Professional Documents
Culture Documents
Pravilnik o Metodoligiji Za Pracenje Mjerenje I Verifikaciju Usteda Energijeu Neposrednoj Potrosnji Nn77-2012
Pravilnik o Metodoligiji Za Pracenje Mjerenje I Verifikaciju Usteda Energijeu Neposrednoj Potrosnji Nn77-2012
BROJ 77 STRANICA 9
PRAVILNIK
O METODOLOGIJI ZA PRAENJE, MJERENJE
I VERIFIKACIJU UTEDA ENERGIJE U
NEPOSREDNOJ POTRONJI
I. OPE ODREDBE
Predmet
lanak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuje metodologija za praenje, mjerenje i verifikaciju uteda energije u neposrednoj potronji ostvarenih energetskim uslugama i mjerama poboljanja energetske uinkovitosti, u skladu s Direktivom 2006/32/EZ o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama.
Svrha
lanak 2.
Svrha ovoga Pravilnika je uspostava sustava za praenje i ocjenjivanje uspjenosti provedbe politike energetske uinkovitosti i
ostvarivanja ciljeva utvrenih u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske, Nacionalnom programu energetske uinkovitosti
i Nacionalnom akcijskom planu energetske uinkovitosti.
Definicije pojmova
lanak 4.
Pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku imaju znaenja
utvrena Zakonom, Pravilnikom o metodologiji za izraun i odreivanje okvirnog cilja uteda energije u neposrednoj potronji, Pravilnikom o energetskoj bilanci i supsidijarnim propisima. U ovome
se Pravilniku koriste i drugi pojmovi koji imaju sljedea znaenja:
1. Direktiva 2006/32/EZ o energetskoj uinkovitosti i energetskim
uslugama je Direktiva 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijea od
5. travnja 2006. o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama
te o ukidanju Direktive Vijea 93/76/EEZ (Slubeni list Europske
unije L 114, 27. 4. 2006., str. 64-85),
STRANICA 10 BROJ 77
NARODNE NOVINE
15. specifina (jedinina) potronja energije je pokazatelj energetske uinkovitosti koji se izraunava kao omjer energije utroene
za neku aktivnost izraene u mjernoj jedinici za energiju (toe, Joule
ili kWh) i mjerljivog rezultata te aktivnosti izraene u fizikoj jedinici (npr. tone elika) ili imbenika koji na tu potronju utjee (npr.
po kuanstvu, po automobilu i sl.),
16. verifikacija uteda energije je postupak kojim se potvruju
utede energije ostvarene energetskom uslugom ili mjerom poboljanja energetske uinkovitosti,
17. Zakon je Zakon o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine, broj 152/08 i 55/12),
18. ivotni vijek mjere poboljanja energetske uinkovitosti je
oekivano vrijeme u kojem e provedena mjera stvarati utede energije i u kojem se ostvarene utede pribrajaju nacionalnom okvirnom
cilju uteda energije.
(2) Ukupno ostvarene utede energije za svaki sektor izraunavaju se kao umnoak razlike vrijednosti pokazatelja energetske
uinkovitosti u referentnoj godini i u razmatranoj godini i rezultata
aktivnosti ostvarenih u tom sektoru u razmatranoj godini.
(3) Referentna godina u odnosu na koju se promatra napredak
energetske uinkovitosti na sektorskoj i nacionalnoj razini je 2007.
(4) Ukupno ostvarene utede na nacionalnoj razini u razmatranoj godini izraunavaju se kao zbroj ukupno ostvarenih uteda
energije u svim sektorima neposredne potronje u toj godini.
(5) Izraun pokazatelja energetske uinkovitosti provodi se u
skladu s naelima iz metodologije za izraun uteda energije u neposrednoj potronji metodom odozgo-prema-dolje.
(6) Metodologija za izraun uteda energije u neposrednoj
potronji metodom odozgo-prema-dolje iz stavka 5. ovoga lanka
sadrana je u Prilogu I ovog Pravilnika.
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 11
NARODNE NOVINE
STRANICA 12 BROJ 77
PRILOG I
EU
TD
UNP
Kratice
Europska komisija
Direktiva 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama
Europska unija
odozgo-prema-dolje (eng. top-down)
ukapljeni naftni plin
goe
toe
m2
l
J
brtkm
tkm
pkm
Wh
Jedinice
gram ekvivalentne nafte
tona ekvivalentne nafte
kvadratni metar
litra
dul
bruto tonski kilometar
tonski kilometar
putniki kilometar
vatsat
k
M
G
Prefiksi
tisua (103)
milijun (106)
milijarda (109)
2007
t
Indeksi
vrijednost u 2007. godini
vrijednost u godini t
EK
ESD
1. Uvod
Ovaj dokument sadri metodologiju za izraun uteda energije pomou skupa pokazatelja energetske uinkovitosti u sektorima
neposredne potronje energije. Temelji se na preporukama Europske komisije (EK) danim u dokumentu Recommendations on Measurement and Verification Methods in the Framework of Directive
2006/32/EC on Energy End-Use Efficiency and Energy Services [1].
Metode prikazane u ovom dokumentu predstavljaju matematike
formule za izraun odozgo-prema-dolje (eng. top-down TD) pokazatelja energetske uinkovitosti.
Ukupne utede energije za pojedini sektor, podsektor ili specifinu namjenu izraunavaju se kao razlike vrijednosti odgovarajueg
pokazatelja u referentnoj godini i godini izvjeivanja pomnoenoj s
vrijednou pokazatelja aktivnosti ili drugog utjecajnog imbenika
na potronju energije u godini izvjeivanja.
Ovakav nain izrauna, odnosno ocjena uteda energije primjenom TD metoda, u potpunosti je u skladu sa zahtjevima Direktive
2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama
(ESD).
Postoje tri vrste TD pokazatelja energetske uinkovitosti:
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 13
SH
MDD25heating
*
F
ADD heating
a utede energije:
H SH
> ( E2007
F2007
SH
MDD25heating
EH
MDD25heating
)( t *
) @* Ft
heating
Ft
ADD2007
ADDtheating
Potronja energije za grijanje odnosi se na cijeli sektor kuanstava2. Uobiajeno nije ukljuena u nacionalne statistike niti je
takav podatak dostupan iz statistika Eurostata. Procjenjuje se od
specijaliziranih organizacija (nacionalnih energetskih agencija ili
instituta) na temelju istraivanja i modeliranja.
Stvarni broj stupanj-dana grijanja je pokazatelj teine zimskih
uvjeta i time potreba za grijanjem. Izraunava se kao zbroj razlike izmeu referentne unutranje temperature (uobiajeno 18 C) i
prosjene dnevne temperature za svaki dan u sezoni grijanja (npr.
od listopada do travnja)3. Broj stupanj-dana grijanja u EU zemljama
kree se od 700-800 za Cipar i Maltu do 4 000 5 000 u nordijskim
i baltikim zemljama; prosjek za EU-27 iznosi oko 2 800 stupanjdana, a za Hrvatsku se koristi podatak 2 294. Mjerenja dnevnih
vanjskih temperatura dolaze iz raznih meteorolokih postaja diljem
zemlje; ti se podaci uprosjeuju kako bi se dobila nacionalna vrijednost stupanj-dana grijanja4. Eurostat izraunava ove vrijednosti za
sve EU zemlje, ali je na njihovim internetskim stranicama dostupan
podatak jedino o aritmetikoj prosjenoj vrijednosti.
Srednja vrijednost stupanj-dana grijanja predstavlja broj stupanj-dana grijanja za normalnu zimu, a temelji se na dugogodinjem
prosjeku stvarnih stupanj-dana grijanja. Eurostat koristi 25-godinji prosjek (1980-2004), a u nekim dravama se koristi 30-godinji
prosjek5.
Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odraava utjecaj
regulative iz podruja zgradarstva, ulaganja u obnovu postojeeg fonda stambenih zgrada i poboljane uinkovitosti novih
sustava grijanja. Ona takoer ukljuuje i uinak promjene u ponaanju (npr. temperatura grijanja, trajanje sezone grijanja), to
moe odgovarati stvarnoj utedi energije (ako postoji smanjenje
temperature), ali i negativnim utedama energije zbog poveane
udobnosti6.
H
E 2007
, EtH
SH
teklih 25 godina
heating
ADD 2007
, ADDtheating
Potronja energije sekundarnih prebivalita (vikendica, apartmana) uobiajeno je mala i ukljuena u podatak o ukupnoj potronji energije stalno
nastanjenih kuanstava. No, ukoliko udio potronje energije u sekundarnim
prebivalitima postane znaajan, treba ga odvojiti iz ukupne potronje energije kuanstava.
3
Ukoliko je prosjena dnevna temperatura zimskog dana 5C, broj stupanjdana grijanja tog dana je 13 (18-5).
4
Ovaj nacionalni prosjek moe se izraunati kao aritmetika sredina ili kao
ponderirani prosjek po populaciji. Trebao bi se koristiti drugi pristup jer
bolje predstavlja potrebe za grijanjem u zemlji.
5
Neke su zemlje skratile referentno razdoblje i prosjek raunaju od 1990.
godine kako bi u obzir uzele injenicu da su od tada zime toplije. Neke,
pak, zemlje dodatno mijenjaju i razdoblje izrauna (pokretno razdoblje), to
znai da broj stupanj dana nije fiksan.
6
U junim europskim zemljama poveava se udio centralnog grijanja (bilo
uslijed daljinskih centraliziranih toplinskih sustava, bilo zbog plinofikacije),
ime se toplinska udobnost u kuanstvima poveava te se omoguava zagrijavanje vie prostorija. Zamjena sobnog centralnim grijanjem dovodi do poveanja potronje energije za grijanje upravo zbog efekta poveanja grijane
povrine. U tom se sluaju moe koristiti potronja energije za grijanje po
m2 ekvivalentne stambene jedinice s centralnim grijanjem.
NARODNE NOVINE
STRANICA 14 BROJ 77
godini i u godini t
F2007 , Ft
E HWH
2.3.
Pokazatelj P2 rauna se matematikom formulom:
E H SC
F
cooling
MDD25
ADD cooling
a utede energije:
H SC
cooling
H SC
ADD2007
Ft
cooling
MDD25
) @* Ft
ADDtcooling
H
E 2007
, EtH
SH
= ukupna povrina u m2 stalno nastanjenih stanova u 2007. godini i u godini t (izraunava se kao umnoak broja
stalno nastanjenih stambenih jedinica i prosjene veliine stambene
jedinice)
MDD
a utede energije:
cooling
25
Izraunavanje stupanj-dana hlaenja uobiajeno je u Sjedinjenim Amerikim Dravama (SAD), gdje se kao referentna vrijednost unutranje temperature uzima 20 C.
* Pt
cooling
ADD 2007
, ADDtcooling
H WH
E 2007
E HWH
t
P2007
Pt
H WH
E 2007
, E tHWH
P2007 , Pt
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 15
= jedinina potronja elektrine energije kuanskog ureaja x u 2007. godini i u godini t (temeljena na prosjeku
za postojei stock ureaja)
Stock tx
Razmatra se est grupa kuanskih ureaja, koji predstavljaju najvea troila u kuanstvu: hladnjaci, zamrzivai, perilice rublja, perilice posua, TV,
suilice rublja.
11
1 toe = 11.630 kWh
12
Jedan od naina kojim bi se bolje pokazale stvarne utede energije bio bi da
se potronja elektrine energije za rasvjetu podijeli brojem rasvjetnih mjesta.
a utede energije:
H Li
E 2007
E H Li
t
D2007
Dt
* D t
D2007 , D t
i godini t
MDD25heating
ADD heating
a utede energije:
H NON EL
> ( E 2007
D2007
MDD25heating
E H NON EL MDD25heating
)( t
*
) @* D t
heating
Dt
ADD2007
ADDtheating
NARODNE NOVINE
STRANICA 16 BROJ 77
heating
, ADDtheating
ADD2007
= stvarna vrijednost stupanj-dana grijanja u 2007. godini i godini t
D2007 , D t
dini i godini t.
E H EL
D
a utede energije:
H EL
E 2007
E H EL
t
D2007
Dt
* D t
D2007 , D t
i godini t.
