Naslov originala:

HOW TO KEEP SLIM, HEALTHY & YOUNG WITH

JUICE FASTING"

Copyright
PaavoO. Airola 1971.
ISBN 0-932090-02-8

PREDGOVOR PREVODIOCA

Preveo i pripremio: Milan Maglai

L j u d s k o tijelo ima sposobnost koju nema

Struna recenzija: Prim. dr. Rua Martin evi-Ljumanovi

Matan Rukavina

nijedan stroj sposobnost da se samo

popravi.
George E. C r i l e , Jr. M. D.

Lektor: Zorica Pavli, prof.

Karikature: Zlatko Pavlini
Design i ilustracija ovitka: Jadranka Buljan
Za izdavaa: Milan Maglai
Prvo izdanje, juni 1 9 8 3 .
D r u g o izdanje, f e b r u a r 1984.
T r e e izdanje, n o v e m b a r 1 9 8 6 .

SVA PRAVA ZA SFRJ PRIDRAVA - COPYRIGHT BY

MILAN MAGLAI - ZAGREB - 1983.

Sva prava pridrana. Nijedan dio ove knjige ne moe se reproduci

rati u bilo kojem obliku i bilo kojim sredstvima bez pismenog odo
brenja izdavaa.

Osobito sam sretan i ponosan to mogu naoj javnosti predsta

viti po prvi put ovjeka koji je svojim praktinim, filozofskim i
prosvjetiteljskim radom pomogao mnogim ljudima, ukazao na mnoge
stctre i otkrio nove istine, te pridonio svijetu bolje.
Paavo O. Airola, N. D. Ph. D., vodei je predstavnik bioloke
i nutricionalne medicine u SAD. Prvi je uveo pojam bioloke medici
ne 1968. godine u SAD s nagraenom knjigom POSTOJI LIJEK ZA
ARTRITIS". Nakon toga napisao je i mnoge druge knjige o razlii
tim aspektima zdravlja i bolesti. Dr Airola je meunarodno afirmira
ni nutricionista, naturopatski lijenik i priznati autoritet za prirodno
lijeenje. lan je Internacionalnog drutva za istraivanje bolesti civi
lizacije, prehrane i ivotne sredine, najuvaenije organizacije za istra
ivanje prehreme u svijetu, koju je osnovao dr Albert Schweitzer.
lan je takoer Britanskog drutva lijenika koji pri lijeenju ne po
seu za lijekovima, te Internacionalnog udruenja naturopata.
Cilj prijevoda i upoznavanje ire javnosti s ovom knjigom
r Airole kao i s njegovim ostalim izvanrednim cijelima je u tome da
se ukae i na ona shvaanja zdravlja i lijeenja koja su drukija od
principa koje zastupa ortodoksna medicina . . . te da se tako stvori

Tisak: N1RO VARADIN Varadin

V
IV

zaokruena cijelina. Na taj bi nain i filozofija bioloke medicine

dobila svoj iako mali, ali ipak prostor.
Bioloka se medicina zasniva na terapeutikoj upotrebi hrane,
vitamina, hranidbenih dodataka, sokova, ljekovitog bilja, gladovanja,
kupki, terapija toplinom, te drugih nutricionalnih i biolokih naina
pri lijeenju veine opih bolesti. Obuhvaa drevne metode lijeenja
koje su djelotvorno koristili u narodnoj medicini drevni lijenici, te
dananji suvremen pristup lijeenju bez lijekova koji se temelji na
najnovijim znanstvenim otkriima.
Bioloku* medicina je nova, svakim danom sve bujnija grana
znanosti lijeenja koja se temelji na nekodljivim, nutricionalnim i
naiuropatikirn metodama lijeenja bolesti i obnavljanja zdravlja.
Sve se vie naprednih medicinskih lijenika, naroito u Evropi udaIjuje od Pasterova koncepta bolesti i simptomatina pristupa terapije
lijekovima prema novom konceptu medicine - sveukupnom prosto
ru lijeenja ovjekova, tog integralnog organizma. Bioloka medicina
je znanost lijeenja koja se temelji na filozofiji da veinu bolesti, ako
ne i sve stvara ovjek sam, te da su one krajnji rezultat dugotrajne
nepravilnosti u obliku krivih ivotnih navika, pogrene prehrane, te
drugih vanjskih inilaca koji unitavaju zdravlje. Nova medicinska
misao gleda na ovjeka kao cjelokupno bie sa svim njegovim fizi
kim i emocionalnim aspektima nerazdvojivo sjedinjenih u jednom i
vom totalitetu. Ona vidi ovjeka kao organski dio biolokog i koz
mikog univerzuma koji nepromjenljivo i neopozivo podlijee za
konima prirode. ovjekovo nepotivanje tih zakona u odnosu na
njegovu ivotnu sredinu, nutricionalne, fizike i emocionalne potre
be dovodi do nesklada s biolokim i duhovnim univerzumom koji
daje ivot i obnavlja zdravlje. BOLEST JL POSLJEDICA TOG
RASKORAKA.

Bioloka medicina temelji se na naelu inteligentnog podra

vanja snaga prirodnog lijeenja i obnavljanja zdravlja priroenih u
ivom organizmu. Iako lijekovi imaju svoje mjesto u medicinskoj
praksi, oni nikada ne odstranjuju osnovni uzrok bolesti - u najbo-

I/em sluaju zutomljuju ili ublauju simptome. Trajni rezultati mogu

se dobiti samo onda kada mudar lijenik pomae i podrava tjelesne
vlastite snage lijeenja koje pokreu procese obnavljanja zdravlja i
provode stvarno lijeenje.
Ona nije protivna bilo kojem sistemu lijeenja, ukljuujui i
alopatski (medicinski). Pri tome, bioloka medicina nema cilj da za
mijeni druge konvencionalne pristupe u lijeenju - medicinski, iropraktiki, homeopatiki, duhovni itd. - ve da se upotrijebi kao vi
talan pratilac drugih oblika i metoda lijeenja, kao proces potpoma
ganja koji ima za cilj poboljavanje pacijentova ivotnog okolja, te
podupiranja i pospjeivanja vlastitih tjelesnih procesa lijeenja.
Bioloka medicina zahtijeva promjenu naina razmiljanja i
djelovanja na mnogim podrujima ovjekova ivota. Mnogi ljudi, a
esto naalost i strunjaci zanemaruju snagu ivota i vjeruju u snagu
lijeka. Sto je lijek - mrtva stvar prema ovjeku, tom slobodnom
izrazu ivota. Umjesto to se trujemo svim vrstama lijekova moda
bi na ivot trebao biti ispunjen principima ljubavi, nesebinosti i
lojalnosti. Uvjereni smo da je to drukiji recept od onoga koji daje
klasina medicina, uzdajui se vie u lijekove, injekcije, supozitorije
itd. Bioloka medicina je pretpostavka ljepeg i humanijeg svijeta
svijeta koji e se zasnivati na zakonima ljubavi, rtvovanju i odrica
nju, odnosno ivot koji lijei, koji proiujc. Tu je potrebno takoer
rei da je daleko lake govoriti o biolokoj medicini i njenoj ulozi u
budunosti nego razumjeti sloenost interakcijskih biolokih, fizio
lokih, psiholokih, emocionalnih te politikih, ekonomskih, socijal
nih i tehnolokih inilaca koji promjenu odreuju ili spreavaju.
Gladovanje je kao sredstvo prilagodbi dobilo u sistemu biolo
ke medicine svoju novu, potpunu dimenziju. esto i izdano lira
njenje u pravilnim razmucima kae dr Alexis Carrel uinilo je nepo
trebnim ovu funkciju prilagodbe koju je bilu tuko nuna i znaujna
za odranje ljudske rase
funkcija koja omoguuje orgunizmu da se
prilagodi nestaici hrane. Gladovanje odnosno jedan od uspekutu prehrane je u ovoj knjizi razmotreno na nain koji omoguuje samo
obrazovanje, samo-procjenu te brzo dostupnu samo-disciplinu. Obrudeni su takoer iuko ukratko duhovni, profesionalni, fizioloki, pa
toloki, eksperimentalni i terapeutiki aspekti gladovanja.

* Vidi: Paavo Airola, N. D.. Ph. D . , Hovv to get well", Health Plus Publishers,
Phoenix, Arizona 1974.
VI

VII

Dr Airola je sa svojim impresivnim akademskim obrazovanjem

i praktinim iskustvom u ovoj knjizi omoguio na izuzetno jednos
tavan i lak nain prosjenom itaocu da se samostalno upusti u
pothvat gladovanja. Pisana interdisciplinarnim pristupom i potkri
jepljena autoritativnim znanstvenim injenicama svrstava se u rad
najboljih radova tog podruja. Tome u prilog stoji i injenica da je
ta knjiga doivjela ak petnaest izdanja.
Vjerujem da e ova knjiga pomoi svima onima koji ele da
ovaj mehanizam prilagodbe iskoriste za osiguranje postojanja indivi
dualnosti, te da podupru i osiguraju uspjean razvoj ovjekove ener
gije na putu za uzdizanje.

*
Na kraju zahvaljujem svim prijateljima i lanovima Vegetari
janskog drutva na pomoi i savjetima oko izlaenja ove knjige.
Duji Sariu dipl. oec, zahvaljujem na savjetima i materijalnoj
pomoi koja je omoguila izlaenje ove knjige.

* * *

U Zagrebu, 8. studenog 1982.

Milan Maglai

GLADO VAN JE UZ SOKO VE"

Izvod iz recenzije
Zdravlje je jedinstvo svih dobara. Nedavnih godina poeli smo
shvaati da moramo uiniti promjene u odnosu na razumijevanje
zdravlja kao i odgovornost za njega. Osim to je zdravlje domaaj
svih profesija ono je takoer i obveza svakog pojedinca.
Znamo mnogo o pomoi ljudima kada su akutno bolesni
kao i o zaraznim bolestima. Znamo i moemo uiniti daleko manje
kada su u pitanju kronine bolesti, hipertenzija, nesanica, dijabetes,
srane bolesti, alkoholizam, mentalne bolesti, itd. koje svakim da
nom sve vie napadaju nae mlae i starije stanovnitvo. Svakim smo
danom svjesniji da moramo umnoiti svoje napore u spreavanju tih
bolesti kao i poboljanja zdravlja ljudi putem pravilne prehrane, na
vika ivota itd.
Ova je knjiga takav pokuaj i moda prethodnica novog medi
cinskog razmiljanja - bioloke medicine u nas. Iako se ona preteno
bavi gladovanjem uz sokove ona nas upoznaje i s drugim aspektima
bioloke medicine - suhom masaom etkom, vitaminskom terapi
jom, hranidbenim dodacima, ljekovitim biljem, principima zdrave
prehrane, svim onim iniocima zdravlja koje smo dosad ignorirali ili
zanemarili, ili to je najvanije ona nam takoer pokazuju da tom
metodom ljudi mogu sami pomoi sebi.
Knjiga Gladovanje uz sokove" dr Airole nije mogla dati od
govor na sva postavljenu pitanja, ali otvara irok prostor za bolje razu
mijevanje gladovanja kao sredstva prilagodbe koje moe da dovede
do stalnih promjena tijela i svijesti. Gladovanje uz primjenu metoda
bioloke medicine uzrokuje itav niz poboljavanja u organizmu.
Razvijaju se nove snage kao i mogunosti djelotvorna svlaivanja
ivotnih tekoa i opasnosti.
Zanimljivo je da na svoju funkciju prilagodbe u novim uvjetima
raunamo daleko manje od svojih predaka. U svrhu obnove ovjeje
linosti nuno je da gladovanje postane dostupno i prihvatljivo za
svakog ovjeka i jedan od novih puteva zdravlja suvremene civiliza
cije koja zadnjih stotinjak godina premalo koristi potencijale gla
dovanja. Poznavanje i stalna primjena mehanizma prilagodbe od
nosno gladovanja daje stvarno ovjeku mogunost obnavljanja i iz
graivanja samog sebe. Ova knjiga prua jednu takvu mogunost.
V Zagrebu, 8. 11. 1982.
Prim, dr Rua Martinevi-Ljumanovi
Matan Rukavina, Vegetarijansko drutvo, tajnik

VIII
IX

S A D R A J

Strana
Uvod:

Kako vam ova knjiga moe pomoi

Poglavlje 1:

Medicinska znanost ponovo otkriva gladovanje . .

uveni svjetski medicinski istraivaki
centar prouava gladovanje. uveni vedski
marevi bez hrane. Poznati lijenici
preporuuju gladovanje. Gladovanje od 249
dana pomou sokova voa i povra

Poglavlje 2:

Pomlaujue djelovanje gladovanja

Primjer pacijentice A. L.

