovarajue knjige iako niste
traili neku posebnu knjigu.
Biblioteke predstavljaju na neki nain centar kulturnog
ivota u svakom mjestu. Obino ete tamo nai i naljepljene plakate o aktualnim zbivanjima iz oblasti kulture.

Umjetnost, muzeji
U svakom srezu postoji sreski muzej, lnsmuseum, u kome
obino postoji istorijsko odjeljenje i odjeljenje umjetnosti.
U muzeju se odravaju i privremene izlobe. U veim gradovima postoje posebni muzeji umjetnosti kao i drugi
muzeji, na primjer tehniki ili istorijski. Narodni muzeji
vedske locirani su u tokholmu, na primjer Narodni muzej, Nationalmuseum, i Muzej savremene umjetnosti, Moderna Museet. Umjetnika djela nai ete i u drugim muzejima
i galerijama kao i u izlobenim prostorima. Preko ljeta se
posebno organizuje puno manjih izlobi po cijeloj zemlji.
Vidi pod naslovima Museer i Gallerier na utim stranicama telefonskog imenika.

Kultura
i slobodno vrijeme

230

vedska depni vodi

Fotografija: Jessica Gow / PRESSENS BILD

U vedskoj ima
puno mladih
muzikih grupa i
solista.

Muzika
Lnsmusiken, sresko muziko udruenje koje postoji u svakom srezu, obino se sastoji od jednog simfonijskog
orkestra i vie manjih ansambla koji nastupaju u raznim
mjestima i odravaju kolske koncerte. U veini optina
postoji obino i optinska muzika kola, kommunal musikskola, u kojoj uenici osnovne i srednje kole ue svirati
na nekom instrumentu. Mnoge muzike kole imaju svoje
orkestre i horove. Crkve, po pravilu, takoe imaju raznovrsnu ponudu iz oblasti muzike.
U vedskoj postoji mnogo mladih muzikih grupa. Krajem
20. vijeka vedska pop-rok muzika postala je izvozna roba.
Nekoliko muzikih grupa, kao to su ABBA i Roxette, izazivali su veliku panju u veem dijelu svijeta. Danas vedske
grupe uivaju veliku popularnost u Japanu. Neki vedski
muziari su ak poznatiji tamo nego ovdje u vedskoj.
Mlada vedska muzika poprimila je dosta stilskih elemenata iz razliitih zemalja. esto se stvaraju muzike grupe
na podrujima gdje ivi mnogo useljenika koji su se doselili u vedsku, a muzika tematika tih grupa esto dodiruje
uslove ivota mladih ljudi.

Kultura
i slobodno vrijeme

vedska depni vodi

231

Pozorite
U svakom srezu obino postoji sresko pozorite, lnsteater,
koje ima svoju stalnu pozornicu ali koje daje predstave i
na drugim mjestima. Sresko pozorite ima predstave i za
odrasle i za djecu, a ponekad daje i kolske predstave.
Narodno putujue pozorite, Riksteatern, jeste pozorite
za cijelu vedsku. Ovo pozorite istovremeno ima nekoliko predstava s kojima putuje po cijeloj zemlji. Na ovaj
nain moete gledati pozorine predstave iako ne ivite u
veem gradu. Za mnoge ljude iz provincije Riksteatern je
najblie pozorite.
Poput drugih zemalja i vedska ima narodne pozornice u
glavnom gradu drave. To su Kraljevska Opera, Kungliga
Operan, i Kraljevsko Dramsko Pozorite, odnosno Dramaten.
Ponekad ova pozorita prireuju gostovanja i po zemlji.
Pored narodnih pozornica, sreskih pozorita i Riksteaterna,
postoje i privatna pozorita, privatteatrar, uglavnom u najveim gradovima, kao i nezavisne pozorine druine, fria
teatergrupper. Predstave koje postavljaju privatna pozorita
uglavnom su komedije i lake muzike revije. Repertoar
nezavisnih pozorinih druina je jako raznovrstan. One
pokrivaju veliki dio pozorine ponude za djecu u vedskoj.
Mnoge nezavisne druine primaju dravne dotacije za
svoju djelatnost.

Ii u kino
U veini optina mogu se gledati kinematografski filmovi, biograffilm. Predstave se ne odravaju uvijek u bioskopskoj sali ve u prostorijama za okupljanje druge vrste, kao
to su zaviajni domovi, prostorije udruenja i slino. Iako
se proizvodi veliki broj vedskih filmova, u bioskopima se
vie prikazuje inostrani film, najvie iz SAD. Mnogi uglavnom gledaju filmove na televiziji ili preko video-rekordera.

Kultura
i slobodno vrijeme

232

vedska depni vodi

U mnogim zemljama je vrlo poznat vedski filmski reiser

Ingmar Bergman. On je autor mnogih najpoznatijih filmova u vedskoj i bio je tokom vie decenija istaknuta linost
vedskog filma. Ali vedski film je i neto vie. Roy Andersson, Reza Bagher, Susanne Bier i Lukas Moodyson samo
su nekoliko reisera koji su aktivni poetkom 21. vijeka.
veanin Lasse Hallstrm snima filmove u SAD. Jedan od
filmova koji je dobio mnogo pohvale je Det nya landet
(Nova zemlja), film o putovanju dvoje izbjeglice kroz vedsko ljeto. Reiser tog filma je Geir Hansteen Jrgensen.
Britanac Colin Nutley opisuje vedsku i veane u svojim
filmovima, izmeu ostalog i u filomovima o nglagrdu.
U vedskoj se takoe proizvodi veliki broj kratkometranih filmova, kortfilm, i dokumentarnih filmova, dokumentrfilm, od kojih se neki prikazuju i na televiziji. Postoje i
filmski klubovi, filmklubbar, koji prikazuju filmove koji se
obino ne prikazuju u obinim bioskopima.U velikim gradovima postoje posebni bioskopi za prikazivanje takvih
filmova. Dobra prilika pogledati film takve vrste, je posjetiti neki filmski festival, filmfestival, od kojih je najpoznatiji u vedskoj filmski festival u Geteborgu.
Centralno tijelo za film u vedskoj je vedski filmski institut, Svenska Filminstitutet. Ovom organu snimatelji filma mogu
podnijeti zahtjev za materijalnu pomo za svoje projekte.
Filmski institut se takoe zalae za irenje visokokvalitetnog vedskog filma, kako za djecu tako i za odrasle. Od
Instituta se mogu naruiti filmovi.

Festivali
Muziki festivali ili nedjelje muzike, pozorini festivali, festivali poezije i drugi festivali organizuju se su po cijeloj
vedskoj, posebno u toku ljeta. Jedan od najpoznatijih
festivala je Festival narodne muzike u Falunu, na koji
dolaze svirai narodne musike iz cijelog svjeta. U istoj pokrajini, to jest Dalarna, organizuje se ve dugi niz godina
nedjelja muzike pod nazivom Musik vid Siljan. Dalarna,

Kultura
i slobodno vrijeme

233

vedska depni vodi

Fotografija: Pontus Lundahl / PRESSENS BILD

Rok-festival u
Hultsfredu u
Smlandu privlai
svakog ljeta vie
hiljada mladih.

kao i Hlsingland, poznati su prije svega po svojoj narodnoj muzici. U obje pokrajine svakog ljeta se odrava niz
sabora sviraa narodne muzike. Najpoznatiji su oni u Delsbou u Hlsinglandu i Bingsju u Dalarna.
Mnogi gradovi imaju svoje ljetne festivale. Sve ea pojava su takoe festivali na kojima je zastupljeno mnogo razliitih kultura i gdje se ljudi raznih nacionalnosti skupljaju
i uivaju u muzici, igrama i pozoritu.
Rok-festival u Hultsfredu privlai svake godine mlade ljude, ali se pored toga odrava i nekolicina manjih festivala.
Da bi nali festival koji vas interesuje, moete se obratiti
bibliotekama ili turistikim agencijama, turistbyrerna, ili
moete pogledati u kalendarima dogaaja, evenemangskalendrar, koji se objavljuju u dnevnoj tampi ili posebnim brourama. Ako bismo eljeli malo bolje upoznati, na
primjer, istoriju knjievnosti, umjetnosti ili arhitekture
vedske, onda se opet vraamo na biblioteke koje znaju
ta postoji iz ovih oblasti. Obino se tako neto moe nai
i u ponudi teajeva obrazovnih saveza.

Kultura
i slobodno vrijeme

234

vedska depni vodi

Obrazovni savezi
Obrazovni savezi su nadleni za vei dio djelatnosti iz
oblasti odmora i rekreacije u vedskoj. Najvei obrazovni
savezi su Obrazovni savez radnika (ABF), Narodni univerzitet (Folkuniversitetet), Obrazovni savez kole za graane
(Medborgarskolan), Obrazovno drutvo pokreta trezvenjaka (NBV), Obrazovno udruenje slubenika (TBV), Obrazovni savez Sensus, Savez za unapreenje studija (Studiefrmjandet), Obrazovni savez Bilda za crkvu i drutvo,
Obrazovni savez kola za odrasle (Studiefrbundet Vuxenskolan), kao i Obrazovni savez vedskog sportskog pokreta (SISU).
U obrazovnim savezima moete uestvovati na teajevima
razliite sadrine i razliitog obima. Najei oblik je studijski kruok, to znai da se izuava jedan predmet zajedniki u grupi koja se sastaje jedanput sedmino ili u nekom drugom redovnom razmaku. Mnogi ljudi na ovakav
nain izuavaju jezike. Ima puno predmeta, kako teoretskih tako i praktinih, kao to je na primjer izrada keramike ili namjetaja. Uoi svakog semestra obrazovni savezi izdaju kataloge teajeva i objavljuju oglase u dnevnoj
tampi.

