Razvoj kao sloboda uvod

Kako se tvrdi u ovom djelu, razvoj se moe smatrati procesom irenja zbiljskih
sloboda koje ljudi uivaju. Fokus na ljudskim slobodama obino je u suprotnosti s
uim pogledom na koncept razvoja, poput definiranja kroz rast bruto nacionalnog
proizvoda, osobnih dohodaka, industrijalizaciju, tehnoloki napredak ili drutveni
modrenizaciju.
industrijalizacija, tehnoloki razvoj ili drutvena modernizacija mogu znatno
doprinjeti irenju ljudskih sloboda, ali one su ovisne i o drugim determinantama.
Razmatranje razvoja kroz prizmu irenja supstancijalnih sloboda usmjeruje
pozornost na ciljeve koji razvoj ine bitnim, a ne na samo neka od sredstava koja,
izmeu ostalog, u procesu igraju bitnu ulogu.
Preduvjet razvoja je uklanjanje bitnijih korjena neslobode: siromatva tiranije,
skromnih ekonomskih mogunosti kao i sitematske socijalne depriviranosti,
zanemarivanja javnih sadraja, netolerancije ili prevelike aktivnosti represivnih
drava. unato nevienom rastu blagostanja, dananji svijet uskrauje temeljne
slobode velikom broju ljudi, a moda i veini. Ponekad je nedostatak
supstancijalnih sloboda izravno povezan s ekonomskim siromatvom koje ljude
liava mogunosti suzbijanja gladi ili postizanja dovoljne razine uhranjenosti,
lijeenja izljeivih bolesti, odgovarajue odjee i krova nad glavom, iste vode i
koritenja sanitarnih sadraja. u drugim je sluajevima nesloboda povezana s
nedostatkom javnih sadraja i sutava socijalne skrbi, organiziranih sustava
zdravstvene zatite, obrazovnih ustanova ili djelotvornih ustanova za odravanje
lokalnog reda i mira.
Djelotvornost i meusobne poveznice
Sloboda ima kljuno znaenje za razvojni proces zbog dvaju vanih razloga:
1. Evaluacijskih razloga: ocjena napretka mora se raditi prije svega prema
kriteriju jaanja ljudskih sloboda
2. Razloga djelotvornosti: postizanje razvoja u potpunosti je povezano sa
slobodom djelovanja ljudi.
Neki primjeri
U kontekstu ueg pogleda na razvoj kao rast BNP-a esto se postavlja pitanje
pogoduju li razviju neke politike ili drutvene slobode poput slobode politike
participacije i neslaganja ili mogunosti stjecanja temeljnog obrazovanja. u
svijetlu temeljitog pogleda na razvoj kao slobodu, ovim pitanjem ne shvaamo
vanu injenicu da te zbiljske slobode spadaju meu konstitutivne dijelove
razvoja.
Drugi priomjer nesklad izmeu dohotka po stanovniku i slobode pojedinaca da
ive dugo i dobro. graani gabona, junmoafrike Republike, namibije ili brazila
mogu, primjerice, biti bogatiji prema kriteriju BDP-a po stanovniku od graana ri
LAnke, Kine ili indijeske drave Kerale, no ovi posljednji imaju zantno viu
oekivanu ivotnu dob u odnosu na stanovnike prve skupine zemalja.

