Danan Gvozden

BIH LANICA EU TA TREBA RADITI?

Zavrni rad Politike akademije SDA

Bugojno, Maj 2013.

UVOD

Razgovori Europske Unije i Bosne i Hercegovine prednjae, ako nita, onda u jednoj stvari,
duini trajanja istih. Po tom kriteriju se Bosna i Hercegovina moe staviti u isti ko kao i
Turska, meutim razlika izmeu ove dvije zemlje je ogromna, a ogleda se najvie u pristupu
dvije zemlje procesu pristupanja Europskoj Uniji i prioritizaciji rijeavanja problema,
uslovnih za Europsku Uniju, ili ne.

Od marta 2000. godine kada je Bosna i Hercegovina dobila Mapu puta sa 18 uslova za studiju
izvodljivosti potrebnu za Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju, te poetka slubenih
pregovora 25. Novembra 2005. godine, fokus dravne vlasti, te itavo politiko djelovanje
bilo je usmjereno ispunjavanju dodatnih uslova i obaveza za pristupanje Europskoj Uniji. No,
iako su ti uslovi od velike vanosti za funkcionisanje drave i usklaivanje legistratura Bosne
i Hercegovine sa onima Europske Unije, oni ipak ne rijeavaju sutinski problem Bosne i
Hercegovine, injenicu da je Bosna i Hercegovina ekonomski nestabilna drava, sa ogromnim
postotkom nezaposlenih od ak 44.4%1, drava gdje su mito i korupcija uveliko prisutni u
svim sferama ivota, te drava iji se dug u zadnje dvije godine udvostruio i jo uvijek raste.
U odnosu na prethodno pomenutu Tursku, koja je svoj dug prema IMF-u izmirila, te sada
uestvuje kao donator IMF-a, ija je stopa nezaposlenosti 9.4%2, te stopa korumpiranosti
manja od 11 drava lanica Europske Unije3, Bosna i Hercegovina oigledno zaostaje. Naime,
dok se Bosna i Hercegovina, odnosno vlast u Bosni i Hercegovini bavi iskljuivo Europskom
Unijom, vlast u Turskoj se bavi Turskom.
1 Agencija za rad i zapoljavanje BiH, 2013, liderpress.hr, dostupno na:
http://liderpress.hr/biznis-i-politika/svijet/nezaposlenost-u-bih-vrtoglavih-444posto/ [12.05.2013]
2 Turkish Statistical Institute, 2013, Trading Economics, dostupno na:
http://www.tradingeconomics.com/turkey/unemployment-rate [12.05.2013]
3 Ernst&Young, 2013, World Bulettin, dostupno na: http://www.worldbulletin.net/?
aType=haber&ArticleID=108586 [12.05.2013]
2|Stranica

Ono to vlast u Bosni i Hercegovini jo nije uvidjela jeste da se ne treba reformisati Bosnu i
Hercegovinu zbog Europske Unije, ve zbog nje same i zbog graana Bosne i Hercegovine.
Europska Unije nije potreba, ona je pogodnost. S druge strane, ekonomski stabilna Bosna i
Hercegovina, slobodna od mita i korupcije, bez duga i sa malom stopom nezaposlenosti jeste
potreba i Bosne i Hercegovine i Europske Unije i s tim na umu ju trebamo i graditi. No,
forkusirajmo se sada na one legistrativne i strukturalne probleme bosanskohercegovakog
(ne)pristupanja Europskoj Uniji.

3|Stranica

ZAJEDNIKA VIZIJA

U Bosni i Hercegovini ne postoji takva stvar kao to je zajednika vizija. Duboka podjeljenost
entitetskim i etnikim linijama tu zajedniku viziju djeli na dvije zajednike vizije. Javno
miljenje u Republici Srpskoj se uveliko razlikuje od onoga u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Pristupanje Europskoj Uniji je u Republici Srpskoj vieno kao proces koji potencijalno moe
ugroziti samo postojanje Republike Srpske, dok se isti proces u Federaciji Bosne i
Hercegovine smatra garancijom bosanskohercegovake dravnosti i izlaz iz sveukupne krize
koja je zahvatila dravu. Isti sentiment se poririo i na politiko djelovanje entitetskih
predstavnika, te u samoj Federaciji

Bosne i Hercegovine na djelovanje predstavnika

Hrvatskog naroda u odnosu na predstavnike Bonjaka.