Poglavlje 3:

Zbog ega je gladovanje pomou sokova

osnovni inilac u lijeenju i pomlaivanju

Poglavlje 4:

Opis nekoliko sluajeva uspjenog gladovanja

pomou sokova
Kako gladovanje moe pomoi kod artritisa,
emfizema, angine, visokog krvnog pritiska,
astme, psorijaze, kroninog bronhitisa,
pretilosti, itd.

Poglavlje 5:

Da li je gladovanje neopasno?
injenice koje se odnose na gladovanje i DDT
Kako dugo moete gladovati?

Poglavlje 6:

Povremeno gladovanje moe vas odrati

vitkim, zdravim i mladim
Gladovanje najbri i najsigurniji nain
mravljenja

Poglavlje 7:

Zbog ega gladovanje pomou sokova

nadmauje gladovanje pomou vode
Znanstvena opravdanost gladovanja pomou
sokova. Gladovanje pomou sokova - vrsta
dijete ili pravo gladovanje?

13

17

23

27

31

Poglavlje 8:

Da li je potrebno za vrijeme gladovanja uzimati

klistir i provoditi koloniko irigiranje?
Gladovanje bez klistiranja moe biti tetno
po zdravlje Postupak klistiranja

Poglavlje 9:

Podroban program gladovanja sokovima

Dnevna uputstva Kako se prekida
gladovanje

Poglavlje 10:

Koji se sokovi upotrebljavaju pri lijeenju

specifinih oboljenja
Minerali, vitamini, elementi u tragovima,
enzimi, tvari koje daju boju, itd. u sirovim
sokovima Koje se bolesti mogu lijeiti
terapijom vonih sokova Samostalna primjena
terapije sokovima

35

41

45

Poglavlje 11:

Vanost juhe od povra

Kako pripremiti juhu od povra
Napitak ,,Excelsior" - sredstvo protiv
opstipacije

57

Poglavlje 12:

Neophodni savjesti za uspjeno gladovanje

Moete li obavljati svoje redovne radne
dunosti dok gladujete Dnevno kupanje
Koji se ajevi preporuuju za vrijeme
gladovanja Da li piti vodu i koje vrste?
Zdrava prehrana poslije gladovanja
Kontra-indikacije za gladovanje Lijekovi
i gladovanje Da U uzimate vitamine dok
gladujete? Puenje i gladovanje Hoete li
osjeati prohtjev za jelom za vrijeme
gladovanja Vanost pozitivnog mentalnog
stava Gladovanje i duhovna svijest

61

UVOD

KAKO VAM OVA KNJIGA

MOE POMOI
U ovjeku dok tei zdravlju mnogo jc nejasnoe i zablude u
odnosu na gladovanje - najstariju i najdjelotvorniju metodu lije
enja. Oni koji su pokuali da to naue o gladovanju itajui knji
ge takva sadraja sve su vie i vie zbunjeni, budui da veina knji
ga pobija jedna drugu - jedni savjetuju da se pije istu prirodnu vo
du za vrijeme gladovanja, jedni uz to preporuuju uzimanje sokova,
jedni da se pije samo destilirana voda; neki preporuuju uzimanje
klislira za vrijeme gladovanja, drugi opet posve zabranjuju koritenje
klistira; pojedini pak uvjeravaju u vrijednost mirovanja u postelji za
vrijeme gladovanja, ostali se zalau za izvravanje svakodnevnog rada
uz vjebanje, etanje itd. Miljenja su takoer izrazito oprena o
tome koja je metoda najbolja kad se gladovanje prekine. Nije udo
da jc prosjean ovjek pri svemu tome u elji da sazna pravu istinu,
potpuno zbunjen.
Ova knjiga nije teoretski, filozofski rad o gladovanju, ve prak
tini vodi ..uini sam" koji e vam pomoi da razumijete zdravora/umsku mudrost i umjenost gladovanja, te da primjerke gladovanje
za vae vlastito dobro
bilo za sprijeavanje bolesti i prerano sta
renje ili za lijeenje mnogih bolesti koje svakim danom sve vie na
padaju suvremenog ovjeka.
Prouavao sam razliite metode gladovanja nekoliko desetljea
u raznim zemljama. Moji davni uitelji bila su dva uvena vedska
zdravstvena pionira Are VVaerland i Ragnar Berg. Takoer sam prou
avao gladovanje u vedskim klinikama, posebno u onima kojim su
rukovodili dr Jern Hamberg i dr Lars-Eric Essen. Kasnije sam posje-

tio uvene klinike u Njemakoj i prouavao moderne metode gla

dovanja s divovima biolokog lijeenja kao to su Dr Otto II. F.
Buchinger Jr., profesor Werner Zabel, kao i mnogi drugi. Dr Otto U.
F. Buchinger Jr., M. D. moda je najvei autoritet za gladovanje u
svijetu. Zajedno sa svojini ocem, takoer lijenikom, on posjeduje is
kustvo s preko 800.000 gladovanja izvrenih i nadziranih u svojoj i
klinici svog oca. Dr Buchinger ima najmoderniju i najbolje opremlje
nu kliniku za gladovanje u svijetu, gdje tisue pacijenata gladuju pod
njegovim nadzorom svake godine.
Takoer sam imao osobno iskustvo u voenju i nadziranju gla
dovanja stotine pacijenata, promatrajui rezultate raznih metoda gla
dovanja na specifina oboljenja. Neki od tih sluajeva opisani su u
slijedeim poglavljima.
U ovoj knjizi ukazat u na:
- Opa kriva shvaanja i zablude o gladovanju.
- Zbog ega gladovanje pomou sokova nadmauje gladovanje
vodom.
- Zbog ega se gladovanjem pomou sokova moe najlake
i najsigurnije smraviti.
- Kako gladovanje pomou vode s izuzimanjem klistira moe
po zdravlje biti tetno.
- Kako se gladovanjem pomou sokova moe pomladiti vae
tijelo i um.
- Koji se sokovi od voa i povra primjenjuju u lijeenju spe
cifinih oboljenja.
Mala je to i saeta knjiga. Da bi se proitala i prouila potreb
no je samo nekoliko sati i to moe biti najbolje i najkorisnije utroe
no vrijeme u vaem ivotu. Zdravlje je vae najvrednije dobro. Dobro
zdravlje, mladenaki polet i osloboenje od bolesti vrijedni su toga
napora. Primjena znanja koje je izneseno u ovoj knjizi moe vam
pomoi da postignete vei stupanj zdravlja i sprijeite prerano sta
renje.
Dozvolite da budem va uitelj i da vas upoznam sa udesnim
svojstvima gladovanja pomou sokova. Gladovanje ne samo to fizio
loki regenerira i revitalizira vae tijelo, ve ima takoer duboko sti
mulirajui djelovanje na va um i mentalne sposobnosti. Ono stimu
lira i otri mentalnu i estetsku mo zapaanja i poveava duhovnu
svijest.
2

Nastojte svoje gladovanje uiniti jednim od najboljih iskustava

koje e ispuniti, preporoditi i pomladiti vau cijelu osobu, tijelo, um
i duh.
Pouavanje u knjizi nema namjeni da postane dijagnozom ili
receptom; ili prepisano; ono bi se moralo koristiti u suradnji s vaim
lijenikom pri rjeavanju vaih zdravstvenih problema. U sluaju da
upotrebljavate znanje za sebe vi ga propisujete svojevoljno, to fe i
vae ustavno pravo, ali autor i izdava ne preuzimaju odgovornost.

POGLAVLJE

MEDICINSKA ZNANOST
PONOVO OTKRIVA
GLADOVANJE

Gladovanje je ovjeku najstarija poznata terapeutika metoda.

ak i prije pojave vraeva" i vjetine lijeenja, ovjek je instinktiv
no prestajao jesti kada se osjeao bolesnim, te se uzdravao od hrane
sve dok mu se zdravlje ne bi poboljalo. Ili je moda nauio ovaj
najdjelotvorniji nain ublaavanja bilo koje bolesti od ivotinja koje
uvijek gladuju kada se ne osjeaju dobro. ovjeka je priroda obdarila
nekom vrstom zatitnog signala za ozdravljenjem koji ga potie na
uzdravanje od hrane tako to uklanja njegov apetit za hranom.
Kroz dugu medicinsku povijest gladovanje se smatralo jednim
od najpouzdanijih ljekovitih i pomladujuih sredstava. Gladovanje
je preporuivao jo Hipokrat, otac medicine". To su takoer inili
Galen, Paracelzus i svi veliki lijenici od starina. Paracelzus je nazivao
gladovanje najveim lijekom; lijenikom iznutra". Mnogi veliki mis
lioci i filozofi poput Platona i Sokrata su takoer gladovali da postig
nu veu mentalnu i fiziku sposobnost. Veina filozofa i jogija s
Istoka, poznatih po dugu ivotu, mentalnim sposobnostima i snazi
duha, redovito su gladovali, uz meditaciju da postignu dulji ivot i
vei stupanj duhovnosti.
Dolaskom moderne medicine koja se zasniva na lijekovima,
na gladovanje jo uvijek mnogi ortodoksni lijenici gledaju preobazrivo. ivimo u doba dijeta", kada gotovo polovina nacije nastoji
smraviti uz pomo upravo poplavu redukcijskih dijeta. Ali klasian
5

i najbolji oblik mravljenja - potpuno uzdravanje od hrane ili gla

dovanje pokuava se rijetko.
Na one koji prepisuju gladovanje bilo u svrhu lijeenja ili mr
avljenja jo se uvijek naalost gleda kao na ekscentrike ili arlatane.

UVENI SVJETSKI MEDICINSKI ISTRAIVAKI

CENTAR PROUAVA GLADOVANJE
Sreom sve se ovo brzo mijenja. Lijenici su se prestali smijati
i poeli istraivati. Danas se radi na mnogim znanstvenim studijama
i klinikim ispitivanjima, naroito u Evropi, da bi se odredila profilaktika. terapeutika i pomlaujua svojstva gladovanja. Institut
Karolinka" u vedskoj, uveno svjetsko istraivako sredite sas
tavlja klinike studije i provodi eksperimente sa gladovanjem pod
vodstvom lijenika P. Reizensteina i J. Kellberga. Oni u svojim stu
dijama istrauju gladovanje do 55 dana, koje je pokazalo daje glado
vanje ne samo savreno sigurnosno sredstvo, ve da ima i tono od
reena korisna terapeutika svojstva.

dovanje ne uzrokuje bilo kakvo oteenje organizma, ve da s druge

strane pokazuje koristan revitalizirajui, proiavajui i pomlau
jui uinak na tjelesne funkcije, to bi nas opskrbilo dragocjenim in
formacijama koje bi bile korisne kako za zdrave tako i za bolesne.
Zdravi e biti okuraeni da gladuju u cilju pomladenja i poveanja vi
talnosti, a bolesni da se lijee. Ovaj eksperimenat pokazao je svijetu
preventivne i terapeutike mogunosti gladovanja".
Dr Karl-Otto Aly, M. D., jedan od vodeih bioloko usmjerenih
lijenika u vedskoj rekao je: ,jMar je jasno pokazao da ovjek mo
e ivjeti dugi period vremena bez hrane, ak i ako je podvrgnut
velikim fizikim naporima za vrijeme gladovanja . . . Openito izra
en osjeaj sudionika mara bio je da su se osjeali jaima i bili
ivlji i snaniji poslije gladovanja nego prije . . . Glavni cilj tih eks
perimenata bio je da se potaknu znanstvene institucije da se ukljue
u temeljita i znanstvena prouavanja gladovanja kao i njegovih profilatikih i terapeutikih potencijala, te da se gladovanje openito
uvrsti u rastui arsenal medicinske prakse za korist i dobrobit svakog
dana sve vie bolestima napadnutog ovjeanstva".