DOBRO DA SE ZNA:
Obrazovne saveze u vaem mjestu nai ete pod naslovom
Studiefrbund na utim stranicama telefonskog imenika,
ili pod nazivom svakog pojedinog obrazovnog saveza na
Roza stranicama. Obrazovni savezi obino imaju i svoje web
stranice na Internetu, kao na primjer www.folkuniversitetet.se
ili www.abf.se.
Biblioteke ete nai pod imenom optine na Zelenim
stranicama telefonskog imenika. Muzeje i pozorita ete nai
pod njihovim imenima na Roza stranicama. Moete takoe
potraiti na utim stranicama telefonskog imenika pod
naslovima Bibliotek, Museer, Teatrar i Biografer.
vedski filmski institut, Svenska Filminstitutet, Box 27126,
102 52 Stockholm. Adresa za posjete: Borgvgen 15.
Tel. 08-665 11 00, adresa na Internet: www.sfi.se

Kultura
i slobodno vrijeme

235

vedska depni vodi

Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTA

Pasoka kontrola
je jedna od
ulaznih vrata u
vedsku.

Dozvola boravka
i dravljanstvo
Propisi o privremenom ili stalnom
boravku u vedskoj
Dozvola boravka, paso i dravljanstvo vana su pitanja za
mnoge koji dolaze u vedsku iz drugih zemalja. U ovom poglavlju
dajemo pregled osnovnih pravila iz ove oblasti. Ako elite saznati
vie o tome, obratite se Zavodu za migraciju radi dobijanja potpunih informacija.

Boravak
i dravljanstvo

236

vedska depni vodi

Stalna dozvola boravka

Stalna dozvola boravka, PUT, daje pravo licu da ivi i radi
u vedskoj. Ovo pravo, u naelu, vai sve dok neko ivi
ovdje, a sama dozvola se ne mora produavati. Potrebno
je, meutim, svake tree godine obnavljati potvrdu,
beviset, o dobijenoj dozvoli to jest papir na kome stoji da
vam je odobrena dozvola boravka u vedskoj. Otprilike tri
mjeseca prije nego to se potvrda treba obnoviti, Zavod za
migraciju e vam poslati pismo sa instrukcijama kako treba postupiti.

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

Potvrda o dobijenoj stalnoj dozvoli

boravka obnavlja
se svake tree
godine.

Boravak
i dravljanstvo

Ako se neko iselio iz zemlje kada je vrijeme da se potvrda

obnovi, stalna dozvola boravka e biti opozvana. Mogue
je, meutim, privremeno otii u inostranstvo bez rizika da
se izgubi PUT. Povedite meutim rauna
o tome da potvrdu o
odo bre noj do zvoli
obnovite ako njen
rok istie za vrijeme
vaeg putovanja u
inostranstvo! Iako je
dozvola boravka jos
uvijek na snazi, mogu nastati problemi
na granici prilikom
ulaska u vedsku
ako je rok za obnavljanje potvrde o odobrenom boravku ve
istekao.
Djeca dva strana
dravljanina takoe
moraju imati dozvole
boravka.

vedska depni vodi

237

To znai da ako ste u braku sa drugim stranim dravljaninom pa vam se rodi zajedniko dijete, morate podnijeti zahtjev za dozvolu boravka za dijete kod Zavoda za migraciju.
Lica koja su poinila toliko teka krivina djela da su osueni na protjerivanje iz zemlje, kao i lica koja su dobila
dozvolu boravka na lanim osnovama, mogu izgubiti svoju stalnu dozvolu boravka a time i pravo da ive u vedskoj.

Dozvola boravka
Postoje i druge, vremensko ograniene, dozvole boravka
u vedskoj. Dozvola boravka, Uppehllstillstnd, UT, izdaje
se stranim studentima i vai tokom njihovih studija ovdje.
Dozvola za boravak i rad, Uppehlls- och arbetstillstnd, UAT,
izdaje se, izmeu ostalog, naunim radnicima, umjetnicima i drugima koji dolaze u vedsku da rade na odreeno
vrijeme.

Posjeta vedskoj
Licu koje e boraviti u vedskoj krae od tri mjeseca, dozvola boravaka nije potrebna. Ponekad, meutim, potrebna
je viza, koja po pravilu vai najvie tri mjeseca. Viza za posjetu nekoj drugoj EU zemlji potpisnici engenskog sporazuma,
vai i za posjetu vedskoj. Vidi odlomak o engenskom sporazumu malo dalje u ovom poglavlju. Osim vize i pasoa
morate imati i dokaz da imate dovoljno materijalnih sredstava da moete sami sebe izdravati u toku posjete vedskoj kao i da moete sebi platiti put za odlazak iz zemlje.

Predmeti spajanja porodice

Predmeti spajanja porodice, anknytningsrenden, nazivaju
se sluajevi koji se odnose na stranog dravljanina koji se
eli preseliti u vedsku kod lana ue familije koji posje-

Boravak
i dravljanstvo

238

vedska depni vodi

duje stalnu dozvolu boravka ili vedsko dravljanstvo. Kao

lan ue porodice se rauna

intervju: razgovor
gdje jedna osoba
postavlja pitanja
a druga odgovara
na njih.

verklaga: obratiti
se viestepenom
organu i aliti se
na odluku u cilju
izmjene odluke.
fullmakt: papir
koji daje pravo
nekom drugom
licu da preduzima
odreene radnje
u vae ime. Vi
morate potpisati
punomo, a dva
svjedoka osobe
koje su vidjele da
ste vi potpisali
papir trebaju
staviti i svoje potpise na punomo,
kao i navesti svoja
imena i prezimena, adrese stana i
brojeve telefona.

Boravak
i dravljanstvo

majka, otac i dijete mlae od 18 godina

vjenani mu, vjenana ena ili vanbrani drug (sambo)
stariji od 18 godina
budui zakoniti mu, budua zakonita ena ili sambo
stariji od 18 godina.
lan ue porodice koji eli podnijeti zahtjev za dozvolu
boravka, predaje svoj zahtjev vedskoj ambasadi ili vedskom konzularnom predstavnitvu u inostranstvu. Podnosilac zahtjeva se poziva na intervju, intervju*, u ambasadu
ili konzulat a zatim se, po pravilu, zahtjev proslijeuje Zavodu za migraciju u vedskoj. Obavlja se intervju i sa lanom ue porodice koji ivi u vedskoj prije nego to Zavod za migraciju donese odluku o dozvoli boravka.
Donoenje odluke moe potrajati malo due.
Ako su osobe o kojima je rije prethodno dugo ivjeli zajedno, obino lan ue porodice odmah dobija dozvolu boravka. Meutim, ako se radi o novijoj vezi, Zavod za migraciju po pravilu za poetak odobrava samo vremensko
ogranienu dozvolu boravka.
U sluaju da je Zavod za migraciju odbio zahtjev za dozvolu boravka, protiv odluke se moe uloiti alba, verklagas*, Savjetu za pitanja stranaca. alba se ulae pismeno u roku od tri sedmice od prijema odluke, preko Zavoda
za migraciju u Norrkpingu. Ako je roak u vedskoj dobio punomo, fullmakt* da zastupa podnosioca zahtjeva,
isti moe napisati albu i poslati je Zavodu za migraciju.

Paso
Strani dravljanin u vedskoj moe imati ili paso zemlje
iji je dravljanin, putni list za strance, resedokument, ili
putnu ispravu za strance, frmlingspass. Dvije zadnje putne isprave izdaje Zavod za migraciju. Putni list za strance

239

vedska depni vodi

izdaje se tzv. konvencijskim izbjeglicama

a putna isprava za
strance ostalim licima koji niti imaju nacionalni paso niti ga
mogu dobiti.

vedska je potnisnica
tzv. engenskog sporazuma, koji obuhvata sve zemlje lanice EU izuzev Velike
Britanije i Irske. Norveka i Island, koje
inae nisu zemlje lanice EU, sudjeluju u saradnji oko engenskog sporazuma.
Svi koji imaju dravljanstvo ili dozvolu boravka u jednoj
od zemalja potpisnica engenskog sporazuma, mogu putovati bez vize ili pasoa unutar engen-zone u trajanju od
najvie tri mjeseca. Potrebna je, meutim, lina karta iz
koje se vidi nacionalnost.

Fotografija: Henrik Montgomery / PRESSENS BILD

Ako ste dobili vedsko dravljanstvo, moete podnijeti zahtjev

za izdavanje vedskog pasoa, a to se
radi u policiji.

Dravljani neke od
zemalja potpisnica
engenskog
sporazuma, ili
lica koja imaju
dozvolu boravka
u jednoj od tih
zemalja, mogu
bez vize ili pasoa
putovati unutar
engen-zone do
tri mjeseca.

Za sada (ljeto 2003. godine) vedska nema linih karti u

kojima je navedena nacionalnost. Zato svi koji dolaze iz
vedske ipak moraju nositi pasoe sa sobom. U sluaju da
imate putnu ispravu za strance ili putni list za strance u
kojim pie da va identitet nije dokazan, morate kontaktirati ambasadu zemlje koju elite posjetiti i pitati da li
ipak moete putovati u tu zemlju.

Boravak
i dravljanstvo

240

vedska depni vodi

Fotografija: Mark Olson

Dravljanstvo
roditelja odluuje
dijete od na
primjer majke
veanke automatski stie vedsko dravljanstvo
roenjem.

Dravljanstvo
Vaei zakon o vedskom dravljanstvu stupio je na snagu
1. jula 2001. godine. U skladu sa ovim zakonom lice moe
postati vedski dravljanin na pet razliitih naina:
roenjem
usvojenjem
pomou legitimacije
naturalizacijom (podnoenjem zahtjeva)
pomou prijave.

Roenje
Dravljanstvo roditelja odluuje koje e dravljanstvo imati njihova djeca. Dijete od majke veanke uvijek stie
vedsko dravljanstvo roenjem. Isto vai i za dijete od
oca veanina, ako je dijete roeno u vedskoj. Dijete od
oca veanina, koji je u braku sa majkom djeteta koja je

Boravak
i dravljanstvo

vedska depni vodi

241

strana dravljanka, stie vedsko dravljanstvo bez obzira

gdje je roeno.

Usvojenje
Dijete mlae od dvanaest godina koga usvoji vedski
dravljanin, po pravilu automatski stie vedsko dravljanstvo.

