Professional Documents
Culture Documents
Opterecenje Vetrom Novog Tornja Na Avali - (Bojovic)
Opterecenje Vetrom Novog Tornja Na Avali - (Bojovic)
Uvod
U sledeem tekstu se izlau osnovne okolnosti projektovanja konstrukcije novog Tornja na Avali (slika
1) i posebno proraun optereenja vetrom kao dominatnog optereenja i odluujeeg za proraun
nosivosti i upotrebljivosti konstrukcije u celini.
Novi Toranj na Avali projektovan je prema Projektnom zadatku i Tehnikim uslovima [1], [2], [3] i [4].
Osnovni elementi Projektnog zadatka bili su sledei:
a.
b.
d.
Slika 1:
Novi projekti Tornja uopte i razumljivo i konstrukcije Tornja [5] i [6], potpuno su novi projekti koji su od
starog projekta 1960. [7] preuzeli jedino geometriju konstrukcije.
Osnovna okolnost koja je obeleila projektovanje konstrukcije Tornja i predstavljala i glavnu tekou
u radu, jeste izraunato optereenje vetrom koje je 2 do 2,5 puta vee od istog prema Projektu 1960.
[7]! Razlog nije samo promena normi prelaz sa PTP-2:1948 [15] na SRPS [18], [19], [20], [21] i [22],
ve pre svega nekorektno proraunato optereenje vetrom u [7], mnogo manje od potrebnog prema
[15]. Ova injenica konstatovana je jo u Studiji [8] i [9] 1985.
Poetna pozicija projektanata konstrukcije bila je stoga moe li se uopte projektovati betonski deo
konstrukcije Tornja istih dimenzija preseka, a da pri tom Toranj u celini (betonski + elini deo)
zadovolji uslove nosivosti i uslove upotrebljivosti iz [3]?
Tokom i posle izrade Glavnog projekta elinog dela konstrukcije [5] dolazilo je do raznih zahtevanih
izmena. Kratak istorijat razvoja Projekta mogao bi se ovako saeti:
poetak rada prema Projektnim zadacima [1] i [2] - kraj septembra 2005;
Optereenje vetrom
2.1 Uvod
Optereenje vetrom je dominantno i merodavno optereenje Tornja, i za uslove nosivosti, i za uslove
upotrebljivosti. Intenzitet optereenja vetrom je oko dva puta vei od seizmikog optereenja. Ovo je
bio razlog da se optereenje vetrom posebno detaljno analizuje.
Dva faktora su odluujua u proraunu delovanja vetra:
poloaj Tornja pri vrhu Avale, koja se u orografskom (topografskom) smislu ponaa kao
breuljak na kom se deavaju zgunjavanja vazdunih strujnica, a odatle i poveanje brzina
vetra i optereenja vetrom u celini.
Uz pomenute faktore detaljno su analizovane sve veliine koje odreuju optereenje vetrom: osnovna
brzina vetra, hrapavost terena, povratni periodi za pojedina stanja nosivosti i upotrebljivosti,
optereenje ledom, aerodinamike osobine, optereenje vetrom, aeroelastina stabilnost, horizontalna
ubrzanja. O svim pomenutim uticajnim faktorima detaljnije u nastavku.
Proraun optereenja vetrom uraen je prema domaim merodavnim standardima SRPS
U.C7.110:1991 do SRPS U.C7.113:1991, informativno i prema EN 1991-1-4:2005, dok su povodom
raznolike problematike konsultovane i razne inostrane norme sada istorijskog karaktera videti [15],
[16], [17].
Ovde treba naglasiti da u dinamikom ponaanju konstrukcije, izraenom preko frekvencija fleksionih
oscilacija, masa eline konstrukcije na zavrnoj ploi betonskog dela, (kota 136,650 m), ima izuzetno
mali uticaj, praktino kao i da je nema. Ova okolnost je dala izvesnu slobodu u projektovanju elinog
dela tornja.
Slika 2:
Najvei uticaj na veliinu frekvencije n1 imaju velike koncentrisane mase gondola pri vrhu betonskog
stabla, (koje takoe imaju i najvee povrine izloene vetru).