POZNATI LIJENICI PREPORUUJU GLADOVANJE

UVENI VEDSKI MAREVI BEZ HRANE

Moda su ispitivanja koja je izvrio institut Karolinka" bila
potaknuta uvenim vedskim marevima 1954. i 1964. godine, pom
no opisani u mojoj knjizi: HEALTH SECRETS FROM EUROPE",
(Parker Publishing Co., Inc., West Nyck, N. Y.. 1970.). U tim pokus
nim marevima ije je opise donijela na naslovnim stranicama sva
svjetska tampa, skupina od prvo 11, a potom od 19 mukaraca je
pjeice prevalila razdaljinu od Goteborga do Stockholma dugu
preko 400 km za 10 dana. Za vrijeme svakog mara sudionici su
gladovali - nisu uope uzimah hranu. Dr Lennart EdrCn, D. D. S.,
koji je predvodio mar poslije mara 1954. rekao je: Ovo je bilo pr
vo gladovanje u seriji eksperimenata u cilju utvrivanja posljedica
potpunog gladovanja u stanjima jakog stresa. Ako otkrijemo da gla6

Dr Ragnar Berg, meu glavnim strunjacima za prehranu u svi

jetu i dobitnik Nobelove nagrade, rekao je poslije vedskog mara
1954. da ga uspjean zavretak tog besprimjernog gladovanja nije iz
nenadio. Sam je gladovao vie puta, te takoer nadzirao mnoga gla
dovanja, ukljuujui jedno od preko 100 dana. Mar u vedskoj naz
vao je velikim znanstvenim uspjehom".
Are Waerland je jo jedan veliki zdravstveni pionir koji je sam
prakticirao i preporuivao gladovanje. Gladovanje je standardna pr
votna proiujua metoda u svijetu uvenog Waerlandova sistema
lijeenja.
U Njemakoj postoje na stotine klinika kojim rukovode pozna
ti lijenici i gdje se gladovanje masovno primjenjuje. Npr., u Buchingerovu sanatoriju u Bad Pyrmontu, gladovanje se koristi kao poetno
sredstvo za sve bolesti. Lijenici Otto H. F. Buchinger, Jr. i njegov

otac su za vrijeme svoje zajednike medicinske prakse u toku 50 go

dina nadzirali preko 80.000 gladovanja.
Jo jedan veliki strunjak za gladovanje je dr Werner Zabel.
Zajedno s groznicom i optimalnom prehranom, gladovanje je ov
jekova najstarija i najbolja metoda lijeenja", kae profesor Zabel.
POGLAVLJE

GLADOVANJE OD 249 DANA POMOU SOKOVA

OD VOA I POVRA
U jednoj poznatoj bolnici u Glasgowu u kotskoj, vrena su
ispitivanja s gladovanjem sa zadivljujuim rezultatima. Jedna 54 go
dinja ena s bolnim artritisom i velikom prekomjernom teinom,
podvrgla se gladovanju pomou sokova od voa i povra 249 dana i
izgubila 35 kg od poetnih 120 kg. Kao ugodna popratna pojava"
iezao je takoer potpuno i njen artritis.

POMLAUJUE DJELOVANJE
GLADOVANJA
Terapeutiko djelovanje gladovanja veoma je dobro potkri
jepljeno klinikim iskustvom u Evropi i Americi. Zapisi mnogobroj
nih amerikih i evropskih klinika u kojima se provodi gladovanje
dokazuju istinitost tvrdnje dr Adolpha Mayera. daje gladovanje naj
djelotvorniji nain ublaavanja skoro svake bolesti. Gladovanje je
zaista prema rijeima dr Otta H. F. Buchingera, put ozdravljenja".
Gladovanje se koristilo kroz historiju, te se i danas iroko ko
risti ne samo u terapeutske svrhe lijeenja bolesti, ve takoer i zbog
njegova pomladujueg i revitalizirajueg djelovanja. Tisue ljudi i
rom svijeta redovno gladuje ne da lijee bilo koju posebnu bolest,
ve stoga jer smatraju da je gladovanje najdjelotvorniji nain proi
avanja tijela od akumuliranih otpadaka, te da pojaaju fiziku iz
drljivost i otpornost protiv bolesti kao i da revitaliziraju i pomlade
funkcije svih njihovih vitalnih organa. Gladovanje, posebno u ved
skoj postaje nacionalni sport. Provodi se u grupama ili pojedinano,
preteno bez medicinskog nadzora, te katkada u mnogobrojnim lje
kovitim kupalitima. Cilj tih gladovanja je periodino unutarnje
proiavanje organizma i potpuno pomlaivanje svih funkcija ti
jela.
Suprotno uobiajenom uvjerenju, vi ne bivate oslabljeni ili
iscrpljeni uslijed gladovanja; dapae suprotno, naroito ako pri
mjenjujete gladovanje pomou sokova voa i povra. Poslije glado
vanja pomou sokova i vi ete se osjeati jai i snaniji, vae zdrav9

stveno stanje bit e znatno poboljano, a vai fiziki i mentalni ka

paciteti znatno poveani. Vi ne samo da ete se osjeati snaniji, ve
ete takoer poslije gladovanja izgledati i mlae. To nije samo zato
jer ste izgubili suvine kilograme, ve najveim dijelom stoga to gla
dovanje ima pomlaujue djelovanje na funkcije svili vitalnih organa,
ukljuujui funkcije svih vanih endokrinih lijezda o kojima ovisi
va izgled i kako se mladim osjeate.

ZAUUJUI SLUAJ PACIJENTICE A. L.

Nadzirao sam stotine gladovanja, a i sam sam mnogo puta gla
dovao. Vidio sam mnoge zadivljujue sluajeve dramatinog djelo
vanja na pacijente koji su bili bolesni kao i kod onih koji su to
inili prvenstveno u cilju pomlaivanja i revitaliziranja. Jedan timan
sluaj kao potvrda ove tvrdnje upravo iznosim.
Pacijentica A. L. dola je u nae ljeilite u prilino loem
stanju. Vei dio svoga ivota bavila se problemima lijepog izgleda
i prekomjerne teine. Vodila je salon za kontrolu tjelesne teine
i pomogla je mnogim enama i mukarcima da steknu bolje zdravlje
i ljepi stas pravilnim vjebanjem, parnom kupelju, plivanjem i ak
tivnostima na otvorenom. Godinama je bila divan primjer djelotvor
nosti njenih metoda. Kada je napunila 45 godina, njeno zdravlje i
izgled poeli su se naglo pogoravati. Poela je dobivati na teini
koju unato fizikom vjebanju nije mogla kontrolirati.
Znakovi preranog starenja pojavili su se iznenada. Njena kosa
poela je sijediti. Na njenom licu pojavile su se bore. Pored toga osje
ala je krutost i bol u prstima, laktovima i ramenima, stoje lijenik
protumaio kao rane znakove reumatskog artritisa. Njena koa bila
je suha i mlitava, a iza uiju pojavile se mrlje psorijaze. Stalno se os
jeala iscrpljenom te je izgubila i zanimanje za svoj rad. Prodala je
svoj salon i pokuala da nae novu preokupaciju, ali nije uspjela.
U meuvremenu se u njoj javila pretjerana potreba za hranom
te je svakim danom poela sve vie dobivati na teini. Uvijek je e
ljela raditi s mladim ljudima i pokuala je da dobije posao kao savjetodavac za probleme izgleda i zdravlja u jednom internatu za mla10

de djevojke, ali je odbijena zbog njenih godina i pretjerane teine".

Taj je dogaaj bio velik udarac u njenom ivotu. Iznenada je shvatila
da neto mora uiniti i to vrlo brzo, ukoliko ne eli da ostatak svog
ivota provede prema njenim rijeima kao debela, stara, bolesna
individua".
S gorinom je primijetila da su je ljudi poeli saaljevati, a neki
prijatelji ak izbjegavati. Njena se osobnost izmijenila, a pogled na
ivot postao pesimistian. Poela je kritiki gledati na svakog i sve
oko sebe, a narav joj svakim danom postajala sve gora. Nije udo da
se i krug njenih prijatelja znatno smanjio.
Ima stotine tisua ena koje su u slinim okolnostima. One pri
pisuju to svoje stanje promjeni ivota" i bivaju obino pomirene s
injenicom da stare i da se tu ne da ito uiniti. Ona je odluila da
se otrgne iz toga stanja, te je na nagovor svojih prijatelja koji su joj
pokazali moje knjige i oglas za nae ljeenje dola i zamolila za po
mo.
Pacijentica L. imala je 54 godine, teila je devedesetak kilo
grama pri dolasku, a izgledala je kao da ima najmanje 60 godina. Ot
voreno mi je rekla da ne mari toliko za artritis ili psorijazu, ve da
mora poboljati svoj izgled i stas kako bi nastavila raditi svoj prijanji
posao. Bila je spremna da uini sve to se od nje trai.
Nainio sam program za pacijenticu A. L. u trajanju od tri mje
seca, od toga prvih mjesec dana gladovanja pomou sokova od voa
i povra. Tada je stavljena na dijetu" sastavljenu od sirove hrane uz
poseban vitaminski i mineralni dodatak u trajanju od etiri tjedna.
Poslije toga jo dva tjedna gladovanja i dva tjedna dijete. Obeao sam
joj da e izgubiti najmanje 25 kg i izgledati kao da ima 40 godina, a
ne 60 kao dosad.
Pacijentica A. L. se strogo pridravala ovog programa. Dobivala
je dnevno dvije ae razrijeenog vonog soka, jednu au od povra
i dvije alice biljnog aja. Pored toga mogla je piti jednu au prirod
ne mineralne vode, te obine vode koliko je eljela. Svakodnevno je
etala do 8 kilometara. Savjetovali smo je da uzima klistir dva puta
dnevno, ujutro i naveer. Za artritis slijedila je poseban program
biolokog lijeenja koji se sastojao od suhe masae etkom, posebnih
vjebi, polijevanja toplom i hladnom vodom, stavljanja obloga od
ricinusova ulja i toplih kupki. Svi simptomi njenog artritisa su posve
nestali nakon prvih 30 dana gladovanja. Osim toga smravila je 10 kg.
i 1

Izgubila je dodatnih 4 kilograma nakon stoje stavljena na di

jetu" od sirove hrane u trajanju 30 dana. Uzimala je tri obroka dnev
no od najukusnijeg sirovog povra i tropskog voa, pored redovnog
uzimanja sokova. Takoer je uzimala lecitin, morske alge, pivski
kvasac, te vitamine B, C. A i E. U toku dodatnog gladovanja u tra
janju od dva tjedna pacijentica A. L. je smravila jo 4 kg. Pred kraj
treeg mjeseca njen ukupni gubitak tjelesne teine iznosio je 28 kg.
Kada je pacijentica A. L. napustila nau banju teila je ukupno
60 kg. Njen prvotni broj veliine odjee smanjio se na 40. te je mo
rala kupiti novu odjeu prije odlaska kuci. Nije osjeala niti vidjela
bilo kakve tragove artritisa; mrlje od psorijaze iza uiju su takoer
iezle.
Trebali ste samo vidjeti promjene u njenu izgledu i osobnosti.
Od stare", umorne, apatine, obeshrabrene ene tri mjeseca ra
nije, pacijentica A. L. je izgledala kao mlada ena od 40 godina, iz
koje je zraila energija i optimizam, puna uzbudljiviji planova za
budunost, predodreena" a nastavi dalje raditi u svom pozivu.
Njena vitalnost i entuzijazam bili su bez granica, a pojave u izgledu
takorei udesne.
Kada je poela gladovati, bila je zabrinuta da e njena koa
uslijed gladovanja postati mlitava i istroena, te da e ak biti jo
gore. Uvjerio sam je da e takvim nainom gladovanja koji se temelji
na znanstvenim principima, te naizmjeninom dijetom koja se sasto
ji od vitalne hrane i vitaminskih dodataka, u sprezi s posebnim vje
bama i suhom masaom pomou etke njen organizam biti snabdje
ven svim elementima neophodnim za djelotvornu regeneraciju i
revitalizaciju rada lijezda kao i aktivnosti koe. Njen kolagen* zbog ijeg pogoranja je uglavnom dolo do prerane pojave bora e
ojaati i uspostaviti prvobitnu elastinost. Nakon gladovanja bila je
zapanjena injenicom a je usprkos velikom gubitku tjelesne teine
u tako kratko vrijeme - njena koa postala zategnutija, nabori manje
vidljivi a raniji neisti i sivi ten imao je sada svje, zdrav izgled.