Legitimacija
Ako ena strana dravljanka dobije dijete sa mukarcem
vedskim dravljaninom u inostranstvu, dijete ne stie
vedsko dravljanstvo ako roditelji nisu u zajednikom
braku. Ali otac moe jednostavno izjaviti svoju elju da
dijete dobije vedsko dravljanstvo. U sluaju da se roditelji vjenaju dok dijete jo nije napunilo 18 godina, dijete
stie vedsko dravljanstvo legitimacijom.

behrig: koji ima

pravo raditi neto,
u ovom sluaju
izdavati line
isprave.

Naturalizacija (podnoenje zahtjeva)

Naturalizacija (podnoenje zahtjeva) je najuobiajeniji nain za odrasle osobe, dravljane vannordijskih zemalja,
da postanu vedski dravljani.
Da bi se moglo stei vedsko dravljanstvo putem podnoenja zahtjeva, moraju se ispunjavati sljedei uslovi:
Morate dokazati svoj identitet pomou nacionalnog
pasoa ili neke druge line isprave sa fotografijom, izdate od nadlenog, behrig*, organa u vaoj domovini.
Po pravilu Zavod za migraciju ne priznaje niti vozaku
dozvolu niti rodni list, niti krsni list niti vjenani list.
Ponekad neki od lanova ue porodice mu ili ena,
roditelji, dijete, brat ili sestra mogu potvrditi va
identitet. Zavod za migraciju moe takoe odobriti
olakicu, ge dispens, to jest osloboditi od uslova o dokazanom identitetu, kada su u pitanju lica koja ive u
vedskoj ve osam godina.
Morate imati punih 18 godina.
Morate imati stalnu dozvolu boravka. Izuzeci od ovog

Boravak
i dravljanstvo

242

vedska depni vodi

Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTA

Naturalizacija je
najuobiajeniji
nain za odrasle
osobe, dravljane
vannordijskih
zemalja da
steknu vedsko
dravljanstvo.

pravila su dravljani
drugih nordijskih zemalja kao i, u odreenim sluajevima, lica
iz tako zvanih EESzemalja.
Morate biti nastanjeni u vedskoj
odreeno vrijeme,
po pravilu pet godina.
Rok je neto krai za
lica iz nordijskih zemalja, za one koji su
u braku sa vedskim
dravljanima, za lica
bez dravljanstva kao i
za izbjeglice.
Morate imati besprekorno vladanje u vedskoj. Onaj ko je poinio neko
krivino djelo ili ko ima neizmirene dugove u obliku, na
primjer, poreza, novanih kazni ili doprinosa za
izdravanje, morat e saekati due vremena dok ne
postane vedski dravljanin.

Dvojno dravljanstvo
Novi zakon je omoguio dvojno dravljanstvo. Ranije onaj
ko je elio postati vedski dravljanin morao se odrei
svog prethodnog dravljanstva. Novi zakon to vie ne uslovljava. Zato pitanje da li e neko imati samo jedno ili dva
dravljanstva zavisi od zakonodavstva prethodne domovine.

Prijava
Prijava je pojednostavljeni oblik zahtjeva. Prijava se moe
podnijeti na primjer za djecu koja su roena u inostranstvu od oca veanina, za djecu bez dravljanstva kao i
za dravljane drugih nordijskih zemalja.

Boravak
i dravljanstvo

vedska depni vodi

243

Da ili ne
Ako Zavod za migraciju kae da, to jest odobri va zahtjev
za dravljanstvo, dobit ete potvrdu o dravljanstvu, medborgarskapsbevis. Ako je odgovor ne, dobit ete rjeenje sa
obrazloenjem. Moete uloiti albu na odluku Savjetu za
pitanja stranaca u tokholmu, kad je u pitanju zahtjev (naturalizacija), a sreskom upravnom sudu kada je u pitanju
prijava o dravljanstvu.

DOBRO DA SE ZNA:
Na web stranicama Zavoda za migraciju nai ete vie
informacija o svim ovim propisima. Tamo ete nai i
obrasce za zahtjev koje se mogu ispisati na tampau.
Adresa na Internetu je www.migrationsverket.se.
Ako Zavodu za migraciju potom dostavljate paso ili
druga dokumenta u originalu, trebate rei na poti da
se koverta alje preporuenom potom. To je skuplje,
ali na ovaj nain je poti lake pronai kovertu ako bi se
sluajno izgubila u putu.
Kada podnosite zahtjev za vedsko dravljanstvo
potreban vam je i izvod iz matine evidencije,
koji moete naruiti direktno sa web stranice
Dravnog poreskog zavoda, www.rsv.se kliknite
na Folkbokfring i Bestllning av personbevis. Ne
zaboravite navesti svrhu izvoda iz matine evidencije:
zahtjev za vedsko dravljanstvo.
U brouri Zavoda za integraciju Svenskar frn hela
vrlden nai ete injenice, razmiljanja i savjete oko
izbora dravljanstva. Brouru, koja je besplatna, moete
naruiti od slube distribucije Zavoda za integraciju na
telefon 011-15 63 77 ili preko e-pote:
distributionen@integrationsverket .se. Moete je naruiti i na web stranici Zavoda za integraciju na adresi:
www.integrationsverket.se. Kliknite na Publikationer
a zatim na Alla publikationer. Brouru takoe moete
oitati i u obliku pdf-datoteke sa web stranice Zavoda za
integraciju.

Boravak
i dravljanstvo

vedska depni vodi

Mi koji vec zivimo ovdje

Sram i suovjenost
Jasenko Selimovi

Doao je kraj. Za mene. Godina dana

teko opisivog ponienja se zavrila.
Jer u ratu se ne radi o granatama,
snajperistima, minama i vojskama. U
ratu se radi o ponienju. O traenju
hrane kao pas lutalica, o ivljenju u
mraku kao pacov, o pijenju vode iz
radijatora i o srei zbog jednostavne injenice da ima vode za pie. O
tome da je ovjek primoran pomjerati granice onoga to je prihvatljivo i
moralno. O umanjenju samoga sebe
i svog ljudskog dostojanstva. Kako je
svijet to mogao gledati? Kako si ti to
mogao gledati?

Carinska kontrola. elio je da budem

uplaen i nesiguran. Da li zbog toga
sjedi iza crnog neprobojnog ogledalskog stakla? Barem se na njemu nije
primjeivalo da smatra da mi je
uopte bilo ta duan. Turista ili
slubeno putovanje? Pokuavao sam
da ne budem vie neprijatan nego
obino. Niti vie prijatan. Nije bio
vrijedan mojih napora. Turista, moe
se rei. Ali, ipak me je propustio.
Pritisnuo je dugme i vrata su se otvorila. Nisam znao ta osjeam.

Zato si dopustio da izgubim sve?

U bukvalnom smislu sve. Zato nisi
izaao na bilo koji trg i vikao da se
ovo ne smije dogoditi? Bilo bi sasvim
dovoljno.

A sestra plae. Po prvi put u mom

ivotu cijela porodica je na okupu
kad stiem od nekuda. Da li je to tako
zato to je ovog puta sve drugaije?
Da li je to zbog toga to smo sada
izbjegla lica? Zar to ovako izgleda?

Kada sam koraao od aviona do

carinske kontrole upitao sam se da li
e me drugi ljudi ikada smjeti pogledati u oi. Osjeao sam kao da mi je
cijeli svijet neto duan. Izvinjenje,
sramni pogled, okretanje glave. Bila
mi je potrebna vaa gria savjesti da
bi se uvjerio da vam je barem do
neega stalo. Da vas ipak moe biti
sram. Jer bi sram bio dokaz vae
ovjenosti.

ekala me je moja porodica. Boe,

koliko su ostarili. Mama jedva hoda.

Dane sam provodio jedui. Iako mi

se fiziki gadilo kad sam gledao sve
te gomile hrane u prodavnicama kao
i svo izobilje i luksuz, ipak nisam prestajao da jedem.
Hrana je bila jednostavna. ufte od ribljeg mesa sa hljebom. Kobasice i kuhani krompir. Voda. Drugo mi nije ni
trebalo. Luksuz je relativna stvar. Ali

Fotografija: Ingmar Jernberg

244

vedska depni vodi

sam jeo neprekidno. Za svaki sluaj.

Jeo sam i kupovao konzerve, za rezervu, dugo traju. Za svaki sluaj.
Problem je bio u automobilima.
Dobrim automobilima. Volvo, Audi,
Mercedes. Novi modeli.

Ona, svojom
boleu, bila
je osuena na
smrt: ja, mojim
bjeanjem, na
ivot.
Zviduk njihovih motora zvuio je
kao granata koja leti i koja e pasti
kraj tebe. Ali ne na tebe. Jer granata
koja leti pravo ne uje se. U tome je
opasnost granata. Ne uje onu koja
e te ubiti. Ali sada, svaki put kad je
neki auto prolazio i uo sam taj
zviduk, otkotrljao sam se u snu, nesvjesno i nemarno, ispod kreveta. Radi
zatite. Onda sam nastavljao da spavam tamo, ispod kreveta, sve dok se
nisam probudio i vraao u krevet. A
kad naie sljedei auto sve ispoetka.
Nedostajalo mi je svjetlo. Ulina ras-

245

vjeta. Lampe koje svijetle kad padne mrak.