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 17
E S NON EL
IA S
MDD25heating
*
ADD heating
a utede energije:
X
S NON
EL
>( E 2007S
IA2007
X
MDD25heating
EtS NON EL MDD25heating
)
(
*
) @* IA St
heating
heating
SX
ADD2007
ADDt
IAt
S NON EL
S
E2007
, Et NON EL = potronja energije (izuzev elektrine) u
podsektoru x u 2007. godini i godini t
X
S
IA2007
, IA St
E S EL
IA S
a utede energije:
X
S EL
E 2007
SX
2007
EtS EL
SX
t
IA
* IA St
S EL
S
E2007
, Et EL
S
IA2007
, IA St
IA
teklih 25 godina
heating
, ADDtheating = stvarna vrijednost stupanj-dana
ADD2007
grijanja u 2007. godini i godini t
S NON EL
em
S fte
MDD25heating
ADD heating
a utede energije:
S NON EL
> ( E2007S
fte
em2007
fte
MDD25heating
E NON EL MDD25heating
) ( t S fte *
) @* emSt
heating
heating
ADD2007
ADD
emt
t
S
em2007
, emtS
fte
14
Broj ekvivalentnih zaposlenika se izraunava na temelju ukupnog broja
zaposlenika u sektoru usluga svedenog na situaciju u kojoj bi svi zaposlenici bili stalno zaposleni. Broj tako izraunatih ekvivalentnih zaposlenika je
manji nego stvarni broj zaposlenika u uslunom sektoru.
NARODNE NOVINE
STRANICA 18 BROJ 77
MDD25
klih 25 godina
heating
, ADDtheating
ADD2007
fte
a utede energije:
S EL
E 2007
em
S fte
2007
E tE EL
em
S fte
t
* em St
fte
S
em2007
, emtS
fte
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 19
a utede energije:
CA
E2007
EtCA
CA
T2007
Tt CA
* TtCA
CA
CA
T2007
, Tt CA
15
NARODNE NOVINE
STRANICA 20 BROJ 77
CAspec
Pokazatelj A2 je E
, a utede energije raunaju se matematikom formulom:
>E
CAspec
2007
EtCAspec *
Ditav.km.CA
CA
* St * K t
100
Kt
E
=
CA gasoline
t
conversion
* Fgasoline
EtCA
diesel
conversion
* Fdiesel
CA
t
= 0.80
= 0.88
bilu u godini t
CA
St
Kt
= prosjeni ponderirani koeficijent za benzin i dizel
u godini t.
gasoline
EtCA
= potronja benzina u automobilima u l/100 km
u godini t21
CA diesel
t
E
= potronja dizela u automobilima u l/100 km u
godini t.
Postoje dvije metode izrauna pokazatelja A1 (ECA). Prva metoda podrazumijeva uporabu sljedeih ulaznih podataka:
broj automobila (benzinski, dizel i UNP),
prosjena godinja kilometraa po automobilu (km/auto god.),
potronja energije automobila (u litrama l) (ECA).
CAspec
E CA /( S CA Ditav.km.CA 100) . Za prePri tome je E
tvorbu podataka o potronji energije iskazanih u toe u litre koriste
se sljedee donje ogrjevne moi i pretvorbeni faktori: 46,89 MJ/kg
i 0,53 kg/l za UNP, 44,59 MJ/kg i 0,77 kg/l za benzin te 42,71 MJ/
kg i 0,85 kg/l za dizel.
Drugi nain izrauna podrazumijeva uporabu podataka o specifinoj potronji benzinskih, dizelskih i UNP automobila u l/100 km
i broja automobila (benzinskih, dizel i UNP) u tisuama:
E CAspec
21
TLV
E 2007
EtTLV
TLV
T2007
TtTLV
* TtTLV
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 21
E RPa
E TLV
T RPa
S TLV
a utede energije:
a utede energije:
TLV
E 2007
EtTLV
TLV
S 2007
S tTLV
* S
RPa
E 2007
EtRPa
RPa
T2007
Tt RPa
* TtRPa
RPa
, E tRPa
E 2007
TLV
, E tTLV
E 2007
TLV
t
dini i godini t
E RFr
T RFR
a utede energije:
22
RFr
E 2007
EtRFr
RFR
T2007
Tt RFr
* TtRFr
NARODNE NOVINE
STRANICA 22 BROJ 77
RFr
, Tt RFr
T2007
UE
CA
t
godini t (goe/pkm)
UE tPT
Tt Pa
Fr
TRW
T Fr
a uteda energije:
PTt PT2007
* Tt Pa * (UEtCA UEtPT )
Fr
Fr
RWt RW2007 * Tt Fr * (UERV
UERW
)
t
t
godini t
Pa
Tpublic
Pa
T public
a utede energije:
PT2007 , PTt ,
nikim km
dini i godini t.
Tt Pa
RWt , RW2007
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 23
Fr
TRW
nim putovima
Tt Fr
= jedinina potronja energije cestovnog prometa roba (kamioni i dostavna vozila) u godini t
Fr
UE RW
t
CAeq
RV
E 2007
CAeq
RV
2007
E tRV
S
RV CAeq
t
* S RV
t
CAeq
= potronja energije cestovnih vozila (automobili, kamioni i dostavna vozila, motocikli, autobusi) u 2007. godini
i u godini t
CAeq
RV
S 2007
, S tRV
CAeq
a utede energije:
R
E 2007
ER
Rt
R
T2007
Tt
* TtR
NARODNE NOVINE
STRANICA 24 BROJ 77
R
, Tt R
T2007
W
E 2007
EtW
W
T2007
TtW
* TtW
u godini t
W
, TtW
T2007
dini t.
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 25
je F). Zbog te injenice, jedini toan izraun pokazatelja energetske uinkovitosti u industriji je njihova vrijednosti po granama.
Izraun pokazatelja na razini cijelog sektora moe posluiti samo
kao aproksimacija.
Ukupna
potronja
energije
Dodana
vrijednost
Indeks proizvodnje
C (rudarstvo)
D (proizvodnja)
F (graditeljstvo)
x
x
http://w3.unece.org/pxweb/database/STAT/20-ME/2-MENA/?lang=1
Indeksi proizvodnje raunaju se vrlo precizno (4 5 znamenaka) temeljem
podataka o fizikoj proizvodnji u razliitim jedinicama (npr. litre proizvedenog mlijeka, tone mesa i sl.). Da bi se izraunao indeks za granu (dvije
znamenke u NACE klasifikaciji), detaljni indeksi se agregiraju kao ponderirani prosjek na temelju udjela svake podgrane u dodanoj vrijednosti cijele
grane u baznoj godini (2000.).
29
EI
IPI I
a utede energije:
I
E 2007
EtI
X
X
IPI I
IPI tI
2007
IX
* IPI tI X * K 2007
I
E2007
, EtI
I
K 2007
I
IPI 2007
, IPI tI = indeks industrijske proizvodnje grane x u
NARODNE NOVINE
STRANICA 26 BROJ 77
E Ix
VA Ix
a utede energije:
Ix
E2007
E Ix
Ix
Ix t Ix
VAtIx
K 2007
VA
VA
t
2007
P
P
...
I
E2007
, EtI
I
K 2007
VA
IX
2007
Utede energije
Jedinica
SEKTOR
Naziv pokazatelja
...
Ukupne utede 1 s M
pokazateljima
Naziv pokazatelja
...
...
Ukupne utede 2 s P
pokazateljima
IX
t
, VA
2008
2011
...
Kuanstva
Usluge
Industrija
Promet
Ukupno
Udio u nacionalnom cilju (19,77 PJ) za 2016. [%]
7. ISIC
ISIC Rev.3.1
(International Standard Industrial Classification of All Economic Activities, Rev.3.1)
A Poljoprivreda, lovstvo i umarstvo
B Ribarstvo
C Rudarstvo
D Proizvodnja
E Opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom
F Graditeljstvo
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 27
8. Reference
[1] Recommendations on Measurement and Verification methods in the framework of Directive 2006/32/EC on energy end-use
efficiency and energy services, European Commission, Directorate
General for Energy, Directorate C New and renewable sources
of energy, Energy efficiency & Innovation, C.4 Energy Efficiency,
2010
[2] Calculation of energy savings with energy efficiency indicators for the ESD, Enerdata, sijeanj 2011.
PRILOG II
STRANICA 28 BROJ 77
NARODNE NOVINE
Tablica 2 Preporuene referentne vrijednosti za uinkovitost komponenti sustava grijanja prema preporukama EMEEES projekta
Tablica 3 Preporuene referentne vrijednosti za specifine toplinske potrebe prema zahtjevima propisa vaeih u odreenom razdoblju (za stambeni i nestambeni sektor)
Tablica 4 Specifini faktori emisije CO2 po jedinici goriva i jedinici
korisne topline
Tablica 5 Preporuena formula i referentne vrijednosti za izraun
uteda energije ostvarenih poveanjem toplinske zatite i zamjenom
opreme za grijanje u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
Tablica 6 Proraun prosjenih jedininih uteda za kuanstva za
zgrade graene do 2006. g.
Tablica 7 Proraun jedininih uteda za usluge zgrade graene
do 2006. g.
Tablica 8 Preporuena formula za izraun jedininih uteda energije ostvarenih toplinskom izolacijom konstrukcija vanjske ovojnice
zgrade
Tablica 9 Preporuena formula za izraun uteda energije ostvarenih toplinskom izolacijom pojedinih konstrukcija vanjske ovojnice zgrade u stambenim i nestambenim (uslunim) zgradama zid,
prozor, krov
Tablica 10 Maksimalno dozvoljeni koeficijenti prolaska topline
prema novim Tehnikim propisima iz 2005. i 2008. godine
Tablica 11 Karakteristini koeficijenti prolaska topline konstrukcija vanjske ovojnice (prosjeni i prema periodima izgradnje)
Tablica 12 Preporuena formula i referentne vrijednosti za izraun uteda energije ostvarenih toplinskom izolacijom pojedinih
konstrukcija vanjske ovojnice zgrade u stambenim i nestambenim
(uslunim) zgradama zid, prozor, krov
Tablica 13 Proraun jedininih uteda po povrini pojedine konstrukcije vanjske ovojnice za stambeni sektor
Tablica 14 Proraun jedininih uteda po povrini pojedine konstrukcije vanjske ovojnice za sektor usluga
Tablica 18 Preporuena formula za izraun jedininih uteda energije ostvarenih poveanjem minimalnih zahtjeva u pogledu uteda
energije u novoj graevinskoj regulativi
Tablica 19 Preporuena formula za izraun uteda energije iz projekata novih zgrada
Tablica 17 Preporuena formula i referentne vrijednosti za izraun
uteda energije iz projekata novih zgrada primjenom nove graevinske regulative
Tablica 18 Proraun prosjenih jedininih uteda za kuanstva za
zgrade graene do 2006. g.
Tablica 19 Proraun jedininih uteda za nestambene zgrade graene do 2006. g.
Tablica 20 Preporuena formula za izraun jedininih godinjih
uteda energije ostvarenih zamjenom opreme za grijanje u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
Tablica 21 Preporuena formula za izraun jedininih godinjih
uteda energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novih sustava
za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
Tablica 22 Zahtjevi za stupnjeve djelovanja novih toplovodnih kotlova na tekue i plinovito gorivo prema Pravilniku o zahtjevima za
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 29
STRANICA 30 BROJ 77
NARODNE NOVINE
UFES
Definicije
SHDinit
Kinit
[kWh/m2/god]
SHDnew
K new
Referentne
vrijednosti
init =
uinkovitost starog sustava Prosjena
grijanja prije mjere EnU
uinkovitost
sustava grijanja
new=
prije i nakon
uinkovitost novog sustava mjere
EnU
grijanja nakon mjere EnU
(Tablica 3)
Preporuene
vrijednosti
ivotni vijek
20 godina za
kuanstva
25 godina za
usluge
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 31
podataka specifinih za pojedini projekt. Potronja energije za grijanje, kao i energetske utede u pravilu se iskazuju po m2 grijane
korisne povrine zgrade.
Preporuke za referentne vrijednosti uinkovitosti sustava grijanja
u zgradama prije i poslije provedbe zamjene dane su u EMEEES
projektu3 te se one mogu primijeniti i u Hrvatskoj. Valja istaknuti
da je Hrvatska u svoje zakonodavstvo preuzela tehnike zahtjeve za
uinkovitost kotlova u skladu sa Eko-dizajn direktivom, te se stanje
na tritu moe smatrati istovjetnim stanju na tritu u EU. Zbog
toga je opravdano preuzeti preporuene vrijednosti iz EMEEES projekta, koje su dane u Tablici 2. Ukupna uinkovitost sustava dobije
se mnoenjem uinkovitosti svake pojedine komponente.