PTP-2:1948 [15]:
qw,T=10,10 = 0,70 kN/m2 vmax = (qw,10)0,5 = 33,5 m/s vm,10,10 = vmax/1,9 = 17,6 m/s
vm,50,10 = 20,5 m/s ; (redukcija od 1,9 prema [10]);
Hrapavost terena je takoe uticajan faktor. Toranj se neposredno nalazi na umovitom terenu, dok je
okolina ravan teren. Duine hrapavosti su promenljive, posmatrajui teren po raznim azimutima (v.
slika 3 a).
Iz prethodnog je usledilo da su morali da se analizuju svi faktori koji utiu na veliinu faktora
ekspozicije, a koji je opet preovlaujui u definisanju profila vetra v(z).
a.
b.
c.
d.
e.
oblik Avale, odnosno padovi terena, (slika 3 c); veliina padova iznosi 10% 22%, dok je
proseni pad m = 14%, kojim je provoen dalji proraun prema [23];
od oko 20 godina, (naa norma zasnovana je na ISO 4354:1987). Razlika je vidljiva u veliini
aerodinamikog pritiska vetra, (videti t. 2.8).
Slika 4:
Dijagrami maksimalnih brzina vetra.
Proraun prema SRPS U.H2.110:1991.
Odgovarajui povratni period iznosi samo T = 1 god i to priblino isto za obe mogue kategorije
hrapavosti terena za ravan teren (kategorija B) i umovit teren (kategorija C).
horizontalna ubrzanja konstrukcije na nivou restorana (kota 119 m): T = 10 god; (v. dalje t. 3.4);
nosivost konstrukcije:
T = 50 god.
Deo tornja
na stranu: Cf = 1,65
na stranu: Cf = 1,20
na ugao: Cf = 1,15
na ugao: Cf = 0,80
na stranu: Cf = 2,00
na stranu: Cf = 1,20
na ugao: Cf = 1,30
na ugao: Cf = 0,80
Cf = 1,00
etvorozidna
reetka
sa
krunocilindrinim tapovima:
Cf = 1,15
Cf = 1,00
Trougaona
reetka
otroivinim tapovima:
Cf = 2,80
Noge tornja
(pravougaone)
Gondole
(estougaone)
elini deo
sa
Koeficijent sile stabla tornja Cf iz Projekta [7] usvojen je u [7] na osnovu koeficijenta pritiska za kosi
krov prema [15] to principijelno nije ispravno ali je autorima [7] jedino to bilo na raspolaganju, (uz
razumljivo i ispitivanja u aerotunelu, koja ni onda nisu raena).
Primetno je da je za stablo tornja Cf,2005 > Cf,1960 to je jo jedna nepovoljna okolnost za Projekt 2005.
Ovo je bio razlog da se elina konstrukcije projektuje od krunocilindrinih tapova poto je daleko
aerodinaminija od iste od otroivinih tapova. Ovom merom sila vetra qwCfA na elini deo tornja
bitno je smanjena. Ovo ima veliki znaaj za ukupne sile i deformacije tornja iako je izloena povrina
elinog dela konstrukcije neuporedivo manja od izloene povrine betonskog dela tornja.
Slika 5:
Optereenje vetrom za jugoistoni (SE) pravac.
Efektivne povrine, aerodinamiki pritisci qm,10,z, qg,10,z, qg,50,z i sledstvena optereenja vetrom w.
Veliina aerodinamikog pritiska bila je glavni problem Projekta [5] i [6] to je ve prethodno
pomenuto, poto je mnogo vea od vrednosti 1960. u [7].
Slika 6:
Aerodinamiki pritisak vetra prema Projektu 1960 [7] i normama onog vremena.
(kakav je toranj), vrednosti aerodinamikog pritiska su se mnoile jo sa 1,50 ime se dolazi do krive
Korigovani Projekt 1960. na slici 6. Obzirom na konsultovanu nemaku literaturu, onovremena
savremena norma DIN 1056-1:1956 za projektovanje betonskih dimnjaka definisala je linearni
dijagram koji je dat na slici 6 polazei od pomenutih vmax = 30 m/s. Oito je relativno dobro slaganje
krive po PTP-2:1948 (korigovane krive) i krive prema DIN 1056-1:1956, i veliko zaostajanje krive iz
Projekta [7].
