Somalija

Izvor: Wikipedia

Somalija
Soomaaliya

Zastava

Grb

Geslo: nema

Dravna himna: "Nacionalna himna Somalije"

Glavni grad

Slubeni

Mogadishu

somalijski

jezici

Voe
Predsjednik1

Abdullahi Yusuf Ahmed

Uspostava

Od Ujedinjenog

Kraljevstva i Italije 1.7.1960.

Povrina
Ukupno

637.657 km2 (41.)

Voda (%)

1,6

Stanovnitvo
Popis iz

8.591.629 (87.)

- 2005
Gustoa

13/km2

Valuta

Vremenska

somalijski iling

+3

zona

Pozivni broj

252

Web

.so

domena

1
2

slubena vlada, ne kontrolira teritorij Somalije

izvan upotrebe

Somalija je drava u istonoj Africi u regiji znanoj kao "Rog Afrike" na obali Indijskog oceana. Na
sjeverozapadu granii s Dibutijem, na zapadu s Etiopijom i Kenijom. Somalija je jedno od rijetkih
podruja svijeta bez organizirane vlasti.
Sadraj/
[sakrij/]

1 Zemljopis

2 Povijest

3 Stanovnitvo

4 Gospodarstvo

5 V. takoer

Zemljopis[uredi - ]
Somalijska je obala s 2720 km najdulja na afrikom kontinentu. Sjeverni dio zemlje brdovit je s
nadmorskim visinama od 1000 do 2000 m, a sredinja i juna podruja su ravna s prosjenom
visinom ispod 200 m. Rijeke Juba i Shebelle izviru u Etiopiji i teku prema jugu uIndijski ocean, ali ga
Shebelle ne dostie, osim u kinom razdoblju.
Klima je obiljeena visokim temperaturama tijekom cijele godine, sezonskim monsunima i
nepravilnom raspodjelom oborina s estim razdobljima sua. Srednji dnevni temperaturni maksimum
je od 30 do 40 C, osim na uzvisinama i du istone obale. Srednji dnevni minimum kree se izmeu
15 i 30 C.

Povijest[uredi - ]
Podruje dananje Somalije u kolonijalnom je razdoblju bilo podijeljeno izmeu Velike Britanije koja
je drala sjeverni dio, i Italije u ijem je posjedu bio ostatak. Britanski je Somaliland postao
neovisan 2. lipnja 1960., a 1. srpnja oba su dijela ujedinjena u neovisnu Somaliju.
Prve godine nakon neovisnosti obiljeila je borba za ujedinjenje podruja naseljenih somalijskom
manjinom u susjednoj Keniji i Etiopiji s maticom to je dovelo do pogoranja odnosa sa susjedima i
zemljama Zapada te pribliavanja Sovjetskom Savezu. Nakon kaotinih izbora 1969. i politike krize
koja je uslijedila vlast je vojnim udarom preuzeo general Maxamed Siyaad Barre. On je proklamirao
politiku "znanstvenog socijalizma" i osnaio veze sa Sovjetima i arapskim zemljama. Sovjetska
podrka njegovom ekspanzionizmu opala je nakon dolaska na vlast socijalista Mengistua u Etiopiji
tako da je ova 1978. povratila sve izgubljene teritorije.
Uskoro se Somalija nala na udaru pobunjenikih grupa s bazama u Etiopiji, a 1988., nakon
potpisivanja dogovora prema kojem su se somalijski susjedi obvezali na prekid pomoi
pobunjenicima, oni su se preselili u samu Somaliju i tamo zapoeli graanski rat koji, s manjim
prekidima, traje do danas. Godine 1991. sjeverni je dio, bivi britanski Somaliland, proglasio
neovisnost uspijevajui, iako meunarodno nepriznat, ouvati relativnu stabilnost. Ostatak Somalije
potonuo je u kaos i borbe pojedinih dobro naoruanih klanova i vojnih voa. Amerike i europske
mirovne snage su se nakon invazije 1993. i neizdrivo velikih gubitaka morale povui. Pokuaji
osnivanja nove vlade ostali su bez uspjeha.
Krajem 2006. je, reagirajui na uspon Unije islamskih sudova, i podravajui tzv. prijelaznu vladu,
Etiopija izvrila invaziju na juni dio zemlje.

Stanovnitvo[uredi - ]

Za afriku zemlju Somalija je neuobiajeno etniki homogena; ak 85% stanovnitva ine etniki
Somalijci koji su, meutim, podijeljeni u mnoge klanove, povijesno sukobljene oko oskudnih
prirodnih resursa. Gotovo svi stanovnici po vjeroispovijesti su muslimani. Osim
slubenog somalijskog, u upotrebi su i arapski, engleski i talijanski jezik.

Gospodarstvo[uredi - ]
Zbog potpunog nedostatka dravne kontrole somalijsko je gospodarstvo jedno od najliberalnijih na
svijetu; ipak, Somalija je jedna od najsiromanijih svjetskih zemalja: socijalni, zdravstveni i obrazovni
sustav gotovo da i ne postoje. Veina stanovnika bavi se nomadskim stoarstvom. Zanimljivo je da
Somalija zbog odsutnosti dravne regulative ima jedan od najpropulzivnijih telekomunikacijskih
sektora u regiji. Od valuta, najvie se koristi ameriki dolar. Nema sredinje nacionalne banke pa
neke tvrtke i vlastodrci tiskaju vlastiti novac. Znaajan izvor prihoda Somalijaca predstavljaju i
doznake mnogobrojne dijaspore.
BDP je za 2004. procijenjen na 600 USD po stanovniku (mjereno po PPP-u).