Zajednitvo se u Bosni i Hercegovini teko moe i opisati, jer tom pojmu fali onaj bitan
inilac na ijem osnovu se zajednitvo gradi. Ukoliko Bosna i Hercegovina eli postati
lanicom Europske Unije, za to mora postojati zajednika volja, kako politika, tako i
drutvena. Iracionalni strahovi i ista takva nadanja su neopravdani i neutemeljeni. Europska
Unija ne znai ukidanje Republike Srpske, isto kao to ne znai bolji ivot za graane Bosne i
Hercegovine. Ipak, zajednika vizija je nesumnjivo jako potrebna bosanskohercegovakom
drutvu, bez obzira bilo to kao ujedinjeni stav prema pridruivanju Europskoj Uniji ili
generalno kao poetni korak ka rijeavanju problema koji svakodnevno pogaaju
bosanskohercegovako drutvo. Svaka promjena dolazi prvo s vizijom, a kasnije sa dovoljnim
brojem ljudi koji dijele tu viziju. Trenutna podijeljenost vizija u Bosni i Hercegovini doprinosi
samo jo veem nazadovanju bosanskohercegovakog drutva kroz sve sfere ivota, te
ukoliko se u to skorijem periodu te vizije ne ujedine u jednu, Bosnu i Hercegovinu eka dug
period pregovora i stagnacije na putu lanstva u Europskoj Uniji.

4|Stranica

SEJDI FINCI

Vjerovatno jedan od glavnih razloga stagnacije pregovora o pridruivanju Bosne i

Hercegovine Europskoj Uniji je sprovedba presude Sejdi Finci. Bez provedbe ove presude,
takve da zadovoljava uslove Europske Unije, te gospodina Sejdia i gospodina Fincija, i same
uslove i kriterije definisane presudom, Bosna i hercegovina dri vrata Europske Unije vrsto
zakljuanim. Problem predstavlja injenica da provedba ove presude predstavlja poetak
ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini koji su mnogo dublji i komplikovaniji problem, te
se na iste ne gleda sa jednakom blagonaklonou u oba bosanskohercegovaka entiteta.

Bosna i Hercegovina se ve prilikom pristupanja Vijeu Europe obavezala da e preispitati

izborno zakonodavstvo, te izvriti potrebne izmjene koje bi ukljuivale i izmjene o ustavnoj
diskriminaciji nekonstitutivnih naroda, meutim sve do danas do tih promijena nije dolo. Pod
konstantnim pritiskom Europske Unije i Europskog suda za ljudska prava Vijee ministara
Bosne i Hercegovine 2010. godine donosi akcioni plan, te formira radnu grupu zaduenu za
donoenje amandmana na ustav Bosne i Hercegovine shodno sprovedbi ove presude. Od tada
pa do danas sprovedba presude Sejdi Finci je bila tema velikog broja razgovora izmeu
stranakih lidera, meutim nijedan nije urodio plodom.

Izvrenje presude Sjedi Finci jeste prije svega meunarodna obaveza, meutim to je
takoer i prilika da predstavnici vlasti u BiH pokau da mogu samostalno i bez pomoi
meunarodne zajednice i nametanja polovinog rijeenje od strane iste, da naprave promjene
postojeih odredaba Ustava koje se odnose na Predsjednitvo i Dom naroda Parlamentarne
skuptine BiH, ali i druge dikriminatorne odredbe i odredbe koje koe i sprjeavaju
bosanskohercegovaki put ka euro-atlanskim integracijama. Ukoliko bi vlast u Bosni i

5|Stranica

Hercegovini uspjeno sprovelo presudu Sejdi- Finci, to bi nesumnjivo bio pokazatelj

politike zrelosti i odgovornosti predstavnika vlasti u Bosni i Hercegovini. Sprovedba ove
odluke bi takoer ulila nadu graanima Bosne i Hercegovine da su politiki predstavnici u
zemlji vrsto opredjeljeni ka uspostavljanju demokratskog bosanskohercegovakog drutva i
vladavine prava, te da su kao takvi sposobni da kroz zajedniki dijalog odgovorno oblikuju
ustavno pravno ureenje drave koje e osigurati jednakopravnost svih naroda u Bosni i
Hercegovini i osigurati napredovanje Bosne i Hercegovine ka lanstvu u Europskoj Uniji i
NATO savezu.
Dakle, pitanje izvrenja ove presude je ujedno i pitanje budunosti Bosne i Hercegovine i
sudbine svih njenih graana.