* Kolagen - intracelularna supstancija koja dri stanice zajedno, ak i stanice

koe.

POGLAVLJE

ZATO JE GLADOVANJE
POMOU SOKOVA OSNOVNO
POMAGALO PRI LIJEENJU
I POMLAIVANJU
Kao to sam ukazao glavni uzroci bolesti i starenja lee u pro
cesima staninog metabolizma i obnove.
Prvo, kao to je uveni kanadski lijenik za stres", Hans
Selye rekao: ivot, bioloki lanac koji dri nae dijelove tijela za
jedno jak je samo toliko kao naa najslabija ivotna spona*". Vi ste
tako mladi ili tako stari kao to su vae najmanje ivotne spone
stanice. Starenje poinje kada se normalni procesi stanine regeneracije i ponovne izgradnje usporavaju. Ovo usporavanje uzrokovano je
nakupljanjem otpadnih tvari u tkivima koje tetno djeluju na preh
ranu stanica.
Svaka stanica tijela je ivo bie s vlastitim metabolizmom ono treba stalnu opskrbu kisikom i zadovoljavajuu hranu u obliku
svih poznatih nutritivnih supstancija. Uslijed nutricionalnih nedo
stataka, usporenog metabolizma, sjedeeg naina ivota, preko
mjerne potronje hrane dolazi do slabe probave i asimilacije hra
ne, nedostatka svjeeg zraka, fizike aktivnosti i odmora pa nae
stanice nemaju potrebnu ishranu i poinju degenerirati i propadati.
Normalni se procesi stanine zamjene i izgradnje usporavaju i nae
tijelo poinje stariti, njegova se otpornost smanjuje i poinju razne
* Hans Selye, M. U., I he stress of life. McGraw-Hill Hook Co., Inc., New York

13
12

bolesti. To se moe dogoditi u bilo kojem dobu; spor metabolizam,

opstipacija, i kao posljedica nedovoljna eliminacija dovode do retencije i nakupljanja otrovnih tvari, koje tetno djeluju na prehranu
stanica, uzrokujui bolesti i prerano starenje.
Dnigo, samo je polovina naih stanica na vrhuncu razvoja, vi
talnosti i radne sposobnosti. Jedna etvrtina je obino u procesu
razvoja i rasta, a druga etvrtina u procesu umiranja i zamjene. Zdra
vi, vitalni ivotni procesi i trajna mladost odravaju se kada postoji
savrena ravnotea u ovom procesu staninog propadanja i zamjene.
Ako stanice propadaju i umiru bre nego to se nove stanice izgrau
ju, javlja se proces starenja. Takoer je bitne vanosti da se stare i
umirue stanice razgrade i eliminiraju iz sistema stoje djelotvornije
mogue. Brza i djelotvorna eliminacija mrtvih stanica potie izgrad
nju i rast novih stanica.
U tome lei razlog zbog ega je gladovanje pomou sokova naj
djelotvorniji nain ozdravljenja i pomlaivanja organizma. Za vrijeme
gladovanja se proces eliminacije mrtvih i umiruih stanica pojaava,
te se izgradnja novih stanica ubrzava i potie. U isto vrijeme toksi
ne otpadne tvari koje tetno djeluju na preliranu stanica se djelotvor
no eliminiraju i uspostavlja se prirodan stupanj metabolizma i oksida
cije.
Kako se moe uzdravanjem od hrane postii takvo zauu
jue djelovanje? Razlog je u slijedeem:
1. Za vrijeme produljenog gladovanja (poslije prva tri dana),
vae tijelo e ivjeti na vlastitim supstancijama. Kada organizam ne
ma potrebnu prehranu, naroito proteine i masti, ono e izgorjeti i
probaviti vlastita tkiva u procesu autolize, ili samo-probave. Ali
organizam to nee uiniti bilo kojim, ve tono ustrojenim redom.
U svojoj mudrosti, a ovdje i lei tajna izuzetne djelotvornosti glado
vanja kao ljekovite i pomladujue terapije, nae tijelo e prvo razgra
diti i izgorjeti stanice koje su bolesne, oteene, stare ili mrtve. Za
vrijeme gladovanja organizam se hrani najloijim materijalima kao to
su mrtve stanice, nezdrave akumulacije, tumori, apscesi, oteena
tkiva, masne naslage, itd.
Dr Buchinger Sr., jedan od najveih autoriteta za gladovanje u
svijetu naziva gladovanje - vrlo primjereno - upravljanje otpaci
ma", odnosno izgaranje otpadaka". Mrtve stanice i loija tkiva se
prva troe i upotrebljavaju. Osnovna tkiva i vitalni organi.lijezde,
ivani sistem i mozak potpuno su poteeni.
14

2. Za vrijeme gladovanja dok se stare stanice i bolesna tkiva

razgrauju i izgaraju, podstie se i ubrzava izgradnja novih, zdravih
stanica. To moe izgledati nevjerojatno, budui da se ne unose preh
rambene tvari u organizam ili se unosi samo ograniena koliina gla
dovanjem pomou sokova.
Usprkos tome to je fizioloka injenica. U toku uvenih mareva bez hrane u vedskoj je primijeeno da je razina proteina u
krvi (serum albumin) bila postojana i normalna za vrijeme glado
vanja, unato injenici da nije bilo unosa proteina u organizam.
Razlog tome je to su proteini u naem tijelu u tzv. dinami
kom stanju; tj. oni prelaze iz jednog stadija u drugi; stalno se raz
grauju i ponovo izgrauju, te se ponovo koriste za razne potrebe
unutar tijela. Aminokiseline, graevne jedinice proteina ne propadaju
ve se oslobaaju iz razgraenili stanica i koriste ponovo za izgradnju
mladih, vitalnih stanica.
Kao to je poznato nae stanice su nainjene od proteina i po
treban je ukupan zbir svih esencijalnih aminokiselina za djelotvornu
izgradnju stanica. U toku gladovanja proteini potrebni za izgradnju
novih stanica se ponovo sintetiziraju iz razgraenili stanica. Tako
tijelo koristi i ponovo upotrebljava iste proteine i druge prehrambene
tvari.
3. Za vrijeme gladovanja pomou sokova eliminativna i proi
avaj ua sposobnost eliminativnih organa - plua, jetre, bubrega i
koe se znatno poveava i mnotvo nakupljenih otpadaka i toksina
se brzo izbacuje iz organizma. Tako npr. u toku gladovanja koncen
tracija toksina u urinu moe biti deset puta vea od normalne. Uz
rok je tomu injenica da su eliminativni organi odtereeni uobia
jenim probavljanjem hrane i eliminacije otpadaka kao posljedice
toga procesa, te se mogu usredotoiti na ienje starih akumuliranih
otpadaka i toksina kao to su mokrana kiselina, purini, itd. iz tkiva.
Taj eliminatorni proces oituje se slijedeim simptomima gladovanja:
ubrzano disanje, tamni urin i obilno izlijevanje iz crijeva prilikom
klistiranja, osipa koe, prekomjerno znojenje, katarna eliminacija
sluzi itd. Imajte na umu da aktivnost crijevnog sistema kod ljudi nije
ograniena na apsorpciju hranidbenih tvari iz hrane i izluivanje probavljenih ostataka.

I 5

Crijeva su takoer jedan od naih eliminirajuih i detoksinirajuih organa u opem smislu; kroz intestinalni zid toksini i metabolitiki otpaci iz krvi i tkiva izbacuju se u intestinalni kanal, te se iz
luuju iz tijela.
Ovo se unutarnje izluivanje ubrzava za vrijeme gladovanja.
4. Gladovanje pomou sokova prua fizioloki odmor probavnim, asimilativnim i zatitnim organima tijela. Sokovi od svjeeg
voa i povra jedva da zahtijevaju bilo kakvu probavu i lako se asi
miliraju iz gornjeg dijela probavnog trakta bez optereenja probavnih
organa. Poslije gladovanja, probava hrane i iskoritavanje prehram
benih tvari se znatno poboljava, te se sporost probave i daljnja retencija otpadaka sprijeava. Pomlaene su stanice tako djelotvornije
snabdjevene prehrambenim tvarima i kisikom.
5. Konano, gladovanjem se postie normalizirajui i pomla
ujui uinak na sve vitalne fizioloke, ivane i umne funkcije.
Pomlauje se ivani sistem; jaa se sposobnost svijesti; pos
pjeuje se rad lijezda i luenje hormona; uspostavlja se biokemijska
i mineralna ravnotea u tkivu.
Iz prethodno izloenog je lako uoiti zbog ega je gladovanje
pomou sokova tako djelotvorna mjera za poboljanje zdravlja kao i
pomlaivanje, osim stoje takoer i najsigurniji i najbri nain mrav
ljenja.

POGLAVLJE

OPIS NEKOLIKO SLUAJEVA

USPJENOG GLADOVANJA
POMOU SOKOVA

U nastavku u ukratko izloiti nekoliko sluajeva gladovanja

izabranih izmeu stotine sluajeva koje sam nadzirao u Kanadi, Mek
siku i Evropi, da bili ukazao na djelotvornost i irok niz primjena te
najdjelotvornije metode lijeenja poznate ovjeku.

C. H, 72; ARTRITIS U KOLJENIMA I KIMI,

NEURITIS U NOGAMA, EMFIZEM
Kad je pacijent II. doao u nae ljeilite, bio je na takama i
bez veih potekoa mogao je samo nekoliko puta koraknuti. liolovao je od artritisa 35 godina i bio prethodno 10 godina podvrgnut
lijeenju kortizonom. Zbog jakih bolova u nogama, ispod koljena,
uzrokovanih neuritisom esto nije mogao nou spavati. Mogao je je
dino zaspati samo uz velike doze lijekova koji sadre kodein. Uslijed
svoga emfizema ak mu je i najlake naprezanje priinjavalo tegobe
koje su graniile s guenjem. Nije mogao koristiti ni blagotvorno dje
lovanje naih mineralnih kupki i saune, budui da su bili smjeteni
nekoliko stotina metara nie na planinskom breuljku.
Na dan kad smo zapoeli bioloki program gladovanjem pomo
u sokova u trajanju 14 dana pacijent II. me je zapitao: Tako bih
17

eljeo da se mogu spustiti do izvora. Da li mislite da u ikada moi

uiniti tako neto?"
Za mjesec dana ili neto vie vi ete skakutati okolo kao koza,
ak ete se moi spustiti i do izvora", obeao sam mu optimistiki,
krijui to je vie mogue vlastite zebnje da bi moglo doi do pobolj
anja u tako kratko vrijeme, zbog njegova tekog stanja.
Za manje od tri tjedna pacijent H. etao je uokolo bez taka i
jednog me dana pobjedniki izvijestio da je etao do izvora i do vrha
breuljka sam - bez koritenja taka.
Nakon dva tjedna gladovanja pomou sokova, biljnih ajeva i
juhe od povra, uz uvoenje posebne artritike dijete*, ukljuujui
vitaminske i mineralne dodatke, pored stavljanja posebnih obloga,
tuiranja toplom i hladnom vodom, suhe masae pomou etke i
serija posebnih vjebi, pacijent H. rekao mi je jednog dana - da je
etao preko tri kilometra gore i dolje po breuljcima i pored rijeke,
a da nije osjeao bilo kakav bol u koljenima ili guenje.
To je divno! Jednostavno ne mogu u to vjerovati," - zahval
no je rekao pacijent H.