Tablica 2 Preporuene referentne vrijednosti za uinkovitost
komponenti sustava grijanja prema preporukama EMEEES projekta
Podsustavi sustava
grijanja
Podsustav
proizvodnje
topline
(kotao)kotao
Podsustav
razvoda
(distribucije) topline
dis
Podsustav
emisije
topline u prostor em
Stupanj djelovanja
podsustava prije
provedbe mjere
EnU
Stock baseline
Stupanj djelovanja
podsustava (opreme)
na tritu
(neuinkovito
rjeenje)
Market inefficient
baseline
Minimalni stupanj
djelovanja
podsustava nakon
provedbe mjere EnU
(uinkovito rjeenje)
0,82
0,89
0,94[1]
0,93
0,97
0,78
0,83
0,595
0,93
0,848
Razdoblje izgradnje
do 1940
1940-1970
1970-1987
1987-2006
Referentna vrijednost specifine potrebne toplinske energije za grijanje za stambeni sektor graen do 2006. g. je 206 kWh/m2, a vrijednost je dobivena iz specifine potrebne toplinske energije za grijanje
i zastupljenosti broja zgrada prema razdoblju izgradnje u ukupnom
stambenom fondu. Referentna vrijednost uzeta u kalkulaciju je ona
iz energetske bilance Hrvatske od 180 kWh/m2, prema stvarnoj energetskoj potronji ukupnog sektora zgrada u 2006. godini. Referentna vrijednost specifine potrebne toplinske energije za grijanje za
nove zgrade je manja od maksimalno dozvoljene vrijednosti prema
Tehnikom propisu. U ovoj analizi je uzeta prosjena vrijednost od
85 kWh/m2/god ocijenjena prema srednjem faktoru oblika zgrada.
Referentna vrijednost specifine potrebne toplinske energije za grijanje za nestambeni sektor graen do 2006.g. je 206 kWh/m2, a vrijednost je dobivena iz specifine potrebne toplinske energije za grijanje
i zastupljenosti broja zgrada prema razdoblju izgradnje u ukupnom
3
Mjerene vrijednosti
esto se u praksi nalazi sluaj kada je ostvarene utede mogue
odrediti temeljem mjerenja potronje energije prije i poslije. U
tom se sluaju mjerena potronja energije moe podijeliti s povrinom zgrade prije i poslije (mogue je da je kod rekonstrukcije
dolo do promjene korisne povrine zgrade pa taj efekt takoer treba
uzeti u obzir) ime se dobivaju vrijednosti za omjere SHD/ bez
poznavanja njihovih tonih vrijednosti. Pri tome treba voditi rauna
o tome da se FES izrauna mnoenjem s relevantnom povrinom
zgrade nakon rekonstrukcije.
NARODNE NOVINE
STRANICA 32 BROJ 77
Tablica 4 Specifini faktori emisije CO2 po jedinici goriva i jedinici korisne topline4
Gorivo
po naturalnoj
jedinici goriva
[kgCO2/kg (ili m3)]
3,13
3,08
2,93
2,31
1,79
1,16
1,90
/
/
* ekstra lako i lako loivo ulje su grupirani i prikazani kao ekstra lako
loivo ulje, a srednje i teko loivo ulje kao loivo ulje
UFES
SHDinit
Kinit
SHDnew
Knew
init
new
SHDinit [kWh/m2]
SHDnew [kWh/m2]
FES [kWh/god]
FES
UFES u A
i
i 1
Ai [m2]
Referentne init
vrijednosti new
SHDinit
0,595 (Tablica 2)
0,848 (Tablica 2)
180 za stambeni sektor, 190 za nestambeni
sektor (Tablica 3)
85 za stambeni sektor, 107 za nestambeni sektor
(Tablica 3),
Preporueno koristiti stvarne podatke o grijanoj
povrini zgrade
Grijana povrina stambenih zgrada procijenjena
je u 2010. godini na prosjeno 66,25 % od
ukupne korisne povrine, a grijana povrina
nestambenih zgrada 43,9 % od ukupne korisne
povrine
20 godina za kuanstva; 25 godina za usluge
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e emisijski faktor [tCO2/MWh]
FES ukupna uteda energije [MWh]
e prema Tablica 4
SHDnew
A
ivotni vijek:
Smanjenje emisija CO2 [t/god]
UFES
K init
SHDnew
K new
FES
UFES u A
i
i 1
Napomena: u proraun treba uzeti stvarne vrijednosti ako je mogue, te emisije CO2 raunati prema faktorima u Tablica 4.
Tablica 7 Proraun jedininih uteda za usluge zgrade graene
do 2006. g.
SHDpost
UFES
Kpost
SHDnovi
190/0,595 107,5/0,848
192,60 kWh/m2/god
Knovi
UFES u A
FES
i 1
Napomena: u proraun treba uzeti stvarne vrijednosti ako je mogue, te emisije CO2 raunati prema faktorima u Tablici 4.
[kWh/m2/god]
1000
Definicije
Referentne
vrijednosti
Preporuene
vrijednosti
ivotni vijek
20 godina za
kuanstva
Uinit
Koeficijent
prolaska
topline
za
karakteristini element
prije rekonstrukcije
Unew
Koeficijent
prolaska
topline
nakon
rekonstrukcije
HDD - Stupanj dan
grijanja
a korekcijski faktor
ovisan o klimatskoj
zoni u kojoj se zgrada
nalazi
b=
Sezonska uinkovitost
sustava grijanja
c=f
Koeficijent
prekida
grijanja
Koeficijenti
prolaska
topline prije i
poslije
25 godina za
rekonstrukcije usluge
Stupanj dan
grijanja
Povrina
konstrukcije
vanjske
ovojnice
180/0,595 85/0,848
202,30 kWh/m2/god
202,30 kWh/m2 x m2 grijane korisne
povrine zgrade
202,30 kWh/m2 x m2 x 0,279
kg/kWh/god
5
European Commission: Recommendations on measurement and verification methods in the framework of Directive 2006/32/EC on energy end-use
efficiency and energy services
6
Potrebno je opredijeliti se za vrstu povrine koja e se koristiti u izraunu
ukupna povrina, ukupna korisna povrina, ukupna grijanja povrina ili dr.
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 33
Tehniki propis o
racionalnoj upotrebi
energije i toplinskoj
zatiti u zgradama (NN
110/08 i 38/09)
Umax[W/m2K]
UFESzid
UFESprozor [kWh/m2/god]
1000
UFESprozor
UFESkrov [kWh/m2/god]
Upost [W/m K]
Unovi [W/m2K]
HDD
a
b=
c=f
1000
FES [kWh/god]
FES
UFES u A
i
i 1
Ai = Az+Ap+Ak [m ]
e.mj.min>3C
Vanjski zid
0,60
0,45
1,00
0,80
0,40
0,30
0,80
0,70
0,65
0,50
0,65
0,50
0,50
0,50
0,80
0,80
0,80
0,80
1,80
1,80
1,80
1,80
2,90
2,90
2,90
2,90
1,40
1,40
NARODNE NOVINE
STRANICA 34 BROJ 77
1940-1970
2,23
4,4
2,93
1970-1987
1,08
3,08
1,96
1987-2006
0,595
2,23
0,86
0,16
0,31
0,40
0,12
195,20 kWh/m2
146,40 kWh/m2
1000
n
UFES u A
FES
i 1
FES x 0,279
kg/kWh/god
UFESprozor [kWh/m2/god]
1000
FES [kWh/god]
FES
UFES
98,99 kWh/m2
1000
90,74 kWh/m2
1000
FES
1000
UFES prozor
57,75 kWh/m2
1000
UFESzid
1,46
3,60
2,02
UFESzid [kWh/m2/god]
u Ai
i 1
Ai = Az+Ap+Ak [m ]
Referentne Upost_zid
vrijednosti Unovi_zid
Upost_prozor
Unovi_prozor
Upost_krov
Unovi_krov
HDD
a
b=
c=f
ivotni vijek:
1,4
0,45
3,6
1,4 stambeni sektor, 1,8 usluge
2,0
0,35
2200
1
0,595 (Tablica 2)
1 za kuanstva, 0,62 za usluge
20 godina za kuanstva
25 godina za usluge
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e emisijski faktor [tCO2/MWh]
FES ukupna uteda energije [MWh]
e prema Tablica 4
84,30 kWh/m2
1000
UFESprozor
UFESkrov
Upost [W/m2K]
Unovi [W/m2K]
HDD
a
b=
c=f
UFESkrov [kWh/m2/god]
UFES u A
i
i 1
FES x 0,279
kg/kWh/god
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 35
UFES
SHDold
Kold
SHDnew
Knew
[kWh/m2/god]
Definicije
Referentne
vrijednosti
old
uinkovitost sustava grijanja
prijanjeg standarda gradnje
new
Uinkovitost sustava grijanja
novog standarda gradnje
SHDold
specifine godinje toplinske
potrebe zgrade prijanjeg
standarda
gradnje
[kWh/m2/god]
SHDnew
specifine godinje toplinske
potrebe novog standarda
gradnje [kWh/m2/god]
Prosjene
toplinske
potrebe zgrade
u
razdoblju
njezine
izgradnje
u
periodu 1987.2006.
Prosjene
toplinske
potrebe zgrade
prema
novoj
graevinskoj
regulativi
iza
2006.
Preporuene
vrijednosti
ivotni vijek
OLD
NEW
SHDOLD [kWh/m2]
SHDNEW [kWh/m2]
UFES [kWh/jedinica/god]
OLD
NEW
SHDOLD [kWh/m2]
SHDNEW [kWh/m2]
UFES
SHDold
Kold
FES [kWh/god]
FES
FES [kWh/god]
FES
UFES u A
i
UFES
u Ai
Ai [m2]
Referentne OLD
vrijednosti NEW
SHDOLD
SHDNEW
A
UFES
K old
SHDnew
UFES u A
i
150/0,80 85/0,848
87,26 kWh/m2/god
K new
FES
i 1
Napomena: u proraun treba uzeti stvarne vrijednosti ako je mogue, te emisije CO2 raunati prema faktorima u Tablica 4.
Tablica 19 Proraun jedininih uteda za nestambene zgrade
graene do 2006. g.
SHDpost
UFES
Kpost
SHDnovi
Knovi
FES
UFES u A
i
i 1
150/080 107,5/0,848
60,73 kWh/m2/god
60,73 kWh/m2 x m2 grijane korisne
povrine zgrade
60,73 kWh/m2 x m2 x 0,279 kg/kWh/god
Napomena: u proraun treba uzeti stvarne vrijednosti ako je mogue, te emisije CO2 raunati prema faktorima u Tablica 4.
K new
i 1
Ai [m2]
SHDnew
Knew
i 1
SHDnew
K old
ivotni vijek:
Smanjenje emisija CO2 [t/god]
SHDold
UFES
European Commission: Recommendations on measurement and verification methods in the framework of Directive 2006/32/EC on energy end-use
efficiency and energy services
STRANICA 36 BROJ 77
NARODNE NOVINE
UFES
Definicije
1
1
K K
new
init
SHD A
[kWh/(jedinicagod)]
init=
sezonski
stupanj
djelovanja starog sustava
grijanja prije mjere EnU
new = sezonski stupanj
djelovanja novog sustava
grijanja nakon mjere EnU
SHD = specifine toplinske
potrebe
graevine
[kWh/(m2god)]
A = prosjena povrina
grijana sustavom grijanja
Preporuene
vrijednosti
ivotni vijek
(Tablica III.)1
Prosjeni
Kotlovi
za
stupnjevi
grijanje
u
djelovanja
stambenim
opreme
za zgradama:
postojee
20 godina
zgrade
1995
(1991)
Kotlovi
za
za
rane grijanje
u
aktivnosti, 2007 zgradama
za zamjene
uslunog
sektora > 30
Za
nove kW:
instalacije:
25 godina
prosjeni
stupnjevi
djelovanja
opreme
na
tritu
1995 (1991) za
rane aktivnosti,
2007 za nove
mjere.