6|Stranica

USTAVNE REFORME

Ustav Bosne i Hercegovine, odnosno Anex 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma je zasigurno

jedno od najkontroverznijih i najosjetljivijih politikih, pravnih i drutvenih pitanja u dravi.
Nastao kao sredstvo zaustavljanja ratnih dejstava, vie kao potreba za bilo kakvim rijeenjem
koje ne ukljuuje rat i stradanja, nego kao kvalitetan dokument ustrojstva drave, Ustav Bosne
i Hercegovine ve godinama eka na prijeko potrebne reforme i izmjene. No imajui u vidu
objektivno jednostavnu stvar kao to je presuda Sejdi Finci i izmjene koje bi omoguile
sprovedbu te presude, te probleme koje aktuelne vlasti imaju sa sprovoenjem iste, nasluuje
se teak i dugoroan proces ustavnih reformi, to zasigurno nije u interesu niti graana Bosne
i Hercegovine, niti Europske Unije, iji lan nastojimo postati.

Ustav Bosne i Hercegovine, odnosno Anex 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma nije nainjen
da podnese dinamiku razvoja zemlje i drutva. Svakodnevne promjene, politike, ekonomske,
drutvene i druge stavljaju brojne izazove ak i pred najfleksibilnije ustave, tako da je
bosanskohercegovaki, dejtonski ustav jedan hendikepiran dokument u svijetlu dinamikog
razvoja Bosne i Hercegovine i okruenja.

Dodatni problem ustavnim reformama predstavlja i separatistika politika predstavnika vlasti

manjeg entiteta Bosne i Hercegovine, Republike Srpske. Strah da e novi ustav uzdrmati
temelje na kojima poiva Republika Srpska, ije je postojanje upravo i zagarantovano
Djetonskim sporazumom, te konstantna politika opstrukcije napretka Bosne i Hercegovine na
putu ka Europskoj Uniji, popraena velikosrpskom retorikom u izbornim godinama, da bi se
osigurao opstanak na vlasti, koe bilo kakve pokuaje razgovora o ustavnim reformama i
provedbu istih. Ipak, ukljuivanje graana u rasprave o ponuenim ustavnim rijeenjima je

7|Stranica

korak naprijed u kreiranju ustava koji e odgovarati svim stranama i u kompletu graanima
Bosne i Hercegovine.

Negativna strana dejtonskog Ustava Bosne i Hercegovine je i zavisnost drave od entiteta. Po

sadanjem ustavu drava ima onoliko ingerencija koliko joj entiteti dopuste, to je odlian
mehanizam za opstrukciju organa drave od strane teritorijalnih jedinica od kojih je sainjena,
to nas samo po sebi do vodi u jedan paradoks.

Jo jedan nedostatak postojeeg Ustava Bosne i Hercegovine je nedostatak institucija za

provoenje ustavnih principa, odnosno ustavna struktura koja ne stvara pravni osnov za
uspostavu takvih tijela i, naravno, da sve, tako uspostavljene javne vlasti, budu efikasne u
vrenju svojih nadlenosti i to sve u cilju zadovoljena potreba njenih graana.

Zbog toga, prilikom kreiranja novih ustavnih rjeenja, mora se imati u vidu da sve ustavne
odredbe sainjavaju organsku cjelinu, zasnovanu na principima potovanja ljudskih prava i
zajednikog ivota. Ti principi trebali bi (ali ne moraju) biti sadrani u samom ustavu. Oni su
dio moralne svijesti zajednice, tj. onog sistema vrijednosti koji zajednica hoe da ostvari kroz
odredeni ustavni poredak. Istovremeno, javna vlast i sudovi, kao tumai ustava, moraju
nastojati da pomognu ostvarenje tih vrijednosti. Bilo koji organ javne vlasti promaio bi svoj
zadatak ako bi se iskljuivo pridravao objektivne (esto nesavrene) sadrine ustavnih
odredaba, bez obzira na posljedice svojih odluka. 4 Novi ustav mora i tano specificirati
odnose izmeu drave i entiteta, te smanjiti zavisnost drave od manjih teritorijalnih jedinica.
Taj ustav mora takoer ponuditi alternativno ustrojstvo drave da bi se smanjili ogromni
administrativni trokovi drave i lake definisale nadlenosti.
4 Centar za ljudska prava, 2006, Proces ustavnih promijena u BiH, prvo izdanje, Sarajevo: Centar za
ljudska prava Univerziteta u Sarajevu
8|Stranica

Unutar novog prijedloga ustava mora se regulisati i struktura predsjednitva Bosne i