Transakcije, trita i ekonomska nesloboda

Uloga trita kao dijela procesa razvoja. sposobnost trinog mehanizma da
doprinese visokom gospodarskom rastu i oem gospodarskom napretku je iroko
prihvaena u suvremenoj literaturi o razvoju. Adam Smith je primijetio da sloboda
razmjene i transakcije neraskidiv je dio temeljnih sloboda koje ljudi moraju
cijeniti.
Jednako je apsurdno biti generiki protiv trita kao i generiki protiv razgovora
izmeu ljudi. sloboda razmjene rijei, dobara ili darova ne zahrtjeva opravdanje u
vezi s njihovim korisnim , ali dugoronim uincima, ona je dio naina ivota ljudi u
drutvu i njihovih meusobnih reakcija.
Odbacivanje slobode sudjelovanja na tritu jedan je od naina kako drati ljude u
ropstvu i ekonomskom suanjstvu, a borba protiv neslobode prisilnog rada danas
je bitna u mnogim zemljama treeg svijeta.
Ve sama sloboda ulaska na trite moe buitibitan doprinos razvoju, bez obzira
na utjecaj trinih mehanizama u promicanju gospodasrkog rasta ili
industrijalizacije. U biti, pohvala kapoitalizma koju je iznio Karl Marx i njegova
karakterizacija Amerikog graanskog rata kao velikog dogaaja suvremene
povijesti izravno se odnosila na znaenje slobode ugovaranja rada nasuprot
ropstvu i prisilnom iskljuenju iz trita rada.
Sloboda sudjelovanja i ekonomskoj razmjeni igra temeljnu ulogu u drutvenom
ivotu.
Gledajui na razvoj kao slobodu, stajalita suprotnih strana moraju se na
odgovarajui nain razmotriti i procjeniti. Teko je pomisliti da se ikakav proces
znaajnijeg razvoja moe odvijati bez iznimno bitne uloge trita, ali to ne
omoguuje ulogu drutvene potpore, javne regulacije i umijea voenja drave
koji mogu obogatiti,a ne osiromaiti ljudske ivote.
Ekonmska nesloboda moe iriiti socijaln u neslobodu kao to socijalna i politika
nesloboda moe poticati ekonomsku neslobodu.
ORGANIZACIJE I VRIJEDNOSTI
Ostavrivanje slobode prenosi se vrijednostima, a na njih pak utjeu javne
rasprave i socijalne interakcije na koje djeluju participativne slobode.
INSTITUCIJE I INSTRUMENTALNE SLOBODE
Pet je razliitih vrsta slobode, promatranih kroz instrumentalno gledite,
posebno je istraeno u empirijskim stiudijama koje slijede. One ukljuuju:
1.
2.
3.
4.
5.

Politike slobode
Ekonomske resurse
Socijalne mogunosti
Jamstva transparentnosti
Protektivnu sigurnost

ZAKLJUNA NAPOMENA
Slobode nisu samo priamrni ciljevi razvoja; one spadaju meu njegova glavna
sredtsva. Priznajui temeljni. Evaluacijsko znaenje slobode, moramo shavtiti
osobite empirijeske poveznice koje meusobno povezuju slobode razliitih vrsta.
Politike slobode, u obliku slobode govora i izbora pomau u promicanju
ekonomske sigurnosti. Drzutvene mogunosti u obliku obrazovanja i
zdravstevnih sadraja olakavaju ekonomsku particiapaciju. Ekonomske
mogunosti u okviru mogunosti sudjelovanja u trgovini i proizvodnji mogu
pomoi u stavranju osobnog bogatsva i javnih resursa za drutvene sadraje.