Kako izgleda slika sa svim naneenim dijagramima aerodinamikog pritiska vetra? Odgovor daje slika
7.
Slika 7:
Uporedan prikaz aerodinamikih pritisaka vetra prema projektima [5],[6] i [7],
Studiji [8], [9] i raznim normama.
Prikazane krive: Projekt [7], Korigovani Projekt [7], Projekt [5], [6], Studija [8], [9], PTP-2:1948, DIN
1056-1:1956, EN 1991-5:2005 (dve krive).
Prilikom ocene (ne)slaganja dijagrama aerodinamikih pritisaka vetra imati na umu da su najvaniji
delovi dijagrama oni za z 100 m poto su tamo i najvea linijska optereenja (slika 5) i najvei krak
sila u odnosu na kotu 0.
Iz slike 7 je vidljivo relativno dobro slaganje Projekt [5],[6]/Korigovani Projekt [7], DIN 1056-1, EN
1991-1-5.
Mera neslaganja [5],[6] sa [7] moe se ilustrovati veliinom momenta savijanja na koti 35 m (spajanje
nogu tornja, videti i orijentaciju na slici 1 c):
jugoistoni vetar (na stranu+dijagonalno): M1960 = 70MNm, M2005 = 147MNm, 2005/1960 = 2,12;
krive EN pokazuju izraeno delovanje orografije terena, gde je qw,SW < qw,N < qw,SE < qw,NW ;
zakljuak je i da su efekti delovanja vetra na toranj veoma zavisni od pravca duvanja, gde je
qw,SW qw,II , tj. kao da je toranj na ravnom terenu;
na visinama iznad terena z 100 m: qw,SW < qw,N < qg,SRPS qw,SE < qw,NW .
Slika 8:
Poreenje aerodinamikih pritisaka vetra prema SRPS i EN za T=50god.
Norme: SRPS U.C7.111:1991, EN 1991-1-4:2005. Klasa terena po EN: klasa II = ravan teren, klasa III
= umovit teren. NW, SW, N, SE = pravci vetra sa uraunatim uticajem orografije terena.
Optereenja vetrom tornja su takva, da u uslovima obaveznog zadravanja preseka betonskog dela,
nosivost i upotrebljivost konstrukcije su na ivici svojih graninih stanja po oba kriterijuma. Promena
Projektnog zadatka [3] i [4] za elini deo konstrukcije tornja, gde je UHF-deo skraen za oko 8 m, a
elina reetkasta konstrukcija za isto toliko produena, (samo da bi se ouvala ukupna visina tornja
od oko 205 m), izazvala je promenu optereenja vetrom najviih delova konstrukcije onih koji daju
najvei moment savijanja. Ovo je bio razlog da se celokupan proraun optereenja vetrom tornja u
celini ponovi, kako bi postojao dokaz da konstrukcija i dalje zadovoljava uslove nosivosti i
upotrebljivosti.
10
3.1 Uvod
Uslovi nosivosti konstrukcije tornja su u potpunosti zadovoljeni. Detaljnije o nosivosti konstrukcije
videti u lancima koji obrauju projektovanje betonskog i elinog dela konstrukcije tornja.
Proraunati uslovi upotrebljivosti tornja u Projektu [6]:
Slika 9:
Slika 9 prikazuje znaaj oblikovanja elinog dela konstrukcije: uprkos malim efektivnim povrinama
(v. sliku 5), uee optereenja vetrom elinog dela u ukupnom ugibu vrha tornja je ak 67%!
Odavde je razumljiv i pomenuti imperativ ponavljanja prorauna optereenja vetrom tornja u celini u
Projektu [6].
11
Slika 10:
Veliine uglova nagiba UHF-dela u tri visinska nivoa.
Nivoi: Vrh = 204,630 m, Sredina = 198,300 m, Deo pri dnu = 192,300 m. Uslov: 1o .
