D.

JURII: Primjena metode simulacije u ocjeni kreditnog rizika

EKONOMSKI PREGLED, 56 (9) 706-719 (2005)

706

Damir Jurii*

UDK 658.148
JEL Classification G32, C15
Struni lanak

PRIMJENA METODE SIMULACIJE U OCJENI

KREDITNOG RIZIKA
Proces analize kreditnog rizika poslovnog sustava sloen je i ovisno o
metodi analize moe biti vie ili manje precizan i transparentan. Primjenom
metode simulacije brojnih moguih stanja poslovnog sustava u budunosti,
jednako kao i statistikom obradom dobijenih nizova, mogue je preciznije i
transparentnije kvantificirati stvarnu mjeru rizika kreditiranja, tj. rizika nemogunosti povrata duga. Autor u lanku donosi elemente metode simulacije
i vanost koeficijenata pokria duga (DSCR i KDSCR) kao jedne od mjera
izraavanja kreditnog rizika.
Kljune rijei: kreditni rizik, EBITDA

Uvod
Kreditni rizik, izmeu ostaloga, mogue je definirati i kao vjerojatnost da e
kreditoprimac u odreenome roku vratiti kreditoru posuenu glavnicu i kamate. U
sloenoj proceduri ocjene kreditnog rizika dobro je analizirati sposobnost poslovnoga sustava kreditoprimca, da bi se saznala njegova sposobnost da eksploatacijom
poslovnog procesa generira dovoljno novca za podmirenje dospjele godinje obveze
po osnovi kamata i glavnice. Pokazatelj kojim je mogue izmjeriti tu sposobnost
naziva se koeficijentom pokria duga (DSCR1). Taj je pokazatelj statiki pokaz-

*
D. Jurii, dipl. oec., mr. sc., Centar za upravljanje poslovnim financijama d.o.o., Rijeka. Rad
primljen u urednitvo: 6. 2. 2004.
1

DSCR (eng.) Debt Service Cover Ratio

D. JURII: Primjena metode simulacije u ocjeni kreditnog rizika

EKONOMSKI PREGLED, 56 (9) 706-719 (2005)

707

atelj, a to znai da mjeri jedno od brojnih moguih stanja poslovnoga sustava u

buduem poslovanju.
Budui da je poslovni sustav sloen (struktura poslovnoga sustava sadri
raznovrsne elemente meu kojima postoje razliite veze) i stohastiki sustav (nedeterminirani sustav, jer odnosi izmeu buduih rezultata i sadanjih, ili buduih
uzroka tih rezultata nisu u potpunosti formirani u trenutku predvianja)2, korisno
je dinamizirati pokazatelj pokria duga i odrediti vjerojatnost sposobnosti (ili nesposobnosti) poslovnoga sustava da u budunosti podmiri dug.

Duniki kapacitet i koeficijent pokria duga

Duniki kapacitet3 mogue je definirati kao sposobnost poslovnoga sustava
da podmiruje odreenu svotu glavnice duga uveanu za kamate, u odreenome
roku i na odreeni nain.
Jedan od naina procjene dunikoga kapaciteta projekta jest metoda diskontiranih novanih tokova. Novani tokovi diskontirani po kamatnoj stopi duga
stavljaju se u odnos s ciljanim koeficijentom pokria duga:
D max =

SV
DSCR

(1)

gdje je Dmax maksimalan iznos duga, SV4 sadanja vrijednost diskontiranih novanih tokova, a DSCR ciljani koeficijent pokria duga. Uz pomo koeficijenta
pokria duga mogue je odrediti koliko je puta zarada prije kamata i poreza uveana
za amortizaciju vea od obveze po osnovi glavnice i kamata. Ako je taj pokazatelj
manji od jedan, projekt nije sposoban vratiti dospjeli dug. to je iznos koeficijenta
vei, projekt e biti sposobniji vraati godinju obvezu po kamatama i glavnici, a
samim je time i vjerojatnost povrata duga vea. Prilikom ocjenjivanja projekta i
odreivanja maksimalnog iznosa duga kreditori odreuju ciljanu vrijednost ovog
koeficijenta. Ako projekt posluje u uvjetima poveanoga rizika i velikih fluktuacija
novanih tokova, oni zahtijevaju da koeficijent pokria duga bude vei5. U protivnom, ako su uvjeti u kojima projekt posluje stabilniji, ciljani koeficijent pokria

aja, 1993. p. 33.

Jurii, Veljkovi, 2001.

O tome vie u Jurii (2000.).

Helfert, 1997.