Perspektiva slobode
Ako imamo razloga htjeti vie blagostanja, moramo pitati: koji su to razlozi, kako
djeluju, o emu ovise i koje su stavri koje moemo uinit s vie bogastva? U biti,
imamo izvrsne razloge eljeti vei dohodak ili vie bogastva. I to ne zato to su
dohodak i bogatsvo poeljni zbog sebe samih, ve zato to su to izvrsna sredstva
ope namjene za poveanje slobode kako bi se vodila ona vrsta ivota koju
imamo razloga cijeniti.
Korist bogastva je u onome to nam omoguuje postii zbiljske slobode. No ova
veza nije iskljuiva niti jednolina. Bitno je priznati kljunu ulogu bogastva pri
utvrivanju ivotnih oklonosti i kvalitete ivota kao to je bitno shvatiti
kvalificiranu i zavisnu prisodu tog odnosa. Odgovarjue shvaanje razvoja mora
ii dalje od akumulacije bogatsva i rasta bruto nacionalnog proizvoda i drugih
vraijabli povezanih s prihodom. Ne zanemarujui znaenje ekonomskog rasta,
moramo gledati dalje od njega.
Razvoj mora skrbiti o unapreenju naih ivota i sloboda koje uivamo. irenje
sloboda koje cijenimo ne samo da na ivot ini bogatijim i nesputanijim ve nam
omoguuje biti u potpunsoti drutvenim ososbama, ostavriti naa vlastita htjenja,
uzajmno djelujui i vrei utjecaj na svijet u kojem ivimo.
OBLICI NESLOBODE
Mnogi ljudi diljem svijeta pate od raznih oblika neslobode. Glad i dalje pogaa
pojedina podruja, uskarauje milijunima temeljnu slobodu za preivljavanje.
Jednako tako velik broj ljudi ima neddostatn pristup zdravstvenoj skrbi, sanitarnim
sadrajima ili istoj vodi
Vrlo je esto ekonomska nesigurnost povezana s nedostatkom demokratskih
prava i sloboda. Zaista, djelovanje demokracije i politikih prava ak moe
pomoi u spreavanju gladi i drugih ekonomskih katastrofa.
Ne zauuje da nikada u povijesti svijeta glad nije izbila u funkcionalnoj
demokraciji bila ona bogata ili relativno siromana
No u osnovi politika sloboda i graanske slobode imaju neposredno znaenje
same po sebi i ne moraju se posredno pravdati vezano za njihov uinak na
gospodarstvo. ak i kad ljudi bez politikih sloboda i graanskih prava uivaju

odgovarajuu ekonomsku sigurnost lieni su bitnih sloboda u voenju ivota,

zanijekane su im bitne slobode u voenju ivota i lieni su mogunosti
sudjelovanja u kljunim odlukama glede pitanja od javnog znaaja.
PROCESI I MOGUNOSTI
Na temelju iznesenog trebalo bi biti jasno da stajalite o slobodi koje se ovdje
zagovara ukljuuje i procese koji omoguuju slobodu djelovanja i odluivanja te
zzbiljske mogunosti koje ljudima stoje na raspolaganju, uzevi u obzir njihove
osobne i drutvene okolnosti. Nesloboda se moe razviti ili kroz neodgovarajue
procese (poput krenja prava glasovvanja ili drugih politikih ili graanskih prava)
ili kroz neodgovarajue pogodnosti koje nekim ljudima stoje na raspolaganju za
ostvarenje minimalnih htijenja (ukljuujui nedostatak takvih minimalnih
pogodnosti, poput sposobnosti izbjegavanja prerane smrtnosti, pobola ili
gladdovanja)
DVIJE ULOGE SLOBODE
Analiza razvoja prestavljena u ovoj knjizi obrauje slobode pojedinaca kao
temeljne graevne blokove. Pozornost je posebno posveena irenju
sposobnosti osoba da vode onu vrst ivota koju cijene i imaju razloga cijeniti.
Te sposobnosti mogu poveati javne politike. No s druge strane na smjer javne
politike moe utjecati uinkovito koritenje participativnih sposobnosti od strane
javnosti. Ta dvosmjerna veza zauzima sredinju ulogu u ovdje iznesenoj analizi.
Porstoje dva izrazita razloga zbog koji individualna sloboda zauzima kljunu
ulogu u poimanju razvoja, a odnose se na evaluaciju i djelotvornost.
Imati veu slobodu za ono to imamo razloga cijenti je: (1) bitno samo po sebi
radi ope slobode pojedinca i (2) radi poticanja mogunosti za postizanje
dragocjenih ishoda. Oba su razloga bitna za evaluaciju slobode lanova drutva i
na taj naij igraju kljunu ulogu pri procjeni razvoja drutva
SIROMATVO I NEJEDNAKOST
Postoje dobri razlozi da siromatvo moemo smatrati kao depriviranost temeljnih
mogunosti, a ne samo ako nizak dohodak.
Promjena gledita bitna je radi stjecanja razliitog i izravno bitnijeg pogleda na
siromatvo, ne samo u zemljama u razvoju nego i u bogatijim drutvima.
Prisutnost masovne nezaposlenosti u Europi ukljuuje depriviranosti koje nisu
dobro odraene u statistikama raspodjele dohotka. Te se depriviranosti esto ne
istiu zbog toga to europski sustavi socijalne sigurnsoti tee nadoknaditi
gubitak prihoda nezaposlenih. No nezaposlenost nije samo nedostatka prihoda
koji se moe nadoknaditi pomou dravnih transfera; to je takoer izvor
dalekosenih oteavajuih uinaka na osobnu slobodu, inicijativu, vjetine.
Uzrokuje viestruke uinke, pa tako doprinosi socijalnoj iskljuenosti nekih
skupina i dovodi do gubitka samostalnosti, samopouzdanja, psiholokog i
psihikog zdravlja.
DOHODAK I SMRTNOST