Iz slike 10 oito je da je uslov upotrebljivosti (vmax=70km/h) 1o zadovoljen i za vie povratne periode
projektne brzine vetra, u zavisnosti od pravca delovanja vetra.
12
Slika 11:
Sa druge strane gledano, svaka izduena konstrukcija ma kakvog preseka potencijalno je ugroena
delovanjem odvajanja vrtloga, odakle sledi i da se predmetni toranj morao ispitati i na ovaj vid
delovanja vetra.
Okolnosti konstrukcije su sledee:
dinamiko ponaanje tornja, odnosno kritina brzina vetra, odluujue je uslovljeno ponaanjem
betonskog dela, (mase oko 5000 t, prema svega 70 t mase elinog dela, ili gledano po linijskoj
masi oko 15000 kg/m prema oko 1300 kg/m);
presek betonskog dela je trougaoni sa zaobljenim ivicama, dok je elini deo reetka (donji
deo), reetka sa visokim faktorom ispunjenosti i priblino kao zaobljeni kvadrat (srednji deo),
puni deo priblino kao zaobljeni kvadrat (gornji, UHF-deo);
irina preseka je promenljiva: betonski deo, stablo b = 8,04 m i gondole b = 16,4 m; elini deo
b = 2,04 do 1,22 m;
13
Strouhalov broj St promenljiv: betonski deo verovatno od 0,12 do 0,20, elini deo (srednji i
gornji deo) oko 0,15;
Koeficijenti C1, C2 i C3 iz SRPS U.C7.111:1991, t. 6.2.3 koji bitno utiu na odreivanje
ekvivalentne inercijalne sile wy, za predmetni toranj mogu da budu samo gruba aproksimacija.
Iz prethodno reenog sledi da je ekvivalentnu inercijalnu silu mogue odrediti samo priblino, i to kao
red veliine obzirom na sve pomenute promenljive. Obzirom takoe na dinamiki dominantni deo
konstrukcije - betonski deo, koji se ponaa priblino kao konzola sa koncentrisanom masom na vrhu,
mogue je proraunski razdvojiti analizovanje efekata odvajanja vrtloga i to na betonski i na elini
deo, (to inae generalno ne vai, uvek se konstrukcija razmatra u celini):
betonski deo konstrukcije Tornja: 1) dva sluaja idealizoavne geometrije Tornja: b/h = 6,0/204 m
i b/h = 8,0/136 m; 2) idealizovana linijska masa tornja: 25 t/m i 35 t/m; 3) tri vrednosti
Strouhalovog broja: St = 0,12; 0,15; 0,20;
elini deo konstrukcije tornja: 1) ukljetena konzola; 2) srednji i gornji deo se smatraju punim,
kao kvadrati sa zaobljenim ivicama, 3) pet vrednosti Strouhalovog broja: St = 0,12; 0,14; 0,16;
0,18; 0,20.
Proraun stabilnosti betonske konstrukcije tornja pri odvajanju vrtloga dao je sledee rezultate:
Mogua kritina brzina vetra na koti vrha betonskog dela konstrukcije je vcr = 8 do 14 m/s, u
zavisnosti od Strouhalovog broja St. Osrednjene brzine vetra na visini vrha betonske
konstrukcije h = 136 m iznose: vm,1,h = 14,2 m/s, vm,10,h = 23,2 m/s, vm,50,h = 27,4 m/s . Ovo
znai da se efekti dejstva odvajanja vrtloga mogu osetiti pri vetru sa povratnim periodom od T
1 god.
Iz prethodnih razmatranja direktno sledi da su presene sile N,V,M(wy) < N,V,M(wx), tj.da nije
potreban proraun N,V,M(wy) i da je betonska konstrukcija Tornja sigurna pri efektima delovanja
odvajanja vrtloga.
Prilikom eksploatacije starog Tornja (1964-1999.) nisu opaeni ikakvi vidljivi efekti pri odvajanju
vazdunih vrtloga od konstrukcije Tornja, (to potvruju i rezultati ovog prorauna). Novi Toranj
je uz prethodno prema novom Projektu krui od starog pa je i to jo jedan povoljan faktor za
buduu eksploataciju novog tornja.