D. JURII: Primjena metode simulacije u ocjeni kreditnog rizika

EKONOMSKI PREGLED, 56 (9) 706-719 (2005)

708

duga bit e manji i kreditori e odobriti vei iznos duga. Iz ovoga proizlazi da je u
koeficijentu pokria duga sadrana i mjera kreditnog rizika. Za razliku od (1), gdje
je duniki kapacitet izraen kao ukupna glavnica koja e se, uveana za kamate,
vratiti u odreenome roku definiranom ukupnom ronou kredita, koeficijent pokria duga kod kojeg se uzima u obzir godinja svota kamata i dospjele glavnice
moe se izraziti kao:
E BI T + A
DSCR =
G
(2)
k+
(1 )
gdje je EBIT zarada prije odbitka kamata i poreza, A je amortizacija, k su
kamate, a G je glavnica. Budui da je ovdje rije o pokazatelju prije poreza, a zbog
injenice da se glavnica plaa nakon poreza, tj. iz neto dobiti i amortizacije, iznos
glavnice valja uveati za 1/(1-)6.
Iz (2) proizlazi da stvarna vrijednost DSCR ovisi ponajprije o svoti EBIT
i amortizacije. Dalje, ako se pretpostavi da su kamate, glavnica i amortizacija
relativno fiksne svote, tj. konstante, jedina je varijabla u (2) EBIT. U tom smislu
promjena vrijednosti DSCR ovisit e o promjeni vrijednosti EBIT. Vrijednost EBIT
moe se izraziti kao:
EBI T = BD + k

(3)

EBI T = UP OT A

(4)

ili

gdje su BD bruto dobit, k kamate, UP ukupni prihodi, OT operativni trokovi i A

amortizacija.
Mjerenje kreditnoga rizika koeficijentom pokria duga moe se prikazati ovim
primjerom: Tvrtka donosi odluku o zaduivanju da bi namaknula dio potrebnih
izvora financiranja investicije. Planira se zaduiti za svotu glavnice od 1 000 000
kuna na rok od sedam godina u emu su ukljuene dvije godine odgode vraanja
glavnice. Redovite i interkalarne kamate obraunavaju se po stopi od 12% godinje.
Kamate i glavnica plaaju se jednom na kraju poslovne godine. Planirani ukupni
Da bi se vratila jedna kuna glavnice (nakon poreza), potrebno je zaraditi 1/(1-) kuna prije
poreza.
6

D. JURII: Primjena metode simulacije u ocjeni kreditnog rizika

EKONOMSKI PREGLED, 56 (9) 706-719 (2005)

709

prihodi nakon investiranja iznosit e priblino 1 400 000 kuna. Struktura trivijalnog
simulacijskog modela, a ujedno i osnova za izraun koeficijenata pokria duga,
prikazana je slijedeom tablicom:

Tablica 1.
IZRAUN KOEFICIJENTA POKRIA DUGA
- 000 kn, koeficijenti
Opis
UP

1
1400

2
1400

3
1400

4
1400

5
1400

6
1400

7
1400

VT 1)

560

560

560

560

560

560

560

FT 2)

480

480

480

480

480

480

480

120

120

120

96

72

48

24

50

50

50

50

50

50

50

BD

190

190

190

214

238

262

286

EBIT+A

360

360

360

360

360

360

360

Glavnica

200

200

200

200

200

Korigirana glavnica

250

250

250

250

250

DSCR

3,00

3,00

0,97

1,04

1,12

1,21

1,31

Kumulativni DSCR

3,00

3,00

1,77

1,51

1,41

1,37

1,36

1) varijabilni trokovi
2) fiksni trokovi

Prilikom izraunavanja koeficijenta pokria duga (DSCR) u odnos se uzimaju

financijske kategorije jedne poslovne godine. U tom e smislu poslovne godine
koje nisu optereene glavnicom kredita iskazati relativno veliku vrijednost DSCR.
Godine u kojima postoji odgoda vraanja glavnice izdanije su zbog likvidnosti.
Novani suficit nastao u godini odgode vraanja glavnice bit e upotrebljen u navedenim godinama kada glavnice dospiju. Zbog te injenice DSCR nije cjelovita
mjera sposobnosti poslovnog sustava da podmiruje dospjelu glavnicu i kamate, jer
ne uzima u obzir razdoblje odgode vraanja glavnice. Pokazatelj kumulativni DSCR
ili KDSCR bolja je mjera sposobnosti vraanja dospjelih obveza zato to kumulira
elemente za izraun od poetka zaduivanja poslovnog sustava, tj. uzima u obzir
i novane suficite nastale u vremenu odgoenog vraanja glavnice. To se vidi i na
primjeru iz tablice 1: koristei se naprijed opisanim primjerima proizlazi da su u
prve dvije poslovne godine nakon investiranja vrijednosti DSCR i KDSCR jednake