Tablica 21 Preporuena formula za izraun jedininih godinjih uteda energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novih
sustava za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
UFES
1
1
SWD ,
K init K new
[kWh/(jedinicagod]
SWD
X
t hot_water
1000
t cold_water c water c f
[kWh/(jedinicagod)]
Referentne
vrijednosti
Definicije
UFES
init,
new
=
uinkovitost
starog i novog
sustava PTV prije
mjere EnU
SWD = specifine
potrebna energija
za pripremu PTV
[kWh/(jedgod)]
365 d = 365 dana
Chot_water_daily
=
prosjena dnevna
potronja
tople
vode po osobi [l]
npersons/building
=
prosjean
broj
osoba u zgradi
koji se opskrbljuje
toplom vodom
thot_water
=
temperatura tople
vode
(obino
60C)
tcold_water
=
temperatura
hladne
vode
(obino 15C)
cwater = specifini
toplinski kapacitet
vode
=
1
kcal/(kgC)
cf = pretvorbeni
faktor
0,001163
kWh/kcal uz 1 litra
vode = 1 kg vode
Referentne Preporuene
vrijednosti vrijednosti
ivotni vijek
(Tablica III.)1
Prosjena
uinkovitost
opreme za
postojee
zgrade
1995
(1991)
za
rane
aktivnosti,
2007
za
zamjene
Za
nove
instalacije:
prosjena
uinkovitost
opreme na
tritu
1995
(1991) za
rane
aktivnosti,
2007
za
nove mjere.
Kotlovi
za
grijanje
u
stambenim
zgradama:
20 godina
Kotlovi
za
grijanje
u
zgradama
uslunog
sektora > 30
kW:
25 godina
Izvor: http://www.monitoringstelle.at/Boilers.503.0.html
Methoden zur richtlinienkonformen Bewertung der Zielerreichung gem
Energieeffizienz- und Energiedienstlestungsrichtlinie 2006/32/EG Bottom
Up Methoden, Austrian Energy Agency, Wien, August 2010.
11
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 37
K init
K boiler K dis K em ,
Standardni kotao
Niskotemperaturni
kotao
Kondenzacijski
kotao na tekue
gorivo
Plinski
kondenzacijski
Podruje
Stupanj djelovanja kod
nazivnog
nazivnog uina Pn
uina,
Prosjena
Stupanj
[kW]
temperatura
djelovanja,
vode u
[%]
kotlu, [C]
4 400
70
t 84 + 2log Pn
4 400
70
t
87,5
1,5log Pn
4 400
70
t 91 + 1log Pn
> 50
Kem
stupanj djelovanja ogrjevnog tijela (stupanj djelovanja podsustava emisije toplinske energije) ukljuujui regulaciju
Tablica 23 Preporuene referentne vrijednosti stupnjeva djelovanja sustava grijanja u kuanstvima i zgradama uslunog sektora prema preporukama EMEEES projekta14
Podsustavi sustava
grijanja
Stupanj djelovanja
podsustava prije
provedbe mjere
EnU
Stock baseline
Stupanj djelovanja K
podsustava (opreme)
na tritu
(neuinkovito
rjeenje)
Market inefficient
baseline
Minimalni stupanj
djelovanja
podsustava nakon
provedbe mjere EnU
(uinkovito rjeenje)
0,82
0,89
0,9414
0,93
0,97
Podsustav
proizvodnje topline
(kotao) Kboiler
Podsustav razvoda
(distribucije) topline
40
3012
Podsustav
emisije
topline u prostor Kem
t
87,5
1,5log Pn
t 97 + 1log Pn
Proizvoai kotlova u Hrvatskoj moraju proizvoditi kotlove odreenog stupnja djelovanja s obzirom na tip kotla i nazivni uin kotla
sukladno spomenutom Pravilniku o zahtjevima za stupnjeve djelovanja novih toplovodnih kotlova na tekue i plinovito gorivo (NN
135/05), koji se u Hrvatskoj primjenjuje od 31. oujka 2006. godine.
Kondenzacijski kotlovi su danas na tritu kotlovi s najveim moguim stupnjem djelovanja od svih kotlova pod uvjetom da rade
u niem temperaturnom reimu kod kojeg dolazi do kondenzacije
vodene pare i iskoritavanja topline kondenzacije vodene pare za
dodatno zagrijavanje kotlovske vode. Iz navedenog razloga se podrazumijeva i uzima kao standard, da se postojei stari kotlovi zamjenjuju s kondenzacijskim kotlovima, koji maksimalno iskoritavaju
uloeno gorivo.
Preporuke za referentne vrijednosti sezonskih vrijednosti stupnjeva
djelovanja sustava grijanja u kuanstvima i zgradama uslunog sektora prije i poslije provedbe zamjene dane su u EMEEES projekti12
0,78
K old
t 80 + 3log Pn
K boiler K dis K em
Kdis
Tip kotla
K new
K boiler K dis K em
K old 0,595
0,83
K average
0,93
K new
K boiler K dis K em
K boiler K dis K em
K new 0,848
Glede odreivanja specifine potrebne energije za pripremu potrone tople vode SWD, u Prilogu 6. (Metodologija energetskog certificiranja stambenih zgrada) i Prilogu 7. (Metodologija energetskog
certificiranja nestambenih zgrada) Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada (NN 36/10) dana je metoda izrauna godinje potrebne
toplinske energije za zagrijavanje potrone tople vode SWD.
Za stambene zgrade (kuanstva) se, prema Prilogu 6. Pravilnika o
energetskom certificiranju zgrada (NN 36/10) preporua uzeti sljedee pojednostavljene vrijednosti godinje potrebne toplinske energije
za zagrijavanje potrone tople vode:
12,5 kWh/(m god.)
1. Stambene zgrade s do 3 stambene jedinice o SWD
A
2
13
STAMBENE ZGRADE EMEEES bottom-up case application 4: Residential condensing boilers in space heating: http://www.evaluate-energy-savings.
eu/emeees/downloads/EMEEES_WP42_Method_4_resboilers_080609.pdf
ZGRADE USLUNOG SEKTORA EMEEES bottom-up case application 8:
Non residential space heating improvement in case of heating distribution
by a water loop (tertiary sector): http://www.evaluate-energy-savings.eu/
emeees/downloads/EMEEES_WP42_8_non_residential_heating_Final.pdf
14
Minimalni sezonski stupanj djelovanja kondenzacijskih kotlova sveden na
donju ogrjevnu vrijednost goriva
STRANICA 38 BROJ 77
NARODNE NOVINE
Zdravstvo
kolstvo
Upravne ustanove
Ostale ustanove16
Ugostiteljstvo i turizam
Trgovina
Ostale usluge
15
Tablica 25 Preporuene referentne vrijednosti specifine godinje korisne energije za grijanje (SHD) za kuanstva i zgrade
uslunog sektora
Specifina korisna energija za grijanje SHD,
[kWh/(m2god)]
Postojee stanje
Novo stanje
Tip objekta
KUANSTVA
ZGRADE)
ZGRADE
SEKTORA
(STAMBENE
USLUNOG
180
85
190
107,5
Tablica 26 navodi preporuene referentne vrijednosti specifine godinje korisne energije za pripremu potrone tople vode (SWD) za
kuanstva i zgrade uslunog sektora.
Tablica 26 Preporuene referentne vrijednosti specifine godinje korisne energije za pripremu potrone tople vode (SWD) za
kuanstva i zgrade uslunog sektora
Specifina korisna energija za pripremu potrone
tople vode SWD, [kWh/(m2god)]
Tip objekta
KUANSTVA
(STAMBENE
ZGRADE)
- s do tri stambene jedinice
- s vie od tri stambene jedinice
ZGRADE USLUNOG SEKTORA
- turizam i ugostiteljstvo
- ostale zgrade uslunog sektora
12,5
16,0
3,5
0,5
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 39
1
1
SHD SWD A
K average K new
UFES [kWh/(jedinicagod)]
UFES
Kaverage
FES [kWh/god]
FES
new
SHD [kWh/(m2god)]
SWD [kWh/(m2god)]
A [m2]
UFES
i 1
Kaverage
Tablica 23 o K average
K boiler K dis K em
new
Referentne
vrijednosti SHD
SWD
A
ivotni vijek:
Smanjenje
[t/god]
emisija
CO2
Tablica 26
Stvarni ulazni podatak
20 godina za stambene zgrade
25 godina za zgrade uslunog sektora
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e emisijski faktor [t CO2/MWh], FES ukupna uteda energije
[MWh]
e prema Tablica 4
Ranija zamjena postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode (prije isteka ivotnog vijeka opreme)
Uteda energije se postie zamjenom opreme postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode prije isteka ivotnog
vijeka opreme s uinkovitom opremom. Do isteka ivotnog vijeka
postojee opreme za izraun energetskih uteda se koriste referentne vrijednosti za Stock baseline, a nakon isteka ivotnog vijeka
za izraun energetskih uteda se koriste referentne vrijednosti za
Market baseline.
Tablica 29 navodi preporuenu formulu za izraun uteda koje rezultiraju ranijom zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode u kuanstvima i zgradama uslunog sektora
prije isteka ivotnog vijeka opreme, kao i referentne vrijednosti koje
se trebaju koristiti u nedostatku podataka za pojedini projekt. Jedinina godinja uteda je povezana sa zamjenom postojeih kotlova s
kondenzacijskim kotlovima, koji imaju najvei stupanj djelovanja od
svih kotlova te maksimalno iskoritavaju uloeno gorivo.
Tablica 29 Preporuena formula i referentne vrijednosti za
izraun uteda energije uslijed ranije zamjene opreme postojeeg sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode
prije isteka ivotnog vijeka opreme u kuanstvima i zgradama
uslunog sektora s uinkovitom opremom
SVE ENERGETSKE UTEDE o Stock baseline
UFES
UFES
UFES
UFES
Kold
Kaverage
1
1
SHD SWD A
K average K new
new
SHD [kWh/(m2god)]
SWD [kWh/(m2god)]
A [m2]
FES
FES [kWh/god]
UFES
i 1
Kold
Kaverage
Referentne new
vrijednosti
SHD
SWD
A
ivotni vijek:
Smanjenje
[t/god]
emisija
CO2
Tablica 26
Stvarni ulazni podatak
20 godina za stambene zgrade
25 godina za zgrade uslunog sektora
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e emisijski faktor [t CO2/MWh], FES ukupna uteda energije
[MWh]
e prema Tablica 4
1
1
K K
new
old
1
1
K average K new
Kold
Kaverage
new
SHD [kWh/(m2god)]
SWD [kWh/(m2god)]
A [m2]
FES
FES [kWh/god]
UFES
i 1
Kold
Kaverage
1
1
K
SHD SWD A
old K new
UFES
UFES [kWh/(jedinicagod)]
1
1
K
SHD SWD A
old K new
Referentne new
vrijednosti
SHD
SWD
A
ivotni vijek:
Smanjenje
[t/god]
emisija
CO2
Tablica 26
Stvarni ulazni podatak
20 godina za stambene zgrade
25 godina za zgrade uslunog sektora
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e emisijski faktor [t CO2/MWh]
FES ukupna uteda energije [MWh]
e prema Tablica 4
NARODNE NOVINE
STRANICA 40 BROJ 77
UFES
UFES
USAVE
K stock_average_heating_system
[kWh/(m2god)]
Referentne Preporuene
vrijednosti vrijednosti
ivotni vijek
(Tablica III.)1
USAVE = prosjene /
godinje
utede
energije
po
m2
solarnog
kolektora
odnosno prosjena
godinja proizvodnja
toplinske energije po
m2
solarnog
kolektora
[kWh/(m2god)]
20 godina
stock_average_heating_system
= sezonski stupanj
djelovanja
postojeeg sustava
za pripremu potrone
tople vode u godini u
kojoj
je
solarni
kolektor instaliran
17
European Commission: Recommendations on measurement and verification methods in the framework of Directive 2006/32/EC on energy end-use
efficiency and energy services
PRIMORSKA
HRVATSKA
KONTINENTALNA
HRVATSKA
660
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 41
USAVE [kWh/(m2god)]
Smanjenje
[t/god]
emisija
UFES A
i 1
USAVE
Referentne
KAVG
vrijednosti
A
ivotni vijek:
CO2
7. Dizalice topline
7.1 EU preporuke
Europska komisija (EK) u svojim preporukama19 ne navodi formulu za ocjenu godinje utede energije koja je rezultat ugradnje
dizalice topline kao izvora toplinske/rashladne energije.
No, dizalice topline su tehnologija koja se sve vie upotrebljava, pa je
za oekivati da e velik broj ovakvih projekta biti predmetom financijskih potpora u Hrvatskoj. Nadalje, zbog sve veih potreba za hlaenjem u ljetnim mjesecima prikladno je odabrati jedan ureaj, kao
to je to dizalica topline, koji odreenu zgradu u zimskom razdoblju
opskrbljuje toplinskom energijom, a u ljetnom razdoblju rashladnom energijom. U zimskom razdoblju se toplina preko isparivaa
uzima iz okoline (zrak, tlo, voda), pa se jedan dio dobavljene toplinske energije sustavu grijanja smatra obnovljivim izvorom energije.