Poslije godinu dana provedenih u
mraku, sama injenica da ulina rasvjeta postoji ulijevala mi je sigurnost.
Za mene je ta injenica znaila da
vie nema granata. Zbog toga to
granate razbijaju uline svjetiljke.
Sarajevo u mraku predstavlja jednu od najuasnijih ratnih slika koje
nosim u sebi. Svake noi molio sam
Mamu da proeta sa mnom po
Drottninggatanu. Ulica je bila puna
svjetla i ljudi. Ulijevala mi je osjeaj
sigurnosti. A bili su osvjetljeni i mnogi izlozi. Nisam nikada uspio vidjedi ta je to ustvari svijetlilo, ali sama
injenica da su izlozi bili osvjetljeni
znaila je da je u njima neega i bilo.
Volio sam se etati tom ulicom. Bila
je to sigurna ulica.
Svako vee smo etali ulicom. Meu
drugim izgubljenim strancima na
Drottninggatan nas dvoje smo izgledali kao dva stranca koja su pomilovana i koja imaju jedan pravac, jedan
cilj, jedan smisao. Osjeali smo bliskost prema ovoj ulici, prema skromnoj etnji, jedno prema drugome.
Svako od nas iz svojih linih razloga.
Ona, svojom boleu, bila je osuena

246

vedska depni vodi

Sram i suovjenost

na smrt: ja, mojim bjeanjem, na

ivot. Ali nismo sve to pretvarali u
sentimentalnost. Ona je u izlozima
gledala stvari koje e ostaviti iza sebe,
haljine, cipele, svakodnevne stvari, a
ja sam gledao ljude koji su prolazili
pored nas. Gledao sam ono to me
eka. Njihova lica. Litvanski filozof
Levinas pie u svojim knjigama o licu
onoga drugoga. Da li misli na ovo o
emu ja sada razmiljam?

Da li je ono to
sam vidio u ratu
istina o ovjeku?
Jedna od moguih
istina?

Bio sam sasvim siguran da se nije radilo ni o kakvoj nonoj mori, bilo je i
suvie stvarno. Vie sam osjeao da je
ovaj ivot ovdje san. Stanje drijemea
prije nego to nastupi neophodan
odmor bez snova. A iza toga, ta?
Ispod ove politure? U javi, u stvarnosti? Nisam elio misliti na to. Za to
nije bilo vremena. elio sam uivati u
svjetlu dok ga je jo bilo.
Nakon par dana neko je napomenuo
da se moram prijaviti policiji, traiti
azil, pokuati dobiti dozvolu boravka.
Na televiziji su govorili o tome da se
useljenici trebaju prilagoavati, integrirati, obrazovati. Ali te rijei su dolazile iz nekog sasvim drugog svijeta.
Ne mog.

Da li misli na ovo pitanje koje se sada

potpuno opravdano javlja? Da li e
mi onaj ovjek sa torbom pomoi ako
ponovo bude potrebno? ta e ona
tamo uraditi? Ona u crvenom kaputu. Ko od njih e postati drugi Kemo,
Alen, Vernesa? Ko e od njih postati
moj delat?

Mislim da je ovjek, onaj kome je bilo

stalo, umro u Sarajevu. Ali jednostavno niko to nije ni primijetio.

Gledao sam njihova lica i pitao sam

se.

zadnjih dana 1992. godine.

Danas radi kao umjetniki rukovodilac u pozoritu Gteborgs
Stadsteater.

Da li je ono to sam vidio u ratu istina

o ovjeku? Jedna od moguih istina?

Jasenko Selimovi je doao u vedsku

247

vedska depni vodi

Novi poetak u vedskoj

Introdukcija za useljenike koji
su tek stigli u vedsku
Zavod za integraciju nadlean je da ciljevi integracijske politike drave prodru do
razliitih drutvenih oblasti. Introdukcija
za useljenike koji su tek stigli u vedsku
predstavlja doprinos drutva u poetku
boravka useljenika u vedskoj.

ivota u vedskoj. Preduslov za to je

poznavanje sljedeih oblasti:

Ovaj dokument opisuje nacionalne ciljeve introdukcije. Zavod za integraciju vri

praenje i vrednovanje introdukcije polazei od tih ciljeva. Zatim se optine i organi uprave izvjetavaju o rezultatima
vrednovanja. Svaka optina i organ uprave ponovo razmatraju materijal i formuliu
svoje ciljeve polazei od ovih sveobuhvatnih ciljeva introdukcije, a zatim ih sami
paljivo promatraju i procjenjuju.

Poznavanje gornjih oblasti treba povezati

s sposobnou i ivotnom situacijom pojedinca kao i njegovim mogunostima da
sam sebe izdrava.

Ciljevi su utvreni u dogovoru sa Dravnim zavodom za rad i zapoljavanje,

Savezom sreskih optina, Zavodom za
migraciju, Zavodom za kolstvo, Socijalnozdravstvenom upravom kao i vedskim
savezom optina.

- treba da je stekao znanje o osnovnim

demokratskim normana u drutvu,
jednakim pravima, obavezama i
mogunostima svih ljudi, ravnopravnosti meu polovima kao i o pravima
djeteta,

Sveobuhvatni ciljevi

- treba da je stekao znanje o prilikama u

vedskom drutvu kao o radnom ivotu
u vedskoj,

Cilj podrke koju drava prua izbjeglicama i drugim useljenicima u poetku njihovog boravka u vedskoj, je da se svakom pojedincu prui mogunost da sam
sebe izdrava i uestvuje u drutvenom
ivotu.

Ciljevi introdukcije
Nakon zavrene introdukcije pojedinac treba sudjelovati i doprinositi optoj
ponudi iz oblasti radnog i drutvenog

vedskog drutva
vedskog radnog ivota
kao i vedskog jezika

Parcijalni ciljevi introdukcije

Nakon zavrene introdukcije, sljedei parcijalni ciljevi moraju biti ispunjeni:
Pojedinac:

- treba da je savladao vedski jezik u

tolikoj mjeri da moe koristiti jezik kao
sredstvo komunikacije, kako u svakodnevnom i radnom ivotu tako i u obrazovanju,
- treba da je u ve u samom poetku
svog boravka ovdje uspostavio vaan
kontakt sa vedskim radnim ivotom
kao i sa raznim udruenjima,

Prilog 1 Novi
poetak u vedskoj

248

vedska depni vodi

- treba da mu je vrednovano obrazovanje

i strunost kao i da postoji plan eventualnog dopunskog obrazovanja,
- treba da je zapoeo dopunsko
obrazovanje/posao na osnovu svojih
individualnih mogunosti ako je u
godinama kad je sposoban za rad ali
nije stekao obrazovanje koje odgovara
vedskoj osnovnoj koli.
Potrebno je paljivo promatrati uslove
u kojima djeca i mladi rastu i treba zadovoljavati njihove potrebe.
Mladi uzrasta od 16 do 20 godina
trebaju sudjelovati u srednjokolskom
obrazovanju, koje treba biti korisno za
njih.
Predkolska i kolska djeca trebaju
sudjelovati u predkolskoj i kolskoj djelatnosti, koje trebaju biti korisne za njih.
Roditelji trebaju da uspostave dobar
kontakt sa kolom/predkolom.
Posebne potrebe djece koja su dola u
vedsku bez zakonskog vrioca roditeljskog prava, trebaju biti zadovoljene.
Potrebno je paljivo promatrati zdravlje
i dobrobit kako odraslih osoba tako i
djece. Ako je potrebno treba obezbijediti zdravstvenu zatitu kao i mjere iz
oblasti rehabilitacije/habilitacije.
Treba uzeti u obzir potrebe starijih
kako bi isti mogli koristiti usluge
koje im drutvo prua i sudjelovati u
drutvenom ivotu u skladu sa svojim
mogunostima.
Treba imati obzira prema posebnim
potrebama funkcionalno onesposobljenjih lica kako bi ista mogla koristiti
usluge koje im drutvo prua i sudje-

Prilog 1 Novi
poetak u vedskoj

lovati u drutvenom ivotu u skladu sa

svojim mogunostima.

Uslovi introdukcije
Introdukcija pojedinca
Polazei od optinskog introdukcionog
programa, optina planira i sprovodi individualnu introdukciju zajedno sa pojedincem i drugim vanim uesnicima.
Pojedinac je sam odgovoran za svoju introdukciju, a optina odgovara za to da
dotina osoba dobije potrebnu podrku
u cilju da introdukcija bude to uspjenija.
Vodi se rauna o obrazovanju, znanju i iskustvu iz domovine lica koje je tek stiglo
u vedsku. Istovremeno se dotinom licu
prua mogunost da stvori realnu sliku o
svojim mogunostima u vedskoj.
Zato introdukcija treba ispunjavati
sljedee kriterije:
Odgovorni u optini izrauju, zajedno
sa pojedincem i ostalim uesnicima,
individualnu introdukciju, kako za djecu
tako i za odrasle. Posebno se pri tome
vodi rauna da se enama i mukarcima
pruaju iste mogunosti.
Optine, organi uprave i drugi uesnici
sarauju i usklauju svoje mjere tako da
pojedincu bude jasno da svi rade prema
zajedniki postavljenim ciljevima.
Zavod za zapoljavanje daje individualne savjete i time obezbjeuje da se
sadrina introdukcije bude usmjerena
prema radnom ivotu.
Po potrebi zavod za zapoljavanje nudi
politike mjere na tritu rada koje
olakavaju ulazak pojedinca na trite
rada.

249

vedska depni vodi

Kao alternativu optina nudi da se introdukcija sprovodi na radnom mjestu.

Introdukcija za sve na osnovu

punog radnog vremena

Potrebe i mogunosti pojedinca trebaju

biti odluujue kod izbora sadrine, pedagogike i metodike uenja vedskog
jezika.

Preporuka Zavoda za integraciju je da

ciljevi introdukcije obuhvataju sve koje
su tek doli u vedsku, kako izbjeglice
tako i druge koji su tek stigli i kojima je
introdukcija potrebna. Zavod za integraciju takoe preporuuje da se introdukcija
obavlja na osnovu punog radnog vremena kao i da optine nude introdukcionu
naknadu u skladu sa zakonom (SFS 1992:
1068) kao alternativu umjesto potpore za
izdravanje. Svrha je da naknada to vie
mogue bude slina plati. Osim toga introdukciona naknada treba omoguiti
pojedincu da sam utie na svoje materijalno stanje, na primjer tako to e smanjiti
svoje trokove stanovanja ili imati prihod
od sopstvenog rada.