D. JURII: Primjena metode simulacije u ocjeni kreditnog rizika

EKONOMSKI PREGLED, 56 (9) 706-719 (2005)

710

i iznose 3.00. U treoj poslovnoj godini vrijednost DSCR pada ispod 1.00, ali je,
zbog kumuliranog suficita u razdoblju odgode vraanja glavnice, KDSCR vei od
1.00 i iznosi 1.77. Kumulativni DSCR ili KDSCR moe se izraziti kao:
n

( EBI T + A )
i

KDSC Rn =

i=1

(k + (G /(1 t))
i

i=1

Kretanje odnosa vrijednosti DSCR i KDSCR moe se prikazati grafiki:

Grafikon 1.
GRAFIKI PRIKAZ DSCR I KDSCR PO GODINAMA

(5)

D. JURII: Primjena metode simulacije u ocjeni kreditnog rizika

EKONOMSKI PREGLED, 56 (9) 706-719 (2005)

711

Prema dobijenim vrijednostima DSCR proizlazi da poslovni sustav nije sposoban u treoj godini podmiriti dospjelu obvezu po kamatama, u etvrtoj godini
granino je sposoban, a u petoj je, u estoj i sedmoj godini sposoban7. No, u razdoblju odgode vraanja glavnice ukupan likvidni potencijal poslovnoga sustava bio
je optereen samo kamatama, zbog ega je stvoren novani suficit koji je iskoriten
nakon razdoblja odgode vraanja glavnice. Ta je injenica ukljuena u pokazatelju
KDSCR.

Dinamiziranje koeficijenta pokria duga

U prethodnom primjeru prikazana je projekcija jednoga od brojnih poslovnih
stanja sustava u razdoblju od sedam godina. U stvarnosti, pojedine financijske
kategorije poput ukupnih prihoda i operativnih trokova mogu poprimiti razliite vrijednosti. Ukupni prihodi, u promatranome razdoblju za navedeni primjer,
najvjerojatnije e biti 1 400 000 kuna, ali ne vie od 1 540 000 kn i ne manje od
1 120 000 kuna. To znai da, predmet analize nije vie projekcija jednog poslovnog
stanja (1 400 000 kn), nego polje sluajnih moguih poslovnih stanja (od 1 120 000
kn do 1 540 000 kn).
Promjenljivost koeficijenta pokria odreena je promjenljivou EBIT, a
ovaj je odreen promjenljivou ukupnih prihoda ili operativnih trokova. Uz
pretpostavku da fiksni operativni trokovi iznose priblino 480 000 kn, a varijabilni operativni trokovi nisu vei od 40% ukupnih godinjih prihoda, u projekciji
promatranih financijskih kategorija jedno od moguih poslovnih stanja moglo bi
izgledati ovako:

Ovdje se mora istaknuti injenicu da pri tako malim vrijednostima koeficijenata pokria
duga, male negativne promjene u poslovanju mogu uzrokovati nesposobnost podmirenja obveza po
dospjelome dugu.
7

D. JURII: Primjena metode simulacije u ocjeni kreditnog rizika

EKONOMSKI PREGLED, 56 (9) 706-719 (2005)

712
Tablica 2.

PROJEKCIJA SLUAJNIH VRIJEDNOSTI FINANCIJSKIH

KATEGORIJA I POKAZATELJA POKRIA
- 000 kn, koeficijenti
Opis
UP
VT 1)
FT 2)
k
A
BD
EBIT+A
Glavnica
Korigirana glavnica
DSCR
Kumulativni DSCR

1
1422
569
480
120
50
203
373
0
0
3,11
3,11

2
1250
500
480
120
50
100
270
0
0
2,25
2,68

3
1259
504
480
120
50
105
275
200
250
0,74
1,51

4
1397
559
480
96
50
212
358
200
250
1,04
1,34

5
1536
614
480
72
50
320
442
200
250
1,37
1,34

6
1349
540
480
48
50
231
329
200
250
1,11
1,30

7
1486
594
480
24
50
338
412
200
250
1,50
1,33

1) varijabilni trokovi
2) fiksni trokovi

Zbog opisanih granica moguih ostvarivanja ukupnih prihoda u promatranome

razdoblju, a po ukljuivanju generatora sluajnih brojeva u kalkulaciju, ukupni su
prihodi iskazani kao najvjerojatniji mogui ukupni prihodi. Odstupanja sluajnih
ukupnih prihoda i EBIT od stalnih ukupnih prihoda prikazuje slijedei grafikon:

D. JURII: Primjena metode simulacije u ocjeni kreditnog rizika

EKONOMSKI PREGLED, 56 (9) 706-719 (2005)

713

Grafikon 2.
PROJEKCIJA UKUPNIH PRIHODA I EBITA SUKLADNO
S OPISANIM PRETPOSTAVKAMA

Promjena ukupnih prihoda utjee, kako na vrijednost DSCR u promatranoj

godini, tako i na vrijednost KDSCR u promatranome razdoblju. Odstupanje sluajnog KDSCR od stalnoga prikazano je na slijedeem grafikonu:

D. JURII: Primjena metode simulacije u ocjeni kreditnog rizika

EKONOMSKI PREGLED, 56 (9) 706-719 (2005)

714
Grafikon 3.

ODNOS SLUAJNOG I STALNOG KDSCR

Mjerenje kreditnoga rizika

Kao to je naprijed u tekstu spomenuto, dinamizacija sustava opisanoga u
primjeru rezultira brojnim sluajnim vrijednostima ukupnih prihoda u opisanim
granicama. Svako poslovno stanje koje nastane takvom metodom simulacije mogue
je i, ovisno o vrijednostima, rezultira sposobnou ili nesposobnou poslovnog
sustava iz primjera da podmiri dospjele kamate i glavnicu.
Metoda simulacije opisana na ovaj nain zasniva se na generiranju niza moguih poslovnih stanja koji se statistiki obrauje. Statistika obrada zasniva se na:
- definiranju modela poslovnog sustava,
- definiranju niza sluajnih vrijednosti financijskih kategorija,
- grupiranju pojedinih vrijednosti niza u odreene granice,
- izraunavanju relativnih frekvencija,
- izraunavanju srednje vrijednosti niza,
- izraunavanju standardne devijacije.

D. JURII: Primjena metode simulacije u ocjeni kreditnog rizika

EKONOMSKI PREGLED, 56 (9) 706-719 (2005)

715

Simulacija u okviru opisanoga modela rezultirala je nizom od 109 sluajnih

vrijednosti KDSC, od kojih je u sedmoj poslovnoj godini najvea vrijednost bila
1.52, a najmanja 0.91. Srednja vrijednost niza iznosi 1.1959, a standardna devijacija
0.1123. Za sedmu godinu poslovanja rezultat je ovaj:

Tablica 3.
DISTRIBUCIJA RELATIVNIH FREKVENCIJA ZA SEDMU
GODINU POSLOVANJA
Pojas vrijednosti KDSCR-a
0,9
1
1,1
1,2
1,3
1,4
1,5
1,6
0

Broj pojavljivanja
0
4
17
38
31
14
4
1
0

Relativna frekvencija
0,00%
3,67%
15,60%
34,86%
28,44%
12,84%
3,67%
0,92%
0,00%

U nizu od 109 simuliranih sluajnih vrijednosti KDSCR etiri se puta pojavila

vrijednost KDSCR manja od 1. Relativna frekvencija iznosi 3.67%. U rasponu
vrijednosti KDSCR od 1.1 do 1.3 bilo je ukupno 69 pojavljivanja ili 63.3%. Distribuciju relativnih frekvencija za taj primjer prikazuje i slijedei grafikon:

D. JURII: Primjena metode simulacije u ocjeni kreditnog rizika

EKONOMSKI PREGLED, 56 (9) 706-719 (2005)

716
Grafikon 4.

DISTRIBUCIJA RELATIVNIH FREKVENCIJA KDSCR U SEDMOJ

GODINI POSLOVANJA U RAZLIITIM GRUPAMA

Iz grafikona se vidi da je udio pojavljivanja vrijednosti KDSCR manjeg od

jedan ukupno 3.67%. Najvie se pojavljuje vrijednost KDCRR u rasponu od 1.1
do 1.2, i to 34.86%.
Rezultati tih mjerenja imaju sluajan karakter. Budui da distribucija relativnih
frekvencija niza ne odstupa znaajno od teoretske normalne razdiobe, izraunavanje
vjerojatnosti nastupa pojedinih vrijednosti KDSCR moe se obaviti koristei se i
teoretskom razdiobom8. Vjerojatnosti se mogu raunati za svaku godinu nezavisno.
Distribuciju vjerojatnosti da e vrijednost KDSCR u pojedinim godinama biti manja
od 1.00 prikazuje slijedei grafikon:

aval, 1981.