aki i glede povezanosti smrtnosi i dohotka, znaajno je da razmjer depriviranosti

kod razliitih skupina u vrlo bogatim zemljama moe biti usporediv s tzv. Treim
svijetom. U SAD-u, primjerice, Afroamerikanci kao skupina nemaju viu nego niu
vjerojatnost doivjeti odmaklu dob u odnosu na stanovnike roene u
neusporedivo siromanijim gospodarstvima Kine ili indijske drave Karale.
Slike 1.1 i 1.2 str 35. Iako je dohodak po stanovniku Afromaerikanaca u SAD-u
znaajno nii u odnosu na dohodak bijelog stanovnitva, Afroamerikanci su po
dohotku nekoliko puta bogatiji nego stanovnici u Kini ili Karale. Mukarci u Kini i
Kerali znaajnije nadive muke Afroamerkiance.
TRITA I SLOBODA
Odnos trinog mehanizma prema slobodi, i na taj nain prema gospodarskom
rastu, postavlja najmanje sva razliita pitanja koja se moraju jasno razluiti. Kao
prvo, negiranje pogodnsoti transkacija putem proizvoljne kontrrole moe samo po
sebi biti izvor neslobode. Ljudi su onda sprijeeni raditi ono to ele a to spada
u njihova prava osim ako ne postoje uvjerljivi razllozi za suprotnu tvrdnju. Ovaj
problem ne ovisi o uinkovitosti trinog mehanizma ili kakvoj icrpnoj analizi
posljedica postojanja ili nepostojanja trinog sustava; on jednostavno ovisi o
znaenju slobode razmmjene i transkacije bez preprkea ili ometanja.
Drugi argument je da trita obino djeluju kako bi poveala dohodak, bogatsvto
te gospodarske mogunosti koje ljudi imaju. Arbitrarna ogranienja trinoh
mehanizma mogu dovesti do smanjenja sloboda zbog posljedinog uinka
nedostatka trita. Depriviranosti nastaju kad se ljudima uskrauju gospodarske
mogunosti i povoljne posljedice koje trita nude i podupiru.
Promjena fokusa interesa tritu anklonjene ekonomske zannosti od slobode ka
korisnosti postignuta je uz odreenu cijenu: zapostavljanje sredinje uloge same
slobode.
VRIJEDNOSTI IPROCES PROCJENE
Individualna sloboda isiti je drutveni proizvod i postoji dvosmjerni odnos
izmeu: (1) drutvenih ureenja za irenje osobnih sloboda i (2) koritenje
individualnih sloboda ne samo radi poboljanja ivota nego i radi postizanja
prikladnijih i uinkovitijih drutvenih ureenja.
Tradicija kultura i demokracija
Problem participacije zauzima sredinju ulogu kod nekih temeljnih pitanja koja su
slabila sangu i doseg teorije razvoja.
Ozbiljno je pitanje izvora autoriteta i legitimnosti. Namee se neizbjean problem
procjene kada se mora odluiti to odabrati ako i kada se dogodi da neki djelovi
tradicije ne mogu ostati uz gospodarske i drutvene promjene koje mogu biti
potrebne iz drugih razloga. Ako se mora rtvovati tradicionaloan nain ivota
kako bi se rijeili problemi tekog siromatva ili kratkoga ivotnoga vijeka, onda