U ljetnom se razdoblju, prilikom proizvodnje rashladne energije pomou dizalice topline, dio otpadne topline, koja se uobiajeno preko
kondenzatora odvodi u okoli, moe iskoristiti za pripremu potrone
tople vode. Stoga je potrebno razviti metodologiju za izraun uteda
energije koje su rezultat zamjene postojeeg sustava grijanja i pripreme potrone tople vode dizalicom topline ili novom instalacijom
dizalice topline.
Metoda za ocjenu energetskih uteda razvijena je u EMEEES projektu20. Preporuke dane u tom projektu e se koristiti za uspostavu nacionalne metode za odreivanje uteda energije iz projekata dizalica
topline. Metoda se temelji na pretpostavci da se dizalicom topline
19
Definicije
K AVG
FES
FES [kWh/god]
USAVE
UFES [kWh/(m2god)]
KAVG
European Commission: Recommendations on measurement and verification methods in the framework of Directive 2006/32/EC on energy end-use
efficiency and energy services
20
EMEEES bottom-up case application 7: Domestic Hot Water - Heat
Pumps: http://www.evaluate-energy-savings.eu/emeees/downloads/
EMEEES_WP42_7_Heat_Pumps_Final.pdf
n v T1 T0 U F
init=
sezonski
stupanj djelovanja
starog
sustava
grijanja + PTV
prije mjere EnU
(kotao na fosilna
energija goriva)
K FF
'EU(HP)
K HP
= godinja toplinska
osigurana preko dizalice topline
D = godinja potrebna toplinska energija za
pripremu PTV
n = broj korisnika u zgradi
v = godinja prosjena potronja tople vode
po korisniku, [m3/(korisnikgod)]
T1, T0 = temperatura tople i hladne vode
U = gustoa vode (U = 995,64 kg/m3 kod
temperature 30 C)
F = specifini toplinski kapacitet vode (F =
4190 J/(kgK))
'ESC = godinja toplinska energija osigurana
preko solarnih kolektora (ako su instalirani)
'EBM = godinja toplinska energija osigurana
preko kotla na biomasu (ako je instaliran)
'EFF = godinja toplinska energija osigurana
preko kotla na fosilna goriva (ako je
instaliran) za pokrivanje potreba za toplinom
u sluajevima kada obnovljivi izvori energije
nisu dostatni
FF = sezonski stupanj djelovanja kotla na
fosilna goriva
HP = sezonski stupanj djelovanja dizalice
topline
HP = sezonski
stupanj djelovanja
dizalice
topline
nakon mjere EnU
(sezonski
faktor
uinkovitosti
ili
godinji toplinski
mnoitelj dizalice
topline SPF)
Referentne Preporuene
vrijednosti vrijednosti
ivotni vijek
(Tablica III.)1
/
Dizalice
topline zrakzrak:
10 godina
Dizalice
topline zrakvoda:
15 godina
Dizalice
topline
tlovoda:
25 godina
SWD = specifine
potrebna energija
za pripremu PTV
[kWh/(jedgod)]
'Eother = energija
iz drugih sustava
u zgradi (solarni
kolektori, kotlovi
na
biomasu,
kotlovi na fosilna
goriva)
[kWh/(jedgod)]
1
1
[kWh/(jedinicagod)]
NARODNE NOVINE
STRANICA 42 BROJ 77
tlo, voda) na niem temperaturnom nivou, pomou kompresora pogonjenog elektrinom energijom (kod kompresijskih dizalica topline), diu na vii temperaturni nivo odnosno predaju sustavu grijanja
odnosno sustavu za pripremu potrone tople vode. Iz razloga to se
toplina uzima iz okoline Europska direktiva 2009/28/EC o promociji
uporabe energije iz obnovljivih izvora energije RES23 svrstava dizalice topline u obnovljive izvore energije prema sezonskom faktoru
uinkovitosti SPF (eng. Seasonal Performance Factor) koji se jo naziva
godinji toplinski mnoitelj, a predstavlja omjer stvarno proizvedene
toplinske energije dizalice topline tijekom godine i ukupne godinje
elektrine energije utroene za pogon dizalice topline (kompresori,
pumpe, ventilatori, sustav odleivanja isparivaa ). Dio toplinske
energije koji se dobiva od dizalica topline i koji se prema spomenutoj
direktivi smatra obnovljivim rauna se prema sljedeoj formuli:
E RES
Qusable 1
SPF
Qusable je korisna toplina predana od strane dizalice topline na kondenzatoru sustavu grijanja i sustavu za pripremu potrone tople
vode. Sezonski faktor uinkovitosti SPF se moe izraunati prema
BIN metodi sukladno normi HRN EN 15316-4-2 (Sustavi za proizvodnju topline, sustavi dizalica topline). Spomenuti izraun sezonskog faktora uinkovitosti SPF je dosta sloen i iziskuje poznavanje
veeg broja ulaznih podataka, te je nuno potrebno odrediti referentne vrijednosti za SPF koje se mogu koristiti u sluaju nedostatka
podataka. Tablica 34 daje vrijednosti sezonskog faktora uinkovitosti
SPF za tri osnovne izvedbe dizalica topline, dobivene istraivanjem
od strane Fraunhofer ISE u Njemakoj.
Tablica 34 Vrijednosti sezonskog faktora uinkovitosti SPF za
tri osnovne izvedbe dizalice topline dobivene istraivanjem od
strane Fraunhofer ISE u Njemakoj24252627
Izvedba dizalice topline
Dizalica
VODA
Dizalica
VODA
Dizalica
VODA
topline
ZRAK-
topline
VODA-
topline
TLO-
2,99
2,89
3,0
3,8
3,39
3,71
3,88
3,5
3,7
Tablica 35 navodi vrijednosti sezonskog faktora uinkovitosti
SPF za tri osnovne izvedbe dizalice topline koje se preporua ko23
DIRECTIVE 2009/28/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF
THE COUNCIL of 23 April 2009 on the promotion of the use of energy
from renewable sources and amending and subsequently repealing Directives 2001/77/EC and 2003/30/EC
24
Rezultati ispitivanja provedenih od strane Fraunhofer ISE Njemaka (EGEC
Geothermal heat pumps ground source heat pumps, 2009.) (http://egec.
info/wp-content/uploads/2011/01/EGEC-Brochure-GSHP-2009.pdf )
25
Marek MIARA, Performance/optimization of state-of the art residential heat pump, Fraunhofer Institute for Solar Energy Systems ISE, 9th Heat
Pump Conference, Zrich 2008. (http://www.annex32.net/pdf/presentations/
Annex32_workshop_HPC2008_Miara.pdf )
26
Marek Miara, Danny Gnther, Thomas Kramer, Thore Oltersdorf, Jeannette Wapler: Wrmepumpen Effizienz Messtechnische Untersuchung von
Wrmepumpenanlagen zur Analyse und Bewertung der Effizienz im realen
Betrieb, Fraunhofer ISE, Mai 2011 (http://wp-effizienz.ise.fraunhofer.de/
download/wp_effizienz_endbericht_langfassung.pdf )
27
Methodology for statistical determination of the share of renewable energy
for heat pumps in buildings, in view of annex VII of Directive 2009/28/
EC (http://circa.europa.eu/Public/irc/dsis/chpwg/library?l=/renewable_statistics_1/proposal_industrypdf/_EN_1.0_&a=d) navedene vrijednosti su
rezultat istraivanja Fraunhofer Instituta za instalirane dizalice topline u
Njemakoj 2008. godine
'
'
VANA NAPOMENA: U nedostatku podataka uzete su vrijednosti sezonskog faktora uinkovitosti SPF dobivene istraivanjem tri osnovna
tipa dizalice topline provedenim od Fraunhofer ISE u Njemakoj. Za
Hrvatsku je vano napraviti svoja istraivanja. Dok se istraivanja
ne provedu, preporua se koritenje referentnih vrijednosti SPF navedenih u Tablici 35
Prilikom izrauna smanjenja emisija CO2 treba voditi rauna o zamjeni goriva. Tako, ako se postojei sustav na EL loivo ulje zamjenjuje dizalicom topline, potrebno je smanjenje emisija izraunati
temeljem razlike emisijskih faktora za EL loivo ulje i elektrinu
energiju. U sluaju ugradnje dizalice topline u novu graevinu, predlae se izraun emisija temeljiti na prirodnom plinu kao alternativi.
'
'
Obvezni ulazni podaci izvedba
dizalice topline i sezonski
faktor uinkovitosti SPF:
Podatke koje obveznici gospodarenja energijom moraju osigurati jesu izvedba dizalice topline (zrak-voda, voda-voda, tlovoda) i ukoliko je poznat sezonski faktor uinkovitosti SPF.
Ukoliko se ne dostavi SPF, na osnovu izvedbe dizalice topline
bira se odreena referentna vrijednost sezonskog faktora uinkovitosti SPF za Hrvatsku.
Za SHD i SWD se mogu koristiti referentne vrijednosti u sektoru kuanstva i sektoru usluga. Obveznici moraju dostaviti
podatak o prosjenoj grijanoj povrini zgrade A.
Korisnik, ukoliko poznaje, mora dostaviti i iznos energije koja
se osigurava iz drugih izvora u zgradi other (npr. solarni kolektori, kotlovi na biomasu, kotlovi na fosilna goriva). Ukoliko
iznos nije poznat uvrtava se other = 0.
U sluaju zamjene
postojeeg sustava grijanja i pripreme potrone tople vode s dizalicom topline potrebno je uzeti podatak o godini ugradnje starog postojeeg sustava, te godina
ugradnje dizalice topline.
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 43
UFES [kWh/(jedinicagod)]
Kold
Kaverage
A [m2]
FES [kWh/god]
UFES [kWh/(jedinicagod)]
Kaverage
SPF
SHD [kWh/(m2god)]
SWD [kWh/(m2god)]
'Eother [kWh/(m2god)]
A [m2]
Kold
FES
UFES
SHD
SWD
Tablica 26
Stvarna vrijednost ukoliko je poznata, ako nije poznata uzima se
'Eother = 0 kWh/(m2god)
Stvarni ulazni podatak
Dizalice topline zrak-zrak: 10 godina
Dizalice topline zrak-voda: 15 godina
Dizalice topline tlo-voda: 25 godina
'Eother
Tablica 23 o K average
K boiler K dis K em
ivotni vijek:
ECO2
Referentne
vrijednosti
SHD
SWD
'Eother
A
ivotni vijek:
E CO2
i 1
Smanjenje
[t/god]
emisija
ep_plin
average
ep_plin
K
i 1
SPF
i 1
Kaverage
UFES
Kaverage
FES [kWh/god]
FES
i 1
1
1
SHD SWD 'E other A
K average SPF
UFES
1
1
SHD SWD 'E other A
K average SPF
SPF
SHD [kWh/(m2god)]
SWD [kWh/(m2god)]
'Eother [kWh/(m2god)]
1
1
K SPF SHD SWD 'E other A
old
Smanjenje
[t/god]
emisija
CO2
E CO2
ep_plin
K
i 1
old
average
SPF
1000
i
1000
SPF
i
1000
SPF
i
NARODNE NOVINE
STRANICA 44 BROJ 77
1
1
SHD SWD 'E other A
UFES
K old SPF
Stock
Tablica 39 daje formulu za izraun jedinine godinje utede UFES prilikom instalacije ili zamjene split klima ureaja
(< 12kW) u kuanstvima i zgradama uslunog sektora, preporuenu od strane EK.