Poslije 10 dana gladovanja na sokovima i juhi od povra i

etiri dana prekida gladovanja na dijeti od sirova voa i povra, nje
gov krvni pritisak pao je na 115/70; artritiki bolovi u kriima go
tovo su sasvim iezli, mogao je etati kilometrima bez bolova u
prsima ili tekoa pri disanju, masni tumor na desnoj ruci smanjio
se na veliinu badema. Vjerojatno bi i posve nestao da je pacijent
K. imao mogunost da ostane jo nekoliko tjedana.

A. J., 64; VISOK KRVNI PRITISAK, NEPRAVILAN RAD

SRCA, KRONINA GLAVOBOLJA
Poslije sedam dana gladovanja pomou sokova krvni je pritisak
pacijentice J. pao sa 160/100 na 138/80. Glavobolja je kao udom
nestala.
Nastavila je specijalnu dijetu od sirove hrane, bez soli, s mnogo
enjaka, svatovca, uz posebne vitaminske dodatke - vitamina E, C i
B-kompleksa sa B i . Rad njena srca se znatno poboljao, a krvni se
pritisak zadrao na nonnali prilikom kontrole tri tjedna kasnije.
S

W. K., 68; ANGINA, KRONINI BOLOVI U KRIIMA,

VISOK KRVNI PRITISAK
Tipian ameriki poslovni ovjek, pacijent K., odvojio je dva
tjedna od svoga poslovnog rasporeda da doe u nae ljeilite, poka
zujui poslije svega da ipak nije stvarno tipian". Tipian ameriki
poslovni ovjek radi do sranog udara i prerane smrti, pokuavajui
da zaradi prvih milijun dolara, a da sebi ne priuti dovoljno vremena
za odmor ili odlazak u ljeilite.
Pacijent K. imao je krvni pritisak 160/90, jake bolove od an
gine u prsima i guenje. Patio je takoer od artritikog oboljenja u
lumbalnom podruju kraljenice i nekoliko masnih tumora u tijelu,
jedan veliine jajeta u desnoj podlaktici.

* Ta je dijeta podrobnije razmotrena u mojoj knjizi POSTOJI LIJEK ZA

ARTRITIS", Parker Publishing CO., West Nyack, N. Y., 1 9 6 8 .

18

C . F . , 2 8 ; ASTMA
Pacijentica F. bolovala je od jednog od najteih oblika astme
koji sam ikada vidio. Preko 10 godina potpuno je zavisila od velike
koliine lijekova.
Preporuio sam joj gladovanje s razrijeenim sokovima u tra
janju jednog tjedna, poslije toga iskljuivo dijetu od sirove hrane, s
ajnom licom limunova soka prije svakog obroka, nekoliko listova
svatovca koje treba vakati sirove, te nekoliko esna enjaka
dnevno.
Nakon jednog tjedna gladovanja pacijentica F. se osjeala to
liko bolje da me zamolila da joj dozvolim nastaviti gladovanje jo
tjedan dana. Prije kraja drugog tjedna jo uvijek nije imala elju da
prestane s gladovanjem. Osjeam se tako dobro, mnogo je manje
uestalih napada da bih eljela nastaviti gladovati jo jedan tjedan",
rekla mi je. Nakon tri tjedna gladovanja konano je prekinula gla19

dovanje i zapoela s posebnom dijetom uz vitaminske dodatke.

Uzimala je dnevno 1,200 1. U. vitamina E, 3,000 mg vitamina C i
50 mg B , . Pored toga dobivala je vitamine B-kompleksa, pivski
kvasac, mineralne dodatke i sirutku. Prakticirala je takoer posebne
vjebe dubokog disanja, uzimala suhu masau pomou etke, te se
tuirala toplom i hladnom vodom ujutro.

postajala slabija, svakim se danom osjeala sve jaom. Poela je krat

kim etnjama, zbog artritisa u koljenima, ali je postupno poveala
razdaljinu sve dok nije etala oko 9 kilometara svakog dana.

Napustila je nae ljeilite tako poboljanog zdravlja daje uzi

manje lijekova smanjila za dvije treine (poslije 10 godina stalne upo
trebe).
Njeno disanje nevjerojatno se poboljalo, a njena vitalnost i
snaga su se znatno poveali. Sada je mogla etati na velike udaljenosti
a da ne osjea bilo kakve smetnje ili guenje.

L. K., 64; KRONINI BRONHITIS, KRONINI TONZILITIS,

VISOK KRVNI PRITISAK
Pacijentica K. imala je krvni pritisak 150/90. Imala je tekoa
sa suvinim kilogramima i bolovala od kronine prehlade i kroninog
bronhijalnog katara preko deset godina uz kaalj i obilno luenje
sluzi.
Za dva tjedna gladovanja smravila je 6 kg, njen krvni pritisak
pao je na 128/78, a kronini bronhitis i tonzilitis posve su iezli nije bilo kalja, sluzi, tegoba s disanjem.

A. J. 48; ARTRITIS, PRETILOST, PSORIJAZA

Pacijentica A. odluila se na dugo gladovanje od 28 dana. Uzi
mala je juhu od povra ujutro i naveer, razrijeene sokove od po
vra u 1:00 A. M. i 6:00 P. M., te razrijeene sokove od voa (ne
citrusi) u 10:00 A. M. i 4:00 P. M. Uzimala je klistir dvaput dnev
no, tuirala se toplom i hladnom vodom, te takoer uzimala suhu
masau pomou etke. etala je i vjebala svakodnevno.
Kako je gladovanje napredovalo, pacijentica A. postajala je
oduevljenija, nadajui se unaprijed povoljnu ishodu. Umjesto da je
20

Njen artritis, te bolovi i otekline su posve nestali poslije prvih

dva tjedna. Mrlje od psorijaze su se smanjile i poslije 4 tjedna glado
vanja posve nestale. Smravila je 12 kg, i izgledala je ne samo zdravija
ve najmanje i 10 godina mlaa.

GLADOVANJE, VITALNOST I SEKS

Oni koji nikada nisu pokuali gladovati i nisu upueni u fizio
logiju gladovanja obino misle da e im gladovanje oduzeti snagu.
Gladovanje pomou sokova koje zapanjuje i ugodno iznenauje
praktino sve one koji gladuju prvi puta je u tome da ih gladovanje
ini ustvari jaim i da poveava njihovu vitalnost. Za vrijeme prvih
nekoliko dana gladovanja pacijent osjea glad i slabost, meutim pos
lije treeg dana, osjeaj gladi obino nestaje i svakim se danom glado
vanja poveavaju vitalnost i snaga. Savjetujemo svima onima koji gla
duju kod kue da nastave svoje uobiajene aktivnosti ili da vjebaju
i etaju ako gladuju pod nadzorom u ljeilitima. Nai pacijenti obi
no etaju velike razdaljine, to je najdjelotvorniji oblik fizike aktiv
nosti u bilo kojoj dobi i gotovo kod bilo koje bolesti kao to je i
najbolje sredstvo u sprijeavanju bolesti.
Za vrijeme dugogodinjeg nadziranja gladovanja imao sam pri
like vidjeti zauujue injenice. Mnogi mukarci su me izvijestili da
su doivjeli buenje seksualne ivosti poslije 7, 10 ili vie dana gla
dovanja.
Jedan mukarac, star 62 godine koji je ve dugo vremena osje
ao da njegov seksualan ivot nije naroit, rekao mi je da je poslije
8 dana gladovanja osjetio takav seksualni poriv da se nije mogao
obuzdati od spolnog akta. Bio je donekle zbunjen, budui da nije
oekivao da mu se ,,ovako to" dogodi za vrijeme gladovanja. Nje
gova supruga mu je rekla: ,,Dragi, trebao bi ee gladovati!"
Jo jedan takav izrazit sluaj bio je i sa 78 godinjim dr N. D..
koji je gladovao pod mojim nadzorom u cilju lijeenja artritisa. Na
kon est dana gladovanja rekao mi je: ,,Juer mi se dogodilo neto
21

najljepe! Imao sam divan seksualni doivljaj sa mojom suprugom.

U toku prolih 7 ili 8 godina moj je seksualni ivot bio prilino
sporadian i u toku prolih 6 mjeseci nisam imao nita osim slatkih
uspomena iz prolosti. Meutim juer . . ., kako vi to objanjavate?"
Ja t o " mogu objasniti. Duga ivotna seksualna krepost je
naslijeeno pravo svakog mukarca. Umor u krevetu" nije uzroko
van starom dobi ve zanemarenim, neishranjenim i atrofiranini
endokrinim lijezdama koje su odgovorne za pogoranje fizike i
seksualne vitalnosti. Prerano starenje, gubitak interesa za seks su
i znakovi slabog funkcioniranja spolnih lijezda i smanjenog luenja
hormona. Gladovanje ima energetsko, oivljujue djelovanje na aktiv
nost i funkcioniranje svih organa i lijezda ukljuujui i funkcionira
nje endokrinih lijezda. uo sam mnoge izvjetaje koji govore o
pomlaivanju i revitalizirajuem djelovanju gladovanja na seksulanu
ivost i sposobnost.
Seksualni poriv se pokree vikom energije. Bolestan ovjek
je slab ljubavnik. Sva njegova energija odlazi za odravanje slue
i u borbi protiv kroninog umora i bola. Gladovanje obnavlja zdrav
lje, normalizira sve tjelesne funkcije, unitava bol i daje novu vital
nost i suviak energije. Obnovljeni seksualni poriv je jedna od naj
sigurnijih indikacija da su se zdravlje i snaga vratili.

POGLAVLJE

DA LI JE GLADOVANJE
NEOPASNO ?

Prethodno opisani sluajevi iz prakse pokazuju da je gladova

nje neopasno. Gladovanje do 40 dana na vodi i do 100 dana ili ak
i dulje na sokovima smatra se potpuno sigurnim po zdravlje. U ekspe
rimentima izvrenim u bolnicama u vedskoj, pacijenti su gladovali
55 dana bez bilo kakvih vidljivih posljedica. Poznajem besprijekorno
zdravog dvadesetsedmogodinjeg mladia koji je gladovao 143 dana;
to nije uradio iz bilo kakvog posebnog razloga, ve da proisti, rege
nerira i pomladi svoje tijelo i um. Jedna ena iz kotske o kojoj je
ve ranije bilo govora, gladovala je 249 dana na sokovima i kod nje
nije dolo do pogoranja zdravstvenog stanja, ve je nasuprot tomu
poboljala svoj izgled i zdravlje. U evropskim klinikama tisue pacije
nata gladuje do 40 dana. Marevi u vedskoj iji su sudionici gladova
li, pokazali su veoma jasno da je gladovanje sigurno ak i za vrijeme
nepovoljnih stanja jakog stresa.
Istina je da je gladovanje jedno od najsigurnijih metoda lijee
nja poznatih medicinskoj znanosti. U stvari vi moete ivjeti bez hra
ne mjesecima, ali se moete usmrtiti prekomjernim konzumiranjem
hrane u nekoliko tjedana. Nitko nikada nije umro od nekoliko tje
dana hotiminog gladovanja. Za vrijeme produljenog skapavanja bez
hrane, negativno stanje uma i strah za ivot oitovat e se paralizirajuim, razornim i kodljivim djelovanjem na sve tjelesne funkcije,
te e izazvati fiziko oteenje i eventualnu smrt. Samo za vrijeme
hotiminog gladovanja kada vi imate potpuno razumijevanje, povje23

renje i uvjerenje u konstruktivno, blagotvorno djelovanje gladovanja,

vae e tijelo pokrenuti procese ponovnog uspostavljanja zdravlja i
regeneracije.
Prirodno, ukoliko bolujete od kancera, dijabetesa, tuberkulo
ze, kardio-vaskularnih poremeaja ili bilo koje druge teke bolesti,
itavo vrijeme morate biti pod lijenikim nadzorom. Iako glado
vanje do 10 dana ili 2 tjedna nije opasna mjera i moe se poduzeti
kod kue i bez nadzora, moj savjet je da, ako nemate temeljito razu
mijevanje u sve faze i pojedinosti gladovanja, probate nai iskusnog
lijenika koji e nadzirati vae gladovanje. To e vas umiriti i dati
vam povjerenje u postupak to je imperativ za uspjean ishod bilo
koje terapeutike mjere. Aktivnosti proiavanja i ozdravljenja pro
uzroi t e mnoge fizioloke promjene u vaem tijelu. Te se promjene
mogu kod ljudi manifestirati odreenim neugodnostima ili poznato
kao kriza u gladovanju. Promjene se oituju glavoboljom, naslagama
na jeziku, naugodnim zadahom, vrtoglavicom i povremeno iako priv
remeno pogoranjem stanja. Kad gladovanje nadzire iskusan lijenik
on e vas uvjeriti da ove reakcije ne daju razlog za zabrinutost; one
su opi simptomi gladovanja i ako ste ih pravilno razumjeli, one vas
ne trebaju obeshrabriti da nastavite s gladovanjem.