odabir treba prepustiti ljudimsa izravno pogoenima takvim stanjem. Pravi je

sukob izmeu:
1. Temeljne vrijednosti prema kojoj se ljudima mora dopustiti slobodno
odluivanje o tradicijama koje ele ili ne ele slijediti
2. Ustrajnost praenja uhodane tradicije. Alternativa je pokoravnje ljudi
odlukama vjerske i svjetovne vlasti koje nameu tradicije zbiljske ili
zamiljene
Zvrne napomene
Promatranje razvoja kroz prizmu sutinske slobode ljudi ima dalekosene
posljedice za nae shvaanje procesa razvoja te za naine i sredstva njegove
promocije. Na evaluativnoj strani to obuhvaa potrebu procjene zahtjeva razvoja
putem uklanjanja nesloboda od koji lanovi drutava mogu patiti. Prema tome
proces razvoja ne razlikuje se bitno od povijesti prevladavanja tih nesloboda. I
dok ta povijest nije ni na jedan nain povezana s procesom ekonomskog rasta i
akumulacije fizikog i ljudskog kapitala, njen doseg i opseg podosta nadilaze te
varijable.
Ako se usredotoimo na sloboodu pri vrednovanju razvoja, pritom ne predlaemo
postojanje nekog jedinstvenog i preciznog kriterija razvoja prema kojemu bi se
razliita razvojna iskustva uvijek mogla usporediti i rangirati.
Temeljna motivcija pristupa razvoja kao slobode nema svrhu svrstavanja svih
drava ili svih alternativnih scenarija u jedan potpuni poredak, ve joj je svrha
naglasiti bitne aspekte razvojnog procesa, od kojih svaki zasluuje pozornost.

Ciljevi i sredstva razvoja

Dva opa stajalita o razvoju:
Prema jednom gleditu razvoj je divlji proces s puno krvi, znoja i suza svijet u
kojem mudrost trai grubost. Zahtjeva osobito proraunato zanemarivanje
razliitih problema koji se smatraju nerazumnima. Osnova za razvoj su ilavost i
disciplina. Elementi poput nekih socijalnih usluga i prava, predstavljaju luksuz
demokracije i mogu se ostvariti tek kada je razvojni proces donio dovoljno
plodova.
To vrsto stajalite u suportnosi je s alternativnim pogledom koji razvoj zapravo
smatra prijateljskim procesom. Primjerenost ovog procesa dokazan je primjerice
uzajmno korisnim razmjenama ili djelovanjem socijalnih sigurnosnih mrea,
politikim slobodama ili drutvenim napretkom ili nekom njihovom
kombinacijom.
KONSTITUTIVNE I INSTRUMENTALNE ULOGE SLOBODE
Pristup zastupan u ovoj knjizi pokuaj je promatranja razvoja kao procesa irenja
zbiljskih sloboda koje ljudi uivaju. Prema tom se pristupu irenje sloboda smatra:
1. Primarnim ciljem