Hercegovine. Sprovoenjem u djelo presude Sejdi Finci, predsjednitvo moe biti
struktuirano na dva naina:
1. Samo jedan predsjednik (iz reda bonjakog, hrvatskog, srpskog naroda ili iz reda
ostalih)
2. etverolano predsjednitvo (po jedan predstavnik bonjakog, hrvatskog, srpskog
naroda, te predstavnik iz reda ostalih)
Nakon regulisanja strukture predsjednitva, a ukoliko se odlui za opciju 2, moraju se jasno
definisati pitanja zatite nacionalnog interesa i ograniiti upotreba tog mehanizma, te se
ukinuti veto bilo kojem od predstavnika, osim u sluaju zatite nacionalnog interesa. Takoer
se treba uvesti pravilo preglasavanja, osim u sluaju tema, ranije utvrenih, o kojima odluka
mora biti donesena jednoglasno.

Ustav je konstitutivni akt kojim se jedna ljudska zajednica pretvara u pravno tijelo, koje
mora da se razvija i prilagoava prilikama u kojima ivi. Stoga, ustavne odredbe moraju biti
kreirane i tumaene tako da omogue taj razvoj i prilagoavanje. Svako statiko tumaenje
ustava pretvorilo bi ga u konicu drutvenog razvoja, umjesto da bude instrument tog razvoja.
Takvo dejstvo ustava ne smije biti cilj ustavotvorca.5

Ukoliko eli pristupiti Europskoj Uniji, Bosna i Hercegovina se mora, u to skorijem roku,
pozabaviti ustavnim promjenama. Prirodni dinamiki razvoj Bosne i Hercegovine kao zemlje,
kao i razvoj Europske Unije ne ostavljaju prostora za neefikasne ustavne principe i odredbe,
dok drava Bosna i Hercegovina ne moe kvalitetno funkcionisati na temelju dokumenta koji
je trebao posluiti kao privremeno rijeenje i temelj uspostvaljanja poslijeratne Bosne i
5 Ibid.
9|Stranica

Hercegovine. Ustav mora obezbijediti vladavinu prava, jednakopravnost svih graana,

efikasno i relativno jeftino ustrojstvo, nezavisno sudstvo, te instrumente i institucije koje e se
pobrinuti da se principi predloeni ustavom u praksi i primjenjuju i potuju.

10 | S t r a n i c a

ZAKLJUAK

Bosanskohercegovaki put ka Europskoj Uniji je vrsto ucrtan, no nedovoljno poploan i s

toga jako dug. lanstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj Uniji je neupitno, ali je vrijeme
pristupanja istoj pod velikim znakom pitanja. Evidentno je da na tom putu Bosnu i
Hercegovinu ekaju dvije vrste promjena; ustavno pravne i drutveno ekonomske.
Ustavno pravne promjene imaju za cilj stvaranje jake pravne drave koja e odgovoriti na
sve promjene koje se svakodnevno deavaju u drutvu, te stvaranje drave zasnovane na
vladavini prava i jednakopravnosti, gdje je svima pruena ista prilika i gdje se svaka
oprijedjeljenost jednako potuje i podrava.
Drutveno ekonomske promjene sa sobom donose poboljanje ivotnih uslova za graane
Bosne i Hercegovine, izgradnju mostova izmeu nekada zaraenih naroda, rad na kreiranju
zajednike vizije i zajednitva, dovoenje stranih investitora uvoenjem poreznih olakica za
iste, promociju kulture i tradicije, te stvaranje jake socijalne politike u zemlji.

Svaka promjena je teka, a ova koja eka Bosnu i Hercegovinu e zasigurno biti najvei test
za poslijeratnu Bosnu i Hercegovinu. Tim promjenama se mora pristupiti zajednikim
snagama, sa zajednikom vizijom i jasnim planom. Europska Bosna i Hercegovina mora biti
cilj politikih predstavnika, ali ti isti politiari moraju graditi Bosnu i Hercegovinu za svoje
graane, a samim tim i za Europu. Pogreno je razmiljanje da e se ulaskom u Europsku
Uniju svi problemi Bosne i Hercegovine rijeiti, jer dok god Bosna i Hercegovina ima
ozbiljnih ustavno pravnih i drutveno ekonomskih problema ona nee niti postati lanicom
Europske Unije.

11 | S t r a n i c a

Europska Unija nije potreba, ve pogodnost, dok je stabilna Bosna i Hercegovina potreba i
graana Bosne i Hercegovine, a i Europske Unije

12 | S t r a n i c a