INJENICE KOJE SE O D N O S E NA G L A D O V A N J E I D D T

Neki autori su nedavno ukazali na to da zbog opeg trovanja

DDT-ijem gladovanje moe biti opasno. Svi smo izloeni trovanju
DDT-ijem koji se nalazi u hrani zatrovanoj insekticidima. To je na
gomilani otrov koji se skladiti u masnim tkivima tijela. Za vrijeme
gladovanja, kada se tijelo poinje hraniti vlastitim tkivima, mast se
razgrauje i probavlja, oslobaajui opasne koliine DDT-ija u krvo
tok. To moe prouzroiti akutno trovanje DDT-ijem.
Opasnost trovanja DDT-ijem za vrijeme mravljenja ili glado
vanja nastalo brzom razgradnjom masnih tkiva poznala je ve dugo
vremena. Nain gladovanja koji se provodi u nekim amerikim klini
kama gladovanje posve na vodi, bez uzimanja klistira, te mirovanje
u krevetu moe biti opasno jer dolazi do naglog oslobaanja DDT-ija.
Kada se gladovanje pravilno provodi opasnost je meutim svedena na

najmanju mjeru. Ukoliko gladujete prema preporukama koje su izne

sene u ovoj knjizi, na prijesnim sokovima od voa i povra, uzimate
juhu od povra i pored toga ste fiziki aktivni, te uzimate svakodnev
no klistir, dobro ste zatieni od bilo koje stvarne opasnosti u tom
pogledu.
PR VO, DDT se oslobaa sporije u krvotok nego pri gladovanju
pomou vode; DRUGO, DDT i ostali otrovi se bolje neutraliziraju,
te djelotvornije i sigurnije izluuju iz tijela zbog toga to sokovi i
juha od povra sadre obilje minerala i vitamina, naroito vitamin
C, kalcij i kalij. Dnevni klistir, sveobuhvatni programi revitalizacije
aktivnosti koe. obilje etnji i dubokog disanja, te ljekovito zatit
no djelovanje sokova i juhe od povra uz biljne ajeve, pomoi e
da gladovanje bude posve sigurno ak i u pogledu oslobaanja
DDT-ija u krvotok. Bit e meutim mudro da je, ako ste gojazni i
elite gladovati iskljuivo u svrhu mravljenja bolje pribjei seriji
kratkih gladovanja (gladovanja od jednog tjedna ili 10 dana), umjesto
jednog veoma dugog. Na taj e nain masna tkiva izgarati sporije,
a toksini e se oslobaati i eliminirati iz vaeg sistema puno sigur
nije. Takoer, dodatak velikih doza odreenih vitamina i hranid
benih dodataka, naroito C vitamina u prehrani izmeu gladovanja
pomoi e u zatiti tijela od tetnih posljedica toksinih supstancija.

KAKO DUGO MOETE GLADOVATI?

Ako se poduzima za profilaktike ciljeve, a to je da se tijelo
proisti, regenerira i pomladi, gladovanje od jednog tjedna ili deset
dana bit e posve dovoljno. Takvo kratko gladovanje moe se provo
diti jednom ili dvaput godinje. Duina terapeutikog gladovanja
ili gladovanja koje se poduzima u cilju lijeenja ovisi o odluci lije
nika i praktiara koji nadgledava vae gladovanje. Duina terapeuti
kog gladovanja varira izmeu 7 do 40 dana. Najea vremenska
duljina gladovanja u evropskim klinikama iznosi od 14 do 21 dan.
Nije preporuljivo poduzeti gladovanje na nain uini sam" dulje
od jednog tjedna ili deset dana. Ako imate zadovoljavajui mentalni
stav, povjerenje i razumijevanje filozofije i fiziologije gladovanja mo
ete sami bez opasnosti gladovati do 10 dana. Zapamtite, niste prvi
koji to inite, milijuni ljudi su to inili prije vas. Uvjeren sam da ete
biti iznenaeni i zateeni sigurnim, udesnim zdravstvenim i pomlaujuim uinkom gladovanja.

POGLAVLJE

POVREMENO GLADOVANJE
MOE VAS ODRATI VITKIM,
ZDRAVIM I MLADIM

Ranije sam u knjizi spomenuo zadivljujui sluaj pacijentice

A. L., koja je provela u naem ljeilitu tri mjeseca, gladovala je 44
dana i izgubila 28 kg. Od prerano ostarjele, stalno umorne i obes
hrabrene ene, pacijentica L. se pretvorila u 20 godina mlau enu
koja je odisala zdravljem i entuzijazmom, te bila puna energije i
mladenakog poleta.
Dozvolite mi da nastavim priu o pacijentici A. L. Kao to se
sjeate pacijentica L., bolovala je od psorijaze i dola je u nae ljei
lite prvenstveno s ciljem da smravi. Zbog svog izgleda odbijena je i
njena molba da radi kao savjetnik u jednom internatu za mlade dje
vojke, te je odluila da pokua uiniti sve kako bi mogla dobiti
posao takve struke. Kada je naputala nae ljeilite, ne samo d a j e
imala 28 kg manje, ve se takoer oslobodila artritisa u rukama i
koljenima, te mrlja psorijaze iza uiju. Pozdravili smo je elei joj
svako dobro u budunosti.
Nakon godinu dana imao sam priliku da ponovo sretnem nau
pacijenticu L. Dola je na jedno moje predavanje u Los Angelesu i na
moje ugodno iznenaenje opazio sam da izgleda vitkija, zdravija i
mlaa nego kada nas je napustila. Rekla mi je sa smijekom: Ne,
nisam dobila posao koji sam tako eljela. U stvari ga vie i ne elim.
11

Ponovno vodim svoj vlastiti salon za ljude koji imaju tekoe s tei
nom i izgledom i u njemu uivam!"
Moram vam rei da divno izgledate! Kako vam uspjeva da
se odrite tako vitkom? Sjeam se da vam se bilo teko odviknuti od
hrane", zapitao sam je.
Kako?" nasmijala se. Vi biste trebali znati kako - ja sam se
samo pridravala vaih savjeta. Zapamtite: periodino gladovanje?!
Gladujem jedan dan svakog tjedna, te takoer gladujem 14 dana sva
kih 2 ili 3 mjeseca. Naravno pokuavam da se pridravam i vaih sa
vjeta o prehrani takoer."
Procjenjuje se da samo u SAD ima oko 80 milijuna ljudi koji
imaju tekoe s prekomjernom teinom. Da li vam je poznato da rak
ili srane bolesti nisu nae najvee ubojice ve daje to pretilost. Lju
di sa suvinim kilogramima izloeni su daleko vie ovim kao i mno
gim drugim tekim bolestima.
Danas postoji nebrojeno dijeta za mravljenje na tritu. Po
mou veine vi ete smraviti, ali samo uz veliku cijenu naruavanja
svoga zdravlja. Neke dijete za mravljenje tako su tetne po zdravlje
da dovode do gubitka teine, inei vas bolesnim. Visoko proteinska
dijeta s mesom ili jajima npr., uzrokuje takvu jaku autotoksemiju,
acidozu, te metaboliku i biokemijsku neravnoteu u organizmu da
poinjete gubiti na teini jer ste oboljeli i doslovno ,,venete";ako se
nastavite pridravati takve dijete dovoljno dugo to moe dovesti do
ozbiljnih oboljenja koja mogu biti ak i smrtonosna.
Pogledajmo injenice, jedini uviavan i siguran nain da smra
vite je da jedete manje, te da jedete hranu koja pospjeuje zdravlje.
Sistematsko umjereno uzimanje hrane nee vas samo odrati vitkim,
ve e takoer poboljati vae zdravlje.
Meutim, ovdje lei zagonetka. Umjereno konzumiranje hra
ne je daleko tee provoditi nego to u prvi mah izgleda. Kao to e
vam mnoge izjelice i potvrditi, jesti malo je daleko tee nego uope
ne jesti. Prema mome iskustvu mnogo je lake za veinu ljudi da
smanje tjelesnu teinu gladovanjem, nego da smanje svakodnevnu
koliinu hrane. Gladovanje pomou sokova je izuzetno pogodan na
in da smravite.

28

GLADOVANJE JE NAJBRI I NAJSIGURNIJI NAIN

MRAVLJENJA
Osnovni zahtjev koji se postavlja za bilo koji sistem mravljenja
je da mora biti 100% siguran. Dijeta za mravljenje ne bi smjela imati
samo svojstvo da se pomou nje skidaju suvini kilogrami, ve ona
takoer mora opskrbiti tijelo s neophodnim prehrambenim tvarima
da odri tijelo u vrhunskom zdravstvenom stanju za i poslije mrav
ljenja. Gladovanje pomou sokova ispunjava te zahtjeve.
Gladovanje pomou sokova najbri je i najsigurniji nain da
smravite. U prosjeku vi gubite 1/2 kg dnevno. U roku od 14 dana
vi ete izgubiti oko 7 kg. Ukoliko se paljivo pridravate uputstava
o gladovanju u ovoj knjizi, moete poduzeti gladovanje pomou so
kova u trajanju od jednog ili dva tjedna sami kod kue. Takoer mo
ete nastaviti s obavljanjem svojih redovnih aktivnosti. Slijedite pri
mjer pacijentice L. i gladujte redovno jedan dan u svakom tjednu ili
jedan ili dva tjedna svakih 2 mjeseca.
Dok veina dijeta za mravljenje moe nakoditi vaem zdrav
lju, gladovanje pomou sokova nee pomoi samo da smravite ve
moe ustvari poboljati vae zdravlje, te uiniti da se osjeate bolje i
izgledate mladi.

POGLAVLJE

ZATO GLADOVANJE UZ
POMO SOKOVA NADMAUJE
GLADOVANJE POMOU VODE

Klasian oblik gladovanja je gladovanje na vodi - uzdrava

nje od sve hrane ili napitaka s izuzetkom vode za pie. Ponovno
zanimanje za gladovanje na vodi javilo se u SAD priblino na prijela
zu u ovo stoljee. Promicali su ga preteno evropski useljenici koji
su se u svojoj domovini bavili prirodnim lijeenjem.
Dok su se u prolih nekoliko desetljea metode gladovanja u
Evropi potpuno izmijenile, danas sve evropske klinike primjenjuju
iskljuivo gladovanje pomou sokova - veina amerikih prakti
ara i klinika specijaliziranih za gladovanje koriste jo uvijek u prak
si zastarjelu metodu gladovanja na vodi. Nadgledao sam obje vrste
gladovanja i potpuno sam uvjeren u superiornost gladovanja pomo
u sokova. Dr Olto ti. F. Buchinger koji je nadgledao vie gladovanja
nego bilo koji drugi lijenik (preko 80.000 gladovanja), primjenjuje
samo gladovanje putem sokova. Rekao mi je da prema njegovom
iskustvu gladovanje na svjeim sokovima od voa i povra uz kon
zumiranje juhe od povra i biljnih ajeva imalo za posljedicu kod pa
cijenata mnogo bre oporavljanje od bolesti, te djelotvornije proi
avanje i pomlaivanje tkiva nego to je to bilo kod gladovanja po
mou vode.