2. Glavnim sredstvom razvoja

Ta su dva elemnta mogu nazvati konstiturivnim i instrumentalnom ulogom
slobode u razvoju. Konstitutivna se uloga slobode odnosi na znaenje
supstancijalne slobode u obogaivanju ljudskog ivota. Sutginske slobode
ukljuuju temeljne sposobnosti izbjegavnja depriviranosti, poput gladovanja,
pothranjenosti, izljeivih bolesti i prerane smrtnost, kao i sloboda koje su
povezane s pismenou i sposobnou raunanja, politikom participacijom,
slobodom govora itd. Razvoj je prema tom gleditu, proces irenja ljudskih
sloboda.
U sklopu ueg pogleda na razvoj esto se postvalja pitanje pogoduje li sloboda
politike participacije i neslaganje razvoju. U sklopu temeljnog pogleda na razvoj
ako slobodu, ovo bi pitanje zvualo pogreno budui da promauje kljuno
shvaanje prema kojem su politika participacije i neslaganje sami po sebi
konstitutivni elementi razvoja.
Ovo temeljno stajalite razliito je od instrumentalnog argumenta, prema kojem
te slobde i prava takoer mogu biti vrlo uinkovti u doprinosu ekonomskom rastu.
Ta je instrumentalna poveznica takoer bitna, ali znaenje instrumentalne uloge
politike slobode kao sredstva razvoja ni na koji nain ne smanjuje znaenje
vrednovanja slobode kao cilja razvoja.
Instrumentalna se uloga slobode odnosi na nain na koji razliite vrste prava,
mogunosti i ovlatenja doprinose irenju ljudske slobode openito i tako je
promiu.
INSTRUMENTALNE SLOBODE
5 specifinih vrsta slobode:
1.
2.
3.
4.
5.

Politike slobode
Ekonomski resursi
Socijalne mogunosti
Jamstva transparentnosti
Protektivna sigurnosti

Te instrumentalne slobode doprinose opoj sposobnosti osobe da ivi slobodnije,

ali takoer slue meusobnom nadopunjavanju.
Politike slobode, openito gledano odnose se na mogunosst ljudi da odrede tko
bi trebao vladati i na kojim naelima, a takoer ukljuuju mogunost nadzora i
kritiziranja vlasti, slobode politikog izraavanja i necenzuriranog tiska, uivanja u
slobodi izbora izmeu politikih stranaka itd.
Ekonomski resursi odnose se na mogunosti koje pojedincima stoje na
raspolaganju kako bi koristili ekonomske resurse radi potronje, proizvodnje ili
razmjene. Ekonomska e prava kojima raspolae pojedinac ovisiti oresursima u
vlsnitvu ili na raspolaganju te e utjecati na uvjete razmjene, poput relativnih
cijena i djelovanja trita. Trebalo bi biti oito da je, u odnosu izme+u

nacionalnoh dohotka i bogatstva s jedne strane te ekonomskih prava

stanovnitva s druge, bitna problematika razdiobe.
Socijalne mogunosti (autor koristi izraz socijalne mogunosti kojim se u osnovi
pokriva ono to u velikoj mjeri obuhvaa izraz socijalna drava) odnose se na
drutve aranmane sa svrhom obrazovanja, zdravstvene zatite, itd., a sve to
utjee na supstancijalnu osobnu slobodu ostvarenja boljeg ivota. Te su
mogunosti bitne ne samo zbog privatnog ivota ve i radi uinkovitijeg
sudjelovanja u ekonomskim i politikim aktivnostima
Jamstva transaprentnosti odnose se na potrebu za otvorenou koju ljudi mogu
oekivati: sloboda meusobnog djelovanja uz jamstvo otvorenosti i razumnosti.
Kada je to povjerenje ozbiljno narueno, nedostatak otvorenosti moe imati
negativan utjecaj na ivote mnogih ljudi i onih izravno, i onih neizravno
ukljuenih.
Protektivna sigurnsot potrebna je kako bi pruila sigurnosnu socijalnu mreu s
ciljem spreavanja srozavanja pogoenog stanovnitva na stanje tekog
siromatva, a u nekim sliajevima i gladi i smrti. Podruje zatitne sigurnosti
ukljuuje fiksne institucionalne arnmane, poput naknada za nezaposlene ili
zakonskih naknada siromanima, te namjenske programe, poput ong sa srvhom
ublaavanja posljedica gladi.
MEUSOBNE POVEZNICE I KOMPLEMENTARNOST
Ove instrumentalne slobode izravno poboljavaju ljudske sposobnosti, no one se
ujedno meusobno nadopunjuju i jaaju. Shavanje tih meusobnih poveznica
osobito je bitno u razumijevanju razvojnih politika.
injenica da su prava vezana uz ekonomske transkacije snaan motor
akonomskog rasta iroko je prihvaena. No mnoge druge poveznice nisu u
dovoljnoj mjeri priznate i moraju se potpunije obuhavatiti u analizi politike.
Ekonomski rast ne pomae samo kod poveanja osobnih dohodaka nego i pri
osposobljavanju drave za finaciranje socijalnog osiguranja i aktivne dravene
intervencije. Na slian nain stavranje socijalnih mogunosti pomou usluga
opout javnog obrazovanja, zdravstvene zatite te razvoja slobodnog i snanog
tiska mogu doprinjeti i gospodarskom rastu i znatnom samnjenju stope smrtnosti.
Japan je pionirski primjer jaanja ekonomskog rasta putem drutvenih
mogunosti, osobito na podruju osnovnog obrazovanja. Taj je pristup suprotan i
uvelike potkopava prevladavajue vjerovanje kod mnogih krugova vezanih uz
pojedine politike prema kojemu je ljudski razvoj, esto shvaen kao prces irenja
obrazovanja, zdravstvne zatite neka vrtsa luksuza kojeg si samo bogate zemlje
mogu dopustiti. Za autora je moda i najbitniji uinka uspjeha istonoazijskih
gospodarstava predvoenih japanom upravo potpuno potkopavanje te implivcitne
predrasude.
RAZLIITI ASPEKTI SUPOROTNOSTI IZMEU KINE I INDIJE