Tablica 39 Preporuena formula za izraun jedininih godinjih uteda energije ostvarenih instalacijom ili zamjenom split
klima ureaja (< 12 kW) u kuanstvima i zgradama uslunog
sektora29
UFES
Definicije
1
1
UFES
SHD SWD 'E other A
K average SPF
Market
Kold
Kaverage
SPF
SHD [kWh/(m2god)]
SWD [kWh/(m2god)]
'Eother [kWh/(m2god)]
A [m2]
UFES
[kWh/(jedinicagod]
nh
FES
FES [kWh/god]
UFES
i 1
Kold
Kaverage
'Eother
A
ivotni vijek:
E CO2
ep_plin
i 1
n
E CO2
Smanjenje
[t/god]
emisija
CO2
K old
ep_plin
K
i 1
average
1000
SPF
i
n sh fu
Pfn nh
EER = faktor
hlaenja29
EERaverage=
sezonski
faktor
hlaenja
referentnog
ureaja
EERbest_perf_on_marke
=
sezonski
t
faktor
hlaenja
visokouinkovitog
zamjenskog
ureaja
Pfn
=
nazivni
rashladni
uin
ureaja [kW]
nh = godinji broj
sati rada kod
nazivnog
rashladnog uina
[h]
nsh = godinji broj
sati rada ureaja
[h]
fu
=
faktor
djelominog
optereenja
(preporuena
vrijednost: 58%)
SPF
1000
i
1
1
EERaverage
EERbest_perf_ on_market
Preporu
ene
vrijednos
ti
ivotni
vijek
Prosjen Split
a
klima
uinkovit ureaji u
ost
kuanstvi
opreme
ma
i
za
zgradama
postoje uslunog
e zgrade sektora:
1995
10 godina
(1991)
za rane
aktivnost
i, 2007
za
zamjene
Za nove
instalacij
e:
prosjen
a
uinkovit
ost
opreme
na
tritu
1995
(1991)
za rane
aktivnost
i, 2007
za nove
mjere.
Referen
tne
vrijedno
sti
European Commission: Recommendations on measurement and verification methods in the framework of Directive 2006/32/EC on energy end-use
efficiency and energy services
29
European Commission: Recommendations on measurement and verification methods in the framework of Directive 2006/32/EC on energy end-use
efficiency and energy services
30
COMMISSION DIRECTIVE 2002/31/EC of 22 March 2002 implementing
Council Directive 92/75/EEC with regard to energy labelling of household
air-conditioners
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 45
U sluaju najee koritenih zrakom hlaenih split/multi-split klima ureaja donja granina vrijednost faktora hlaenja za klima
ureaje energetskog razreda A iznosi 3,2 (Tablica 40). Danas se na
tritu mogu nai visokouinkoviti split/multi-split klima ureaji s
faktorom hlaenja veim od 4 (npr. proizvoai TOSHIBA, MITSUBISCHI, FUJITSU, AIRWELL). Isto tako na tritu ima mnotvo
klima ureaja niskog energetskog razreda. Svrha energetskog oznaavanja je da se kupcima daju jasni i objektivni podaci o utedi energije i da ih se potakne da odaberu proizvode koji manje tete okoliu.
1
1
EERaverage
EERnew
Pfn nh
UFES [kWh/(jedinicagod)]
UFES
EERaverage []
EERnew []
Pfn [kW]
nh [h]
FES [kWh/god]
FES
UFES
i 1
EERaverage
Referentne EERnew
vrijednosti
nh
ivotni vijek:
Smanjenje emisija CO2 [t/god]
NARODNE NOVINE
STRANICA 46 BROJ 77
1
1
EER existing EERnew
Pfn n h
UFES [kWh/(jedinicagod)]
UFES
EERexisting []
EERnew []
Pfn [kW]
nh [h]
FES [kWh/god]
FES
UFES
i 1
EERexisting
Referentne
EERnew
vrijednosti
nh
ivotni vijek:
Smanjenje emisija CO2 [t/god]
10 godina
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e emisijski faktor [t CO2/MWh]
FES ukupna uteda energije [MWh]
e prema Tablica 4
za svoj rad trebaju energiju novim ureajima, energetski uinkovitijim. Formula se takoer moe koristiti i za ocjenu uteda koje su
rezultat potpuno nove instalacije energetski najuinkovitijih kuanskih ureaja.
Jedinina uteda energije u neposrednoj potronji (UFES) izraava se u kWh/ureaj/god, a izraunava se kao razlika godinje
potronje energije postojeih ureaja u referentnoj godini (stock
average) i potronje energije novih prodanih ili instaliranih ureaja. U sluaju nove ugradnje ureaja, umjesto stock average
vrijednosti koristi se market average vrijednost, tj. prosjena
potronja ureaja na tritu u referentnoj godini.
Ukupne godinje utede finalne energije (FES) izraavaju se u
kWh/god, a dobivaju se mnoenjem UFES brojem ureaja prodanih ili instaliranih u sklopu mjere poboljanja energetske uinkovitosti. Formula za izraun UFES preporuena od EK prikazana
je u Tablici 46.
Tablica 46 Preporuena formula za izraun jedininih uteda
energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novog kuanskog
ureaja
UFES
UFES
Definicije
[kWh/ureaj/god]
EERnew
EERaverage
EERexisting
EER, []
3,75
2,9031
2,5032
Tablica 45 navodi godinji broj sati rada klima ureaja kod nazivnog
rashladnog uina za tri klimatska podruja u Hrvatskoj. Vrijednosti
za kuanstva dobivene su na osnovu ankete provedene od strane
Energetskog instituta Hrvoje Poar pod nazivom Anketa o potronji energije u kuanstvima u Splitsko-dalmatinskoj upaniji (2008.).
Broj sati rada klima ureaja kod zgrada uslunog sektora dobiven je
mnoenjem broja sati rada klima ureaja kod nazivnog rashladnog
uina za kuanstva s faktorom 2,17.
Tablica 45 Referentne vrijednosti faktora hlaenja split i multisplit klima ureaja zrakom hlaenih
DALMACIJA
I
PRIMORJE
LIKA
I
GORSKI
KOTAR
KONTINENTALNA
HRVATSKA
325
230
500
Prosjena vrijednost faktora hlaenja energetskog razreda C za split i multi-split ureaje zrakom hlaene
Prosjena vrijednost faktora hlaenja energetskog razreda E za split i multi-split ureaje zrakom hlaene
32
Referentne Preporuene
vrijednosti vrijednosti
ivotni vijek
AEC =
Za
15 godina za
Godinja
zamjene:
rashladne
potronja
Prosjena
ureaje
energije
potronja
(hladnjake,
ureaja
postojeih
ledenice i
[kWh/ur/god] ureaja kombinacije)
stock avg. 12
godina
Napomena:
perilice
Drave
Za
nove (posua,
lanice
instalacije:
rublja,
definiraju
Prosjena
bubnjaste
uinkovite
potronja
suilice)
ureaje
na ureaja na
tritu
tritu
market
avg.
Hladnjak
Ledenica
(i
ledenica)
Perilica rublja
Perilica posua
92
20
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 47
Tablici 48. Drave lanice mogu koristi navedene vrijednosti za izraun ukupnih uteda energije.
Tablica 48 Jedinine utede energije za pojedine ureaje prema
preporukama EK
Vrsta ureaja
Hladnjak
Ledenica
Hladnjak-ledenica
Perilica rublja
Perilica posua
67
71
69
13
44
Shema oznaavanja kuanskih ureaja u Hrvatskoj uvedena je kasnije nego u ostalim dravama lanicama. Prema istraivanju trita
koje je provedeno 2004. godine, poetno stanje na tritu bilo je
sljedee:
o hladnjaci: A+ 0,3%, A 26,6, B 57,7%, ostali 15,4%
o ledenice: A 2,8%, B 12,1, C 21,6%, ostali 63,5%
o perilice rublja: A17,6%, B 26,7%, ostali 55,7%
o perilice posua: A 2,8%, B 12,1, C 21,6 %, ostali 63,5%
Ovakvo polazno stanje nalae ponovni izraun jedininih uteda
koje e se jednostavno moi koristiti ubudue za ocjenu uinka
sheme oznaavanja i poticajnih mjera. Izraun je temeljen na projekciji specifine godinje potronje svih ureaja (bez penetracije novih ureaja na trite) i specifine godinje potronje novih
ureaja (stanje s postupnom zamjenom postojeih ureaja). Pri
tome je pretpostavljeno da se godinje zamjenjuje 7% ureaja te
je uzeta u obzir struktura ureaja prema njihovoj starosti: do 5
godina 38%, od 5 do 10 godina 38% i 24% stariji od 10 godina.
Situacija je znatno drukija od navedenog jedino za perilice rublja,
koje su jo relativno rijetke u hrvatskim kuanstvima te veinom
nisu starije od 10 godina. Za svaku godinu do 2016. izraunate su
utede energije te je izraunat prosjek, koji je i preporuena vrijednost jedininih uteda energije. Rezultati izrauna (modeliranja)
dani su Tablici 49. Rezultati su oekivano razliiti od preporuka
EK za rashladne kuanske ureaje dobivene su vee vrijednosti,
upravo zbog starosti postojeeg fonda ureaja i loijeg poetnog
stanja na tritu nego u EU zemljama.
Energetski razred
Hladnjak
Ledenica
Hladnjak-ledenica
Perilica rublja
Perilica posua
A+++ (A++)
A+++ (A++)
A+++ (A++)
A+++ (A++)
A+++ (A++)
155
220
200
210
250
Energetski razred
Hladnjak
Ledenica
Hladnjak-ledenica
Perilica rublja
Perilica posua
A
A
A
A
A
240
350
320
270
280
Hladnjak
Ledenica
Hladnjak-ledenica
Perilica rublja
Perilica posua
75
85
80
10
45
Gore navedene jedinine vrijednosti mogu se koristiti za ocjenu opih mjera kao to je oznaavanje energetske uinkovitosti ureaja.
Prilikom definiranja posebnih poticajnih programa novi ureaju
moraju zadovoljavati najvii razred energetske uinkovitosti, tj. barem razred A++. Godinje potronje energije za nove ureaje koji
se trebaju promovirati buduim poticajnim shemama dani su u Tablica 50 temeljem podataka o najboljim dostupnim ureajima na
europskom tritu.33
33
Izvor: http://www.topten.pt
AECOLD [kWh/god]
AECNEW [kWh/god]
N broj kupljenih/zamijenjenih ureaja
FES [kWh/god]
ivotni vijek:
Smanjenje emisija CO2 [t/god]
NARODNE NOVINE
STRANICA 48 BROJ 77
Definicij
e
Referentn
e
vrijednost
i
PA =
Elektrin
a snaga
Stand-by:
ureaja u
UFES ( PS refyear _ stockavera ge PS refmarket _ bestmarket ) u hstdby / 1000
radu
Upravljanje (bez zamjene):
PS=
UFES (( PA u hactive PS u h stdby ) new ( PA u h sactive PS u h stdby )old ) / 10 Elektrin
a snaga
ureaja u
[kWh/ureaj/god]
stand-by
Za
zamjene:
Prosjena
snaga
postojeih
ureaja
stock
avg.
Rad:
UFES
hactive
broj sati
u radu
hstdby
broj sati
u standby
Preporuen
e
vrijednosti
ivotni
vijek
3 godine
Za
nove
instalacije:
Prosjena
snaga
ureaja na
tritu
market
avg.
87,3
20,5
207,2
93,1
136,5
46,4
Godinja potronja energije starog ureaja
Godinja potronja energije novog ureaja
/
Tablica 54
Tablica 54
Rashladni ureaji: 15 godina; Perilice: 12 godina
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e emisijski faktor [tCO2/MWh]; FES ukupna
uteda energije [MWh]; e = 0,376 t/MWh35
35
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 49
Definicije
PSTOCK_AVERAGE =
Prosjena snaga
arulja
u
kuanstvima [W]
[kWh/jedinica/god]
Referent
ne
vrijedno
sti
Prosjek
za
postojea
kuanstv
a
1995
PBEST_MARKET_PROM (1991)
= Snaga Za rane
OTED
promovirane
aktivnosti
arulje[W]
, 2007 za
zamjene.
nh = Prosjean
broj sati rada Za nove
rasvjete
instalacije
:
Frep
prosjena
Korekcijski faktor snaga
koji uzima u obzir arulja na
da
se
sve tritu
postojee arulje 1995
nee
odmah (1991) za
zamijeniti
rane
aktivnosti
, 2007 za
nove
mjere.
Preporue
ne
vrijednosti
(Tablica
I.2 & III.)1
UFES = 47
kWh/jedinic
a
nh = 1.000
h/god
ivotni
vijek: 6.000
sati
25
40
60
75
100
120
150
5
7
10-11
14-15
18-21
22-24
30
20
33
49-50
59-60
79-88
98-96
120
UFES
[kWh/jedinica]
temeljeno na 800
sati/god
16
26,4
40
48
70,4
76,8
96
(2.1)
S obzirom da je udio 60 W-nih arulja sa arnom niti u prosjenom hrvatskom kuanstvu najvei, razumno je pretpostaviti da
je razlika u potronji starih i novih arulja jednaka 50 W. Uz
ovu vrijednost i pretpostavku od 800 radnih sati sustava rasvjete u
kuanstvu, lako se izrauna UFES = 40 kWh / god. Ova je vrijednost
preporuena kao referentna za Hrvatsku. Ukupna uteda energije
(FES) izraunava se mnoenjem referentnog UFES brojem zamijenjenih ili novoinstaliranih CFL arulja.