Optina i zavod za zapoljavanje

sarauju i nude osobama koje imaju
potekoe da naue vedski jezik
pomou teoretskih studija mogunost
da pohaaju obrazovne programe usmjerene na zaposlenje i jezik.
Kao dopunu introdukciji optina nudi
doprinos drugih uesnika, na primjer
preduzea, dobrovoljnih organizacija, i
drugih.
Svi organi uprave i drutvene organizacije pruaju jednako povoljne usluge
useljenicima koji su tek doli u vedsku
kao i ostalim graanima.

Trajanje introdukucionog
perioda varira
U normalnim prilikama vrijeme introdukcije traje najvie dvije godine, ali se moe
i produiti s obzirom na potrebe pojedinca. Ako dotino lice radi u toku introdukcionog perioda, oblik i sadrina introdukcije
se podeava u skladu sa tim.

Introdukcija pojedinca
se paljivo prati
Optina redovno prati introdukciju zajedno sa pojedincem. Cilj toga je poboljanje
i podeavanje sadrine prema individualnim potrebama i mogunostima. Poslije
zavrene introdukcije optina procjenjuje
rezultat u saradnji sa ostalim uesnicima.

Introdukcija se prati i vrednuje

Zavod za integraciju ima krajnju odgovornost za praenje introdukcione djelatnosti. Praenje i vrednovanje trebaju
pokazati uinak i efekte postignuti mjerama Zavoda. Po potrebi, optine i ostali organi angaovani u introdukciji podnose izvjetaj Zavodu za integraciju o svom
doprinosu introdukciji. Rezultati vrednovanja se dostavljaju optinama i organima
uprave da bi se kasnije koristili kao osnov
za razvoj djelatnosti optina. Zavod za integraciju prua optinama metodoloku
podrku u izradi instrumenata za praenje
i vrednovanje.

Informacije na drugim jezicima

Na web stranici Zavoda za integraciju nai
ete ovaj dokument na vie jezika. Adresa
je www.integrationsverket.se

Prilog 1 Novi
poetak u vedskoj

250

vedska depni vodi

Vjerske zajednice u vedskoj

Popis adresa Uz rezervaciju za mogue izmjene
Anglikanska kyrkan
Church of St.Peter & St.Sigfrid
Strandvgen 76
115 27 STOCKHOLM
Tel. 08-661 22 23, 663 82 48
Danska evangelisk-lutherska kyrkan
Torild Wulffsgatan 8
413 19 GTEBORG
Tel. 031-82 23 09
Faks. 031-82 86 15
Etiopisk-ortodoxa kyrkan
Box 16043
103 21 STOCKHOLM
Tel. 08-733 27 39
Grekisk-ortodoxa kyrkan
Metropoliten Pavlos
Selmedalsvgen 72
129 37 HGERSTEN
Tel. 08-646 24 21
Faks. 08-97 32 12
Judiska frsamlingars centralrd i Sverige
Box 7427
103 91 STOCKHOLM
Tel. 08-679 29 00
Lettiska evangelisk-lutherska
kyrkan i Sverige
c/o Austra Kreslins
sterngsvgen 3 C
182 46 ENEBYBERG
Tel. 08-768 41 91
Riksfrbundet Sveriges unga katoliker, SUK
Box 4007
102 61 STOCKHOLM
Tel. 08-641 78 15, 702 05 55

Prilog 2:
Vjerske zajednice

Armeniska apostoliska frsamlingen

Kungsgatan 30A
753 21 UPPSALA
Tel. 018-13 05 03
Estniska evangelisk-lutherska
kyrkan
Box 45074
104 30 STOCKHOLM
Tel. 08-21 32 77, 20 69 78
Finska ortodoxa frsamlingen i Sverige
Surbrunnsgatan 46
113 48 STOCKHOLM
Tel. 08-530 307 67
Islamiska Kulturcenterunionen
i Sverige (IKUS)
Sveavgen 94, Box 45120
104 30 STOCKHOLM
Tel. 08-15 98 88
Faks. 08-15 68 88
Katolska kyrkan
Katolska biskopsmbetet
Box 4114
102 62 STOCKHOLM
Tel. 08-643 80 22
Faks. 08-702 05 55
Makedonska ortodoxa kyrkan
Hagalundsgatan 5
214 32 MALM
Tel. 040-92 65 14
Faks. 08-19 28 02
Rumnska ortodoxa kyrkan
Vansgatan 66
216 20 MALM
Tel. 040-15 24 61, 13 46 54

251

vedska depni vodi

Bulgariska ortodoxa kyrkan

Angel Petronov
Kallforsvgen 23
124 32 BANDHAGEN
Tel. 08-86 78 55

Syrisk-ortodoxa rkestiftet
Frvaltarvgen 38
151 47 SDERTLJE
Tel. 08-550 656 44
Faks. 08-550 860 86

Estniska ortodoxa kyrkan

c/o Nicolai Suurst
Fridhemsgatan 2
112 40 STOCKHOLM
Tel. 08-653 50 83

sterns apostoliska katolska

assyriska kyrka c/o W. Yacob
Siriusgatan 114
415 22 GTEBORG
Tel. 031-48 79 32

FIFS, Frenade islamiska frsamlingar i Sverige

Gtgatan 103 A
116 62 STOCKHOLM
Tel. 08-643 63 60, 643 10 04

Svenska kyrkan
751 70 UPPSALA

Koptisk ortodoxa kyrkan i Sverige

Vrgatan 2
126 33 HGERSTEN
Tel. 08-645 54 13
Norska kyrkan i Stockholm
Box 4264
102 66 STOCKHOLM
Tel. 08-644 22 11 Faks. 08-694 74 01
Ryska ortodoxa kyrkan
Box 19027
104 32 STOCKHOLM
Tel. 08-15 63 16
Serbisk-ortodoxa kyrkan
Bgerstavgen 68
120 47 ENSKEDE GRD
Tel. 08-722 99 30
Svenska Bahsamfundet
Box 2038
103 11 STOCKHOLM
Tel. 08-21 51 90
Faks. 08-21 51 91

Sveriges Kristna Rd
Ekumeniska Centret
Starrbcksgatan 11
172 99 Sundbyberg
Tel. 08-453 68 00
Faks. 08-453 68 29
Tyska evangeliska
frsamlingen
Marietorpsall 23
217 74 MALM
Tel. 040-26 55 45
SMUF, Sveriges muslimska rd
Gtgatan 103 A
116 62 STOCKHOLM
Tel. 08-509 109 00
Faks. 08-642 32 20
Ungerska protestantiska frsaml i Sverige
Zoltan Veress
Ekensbergsvgen 110
117 69 STOCKHOLM
Tel. 08-744 09 91

Prilog 2:
Vjerske zajednice

252

vedska depni vodi

Zemaljske etnike
organizacije u vedskoj
Uz rezervaciju za mogue izmjene

Afrosvenskarnas riksfrbund
Box 92136
120 08 STOCKHOLM
Tel. 08-615 29 71
Faks. 08-702 34 34
asr_riks@hotmail.com
Albanska riksfrbundet
Freningsgatan 5
291 33 KRISTIANSTAD
demori60@hotmail.com
Armeniska riksfrbundet i Sverige
Box 25106
750 25 UPPSALA
Tel. 018-31 47 94
Faks. 018-31 47 94
garabed.hakopian@nacka.se
Assyriska riksfrbundet i Sverige
Box 6019
151 06 SDERTLJE
Tel. 08-550 166 83
Faks. 08-550 115 93
kansliet@hujada.com
Bangladesh riksfrbund
C/o Musleh Uddin
Stora Bjrnsgata 87
136 64 HANINGE
riksforbund@yahoo.se

Prilog 3 Zemaljske
organizacije

Bolivianska Riksfrbundet
Sren Vvares gata 1a
633 41 ESKILSTUNA
Tel: 016-122518
fedbol@yahoo.com
Bosnien och Hercegovinas kvinnoriksfrbund i
Sverige
Box 318
514 27 SKVDE
Tel. 0500-41 36 20
Faks. 0500- 41 36 20, 0500- 48 14 86
info@bihsavezzena.com
Bosnisk-Hercegovinska riksfrbundet
i Sverige
Box 38046
100 64 STOCKHOLM
Tel. 08-643 99 66
Faks. 08-643 23 20
hajrudin.avdic@bhsavez.org
Bosnisk-Svenska Kvinnofrbundet
Box 38046
100 64 STOCKHOLM
Chilenska riksfrbundet
Wallingatan 31, NB
111 24 STOCKHOLM
Tel. 08-20 72 33
Faks. 08-21 99 48

253

vedska depni vodi

Eritreanska riksfrbundet i Sverige

Box 209
751 04 UPPSALA
Tel. 018-169512
Faks. 018-24 51 38
Estniska kommittn
Esternas riksfrbund i Sverige
Box 539
101 30 STOCKHOLM
Tel. 08-21 54 80, 411 59 78
Faks. 08-20 70 61
Etiopisk riksfrening i Sverige
Box 22552
104 22 STOCKHOLM
Tel. 08-6544330, 32
Faks. 08-740 51 85
skr885k@tninet.se
FAPS, Portugisiska riksfrbundet
Torpgatan 21
211 52 MALM
Tel. 040-23 53 96
Faks. 040-23 53 96
ung-faps@algonet.se
Finlandssvenskarnas riksfrbund i Sverige (FRIS)
Bellmansgatan 15 nb
118 47 STOCKHOLM
Tel. 08-702 01 10
Faks. 08-702 90 46
fris.jan.olof@swipnet.se
Frenade Bangladesh Riksfrbund
Tensta vg 102 1tr
163 65 SPNGA
shawkat45@hotmail.com

Grekiska riksfrbundet
Landsvgen 52
172 36 SUNDBYBERG
Tel. 08-627 00 27
Faks. 08-627 00 26
grf@telia.com
Immigranternas centralfrbund (ICF)
Box 50061
104 05 STOCKHOLM
Tel. 08-612 39 79
Faks. 08-732 39 39
icf@swipnet.se
Immigranternas riksfrbund
Katrinedalsgatan 43
504 51 BORS
Tel. 033-13 60 70
Faks. 033-13 60 75
irf@immi.se
Internationella kvinnofrbundet
Kaprifolgatan 20
213 62 MALM
Tel. 040- 21 21 89
Faks. 040- 21 21 89
ikf@spray.se
Iranska flyktingarnas riksfrbund i Sverige
Box 11103
404 23 GTEBORG
Tel. 0704 92 03 49
ifrs@hotmail.com
Iranska riksfrbundet i Sverige (IRIS)
Box 7033
172 07 SUNDBYBERG
Tel. 08-28 64 24
Faks. 08-28 64 24
saiedt@chello.se