31

ZNANSTVENA OPRAVDANOST GLADOVANJA POMOU

SOKOVA

dovanje pomou sokova pomoi e da se unite i uklone stare, umi

rue stanice, te revitaliziraju aktivne stanice i ubrza izgradnja novih,
vitalnih stanica.

Znanstveno opravdanje gladovanja pomou sokova temelji se

na slijedeim fiziolokim injenicama:
- Sokovi svjeeg voa i povra, isto kao i svjee pripremljena
juha od povra bogati su vitaminima, mineralima, elemen
tima u tragovima i enzimima.
- Ti se vitalni elementi veoma lako asimiliraju neposredno
u krvotok, a ne optereuju probavili sistem - tako oni ne
naruavaju ozdravljujue i pomladujue procese autolize
ih samoprobave, kao to tvrde neki autori koji zastupaju
gladovanje pomou vode.
- Suprotno uvjerenju nekih autora sokovi voa i povra ne
stimuliraju luenje klorovodine kiseline koja moe dovesti
do ira. Klorovodina kiselina se preteno lui kada se kon
zumira hrana bogata proteinima.
- Hranjivi elementi sokova izuzetno su blagotvorni pri neu
traliziranju tjelesnih procesa. Oni snabdijevaju organizam
neophodnim elementima koji su mu potrebni za vlastitu
aktivnost lijeenja i staninu regeneraciju, ubrzavajui tako
ozdravljenje.
- Prijesni sokovi i juha od povra opskrbljuju organizam alkalijskim vikom koji je izuzetno vaan za zadovoljavajuu
acido-baznu ravnoteu u krvi i tkivima, budui da krv i tki
va sadre velike koliine kiseline za vrijeme gladovanja.

Evo to kae dr Ragnar Berg, vjerojatno jedan od najpozna

tijih svjetskih autoriteta za prehranu i biokemiju o tome zato gla
dovanje pomou sokova nadmauje gladovanje pomou vode: Za
vrijeme gladovanja tijelo izgara i izluuje velike koliine akumulira
nih otpadaka. Tom procesu proiavanja moemo pomoi tako da
za vrijeme gladovanja pijemo alkalijske sokove umjesto vode. Nadgle
dao sam mnoga gladovanja i izvrio sveobuhvatna ispitivanja pacije
nata koji su gladovali i uvjeren sam da e konzumiranje sokova
voa i povra koji daju alkalijsku reakciju umjesto vode poveati
ozdravljujue djelovanje gladovanja. Ubrzat e se eliminacija mokra
ne kiseline i drugih anorganskih kiselina.

Obilna koliina minerala u sokovima, posebno u juhi od po

vra, pomae da se uspostavi biokemijska i mineralna ravno
tea u tkivu i staniju. Mineralna neravnotea u tkivima
jedan je od glavnih uzroka smanjene oksidacije koja dovodi
do bolesti i preranog starenja stanica.

- Prema dr Ralphu Bircheru, prijesni sokovi sadre dosad

neidentificirani faktor koji stimulira, kako ih on naziva,
mikroelektrinu napetost u tijelu, koja pridonosi sposob
nosti stanica da apsorbiraju prehrambene tvari i djelotvorno
izluuju metabolike otpatke.
Stoga je gladovanje pomou sokova naroito vano za vrijeme
gladovanja u cilju regeneriranja i pomlaivanja vaeg organizma. Gla32

eeri u sokovima e ojaati srce . . . gladovanje pomou so

kova stoga je najbolji oblik gladovanja."

GLADOVANJE POMOU SOKOVA - VRSTA DIJETE

ILI STVARNO GLADOVANJE
Zagovornici gladovanja vodom ele vam rei da gladovanje po
mou sokova nije gladovanje, ve da je to tekua dijeta". Oni nisu
razumjeli terapeutiko znaenje gladovanja. Bilo koje stanje kada
je vae tijelo potaknuto da pokrene proces autolize ili samo-probave
je gladovanje. Za vrijeme gladovanja pomou sokova, kada se ne jede
vrsta hrana, proteini ili masti vae tijelo e razgraditi i izgorjeti sve
bolesne i manje vrijedne proteine i masti isto tako kao to to ini i
za vrijeme gladovanja vodom.
Sokovi se apsorbiraju neposredno u krvotok bez uobiajenog
procesa probave. Jedina razlika izmeu gladovanja pomou sokova i
vode je da se za vrijeme gladovanja pomou sokova poveava tjelesna
sposobnost eliminiranja i detoksikacije; procesi se lijeenja ubrzavaju
i vi se osjeate manje slabim. Meutim, nastoji li tko ovu metodu lije
enja mravljenja i regeneriranja nazvati dijetom koja se sastoji od
sokova umjesto gladovanje pomou sokova, ne suprotstavljajte mu
se ini li ga to sretnim.
33

POGLAVLJE

DA LI JE POTREBNO UZIMATI
KLISTIR I PROVODITI
KOLONIKO IRIGIRANJE*
Postoje mnoge proturjenosti o uputnosti uzimanja klistira za
vrijeme gladovanja. Postoje mnogi praktiari u SAD koji posve za
branjuju uzimanje klistira ili provoenje kolonikog irigiranja. Oni
tvrde da je uzimanje klistira nepotrebno, neprirodno, tetno, te da
stvara naviku. Raspravljajui o svrsishodnosti uzimanja klistira oni
esto posiu za argumentom: ivotinje ne uzimaju klistir kada gla
duju. Zato bi to trebao initi ovjek?"
Kako bi netko mogao reagirati na takvo isprazno rasuivanje
osim da kae da ivotinje ne piu knjige, ne dre predavanja i ne sud
jeluju u medicinskim istraivanjima. Ipak valja pripomenuti da su oni
koji se protive koritenju klistira ipak u pravu kada kau da je klistiranje neprirodno i da stvara naviku. Kao pravilo, klistir se ne bi
smio uzimati redovno ili u duljem razdoblju kao npr. redovni postu
pak protiv kronine opstipacije. Pranjenje crijeva provodi se ,,pri-

* Prim. prcv.
Koloniko irigiranjc je standardni dio tcrapeutikog reima u mnogim lje
ilitima i naturopatskim klinikama. Temelji se na istim higijenskim princi
pima kao i klistir, meutim za razliku od klistira, koloniki irigator je savr
eniji i isti veu povrinu debelog crijeva (kolona). Cijeli postupak moe
trajati 30

45 minuta za koje se vrijeme voda temperature tijela utrcava u

rektum i istjee kroz dvosmjernu cijev.

35

rodno" redovitom kontrakcijom miia u crijevima poznate kao pe

ristaltika. Ta kontrakcija zapoinje kod zdravih osoba posebnim defekcijskim refleksom koji je potaknut pritiskom iz punog crijeva.
KJistir puni rektum s vodom i uzrokuje umjetni, jaki pritisak koji
potie defekcijski mehanizam. Ukoliko se koristi redovno, klistir e
sa svojim umjetnim i snanim pritiskom oslabiti prirodan podraaj
organizma; za kratko vrijeme on nije vie spreman reagirati na puno
osjetljiviji prirodan mehanizam.
Stoga e oni koji koriste klistir svakodnevno uvidjeti da su
njihova crijeva izgubila sposobnost da ispranjuju otpatke. Iz tog
se razloga smatra da redovno koritenje kiistira stvara naviku.
Meutim, gornji razlozi ne odnose se na koritenje kiistira
za vrijeme gladovanja. Iako se svi evropski specijalisti za gladovanje
protive redovnoj upotrebi kiistira i kolonika, ipak se slau da postoji
vaan izuzetak toga pravila. Najznaajniji izuzetak je gladovanje.
(Druga stanja gdje se klistir preporuuje su akutna opstipacija i
akutne infektivne bolesti, i kada pacijent mora ostati u postelji dulje
vrijeme to uslijed potpunog nedostatka kretanja uzrokuje tromost
u normalnom kretanju crijeva).

Opstipacija je jedno od najeih oboljenja suvremenog ov

jeka. Kao posljedica dugotrajne opstipacije, probavni trakt naroito
u niim crijevima i debelom crijevu postaje mlitav i trom s otvrdnjelim ostacima priljubljenim uz stijenke kolona koji pune njegove
mnoge izboine i udubine. To dovodi do putrefikacije i plina, stva
rajui izvor polaganog trovanja cijelog tijela. Divertikulitis, kronino
oboljenje gdje se male kesice i depovi pune fecesom, jedno je
od najeih tegoba veine ljudi iznad 50 godina, naroito ena.
esto je cjelokupna duina kolona posve napunjena sa starom, otvrdnjelom, fekalnom tvari koja je vrsto priljubljena uz stijenke crijeva i
depove, te ostaje samo malen, uzak kanal kroz koji mekani feces
moe prolaziti. Dozvoliti pacijentima gladovanje, a ne uiniti sve to
je mogue da se taj izvor auto-intoksikacije odstrani, bilo bi zaista
nerazumno.
Za vrijeme gladovanja obilne se koliine toksina oslobaaju iz
tkiva i izbacuju u krvotok za eliminaciju. Ukoliko toksini ne mogu
izai kroz alimentarni kanal tijelo e ih pokuati izbaciti kroz druge
alimen tame organe, posebno bubrege, te e se oni esto preopteretiti
i ak otetiti.

Za vrijeme gladovanja prirodni podraaj defekcijskog refleksa

nedostaje i stoga e se sve neistoe, otpaci i toksini zadrati u tijelu
te mogu prouzroiti autotoksemiju ili samotrovanje. Glavni cilj gla
dovanja je da se pomogne tijelu kako bi se proistilo od taloenih
toksinih otpadaka. Procesom autolize velike koliine tetne tvari i
bolesnih tkiva izgaraju i toksini otpaci, koji se godinama taloe i
uzrokuju bolesti, prerano starenje, se oslobaaju i izbacuju iz orga
nizma. Alimen tami kanal, probavni i eliminativni sistem je glavni
put kojim se toksini odstranjuju iz organizma. Budui da prilikom
gladovanja ne dolazi do prirodnog kretanja crijeva, toksini otpaci
nee imati put da napuste sistem, ve je to jedino mogue putem
kiistira i kolonika. To je razlog zbog ega svi bioloki lijenici u
Evropi primjenjuju klistir za sve pacijente koji gladuju jednom,
dvaput ili tri puta dnevno.

U naem ljeilitu svi pacijenti koji gladuju uzimaju klistir dva

put dnevno uz provoenje kolonikog irigiranja koje se vri jednom
tjedno, da bi organizam mogao to bolje izvriti detoksinirajue i
eliminativne procese.
Da bi se to bolje izvrili eliminativni procesi u organizmu svim
se pacijentima preporuuju trljanje etkom na suho koje potie eliminativnu sposobnost koe, najveeg eliminativnog organa. Pacijen
tima se takoer preporuuje da to vie eu i vjebaju na svjeem
zraku, da pomognu pluima pri proiavanju krvi.

Koritenje kiistira za vrijeme gladovanja e pomoi tijelu u

njegovu proiavajuem i detoksinirajuem pokuaju ispiranjem
svih toksinih otpadaka iz ulimentarnog kanala.