Referentna vrijednost za UFES preporuena od EK (Tablica 56)
poiva na pretpostavci od 1.000 radnih sati godinje. To je za
hrvatske uvjete (juna pozicija s veim brojem sati u kojima nema
potrebe za rasvjetom negoli je to prosjek u EU) precijenjena vrijednost, te je prikladnije raunati s 800 sati, to znai da je rasvjeta upaljena u prosjeku 2,2 sata dnevno.
Tablica 57 pokazuje da je omjer izmeu prosjene snage starih
i novih arulja jednak 5, stoga se ta vrijednost moe koristiti
u izraunima za sluaj b).
U preporuenoj formuli takoer se nalazi i korekcijski faktor Frep,
koji uzima u obzir vjerojatnost da se nee sve uinkovitije arulje odmah instalirati tj. da one nee odmah zamijeniti postojee
arulje. Vrlo je malo vjerojatno da e izvoai ovakvih programa
biti u mogunosti utvrditi ovaj faktor sa zadovoljavajuim stupnjem sigurnosti. Stoga e referentna vrijednost ovog faktora biti
1 za Hrvatsku.
I na kraju, EK preporuuje da je ivotni vijek ove mjere 6,000 h.
Ista je vrijednost preporuena i od CEN-a pa e se ona primjenjivati i za Hrvatsku, iako prema podacima proizvoaa CFL arulje
imaju ak i dvostruko vei ivotni vijek. Meutim, ipak je bolje
koristiti niu vrijednost s obzirom na injenicu da ivotni vijek
ovisi o nainu koritenja (visoka ili niska frekvencija paljenja-gaenja svjetla) i kvaliteti elektrine energije.
NARODNE NOVINE
STRANICA 50 BROJ 77
(Frep =1)
N broj arulja
40
5
38
Definicij
e
Formula a
Indeksi:
l- arulja
bprigunic
a
st
standard
na
ef
uinkovit
a
N broj
jedinica
P
snaga
[W]
H broj
radnih
sati
FC
kontrolni
faktor,
ovisan o
primijenj
enoj
strategiji
upravljan
ja
rasvjeto
m; bez
dimenzij
e i s
vrijednos
tima
izmeu 0
i1
FD=kore
kcijski
faktor
zbog
uvoenja
uinkoviti
h
prigunic
a
(A1
klase),
bez
dimenzij
e i s
vrijednos
tima
(Frep =1)
POLD [W]
PNEW [W]
UFES
[kWh/ god]
Hef = Hst x (1-FC)
Refere
ntne
vrijedn
osti
Preporu
ene
vrijednost
i (Tablica
I.2 & III.)1
Prosje
na
uinko
vitost
sustav
a
rasvjet
e
u
postoje
im
zgrada
ma
1995
(1991)
za rane
aktivno
sti,
2007
za
nove
mjere
Za
nove
instala
cije
prosje
na
uinko
vitost
sustav
a
rasvjet
e
na
tritu
za rane
aktivno
sti,
2007
za
nove
mjere
Klasine
arulje s
CFL:
UFES
=
118
kWh/jedini
ca/god
T8 s T5:
UFES
=
22,5
kWh/jedini
ca/god
Prigunic
e:
UFES
=
15
kWh/jedini
ca/god
Senzori
prisutnos
ti:
UFES
=
40
kWh/jedini
ca/god
Uredske
zgrade:
nh = 2.500
sati
komercija
lne
zgrade:
nh = 4.000
sati
Bolnice:
nh = 5.000
sati
ivotni
vijek
15 godina
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 51
Formula b
[kWh/jedinica/god]
Formula c
[kWh/m2/god]
izmeu 0
i1
Pini
=
postoje
a
instaliran
a snaga
prije
mjere
[W]
=
Pnew
nova
instaliran
a snaga
nakon
mjere
[W]
nh_ini=
broj
radnih
sati prije
provedbe
mjere
nh_new=
broj
radnih
sati
nakon
provedbe
mjere
Prosje
na
snaga
u
postoje
im
zgrada
ma
1995
(1991)
za rane
aktivno
sti,
2007
za
nove
mjere
Za
nove
instala
cije ref.
vrijedn
ost je
prosje
na
snaga
ureaja
na
tritu
u
1995
(1991)
za rane
aktivno
sti, u
2007
za
nove
mjere
pini
= Prosje
postoje na
a
gusto
gustoa
a
snage
snage
prije
u
mjere
postoje
[W]
im
pnew
= zgrada
nova
ma
gustoa
1995
snage
(1991)
nakon
za rane
mjere
aktivno
[W]
sti,
nh_ini=
2007
broj
za
radnih
sati prije
provedbe
mjere
nh_new=
broj
radnih
sati
nakon
provedbe
mjere
nove
mjere
Za
nove
instala
cije ref.
vrijedn
ost je
prosje
na
gusto
a
snage
ureaja
na
tritu
u
1995
(1991)
za rane
aktivno
sti,
2007
za
nove
mjere
(12.1.)
(12.2)
Kontrolna strategija
Djelomino gaenjepaljenje (zoniranje
prostora)
Vremensko upravljanje
Senzori prisutnosti
Prilagodba intenzitetu
dnevne svjetlosti
39
Izvor: EMEEES projekt Metoda 9 Sustavi rasvjete: http://www.evaluateenergy-savings.eu/emeees/downloads/EMEEES_Method_9_Lighting_final.
pdf
STRANICA 52 BROJ 77
NARODNE NOVINE
c. Mjera koja se vrlo esto provodi u uslunom sektoru (i u industrijskim graevina) je zamjena prigunica za fluorescentnu rasvjetu
(ili zamjena starih fluorescentne cijevi (T8) s istovjetnima ali koje
koriste elektronike umjesto elektromagnetskih prigunica). Razlika
u snazi elektromagnetske i elektronike prigunice je oko 10 W, pa
su rezultirajue jedinine utede za ovu mjeru 16 kWh/jedinica /god.
Ovo je vrlo pojednostavljen pristup jer se neke injenice ne uzimaju
u obzir, npr. elektronike prigunice smanjenju gubitke u mrei ime
se utede poveavaju, elektronike prigunice se koriste na principu
jedna prigunica za dvije cijevi (rjee etiri), dok se jedna elektromagnetska prigunica moe u nekim sluajevima koristiti za dvije
(pa i tri i etiri) cijevi. EK preporuuje zadanu vrijednost 15 kWh/
jedinica/god. Meutim, Hrvatska e raunati s ovom malo veom
vrijednosti izraunatom na opisani nain.
d. ivine arulje su vrlo uobiajene u industrijskim graevinama.
Ne samo da one troe vie energije od alternativa dostupnih na
tritu, ve su i zbog sadraja ive vrlo ekoloki neprihvatljive
kada je u pitanju njihovo odlaganje. Stoga je jedna od vrlo uobiajenih industrijskih mjera EnU zamjena ivinih arulja metal
halogenim aruljama. Obje vrste arulja rade na istom principu
ovo su visokotlane arulje koje rade na principu izboja u plinu
te je za njihov rad potreban starter i prigunica. Zbog toga, kod
ovih projekata je uvijek u obzir potrebno uzeti snagu startera i
prigunice, ali i njihov utjecaj na gubitke u mrei. Dakle, pretpostavlja se da se zbog potrebe za starterom i prigunicom nazivna
snaga ivine arulje poveava za 15%, a metal halogene arulje za
10% (u sluaju elektronike prigunice za metal halogenu arulju
gubici su uobiajeno 6%, dok su i u sluaju ugradnje novije generacije elektromagnetskih prigunica gubici manji i tipino iznose
10-12%), a da su gubitci u transformatoru i mrei 4% (nazivna
snaga arulja se zato poveava za 19% kod izrauna UFES). Temeljem ovih pretpostavki i referentnog broja radnih sati (1.600
radnih sati godinje), jedinine utede koje su rezultat zamjene
400 W ivinih arulja 250 W metal halogenim aruljama iznosi
oko 305 kWh/ jedinica/god.
e. Na isti nain kao pod d), referentna vrijednost za UFES koje su
rezultat zamjene 250 W ivine arulje 150 W metal halogenom aruljom je priblino 202 kWh/jedinica/god
U svim sluajevima, ivotni vijek mjere EnU je 15 godina, kako je
preporueno od strane EK i CEN.
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 53
POLD [W]
PNEW [W]
nh referentni broj radnih sati
nhOLD
nhNEW = nhOLD x r
Referentne
vrijednosti
[kWh/jedinica/god]
za
UFES
FES [kWh/god]
Formula uz poznate projektne
podatke
Referentna formula
N broj arulja (prigunica)
NOLD
NNEW
Zamjena
arulje
sa
arnom niti CFL aruljom
Zamjena T8 fluorescentne
cijevi fluorescentnom cijevi
T5
Zamjena
elektromagnetske
prigunice elektronikom
(zamjena T8 cijevi novom
T8 cijevi koja koristi
elektroniku prigunicu)
Zamjena 400 W ivine
arulje 250 W metal
halogenom aruljom
Zamjena 250 W ivine
arulje 150 W metal
halogenom aruljom
ivotni vijek:
Smanjenje emisija CO2 [t/god]
16
305
202
1000
(13.1)
Referentna formula
N broj arulja (prigunica)
41
Izvor: http://www.monitoringstelle.at/Lighting.507.0.html
NARODNE NOVINE
STRANICA 54 BROJ 77
NOLD
NNEW
Referentne vrijednosti
za
UFES
[kWh/jedinica/god
(1)
550
15 godina
ECO2 = FES x e / 1000 [t]
e emisijski faktor [tCO2/MWh]
FES ukupna uteda energije [MWh]
e = 0,376 t/MWh42
14.1 EU preporuke
Preporuke EK43 fokusirane su samo na tipske mjere iz sektora zgradarstva, pa u slubenim preporukama za izraun uteda primjenom
metodologije bottom-up nema rijei o mjerama iz sektora transporta. No, mjere poboljanje energetske uinkovitosti (EnU) kao to su
zamjena postojeih vozila vozilima s manjom potronjom goriva ili
stimuliranje nabavke elektrinih i hibridnih vozila vrlo su uobiajene u EU zemljama, prvenstveno kroz pruanje financijskih poticaja. Takve su mjere prisutne i u Hrvatskoj, pa se postoji potreba za
definiranjem metodologije za ocjenu rezultirajuih uteda energije.
Dodatno, u dokumentu EK-e s najee postavljanim pitanjima vezanim uz ocjenu uteda energije za potrebe izrade 2. nacionalnog
akcijskog plana EnU, kojega je izradio JRC Institute for Energy, preporuena je upravo uporaba bottom-up metoda za ocjenu ovakvih
projekata. .
U sluaju zamjene vozila novim uinkovitijim vozilom, preporua se izraun uteda temeljen na razlici potronje goriva starih i
novih vozila (u l/100 km), pomnoenoj s prosjenom godinjom
kilometraom i brojem automobila koji se zamijenio. U sluaju
kupovine elektrinih vozila, potrebno je imati podataka o potronji energije elektrinih vozila (kWh/100 km), a utede se raunaju prema opisanoj metodologiji: izraunava se razlika izmeu
jedinine potronje vozila s unutarnjim izgaranjem (za koje je
potrebno pretvoriti l/100 km u kWh/100 km) i elektrinog vozila
te se mnoi s prosjenom godinjom kilometraom i broj zamijenjenih (ili novo kupljenih) automobila.
14.2 Odreivanje formule za izraun uteda energije i
referentnih vrijednosti
Gore preporueni pristup za izraun uteda energije koje proizlaze
iz tipine mjere poboljanja EnU u sektoru prometa je vrlo jednostavan, razumljiv i lako primjenjiv, te e se stoga primijeniti i u
Hrvatskoj.
Razlikovat e se dva tipina sluaja:
a. zamjena starih benzinskih ili diesel vozila novim, uinkovitijim
benzinskim ili diesel vozilima (mogue je u obzir uzeti i vozila koja
koriste druge energente, kao npr. UNP ili KPP)
b. kupnja novih elektrinih ili hibridnih vozila
Jedinina uteda energije e se izraunati primjenom sljedee jednadbe:
Izvor: Pravilnik o energetskim pregledima graevina (NN 05/11)
European Commission: Recommendations on measurement and verification methods in the framework of Directive 2006/32/EC on energy end-use
efficiency and energy services
43
42
gdje su
Potronja goriva
l/100 km ili m3/100 km
benzin
diesel
UNP
KPP
1
1
1
1
MJ/100 km
napomenu44)
34,4235
36,0899
25,9771
34,43
Toyota Prius
REVAi
QUICC!