Prilog 3 Zemaljske
organizacije

254

vedska depni vodi

Iransk-Svenska Solidaritetsfreningen
Box 7091
200 42 MALM
babak.iss@telia.com
Irakiska riksfrbundet i Sverige
Box 82
177 22 JRFLLA
Tel. 08-580 180 59
Faks. 08-580 180 59
iraqifias@yahoo.com
Italienska riksfrbundet
Bellmansgatan 15 nb
118 47 STOCKHOLM
Tel. 08-34 57 10
Faks. 08-31 92 80
antonella@italr.a.se
Japanska riksfrbundet i Sverige
Vegagatan 3
113 29 STOCKHOLM
Tel. 08-317148
Kroatiska riksfrbundet
Box 65
425 02 HISINGS KRRA
Tel. 031-23 62 22
Faks. 031-23 82 22
kroatiska.riksforbundet@swipnet.se
Kurdiska riksfrbundet
Box 5013
131 05 NACKA
Tel. 08-644 66 22
Faks. 08-650 21 20

Prilog 3 Zemaljske
organizacije

Kurdiska freningarnas rd i Sverige

Fridhemsgatan 44-46
112 40 STOCKHOLM
Tel. 08-652 43 30
Faks. 08-652 43 30
kurdiskakaradet@telia.com
Kurdiska unionen
Box 7021
164 07 KISTA
Tel. 08-7514499 0707-891786
Faks. 08-7514499
osmma@spray.se
Lettiska hjlpkommittn, LHK
Wallingatan 34 5 tr
111 24 STOCKHOLM
Tel. 08-21 44 25
Faks. 08-21 44 25
lv.palkom@swipnet.se
Makedoniska riksfrbundet i Sverige
Box 47037
402 57 GTEBORG
Tel. 031-19 62 24
Faks. 031-19 62 24
makedonski.sojuz@telia.com
Polska kongressen i Sverige
Box 5025
114 50 STOCKHOLM
Tel. 08-661 10 06
Faks. 021-41 60 25
biuro@polskakongressen.org
Resande romers Riksfrbund
Box 546
581 07 LINKPING

255

vedska depni vodi

RIFFI- Riksfrbundet internationella

freningar fr invandrarkvinnor
Norrtullgatan 45
113 45 STOCKHOLM
Tel. 08-30 21 89
Faks. 08-33 53 23
d.zukov@spray.se
Riksfrbundet fr Etiopier i Sverige
Box 12
127 21 SKRHOLMEN
Tel. 08-33 36 60
Faks. 08-33 36 60
reskendil@yahoo.se
Riksfrbundet polska freningar i Sverige
Tussmtevgen 255
122 41 ENSKEDE
Tel. 08-50861230
Faks. 08-914627
mo.konsult@telia.com
Roma International
Annastigen 6
931 70 SKELLEFTE
0910-77 55 52
hillevi.furtenback@telia.com
Serbernas Riksfrbund i Sverige
Bellmansgatan 15,1
118 47 STOCKHOLM
Tel. 08-462 06 57
Faks. 08-462 05 92
naslist@asjrf.org
Serbiska riksfrbundet i Sverige
Scheelegatan 32/3
212 28 MALM
Tel. 040-94 94 32
Faks. 040-94 04 12
janic@telia.com

Slovenska riksfrbundet i Sverige

Box 237
261 23 LANDSKRONA
Tel. 0457-771 85,
Faks. 0457-771 85
ciril.m.stopar@telia.com
Somaliska riksfrbundet i Sverige
Box 191 65
104 32 STOCKHOLM
Tel. 08-16 69 61
Faks. 08-16 69 61
srfs@telia.com
Spanska riksfrbundet
Norrbyvgen 1
168 69 BROMMA
Tel. 08-34 27 20
Faks. 08-31 92 80
juan.capel@chello.se
Sudanesiska riksfrbundet
Box 4080
163 04 SPNGA
Sveriges ingermanlndska riksfrbund
c/o Inkeri Peterson
Ivarsgrdsgatan 14
434 35 KUNGSBACKA
Tel. 0300-108 50
Faks. 0300-108 50
inkeri.peterson@beta.telenordia.se
Sverigeesternas frbund
Wallingatan 34 2tr
111 24 STOCKHOLM
Tel. 08-21 66 49
Faks. 08-723 19 04
rel@swipnet.se

Prilog 3 Zemaljske
organizacije

256

vedska depni vodi

Sverigefinska riksfrbundet
Bellmansgatan 15 nb
118 47 STOCKHOLM
Tel. 08-615 83 40
Faks. 08-615 83 65
info@rskl.se
Sudanesiska riksfrbundet
Box 4080
163 04 SPNGA
Syrianska riksfrbundet i Sverige
Box 354
151 24 SDERTLJE
Tel. 08-550 161 71
Faks. 08-550 180 16
srf.@swipnet.se
Syriska riksfrbundet i Sverige
Siktgatan 12
162 50 VLLINGBY
Tel. 08-38 38 10/564 32 660
Faks. 08-38 38 15
info@syrf.se
Turkiska riksfrbundet
Alby Centrum
Albyvgen 6c
145 59 Norsborg
Tel. 08-728 00 34/531 732 05/
531 706 15
Faks. 08-728 00 42
turkiskariksforbundet@swipnet.se

Bilaga
Prilog 3X Zemaljske
organizacije
Xxxxx

Ungerska riksfrbundet
C/o Lazlo Marko
Ymervgen 10a
182 67 DJURSHOLM
Tel. 026-51 98 12
Faks. 026-51 98 12

----------------------------SIOS-Samarbetsorgan fr etniska
organisationer i Sverige
Bellmansgatan 15
118 47 STOCKHOLM
Tel. 08-643 90 60
Fax 08-643 90 68
kansli.sios@swipnet.se

257
U sluaju krize

Ako se dogodi nesrea

Brojevi telefona u kriznim situacijama
Krizni broj 112, zajedniki je broj telefona koji se koristi u ozbiljnim kriznim
situacijama, kada je pomo hitno potrebna.
Krizni broj 112 treba korisititi iskljuivo u sluajevima krize, akuta ndsituationer.
Sluaj krize je kada postoji opasnost po ivot, imovinu ili ivotnu sredinu i kada
je potrebna momentalna pomo kola hitne pomoi, slube spasavanja, policije, slubi spasavanja u vazduhu, na moru i u planinama, ili od centra za informacije o otrovima.
Ovaj broj je zajedniki za sve slube spasavanja, hitnu zdravstvenu slubu i policiju. Zato onaj kome je potrebna pomo, jednim jedinim telefonskim pozivom moe odjednom doi do svih mogunosti spasavanja koje postoje u
drutvu.
Krizni broj 112 zajedniki je za sve zemlje lanice EU.
Kada nazovete krizni broj 112, va razgovor uvijek primi SOS-operator. Vano
je da budete spremni na intervju kako bi vam se mogla obezbijediti prava vrsta pomoi.

Treba imati u vidu sljedee

Kada nazovete krizni broj 112 morate biti spremni odgovarati na pitanja
SOS-operatora u vezi sljedeeg:
ta se dogodilo?
Gdje je pomo potrebna?
Ko ste vi koji ovo javljate?
Sa kog broja telefona zovete?
Na web stranici SOS Alarma, www.sosalarm.se moete dobiti vie informacija.

Kad nije toliko hitno

Optinska sluba spasavanja Vatrogasna eta
Vidi pod imenom optine na stranicama
telefonskog imenika gdje su navedene
informacije o optinama, na Roza stranicama ili pod naslovom Rddningstjnst
na utim stranicama telefonskog imenika.
Policija, polis Vidi pod naslovom Polis na
Roza stranicama telefonskog imenika ili
pod Polisstationer na utim stranicama.

Bilaga 3
Riksorgan

Ljekari, vidi pod Lkare na stranicama

o zdravstvu (Hlso- och sjukvrd) ili na
utim stranicama telefonskog imenika.
Centar za informacije o otrovima
(Giftinformation) 08-33 12 31.
Apotekens lkemedelsupplysning
020-66 77 66
BRIS Barnens hjlptelefon 020-91 00 91.