Proraun stabilnosti eline konstrukcije tornja pri odvajanju vrtloga dao je sledee rezultate:
Proraun je pokazao da su kritine brzine vetra vcr 1-2 m/s i 4-8 m/s u zavisnosti od
pretpostavljene frekvencije n1 konstrukcije, to praktino znai da je konstrukcija svakodnevno
izloena efektima odvajanja vrtloga.
Ekvivalentna optereenja od odvajanja vrtloga iznose wy 0,01 do 0,02 kN/m odnosno 0,07 do
0,20 kN/m to je bitno manje od podunog optereenja vetrom wx 2 do 5 kN/m, gde se obe
vrednosti odnose na vetar sa povratnim periodom T = 50 god.
Iz prethodnog sledi zakljuak isti kao za betonski deo konstrukcije, tj. da su N,V,M(wy) <
N,V,M(wx) i da nije potreban proraun N,V,M (wy), a da je elina konstrukcija Tornja sigurna pri
efektima delovanja odvajanja vrtloga.
14
Slika 12:
Nivoi ljudskog opaanja horizontalnog kretanja konstrukcije.
Vrednosti i opisi prema [12]. Prema SRPS U.C7.111:1991 amax 0,20 m/s2 .
Horizontalno ubrzanje a u odluujuoj meri je u zavisnosti od veliine horizontalnih pomeranja (vm,10)
konstrukcije. Horizontalna pomeranja su opet u zavisnosti od osnovnog optereenja - optereenja
vetrom, ovo je funkcija brzine vetra i koeficijenata sile Cf; brzina vetra zavisi od hrapavosti terena i
visine, dok su koeficijenti sile konstrukcije razliiti za razne pravce delovanja vetra. Obzirom da su
proraunom konstrukcije svi nabrojani faktori detaljno analizovani proraun horizontalnih ubrzanja
mogue je bilo sprovesti.
Osnovne postavke prorauna horizontalnih ubrzanja amax u [6] bile su sledee:
koriste se prethodno izraunata horizontalna pomeranja res kao = res/G, pri kombinacijama
optereenja vetrom L101do104 za T=10 god (vetar + led), L201do204 za T=50 god, L301do304
za vetar T=1 god; (G = dinamiki koeficijent, v. t. 2.8);
pojedinane veliine iz izraza za amax usvajaju se za referentnu visinu od oko 0,6 visine Tornja,
tj. za zref = 0,6h 120 m: udarni faktor = g =3,70; koeficijent prostorne korelacije = B = 0,7 ;
intenzitet turbulencije = Iz = 0,120; (R/B) i G = vrednost prema razmatranom povratnom periodu
T; frekvencija 1. tona fleksionih oscilacija konstrukcije = n1 = 0,20 Hz.
15
Slika 13:
Dijagrami proraunskih horizontalnih ubrzanja na osnovu qm za razne T [god] i
pravce vetra, izraunatih prema SRPS U.C7.111:1991.
Horizontalno pomeranje: = res/G od osrednjene brzine vetra vm,T,z=119 , odnosno qm,T,z=119 .
T = 1; 10; 50 god.
16
Slika 14:
Informativno: Dijagrami proraunskih horizontalnih ubrzanja na osnovu qg za razne
T [god] i pravce vetra.
= res, od aerodinamikog pritiska qg,T,z=119 .T =1; 10; 50 god.
Informativno:
17
Rezultati prorauna horizontalnih ubrzanja na nivou kafe-restorana dati su slikama 13 i 14, gde je:
ubrzanja amax,T=10 < alim = 0,20 m/s2 ; pri tom treba zapaziti da su ubrzanja primetna, ali
prihvatljiva, gde je navedeni kriterijum isti kao za peake mostove prema EN 1990:2002,
Annex A2; konstrukcija tornja je, dakle zadovoljila uslov standarda SRPS U.C7.111:1991;
ubrzanja amax,T=1 0,05 m/s2 ; pri vetru sa T = 1 god ubrzanja su na granici oseta;
ubrzanja amax,T=50 mogu biti i vea od dozvoljene vrednosti, to je i razumljivo poto je vetar
takve jaiine merodavan za granino stanje nosivosti.