D. JURII: Primjena metode simulacije u ocjeni kreditnog rizika

EKONOMSKI PREGLED, 56 (9) 706-719 (2005)

717

Grafikon 5.
DISTRIBUCIJA VJEROJATNOSTI NASTUPA KDSCR MANJEGA
OD 1 PO POSLOVNIM GODINAMA

U prvoj poslovnoj godini postoji minimalna vjerojatnost od 0.36% da e u toj

godini vrijednost KDSCR biti manja od 1, tj. da poslovni sustav nee u cijelosti
moi podmiriti dospjele kamate9. U drugoj godini poslovanja rizika, prema ovoj
kalkulaciji, nema zato to se kumuliraju novani suficiti iz prve godine poslovanja i
koriste se za pokrie dospjelih kamata u drugoj godini poslovanja. Od tree godine
poslovanja rizik se poveava i dostie najveu vrijednost u estoj godini poslovanja,
kada iznosi 5.3%, tj. postoji 5.3%-tna vjerojatnost da se u toj godini nee u cijelosti
moi podmiriti dospjela glavnica i/ili glavnica. U sedmoj se godini poslovanja rizik
povrata kredita, uz uvjete pretpostavljenih odstupanja, smanjuje i iznosi 4.05%. Ta
je vrijednost nalik vrijednosti dobijenoj analizom relativnih frekvencija.

9
Naravno, u sluaju ako posluje unutar opisanih odstupanja od defaultnih projiciranih vrijednosti pojedinih financijskih kategorija.

D. JURII: Primjena metode simulacije u ocjeni kreditnog rizika

EKONOMSKI PREGLED, 56 (9) 706-719 (2005)

718
Zakljuak

Poslovni je sustav sloen i stohastiki sustav. Struktura poslovnoga sustava

sadri raznovrsne elemnte meu kojima postoje razliite veze, a odnosi izmeu
buduih i sadanjih rezultata, ili buduih uzroka tih rezultata nisu u potpunosti
formirani u trenutku predvianja. Zbog te injenice, kod izraunavanja dunikog
kapaciteta, tj. sposobnosti poslovnog sustava da podmiruje dug, dobro je u procesu
analize kreditnoga rizika uzeti u obzir brojna najvjerojatnija poslovna stanja koja
poslovni sustav moe zauzeti u buduem poslovanju. Neka od tih stanja iskazat
e nemogunost podmirivanja dospjelih obveza po osnovi planiranog dospjeloga
duga. Metodom simulacije sluajnih poslovnih stanja (sa svim promjenama u
meuovisnosti poslovnih veza koje su determinirane simulacijskim modelom)
izraunava se vjerojatnost da e se poslovni sustav zatei u stanju nemogunosti
podmirivanja dospjelih obveza po osnovi duga. Ovisno o dobijenim rezultatima
mogue je definirati i stav o rizinosti financiranja poslovnog sustava (na strani
kreditora) ili zaduivanja (na strani kreditoprimca).

LITERATURA
1. aval, J. (1981). Statistike metode u privrednim i drutvenim istraivanjima.
Rijeka: Sveuilite u Rijeci.
2. Helfert, E.A. (1997). Tehnike financijske analize. Zagreb: Hrvatska zajednica
raunovoa i financijskih djelatnika,., pp. 105.
3. Jurii,D., Veljkovi, D. (2001). Financiranje kapitalnih projekata lokalnoga
javnog sektora. Rijeka: Vitagraf.
4. Jurii, D. (2000). Utvrivanje dunikog kapaciteta u uvjetima viegodinje
izgradnje infrastrukturnih projekata, Ekonomski pregled, (51), 7-8:749-757.
5. Paue, . (1988). Vjerojatnost-informacija, stohastiki procesi. Zagreb: kolska knjiga-Zagreb.
6. aja, M. (1993). Poslovni sustav. Zagreb: kolska knjiga-Zagreb.

D. JURII: Primjena metode simulacije u ocjeni kreditnog rizika

EKONOMSKI PREGLED, 56 (9) 706-719 (2005)

719

THE USE OF THE METHOD OF SIMULATION IN THE CREDIT

RISK APPRAISAL
Summary
The credit risk analyzing of a business system is a very compound process, which,
depending on the methods applied, could be more or less accurate. By applying the method
of simulation of numerous possible situations in which the observed business system could
find itself in the future, and by processing the results of the carried out simulations statistically, it is possible to get more accurate and more transparent quantification of the actual
credit risk degree, i.e. credit repay risk. The autor of this article presents the elements of
the simulation method and the significance of the debt service cover ratio and cumulative
debt service cover ratio (DSCR and CDSCR) as the measures of credit risk.
Key words: credit risk, EBITDA