258
Indeks
A
abortus abort 181, 182
advent advent 46, 52
advokat advokat 134, 210, 214
agencija za iznajmljivanje kadrova
uthyrningsfretag 96
agencija za snabdijevanje kadrovima
bemanningsfretag 96
agencija za vrbovanje kadrova
rekryteringsfretag 96
Alfakassan - posebna blagajna za
nezaposlene alfakassan 103
alimentacija underhllsbidrag 135
Anonimni alkoholoari Anonyma
alkoholister 195
autokola trafikskola 218
B
bahi bahi 204
bankovna kartica bankkort 110
biblioteka bibliotek 64, 222, 224- 225
biraka karta rstkort 69
blagajna za nezaposlene, arbetslshetskassa/akassa 100, 102, 103
bolesnika naknada sjukpenning 77, 100, 101,
114, 116, 119, 123, 193
bolesnika plata sjukln 100-101, 119
Boi jul 54-56
brak ktenskap 128, 130-131
branilac frsvarare 208
bronzano doba bronsldern 18
bruto plata bruttoln 100
budizam buddhism 203
C
centar za dnevni boravak dagcenter 170
Centralna sindikalna organizacija akademika
vedske SACO 93
Centralna sindikalna organizacija slubenika
TCO 93

A D
Centralni savjet za dodjelu studentskih
kredita CSN 77, 156, 165, 166
Crkve i vjera Kyrkor och tro 196-204
crkveni ured pastorsexpedition 131, 138, 200
D
dan uskrate karensdag 101, 119
datortek 97
demokratija demokrati 10, 14-15, 30, 39,
145, 147
diskriminacija diskriminering 41, 42, 83
djeji dodatak barnbidrag 118, 156
djeje obdanite/vrti daghem/dagis 30, 64,
140-145
djeji dispanzer barnavrdscentral 120, 129, 180
dom za lijeenje behandlingshem 191
dom zdravlja vrdcentral 173
donacija organa organdonation 136
donatorska karta donationskort 136
doprinos pacijenta patientavgift 177
dozvola policije polistillstnd 208
dozvola boravka uppehllstillstnd 69, 76, 94,
209, 231-239
drutvena briga o djeci barnomsorg 40-145
drutvena briga o starima ldreomsorg 34,
167-171, 188
dravljanstvo medborgarskap 231-239
dravne dotacije statsbidrag 65
dravni organi statliga myndigheter 33-34
Dravni poreski zavod Riksskatteverket 123,
239
dravni praznik nationaldag 49
Dravni zavod za kontrolu kvaliteta namirnica
Livsmedelsverket 121
Dravni zavod za potroaka pitanja
Konsumentverket 122
Duhovi pingst 49
aka potpora studiebidrag 118, 156

259
Indeks
E
Evropska Unija/EU/EU 15, 31
F

fakultet/visoka kola hgskola 148, 153, 159,

162-116365
fakultetske studije hgskolestudier 162-166
festival festival 228-229
film film 224, 227-228, 230
fizioterapija sjukgymnastik 174
fleksibilno radno vrijeme flextid 101
funkcionalna smetnja funktionshinder 41, 187
G
garancija aktiviranja aktivitetsgaranti 98
grupno stanovanje gruppboende 170
Gustav Vasa Gustav Vasa 21-22, 197
H
hinduizam hinduism 203
hrianskodemokratska stranka kristdemokraterna, kd 36
hukanje protiv vjerske ili etnike grupe
hets mot folkgrupp 39
I
instruktor za obrazovno i profesionalno
usmjerenje syo-konsulent 161
interesne organizacije intresseorganisationer 38
intervju za posao anstllningsintervju 97
introdukcija introduktion 64, 78-80, 243-245
introdukciona naknada introduktionsersttning
79, 245
invalidnost handikapp 41, 42, 187, 193
islam islam 203
ispunjavanje uslova za prijem na fakultet
behrighet 153, 160, 161, 163
istonjaka crkva sterlndska kyrkan 202
istorija historia 17-28
Ivandan midsommar 51
izbori val 30-31

EK
izbori za sresku optinu landstingsval 31, 67
izjanjenje o predmetu remissvar 32, 39
iznajmljivanje stana u drugu ruku andrahandshyra 85
izvod iz matine evidencije personbevis 76-77,
239
izvrno vijee optine kommunstyrelse 66
J
javni izvritelj kronofogden 112, 210
Javni savjet za reklamacije Allmnna
reklamationsnmnden 121
javni sektor offentliga sektorn 14
judaizam judendom 202, 204
K
kameno doba stenldern 18
Karl XII Karl XII 22, 23
kartica visokih trokova hgkostnadskort 177
kartica za besplatne posjete zdravstvenim
ustanovama frikort 178
kartica za podizanje novca uttagskort 110
katolicizam katolicism 201, 246
kolektivni saobraaj kollektivtrafik 68
kolektivni ugovor kollektivavtal 94
kontracepcijska sredstva preventivmedel 128,
181
konzervativna stranka moderaterna 37
koordinator za izbjeglice flyktingsamordnare 77
korisnik stanarskog prava, stanar hyresgst
83-86, 210, 212
kraljevstvo kungadme 15, 31
kratkotrajno stanovanje korttidsboende 170
kredit za opremanje stana hemutrustningsln 77
kreditna kartica kreditkort 110
krivini predmet brottml 208
krizni centar za ene kvinnojour 189, 193-194,
213
krvoprolie u tokholmu Stockholms blodbad 21
kuna njega starijih i invalida hemtjnst 64,
168-169

260
Indeks
kuno lijeenje hemsjukvrd 174
kuno osiguranje hemfrskring 89, 112, 212
kupovina na karticu kortkp 110
L
ledeno doba istid 17, 18
legitimacija legitimation 80
liberalna stranka folkpartiet 36, 42
lina karta ID-kort 76-77
Lucija lucia 52-53
lijeenje zuba tandvrd 186-187
ljekarsko uvjerenje lkarintyg 119
ljetni raspust sommarlov 50, 147
Lnkarna Lnkarna 195
M
maksimalna taksa u drutvenoj brizi o djeci
maxtaxa barnomsorg 143
maksimalna taksa u drutvenoj brizi o starima
maxtaxa ldreomsorg 171, 189
mamografija mammografi 178
manjine minoriteter 15-16
maternji jezik modersml 78
matina evidencija folkbokfring 76, 239
matini broj personnummer 76
matura studentexamen 156
meetar mklare 87, 88
Ministarstvo spoljnih poslova
Utrikesdepartementet, UD 131,139
ministarstvo departement 32
mjesna zajednica kommundelsnmnd 68
mjesna zajednica stadsdelsnmnd 68
muzeji museer 225
muzika kola, optinska musikskola, kommunal
226
muzika musik 226
N
nadoknada za povredu prouzrokovanu
krivinim djelom brottsskadeesttning 213

KO
naknada plate za vrijeme bolovanja
sjukersttning 119
naknada za privremeno nezaposlene arbetslshetsersttning 102-103
nakon zavrene srednje kole eftergymnasial
161
narkotici, Udruenje roditelja protiv narkotika
narkotika, Frldrafrening mot 191, 195
narodni dom folkhem 25
narodni pokreti folkrrelser 38, 160
narodni univerziteti folkhgskolor 159-160,
165, 166
nastava vedskog jezika svenskundervisning
77, 79, 158
nastavni plan i program lroplan 142, 145,
148-150
naturalizacija naturalisation 235, 237, 238
nepristrastan opartisk 33, 88, 206
neto plata nettoln 100
nevezana kupoprodaja ppet kp 109
nezavisne crkve frikyrkor 38, 198, 200-201
nezavisne kole friskolor 148, 153
nordijske zemlje Norden 15
Nova godina nyr 46
novac, ekonomija pengar, ekonomi 107-123
novana pomo za kolovanje studiestd 118,
156, 165, 166
O
obaveza uvanja slubene tajne tystnadsplikt
130, 176, 188, 189
obaveza izdravanja underhllsskyldighet 132,
135
obrazovanje odraslih u organizaciji optine
Komvux 77, 158, 165
obrazovni savez studiefrbund 153, 222, 229,
230
obrezivanje omskrelse 183
ocjena betyg 153-158
odteta skadestnd 208
ogranienje brzine hastighetsbegrnsning 216

261
Indeks
Ombudsman protiv diskriminacije zbog
seksualne sklonosti HomO 42, 132, 139
Ombudsman protiv etnike diskriminacije
DO, Ombudsmannen mot etnisk diskriminering
41, 42, 84, 106
Ombudsman za djecu/BO Barnombudsmannen/
BO 41-42
Ombudsman za invalide Handikappombudsmannen 41-42
Ombudsman za ravnopravnost Jmstlldhetsombudsmannen/JmO/ 41, 42, 129, 139
Ombudsman za tampu pressombudsmannen,
PO 42
Ombudsmeni javnosti Allmnhetens
ombudsmn 41
opte pravo na kretanje u prirodi allemansrtt 206
optina kommun 30, 34, 63-69
optinski izbori kommunalvalet 31, 66-67
optinski porez kommunalskatt 65
optinski savjetnik kommunalrd 66
Organ za rtve krivinih djela
Brottsoffermyndigheten 213, 214
organizacija za zatitu prava djeteta u drutvu
BRIS 130, 139, 190, 194
osakaenje genitalija knsstympning 183
osiguranja frskringar 94, 107, 112-113, 122,
219
osnovna kola grundskola 146-153, 157-158,
243
otplata avbetalning 111
otvorena predkolska ustanova ppen frskola
141
otvorene slobodne aktivnosti ppen fritidsverksamhet 141, 142
P
Papa Nicolauov test cytologprov 178
parnica tvisteml 209
partnerstvo partnerskap 132, 183

OP
paso pass 234
penzija iz radnog odnosa tjnstepension 117
penzija na osnovu prihoda inkomstpension 116
penzija na osnovu ugovora avtalspension 117
penzija pension 116-117, 123
plaati porez betala skatt 100
plan teajeva kursplan 150, 155
platena kartica betalkort 110
pogrebni zavod begravningsbyr 138
pokrajina landskap 28
policija polisen 136, 207-208, 214, 234
politike stranke politiska partier 24, 27, 29, 30,
35, 40
polne bolesti knssjukdomar 181, 183
popis zaostavtine bouppteckning 138
poreska prijava dohotka inkomstdeklaration
114-115
poreska uprava skattemyndigheten 76, 69, 115,
123
porez na dohodak inkomstskatt 114
porez na ime putarine fordonsskatt 219
porez skatt 26, 65, 100-101, 114-115
porodini djeji vrti familjedaghem 141
porodino savjetovalite familjerdgivning 129,
133, 189
poroaj frlossning 179-180
potpora za aktiviranje aktivitetsstd 97, 121
potpora za izdravanje/socijalna pomo
frsrjningsstd socialbidrag/ 65, 79, 117,
121, 189
Potpora za osnivanje privredne djelatnost
Std till start av nringsverksamhet 97, 104
potvrda o dravljanstvu medborgarskapsbevis 238
pozorite teater 227
pravna pomo rttshjlp 134, 210, 212, 214
Pravni ombudsman Justitieombudsmannen, JO
33, 41, 42
pravo glasa rstrtt 30-31, 69
pravo odravanja linog kontakta umgngesrtt 135