Drutveni aranmani mogu imati odluujuu ulogu pri osiguravanju i irenju

osobne slobode
Suprotnost Indije i Kine ima u tom kontekstu odreeno ilustrativno znaenje. Kina
i Indija ve neko vrijem ulau napore kako bi stvorile otvorenije, meunarodno
aktivno, trino orijenitrano gospodarsto. Indisjki su napori polagano urodili
plodom, no bez tako velikih rezultat kao u Kini. Bitan imbenik u toj suprotnosti
jest injenica da je s gledita drutvene spremnosti na koritenje trinog
gospdarstva, Kina puno naprednija od Indije. Kad se kina okrenula tritu ve je
imala visok stupanj pismenosti stanovnitva i dobru obrzovnu infrastrukturu. Za
razliku od toga, indija je, kad se okrenula tritu imala plupismeno odraslo
stnovnitvo, a stanje se do dans nije promijenilo.
DRUTVENI ARANMANI OMOGUENI ZAHVALJJUI RASTU
Temeljno je stajalite da uinak ekonomskog rasta znatno ovisi o nainu
koritenja njegovih plodova. To pomae objasniti zato su neka gospodarstva,
poput June Koreje i Tajvan, bila u mogunosti u kratkom vremenu povisiti
oekivano trajanje ivota pomou ekonomskog rasta.
Zbog povijesnih razloga, ukljuujui usmjerenost na temeljno obrazovanje i
temeljnu zdravstevnu zatitu te rani zavretak zemljinih reformi, lake je bilo
postii iroko rasprostranjenu ekonomsku participaciju u mnogim zemljama
istine azije. To nije bilo mogue u zemljama poput Brazila, Indije ili Pakistana,
gjde je stvaranje drutvenih mogunosti teklo puno sporije i ta je sporost
djelovala kao pepreka ekonomskom razvoju. irenje drutvenih mogunosti
omoguilo je gospodarski razvoj s visokom zaposlenou i stvorilo povoljne
okolnosti za smanjenje stope smrtnosti i produljenje oekivanog trajanja ivota.
To je u otroj suprotnosit s nekim drugim brzorastuim ekonomijam, poput
Brazila, koje su takoer zabiljeile skoro slinu stopu rasta BNp po stanovniku, no
obiljeava ih loa tradicija ozbiljne drutvene nejednakosti, nezaposelnosti i
zapostavljanja javne zdravstvene zatite. Postignua na podruju produljenja
ivota tih brzoratuih gospodarstava imala su sporiju dinamiku.
U ovom konteksu postoje dvije zanimljive i meusobno povezane suprotnosti:
U sluaju brzorstuih gospodarstava suprotnost izmeu:
1. Onih s velikm uspjehom u produljenju trajanja i poboljanju kvalitete ivota
(Juna Koreja i Tajvan)
2. Onih bez zabiljeenih slinih uspjeha u tim drugim podrujima (poput
Brazila)
Za gospodarstva s velikim uspjehom u produljivanju trajanja i poboljanju
kvalitete ivota, suportonost izmeu:
1. Onih s velikm uspjehom u postizanju visokog ekonomskog rasta (juna
koreja i tajvan)
2. Onih bez veih uspjeha u postizanju visokoga ekonomskog rasta(ri lanka,
Kerala)