TESLA Roadster
Nissan LEAF
Mitsubishi i MiEV
Think
Smart Fortwo EV
Citroen C- Zero
Neposredna energija
(Tank-to-Wheel)
kWh/100km
44
11
14
13
15
10
16
12
13
Primarna
energija
(Well-to-Wheel)
kWh/100km
55
30
39
34
41
27
43
33
35
CO2
emisije
(Well-to-Wheel)
gCO2/km
122
50
63
56
67
45
71
53
58
Kako bi se izraunale utede energije, potrebno je poznavati potronju ekvivalentnog vozila s motorom s unutranjim sagorijevanjem. Razumno je pretpostaviti da ekvivalentni automobil
(prema snazi motora) s benzinskim motorom troi prosjeno 7
litara/100km (gradska vonja je dominantna), to je ekvivalent
oko 67 kWh/100 km. Ova vrijednost se moe koristiti kao referentna vrijednost za umnoak FCOLD x fc_OLD u jednadbi (1).
Ukoliko se radi o vozilu koje nije automobil, npr. motocikl ili vozilo
posebne namjene (turistika i posebna vozila za nacionalne parkove), referentna je pretpostavka da bi ekvivalentno benzinsko vozilo
troilo tri puta vie energije.
Obvezni ulazni podaci kupnja elektrinog ili hibridnog vozila:
Obveznici gospodarenja energijom moraju prijaviti podatak o
prosjenoj potronji novog vozila.
I posljednji unos podataka potrebnih za izraun utede energije
je prosjena godinja kilometraa vozila. Ovaj podatak za Hrvatsku lako se moe dobiti iz baze Odyssee baze podataka, a prikazan
je u Tablici 65. Tablica 65 za razliite vrste vozila. Valja istaknuti
44
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 55
U rezultatima EU projekta EMEEES48, projekta iji su rezultati posluili kao podloga za izradu preporuka EK, preporuena referentna vrijednost za godinju kilometrau 12.000 km za automobile i
18.300 km za komercijalna vozila. Bez obzira na ovo, preporua se
koristiti nacionalne vrijednosti.
Obvezni ulazni podaci godinja kilometraa:
Obveznici gospodarenja energijom mogu kao ulazni podatak
unijeti prosjeno prijeenu godinju udaljenost na teritoriju
Hrvatske. Ukoliko s tim podatkom ne raspolau, koristi se referentna vrijednost ili vrijednost izraunata temeljem dostupnih
podataka i strunih pretpostavki.
Valja uoiti da e se ostvarene ukupne utede uzimati u obzir tijekom odreenog vremena. U smislu zadovoljavanja zahtjeva Direktive
2006/32/EC i nacionalnog akcijskog plana, vano je odrediti do kada
e vaiti ostvarene utede, tj. hoe li njihov uinak biti osjetan sve
do 2016. godine, za koju je utvren nacionalni okvirni cilj za utede
energije. Za automobile, prema preporukama EMEEES projekta, ovo
vrijeme, koje se naziva ivotni vijek mjere energetske uinkovitosti,
odgovara 100.000 prijeenih km, a to bi bilo ekvivalentno 8 godina.
Stoga e se ova vrijednost koristiti kao referentna za sva vozila.
I na kraju, s obzirom da je energetska uinkovitost ujedno i mjera
zatite okolia i to posebice mjera suzbijanja klimatskih promjena,
potrebno je ocijeniti i uinak u smislu smanjenja emisija CO2. Utede
emisija izraunavaju se temeljem ostvarene utede potronje goriva
i emisijskog faktora za pojedinu vrstu goriva, koji su prikazani u
Tablica 66.
Tablica 66 Emisijski faktori CO2 za pojedine vrste goriva4950
Vrsta goriva
Jedinica
benzin
diesel
UNP
KPP
elektrina
energija
l
l
l
kg
kWh50
Emisija
CO2
[kg/jedinica]
2,322
2,672
2,718
1,492
0,376
po
jedinici
vrijednosti koje se trebaju koristiti u nedostatku podataka za pojedini projekt dani su u Tablici 67.
Tablica 67 Preporuena formula i referentne vrijednosti za
izraun uteda energije iz projekata zamjene ili kupnje vozila
Jedinine
utede
energije
(jedinica=vozilo)
UFES [kWh/jedinica/god]
Zamjena starog
benzinskog ili
diesel
vozila
(UNP i KPP
takoer)
Kupnja novog
elektrinog
ili
hibridnog vozila
d [km]
FCOLD [l/100km]
FCNEW [l/100km]
Broj zamijenjenih/kupljenih vozila
8 godina
EMred = (EMold EMnew) x d
EMold emisije CO2 prije provedbe mjere (umnoak
emisijskog faktora iz Tablica 66 i FCOLD)
EMnew emisije CO2 nakon provedbe mjere (umnoak
emisijskog faktora iz Tablica 66 i FCNEW)
NARODNE NOVINE
STRANICA 56 BROJ 77
Definicije
Referentne vrijednosti
E djelotvornost (% Ovisi o vrsti aktivnosti
vozaa
koji
su (vidjeti Tablica 69)
promijenili
svoje
navike kao rezultat
provedene aktivnosti
eko-vonje)
ER
stopa
uinkovitosti (uinak
na utedu energije u
%)
EC
prosjena
potronja
energije
sudionika u aktivnosti
u kWh
Za faktore E i ER treba odrediti referentne vrijednosti koje predstavljaju minimalni iznos utede energije koje se mogu oekivati
kao rezultat mjera. Te vrijednosti preporuuje EMEEES projekt,
a navedene su u Tablici 69.
Tablica 69 Preporuene referentne vrijednosti za faktore E i
ER10
Vrsta aktivnosti
Djelotvornost
E [%]
Treninzi za vozae
Integracija u program
za dobivanje vozake
dozvole
Trening
na
simulatorima vonje
Ugradnja ureaja za
nadzor
potronje
goriva
26
26
Stopa
uinkovitosti
[%]
7,5
7,5
10
7,5
67,5
3,8
energije
UFES [kWh/jedinica/god]
EC [kWh]
EC se dakle odreuje za svakog sudionika (vozaa) temeljem vozila kojega vozi. Meutim, ova vrijednost moe se odrediti i iz nacionalne statistike dijeljenjem ukupne potronje energije u sektoru prometa s brojem vozaa ili se mogu uzeti podatci iz ODYSSEE
baze podataka o jedininoj potronji odreene kategorije vozila.
FC [l/100km]
fc
d [km]
Broj ukljuenih vozila/vozaa
Za trening aktivnosti 10% manje svake godine
Za ureaje za nadzor potronje goriva 8 godina
FES [kWh/god]
N
ivotni vijek:
Smanjenje emisija CO2 [kg/god]
53
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 57
Razina 2.b:
[kWh/pregled/god]
Definicije
DVh+f referentna
vrijednost za udio u
ukupnoj
godinjoj
potronji
toplinske
energije i goriva koji
je
uteen
kao
posljedica
energetskog pregleda
DVe
referentna
vrijednost za udio u
ukupnoj
godinjoj
potronji
elektrine
energije
koji
je
uteen
kao
posljedica
energetskog pregleda
ACh+f
ukupna
godinja
potronja
toplinske energije i
goriva (kWh/god)
podatak poznat iz
prijavnog obrasca
ACe
ukupna
godinja
potronja
elektrine
energije
(kWh/god) podatak
poznat iz prijavnog
obrasca
Referentne vrijednosti
Za
zgrade
javnog
sektora:
DVh+f = 3 %
DVe = 2 %
Za
zgrade
komercijalnog uslunog
sektora:
DVh+f = 4 %
DVe = 1,5 %
Za industriju:
DVh+f = 2 %
DVe = 1 %
DVh+f referentna
vrijednost za udio
ukupnih
moguih
uteda
toplinske
energije i goriva koji
se doista i ostvario
referentna
DVe
vrijednost za udio
ukupnih
moguih
uteda
elektrine
energije koji se doista
i ostvario
ukupan
TSPh+f
potencijal
uteda
energije za toplinsku
energiju
i
goriva
(kWh/god) podatak
poznat iz izvjea
energetskog pregleda
ukupan
TSPe
potencijal
uteda
elektrine
energije
(kWh/god) podatak
poznat iz izvjea
energetskog pregleda
Za zgrade uslunog
sektora:
(javne
i
komercijalne)
DVh+f = 25 %
DVe = 25 %
Za industriju:
DVh+f = 15 %
DVe = 20 %
54
55
Izvor: http://www.monitoringstelle.at/Bottom-Up.500.0.html
NARODNE NOVINE
STRANICA 58 BROJ 77
(16.1)
gdje su
DV referentna vrijednost za udio u ukupnim potencijalima za
utedu energije koji se doista i ostvario (0,05)
TSP ukupni potencijal za utede energije prema izvjeu energetskog pregleda [kWh/god]
Glede razine 1, u izraunu e se koristiti preporuene EU vrijednosti. No treba istaknuti da je preferirana metoda upravo ova razine
2.b s korigiranom referentnom vrijednosti za DV.
Sustav za praenje postignua energetskih pregleda u Hrvatskoj potrebno je znaajno unaprijediti. Za sve budue sheme energetskih
pregleda (koji e se provoditi od 2011. godine pa nadalje), trebalo bi
zahtijevati izvjea o doista provedenim mjerama EnU i postignutim
utedama u petogodinjem razdoblju nakon provedbe energetskog
pregleda (to je ujedno i dinamika kojom zakonski obveznici trebaju
provoditi energetske preglede).
I na kraju, potrebno je utvrditi vijek trajanja ovako procijenjenih
uteda energije kako bi se na ispravan nain uvrstile u ostvarivanje
nacionalnog cilja 2010. i 2016. godine. U EMEEES projektu preporua se vrijednost od 6 godina za usluni sektor i 8 godina za industriju. Detaljniji podatci o stvarnoj provedbi predloenih mjera EnU
bi omoguili preciznije odreivanje ivotnog vijeka ove mjere. Za
Hrvatsku e se primjenjivati jedinstveno razdoblje od 5 godina. Ovo
je razdoblje odabrano u skladu sa Pravilnikom o energetskim pregledima graevina (NN 05/11) prema kojemu su obveznici provoenja
energetskih pregleda duni izvriti ovu obvezu svakih 5 godina.
Posljedica uteda energije je i smanjenje emisija CO2 pa i njih treba
prikazati kao jedan od rezultata projekata EnU. Emisijski faktori po
gorivima te za elektrinu energiju i toplinsku energiju iz centraliziranih toplinskih sustava dani su u Pravilniku o energetskim pregledima graevina (NN 05/11) te ih treba koristiti za ocjenu ovih
uinaka. U sluaju kada nije poznata struktura energenata, emisijski
faktor se uzima kao za prirodni plin ime se osigurava konzervativnost procjene.
S obzirom da je pri ocjenu uteda energije BU metodama potrebno
izbjei dvostruko obraunavanje uteda energije, to se postiglo na
nain da se iz analize iskljuuju oni subjekti koji su nakon provedenog energetskog pregleda zatraili i dobili potporu od Fonda za
provedbu svih mjera EnU predvienih energetskim pregledom. U
pravilu, ovo je bio samo sluaj za energetske preglede sustava javne
rasvjete, pa su oni izuzeti iz ocjene.
Obvezni ulazni podaci izvjee energetskog pregleda:
Obveznici gospodarenja energijom moraju dostaviti izvjee o
energetskom pregledu u skladu s vaeom regulativom. U njemu
trebaju biti iskazani potencijali uteda svih oblika energije zasebno te ukupni potencijal. Fond takoer treba zahtijevati izvjea
od korisnika kojima e se utvrditi kolike su se utede energije
ostvarile nakon provedbe energetskog pregleda, npr. kroz godinje izvjetaje u razdoblju od 5 godina nakon provedbe pregleda.
TSP [kWh/god]
DV
FES [kWh/god]
N
ivotni vijek:
Smanjenje emisija CO2 [t/god]56
NARODNE NOVINE
BROJ 77 STRANICA 59
PRILOG 1.
30.
31.