262
Indeks
pravoslavna crkva ortodoxa kyrkan 202
predmet spajanja porodice
anknytningsrenden 233
predkolska ustanova frskola 141-145,
147, 188
predkolski razred frskoleklass 149
preduzee za TV pretplate Radiotjnst 42
preliminarni porez preliminrskatt 114
premijska penzija premiepension 116
prevozna sluba frdtjnst 170, 187
prigovor o neplaanju dugova betalningsanmrkning 111-112
prijava policiji polisanmlan 208
prijava zaostavtine ddsboanmlan 138
prijemni ispit za fakultet hgskoleprovet
164-166
primarna njega primrvrd 174
princip javnosti offentlighetsprincipen 40
prisilno iseljavanje/deloacija vrkning 84
privatno preduzee eget fretag 103-104, 115
privremena sluba vikariat 99
priznanica na odreeni iznos tillgodokvitto 109
probna sedmica ngervecka 110
prodaja na vratima hemfrsljning 109
proljetna ravnodnevnica vrdagjmning 48
Prvi maj frsta maj 48
prvostepeni sud/optinski sud
tingsrtt 209-210, 211
psihike tegobe psykiska besvr 184, 185
psihijatrijska klinika za djecu i mlade BUP 185
putna isprava za strance frmlingspass 234
putni list za strance resedokument 234
R
radna praksa arbetspraktik 97
radna terapija arbetsterapi 174
radniki pokret arbetarrrelsen 24, 48
ravnopravnost jmstlldhet 128-129, 147
razgovor o razvoju djeteta utvecklingssamtal
145, 151

PS
razvod braka skilsmssa 133-135, 189
rejonska medicinska sestra distriktsskterska
168, 173, 175,180
religija religion 196-204
Riksdag/parlament riksdagen 15, 26, 30,
32-34, 42
roditeljska hranarina frldrapenning 77, 114,
116, 120, 123, 180
rok upotrebe bst-fre-datum 108
S
sahrana begravning 135-138
sanatorijum sjukhem 170
saobraajni znaci trafikregler 215- 220
Savez sindikata vedske LO 93
savez sindikata fackfrbund 93, 100
savjet povjerenika frtroendenmnden 176
savjet za pacijente patientnmnd 176
Savjet za pitanja stranaca Utlnningsnmnden
234, 239
Savez za seksualno prosvjeivanje RFSU 128,
139, 182, 193
Savez za seksualnu jednakopravnost RFSL,
Riksfrbundet fr sexuellt likaberttigande 128,
139, 182-183, 193
Savez za socijalno i mentalno zdravlje
RSMH 193
Savjet za stanarske sporove Hyresnmnden
88-89, 212
savjetnik za obrazovno usmjerenje studievgledare 161
savjetnik za potroaka pitanja konsumentrdgivare 82, 121-122
Savjetodavni ured potroaa Konsumenternas
frskringsbyr 122
savjetovalite za mlade ungdomsmottagning
128, 139, 181, 182, 183, 185
seksualnost sexualitet 182, 193
sfi, nastava vedskog jezika za useljenike
sfi, svenska fr invandrare 77, 79, 158

263
Indeks
sikizam sikhism 197, 204
sindikat fackfrening, 24, 38, 93-94
skuptina optine kommunfullmktige 30, 66,
68
sloboda govora yttrandefrihet 39, 206
sloboda tampe tryckfrihet 39-40, 206
sluba za opte lijeenje zuba Folktandvrden
186
smrtni sluaj ddsfall 135-138
socijaldemokratska stranka socialdemokraterna
37
socijalna pomo/potpora za izdravanje
socialbidrag/frsrjningsstd 65, 79, 117, 121,
socijalna sluba socialtjnst 188-191
specijalistika zdravstvena zatita specialistvrd
173
srednja kola gymnasieskola 147, 153-158
srednji vijek medeltiden 15, 20
sredstva javnog informisanja massmedia 40
sreska optina landsting 30, 34, 63, 66-69, 160,
173-192
sreska skuptina landstingsfullmktige 30
sreska uprava lnsstyrelse 34
sresko muziko udruenje lnsmusik 226
srez ln 34, 130, 192, 225- 227
stalna dozvola boravka permanent uppehllstillstnd 232-233, 237
stambena potpora bostadsbidrag 117
stambena zadruga bostadsrttsfrening 83, 87
stambeni dodatak bostadstillgg 118
stan sa zadrunim stanarskim pravom
bostadsrtt 81, 87
stanovi sa stanarskim pravom hyresbostder 81
stanovi bostder 65, 81-89
staraki dom lderdomshem 167, 170
starosna penzija lderspension 116, 117
stranka centra centerpartiet 35, 36, 42
stranka ljevice vnsterpartiet 37
stranka za zatitu ivotne sredine
miljpartiet 36

SU
struno osposobljavanje i prekvalifikacija
arbetsmarknadsutbildning 97
studentska stipendija i studentski kredit
studiemedel 165
studijski kruok studiecirkel 222, 230
Sud za radne sporove Arbetsdomstol 212
sud domstol 135, 206, 208-215
suenje rttegng 206
kola za djecu s posebnim potrebama
srskola 149, 157
kola skola 34, 77, 141-142, 146-166
kolska djeca skolbarn 142
kolska medicinska sestra skolskterska 152
kolski ljekar skollkare 152
kolski obrok skollunch 149
kolski prevoz skolskjuts 149
kolski sistem skolsystemet/ 146, 147
vedska crkva Svenska kyrkan 131, 197-202, 247
vedska privreda Svenskt Nringsliv 93
vedski zavod za tehniki pregled
Bilprovningen 218
T
teaj za traenje posla jobbskarkurs 97
tehniki pregled vozila besiktning 218, 219
trudnika hranarina havandeskapspenning 180
trudnoa graviditet 179-182
Trini sud Marknadsdomstol 212
trite rada arbetsmarknad 33, 80, 92-97
tuma tolk 80, 174
tuilac klagare 208
TV pretplata tv-licens 42
U
udruenja freningar 35, 38-40, 160, 176, 191,
195, 222-223
udruenje pacijenata patientfrening 176, 192
Udruenje roditelja protiv narkotika
Frldrafreningen mot narkotika 191, 195

264
Indeks
udruenje roditelja frldrafrening 152
Udruenje stanara Hyresgstfreningen 88
ugovor o korienju stana hyreskontrakt 84, 88
ugovor o zaposlenju anstllningskontrakt 99
uloiti reklamaciju reklamera 109
uloiti albu verklaga 211, 234
umjetnost konst 225
Ungdomshlsan 128
univerzitet universitet 148, 154, 156, 159-166
uporediva cijena jmfrpris 108
upravljanje motornim vozilom u pijanom
stanju rattfylleri 207
uput, ljekaru remiss, till lkare 173
ured za posredovanje stanova bostadsfrmedling 82
Uskrs psk 47-48
usluni dom servicehus 64, 170
ustav grundlag 40, 206
utanova za produeni boravak fritidshem
140-145, 189
uvod u studije studieintroduktion 163
V
vaginalni bris cellprov 178
Valpurgijska no valborgsmssoafton 48
vanbrani drug/sambo sambo 132-133, 233
Vasaloppet 28
Veliki etvrtak skrtorsdag 47
Veliki petak lngfredag 47
vikinko doba vikingatiden 19-20
vjerska zajednica trossamfund 197-204
vlada regering 32-34
vlasnik nekretnine fastighetsgare 82
vojna obaveza vrnplikt 116

U Z
vozaka dozvola krkort 215, 217-218
Voznjesenje Kristi Himmelsfrdsdag 48
vrilac nadzora vervakare 209
vrilac roditeljskog prava vrdnadshavare 133
Z
zajam ln 110-112
zajamena penzija garantipension 116
zakon i pravda lag och rtt 205-214
zakonom zatien fridlyst 206
zapisnik o izvrenom pregledu stana
besiktningsprotokoll 84
zaposlenje na neodreeno vrijeme tillsvidareanstllning 98
zaposlenje na odreeno vrijeme visstidsanstllning 99
zatvor fngelse 183, 209, 213, 216
Zavod za integraciju Integrationsverket 80, 89,
243-245
Zavod za migraciju Migrationsverket 231, 234,
238
Zavod za socijalno osiguranje Frskringskassan
77, 101, 119, 123, 187, 193
Zavod za kolstvo Skolverket 142, 145, 155
Zavod za zapoljavanje arbetsfrmedling 92,
94-98, 103, 105, 115
zdravstvena zatita i podrka vrd och std
172-195
zdravstvena zatita za trudnice i majke
mdravrd 139, 172, 178-182
zdravstvena zatita za ene kvinnohlsa 128,
139, 178-180
zlouptreba missbruk 190-191, 195
irant borgensman 83, 111

vedska
depni vodi
injenice, korisna obavjetenja
i savjeti novim graanima
Svake godine vedska dobije desetine hiljada novih
graana. Susret sa novom dravom moe biti istovremeno uzbudljiv i frustrirajui. U poetku boravka ovdje mnogo energije odlazi na uenje vedskog jezika.
Teka slova , , kao i sje-zvuk predstavljaju izazov
kako za jezik tako i za duu.
Kada jezik postaje teniji obino se javlja mnotvo
sasvim prirodnih pitanja o tome kako funkcionie
svakodnevnica u vedskoj. Kako u nai dobar posao?
Da li moja djeca imaju pravo da idu u vrti i koliko
to kota? Da li postoji mogunost da i moj stari otac
doe u vedsku? Da li su moje ocjene dovoljne da bi
mogao studirati na univerzitetu?
Mnoge odgovore na ova pitanja dobit ete u ovom
depnom vodiu brzoj orijentaciji u vedskom drutvu. Ova knjiga treba biti korisna za sve ljude koji se
nastanjuju u vedskoj. Vie od 250 stranica punih korisnih informacija o zemlji koja e biti va novi dom.
Ovdje ete takoe nai i upute i korisne savjete o tome
kako ete doi do vie, aktuelnih injenica na raznim
web stranicama.
Depni vodi se izdaje u vie jezikih verzija, ukljuujui i verziju na lakom vedskom jeziku.