Dvije vrste uspjeha u brzom smanjenju smrtnosti, koje naziva proces omoguen
zahavaljui rastu i proces upravljan zahvaljujui potpori. Prvi proces dijeluje
putem brzog gospodarskog rasta i njegov uspjeh ovisi o rastu te takoer o
koritenju poveanog ekonomskog blagostanja radi irenja odgovarajuih
socijalnih usluga. Za razliku od mehanizma postignutog rastom, potporno
upravljan proces ne djeluje putem brzoga ekonomskoga rasta, ve putem
programa strune drutvene potpore u obliku zdravstvene zatite, obrazovanja i
drugih bitnih socijalnih programa.
PRIBAVLJANJE JAVNIH USLUGA, NISKI DOHOCI I RELATIVNI TROKOVI
Kod potporno upravljana procesa ne mora doi do izrazitog poveanja stvarnog
dohotka po stanovniku, ve se prednost daje pruanju socijalnih usluga. Primjer
oekivanog trajanja ivota i BNP oslikava vanost ostalih sloboda. Slika 2.1 str
58. Prikazuje BNP po stanovniku i oekivano trajanje ivota u 6 zemalja. Unato
niskim dohocima, kod stanovnika Kerale, Indije ili ri lanke biljeimo vie razine
oekivanog trajanja ivota nego kod bogatijeg stanovnitva Brazila, June Afrike,
Namibije ili Gabona. Budui da se varijacije oekivanog trajanja ivota odnose na
mnotvo drutvenih mogunosti koje u razvoju zauzimaju sredinju ulogu
(ukljuujui epidemioloke politike, zdravstvenu zatitu, obrazovne sadraje itd.)
pogled usmjeren na dohodak zaista zahtjeva dodatna pojanjenja kako bi se
potpunije shavtio razvojini proces.
Nekima se moe uiniti iznenaujue mogunost financiranja potporno
upravljanih procesa u siromanim zemljama budui da su zasigruno potrebni
resursi kako bi se proirile javne usluge, ukljuujui zdravstvenu zatitu i
obrazovanje. Naime potreba za resursima esto se predstavlja kao opravdanje za
odgosu drutveno bitnih investicija sve dok zemlja ne postane bogatija.
Opstojnost tog potporno upravljanog procesa ovisi o injenici da su relevantne
drutvene usluge izrazito radno intenzivne te zato relativno jeftine u siromanim
zemljama.
Uspjeh potporno upravljana procesa upuuje na to da zemlja ne treba ekati
postizanje vieg stupnja bogastva prije poetka brzog irenja temljnog
obrazovanja i zdravstevne zatite
Zavrna napomena
Analiza iznesaena u ovom poglavlju razvija temeljnu ideju da je poveanje ljudske
slobode glavni cilj i glavno sredstvo razvoja. Cilj razvoja tie se procjene zbiljskih
sloboda koje ljudi uivaju. Mogunosti pojedinac ovise, izmeu ostalog, o
gospodarskim, drutvenim i politikim aranamnima.