Opisani rezultati mogu se smatrati samo kao priblino tani, obzirom na ukupnu izvanrednu sloenost i
brojnost svih pomenutih uticajnih faktora i usvojene pretpostavke prorauna.
Teoretski mogue sredstvo za ublaavanje horizontalnih ubrzanja bila je ugradnja dampera
(priguivaa) u konstrukciju tornja, to je inae esta, ali i skupa mera primenjena u svetu kod visokih
objekata, (zgrada i dimnjaka npr.). U sluaju ovog tornja damperi bi zahtevali promenu arhitekture i
dodatna finansijska sredstva.
O temi horizontalnih ubrzanja konstrukcije tornja bilo je dosta rei na reviziji Projekta [5]. Uvaavajui
injenicu da projektovanje novog tornja nije bila uobiajena situacija u projektovanju, (kad projektant
konstrukcije u saradnji sa projektantom arhitekture slobodno odreuje oblike i dimenzije projektovanog
objekta), kao i realnu meru korienja restorana i terase za razgledanje - sa malim brojem ljudi na
tornju, donet je konani zakljuak da se tokom eksploatacije Tornja prate brzina vetra i ponaanje
konstrukcije i da se Toranj zatvori za posetioce kad su njihanja konstrukcije odnosno horizontalna
ubrzanja velika, (a to je pri jakom vetru, kad i inae uslovi za izlet nisu povoljni). Ovo je bila racionalna
odluka.
Izvedeni toranj snabdeven je opremom za merenje brzine vetra na dva nivoa i merenja deformacija i
ubrzanja konstrukcije. Tako e biti omogueno da se kontinualno prati rad konstrukcije i da se izvode
poreenja projektovano/stvarno, to e bez sumnje biti krajnje struno interesantna problematika i
verovatno tema brojnih buduih strunih radova.
Zakljuak
18
Literatura
Slubena dokumentacija
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
[8]
[9]
Projektni zadatak za izradu Glavnog projekta obnove dela Kompleksa tornja na Avali.
Republika Srbija. Ministarsto za kapitalne investicije; broj 350-01-0211/2005-10.
Beograd, 03.11.2005.
Projektni zadatak za tehnoloki deo emisionog objekta Toranj na Avali.
JP RTV Srbije, Tehnika RTS, Emisiona tehnika i veze.
Beograd, 30.11.2004.
Tehniki uslovi za produenje reetkastog antenskog stuba Tornja na Avali.
RTS Emisiona tehnika i veze, Beograd.
Beograd, 09.01.2009.
Podaci o UHF-antenskom sistemu.
RTS Emisiona tehnika i veze, Beograd.
Beograd, 26.01.2009.
Glavni projekat obnove dela kompleksa Tornja na Avali.
Glavni projekat konstrukcije Tornja.
Saobraajni institut CIP d.o.o., Beograd. Beograd, decembar 2005.
Glavni projekat obnove dela kompleksa Tornja na Avali.
Glavni projekat konstrukcije Tornja. Izmene i dopune.
Saobraajni institut CIP d.o.o., Beograd. Beograd, mart 2009.
UKT i RTV toranj na Avali.
II sveska: Statiki proraun tornja i restorana.
Projektni zavod Srbija projekt, Beograd.
Beograd, 13.10.1960.
Hajdin,N., Ivkovi,M., Brankovi,D., Kolundija,B., Dunica,.: Studija konstruktivnog sistema
Radio-televizijskog tornja na Avali. Statiki i dinamiki proraun.
Beograd, oktobar 1985.
Hajdin,N., Ivkovi,M., Brankovi,D.: Studija konstruktivnog sistema Radio-televizijskog tornja na
Avali. Zavrni izvetaj.
Beograd, 05.12.1985.
Literatura
[10]
[11]
[12]
[13]
[14]
Norme
[15]
[16]
[17]
[18]
19
[19]
[20]
[21]
[22]
[23]
[24]
EN 1993-3-1:2006
Eurocode 3 - Design of steel structures - Part 3-1: Towers, mast and chimneys Towers and masts.
20