36

GLADOVANJE BEZ KLISTIRANJA MOE BITI TETNO

PO ZDRAVLJE
Vidio sam dosta stranih primjera koji su pokazali kako pro
duljeno gladovanje na vodi, bez kiistira moe biti opasno po zdravlje
ovjeka. Tako je prije nekoliko mjeseci u nae ljeilite doao ov
jek, pacijent jedne uvene amerike klinike gdje je gladovao 32 dana

pomou vode. Za cijelo vrijeme gladovanja i boravka u toj klinici

savjetovali su mu mirovanje u postelji uz izuzetke kraih razdoblja
sunanja. Nije uzimao klistir niti se provodilo koloniko irigiranje.
Rekao mi je da mu je trebalo dva mjeseca da se oporavi od tog gla
dovanja i da opet ponovo stane na svoje noge". Bio je jo uvijek u
loem zdravstvenom stanju s oteenim bubregom i jakim oteklinama
(edemima) na nogama. Nekoliko bivih pacijenata ove naroite kli
nike obavijestilo me je da su im na klinici rekli da e im za oporavak
od gladovanja trebati jednako vremena koliko su proveli u gladova
nju. To znai da e jedan mjesec gladovanja zahtijevati jedan mjesec
oporavka. Kad mi je taj ovjek ispriao sve o tom svojem iskustvu
pokazao sam mu jednog naeg pacijenta koji je uzimao klistir u pe
riodu gladovanja i koji je upravo taj dan zavravao gladovanje putem
sokova u trajanju od mjesec dana. Za cijelo vrijeme gladovanja bio je
aktivan, etao je 610 km dnevno, radio jogu i druge vjebe, uzimao
klistir dvaput dnevno i osjeao se na zadnji dan gladovanja jaim i
zdravijim nego kad je poeo gladovati. Iz njega je doslovce zraila
vitalnost. Tom pacijentu nije bio potreban nikakav vremenski pe
riod oporavka - poslije gladovanja - njegovo gladovanje je bilo
vrijeme jaanja i regeneracije.
Naravno, gladovanje je tako udesno sredstvo lijeenja da ak
i gladovanje na vodi i bez koritenja klistira moe biti korisno. Me
utim, gladovanjem putem sokova i uz koritenje klistira postiu se
daleko vei povoljniji uinci.

vode. Istjecanje se moe regulirati pritiskom gumenog crijeva prsti

ma; neke posude za klistiranje imaju poseban zavrtanj kojim se regu
lira istjecanje vode. Prije stavljanja brizgaljke u anus potrebno je pro
vjeriti da li je isputen sav zrak u gumenoj cijevi, neka na trenutak istee voda. Premaite brizgalicu vazelinom, uljem ili drugim lubrikantom da olakate njegovo uvlaenje u anus. Ukoliko osjeate nelagodu
ili bol pri ulasku vode zaustavite pritjecanje na trenutak, te duboko
udalinite nekoliko puta; tada ponovite postupak sve dok se posuda
ne isprazni.
Ukoliko moete zadrati vodu neko vrijeme i nemate prisilu da
odmah ispraznite crijeva, moete na nekoliko minuta lei na krevet
ili mekani prostira i pustiti da voda uini rastvaranje i ispiranje prije
nego to je ispustite da istee. Prvo leite minutu na lea, tada na
desnu stranu, pa na eludac, a zatim na lijevu stranu. Tom prilikom
blago trljajte eludac rukama. Tada otiite u sanitarnu prostoriju i
pustite da voda istjee. Ostanite sve dotle dok se ne uvjerite da su
vam crijeva prazna.
U toku gladovanja klistir se mora uzeti najmanje jednom dnev
no. Najbolje je klistir uzeti odmah ujutro. Nakon to se gladovanje
prekine potrebno je klistiranje nastaviti sve dok se crijeva ne ponu
prirodno kretati bez pomoi klistira. To obino traje dva ili tri dana.
im se uspostavi normalna peristaltika neka se prekine klistiranje.

Na to jo valja paziti
POSTUPAK

KLISTIRANJA

Za postupak klistiranja potrebna je posuda za klistiranje s gu

menim crijevom i brizgaljkom.
Napunite posudu za klistiranje s mlakom vodom, temperature
oko 40C, dodajte vodi nekoliko kapi limunova soka ili alicu aja
kamilice, meutim klistiranje se moe provesti i istom vodom. Pri
likom pripreme klistira obino se uzima od oko 1/2 do 1 litre vode.
Najbolji poloaj za uzimanje klistira je da se oslonite na kolje
na, glavom prema podu, tako da posudu za klistiranje drite 75 cm
do 1 m iznad anusa da bi se postigao dovoljan pritisak za istjecanje
38

Uvjerite se da voda koju ete upotrebljavati za klistiranje

nije prehladna ili pretopla. Ona treba biti temperature tijela
ili neto malo iznad.

Drite pribor istim; perite ga sapunom i vodom. Ako neko

liko ljudi upotrebljava pribor, dezinficirajte brizgalicu alko
holom i isplahnite vodom.

Na kraju, pazite na obilne koliine krhotina i taloga neu

godna zadaha koji izlazi s vodom za klistiranje ak i poslije
pet tjedana gladovanja.

39

Opaska: Klistir se daje u svim evropskim biolokim klinikama

koje poznajem, a poznajem veinu od njih. U svim klinikama broj
klistiranja nije jednak. U Buchingerovom sanatoriju klistir se daje
svako jutro ih svako drugo jutro. U vedskom Bjorkgarden Institutu,
kao i u dr Lars-Erik Essenovom Vita Nova (o njima se podrobnije
govori u mojoj knjizi POSTOJILIJEK ZA ARTRITIS"), klistiranje
se primjenjuje dvaput dnevno. Moja je preporuka da se klistiranje vri
najmanje jednom dnevno, svako jutro.

POGLAVLJE

PODROBAN PROGRAM
GLADOVANJA POMOU
SOKOVA
Uputno je da se pripremite za gladovanje putem krae proiujue dijete. U toku dva ili tri dana nemojte jesti nita osim sirova
voa i povra jedan obrok dnevno od bilo kojeg voa, a drugi od
svjee salate od povra.
Gladovanje obino poinje s djelotvornim proiavanjem cri
jeva uz pomo purgativa kao to su glauberove soli ili ricinusovo ulje.
Dr Buchinger koristi oko 40 g glauberove soli na 0,8 litre tople vode
ujutro prvog dana gladovanja. Budui da napitak od glauberove soli
nije osobito ukusan, obino se poslije njega moe popiti aa vo
nog soka. Glauberova e sol dovesti do temeljite proienosti. Neke
evropske klinike koriste ricinusovo ulje u istu svrhu. Prvog dana gla
dovanja jedan ili dva sata prije uzimanja kiistira stavite u au vode
dvije june lice ricinusova ulja, zatim dodajte sok od polovice limu
na. Naravno, moete poeti i gladovati bez purgativa, naprosto da
uzmete dvostruki klistir. Kod prvog uzmite do 1/2 litre iste vode,
i pustite da istjee. Tada ponovite sa litrom vode kojoj dodajte aj
kamilice ili nekoliko kapljica limunovog soka.
Slijedei dan kao i svaki dan gladovanja koji slijedi, slijedite
ovaj postupak:

41

NAKON USTAJANJA:

Klistir.

POSLIJE KLISTIRANJA:

Trljanje etkom na suho, zatim tuira

nje toplom vodom.

9 : 00 A. M.

alica biljnog aja koji mora biti topao,

ne vru. Preporuujemo aj metvice, ka
milice ili ipka. Dobro proitajte uputstva koje se odnose na pripremu aja na
omotnici.

I I . 0 0 A. M.

do I : 00 P. M

1 : 00 P. M.

aa svjee istisnutog vonog soka, raz

rijeenog jednakom koliinom vode.
etnja ili lagano vjebanje, ili sunanje
ukoliko to vrijeme dozvoli. (U naem
ljeilitu razne kupke, masaa i drugi
tretmani provode se u to vrijeme.)
aa svjee nainjenog soka od povra
ili alica juhe od povra.

1 : 30 do 4 : 00 P. M.

Odmaranje u krevetu."

4 : 00 P. M.

alica biljnog aja.

4 : 15 do 7 : OOP. M.

etnja, terapeutske kupke, vjebanje i

slino.

7 : 00 P. M.

aa razrijeenog soka od voa ili povr

a ili aa juhe od povra.

Pijte obinu mlaku vodu kada ste edni. Ukupna koliina te

kuine od sokova i juhe trebala bi se kretati u toku dana izmeu
3/4 i 1 1/2 1. Nikada ne razredujte sokove s juhom od povra, samo
istom vodom. Ukupan unos tekuine trebao bi se kretati priblino
od 6 - 8 aa, meutim nemojte se ustruavati da pijete i vie, ako
ste edni.
Ponovno, bih elio ukazati na to da ako je ikako mogue nae
te nekoga tko je dobro upoznat s gladovanjem, te ga zamolite da
nadgleda vae gladovanje. Pod nadzorom strunjaka takvo se glado
vanje moe provoditi kod kue do 30 dana ako je neophodno.
Ukoliko bolujete od neke ozbiljne bolesti, pa ste neprekidno pod
kontrolom lijenika, pokaite vaem lijeniku ovu knjigu i uputstva
o gladovanju, te ga zamolite da nadgleda vae gladovanje i prati
stanje vae bolesti kako gladovanje napreduje.
42

Bez nadzora strunjaka ne preporuujem gladovanje dulje od

jednog tjedna do 10 dana najednom. Poslije nekoliko tjedana uz
prehranu koja gradi vae zdravlje (vidi poglavlje 12), va program gla
dovanja moe se ponoviti.

KAKO SE PREKIDA GLADOVANJE

Da li e se vae gladovanje pokazati uspjenim ili propasti pre
teno ovisi o tome kako ete ga prekinuti. Prekid gladovanja je nje
gova najznaajnija faza. Blagotvorni uinak gladovanja moe biti
posve izgubljen, ukoliko se gladovanje prekine na kriv nain. Tako
dr Buchinger kae: ak i budala moe gladovati, meutim samo
mudar ovjek zna kako da pravilno prekine gladovanje i ojaa po
slije gladovanja."
Glavna pravila za prekid gladovanja su:
/.

Ne uzimajte prekomjerne koliine hrane.

2. Jedite polako i hranu izuzetno dobro vaite.

3. Prelazite postupno na normalnu prehranu u toku nekoliko
dana.
Prvi dan:

Jedite jednu cijelu jabuku ujutro i veoma malu zdjelu

salate od prijesnog povra za ruak, pored uobiajenog
menija od sokova i juha.

Drugi dan:

Namoene suhe ljive i smokve (s vodom u kojoj je voe

namoeno) jedite za doruak. Mala zdjela svjee sa
late od povra za ruak. Juha od povra bez soli za
veeru. Dvije jabuke izmeu obroka. Sve to pored uo
biajenih sokova i juha.

Trei dan:

Kao drugi dan, ali dodajte au jogurta i nekoliko siro

vih oraha za doruak. Poveajte koliinu salate za ru
ak i dodajte kuliani ili peeni krumpir. Kriku kruha
od cijelog zrna itarica s maslacem i krikom sira s ju
hom naveer.
43

etvrti dan: Moete poeti normalno jesti, pridravajui se proiavajue makrobiotike prehrane*. Ako gladujete du
lje od deset dana, razdoblje prekida se treba poveati
jedan dan za svakih 4 dana gladovanja.
Da biste postigli to je mogue vei blagotvorni uinak glado
vanja od presudne je vanosti da nastavite s prehranom vitalne priro
dne hrane (vidi poglavlje 12). Takva prehrana e snabdjeti iscjeljujue i regenerativne snage vaeg organizma sa svim potrebnim neophod
nim elementima, te e tako biti nastavljeni svi procesi proiavanja,
regeneracije i lijeenja koje je tijelo zapoelo.
Ali kao prvo i najvanije, imajte uvijek na umu prvo pravilo
prekida gladovanja: nemojte uzimati prekomjerne koliine hrane.
To pravilo bi vam takoer trebalo pomoi pri uvanju zdravlja, kao
i da ostanete to dulje mladi.

POGLAVLJE

10

KOJI SE SOKOVI
UPOTREBLJAVAJU U LIJEENJU
SPECIFINIH' OBOLJENJA
Svi sokovi koji se uzimaju prilikom gladovanja trebaju se pri
premiti uoi same potronje. U ljeilitu gdje se provodi gladovanje
razliiti sokovi preporuuju se individualno, u zavisnosti od obolje
nja pacijenta. Npr., pacijentima koji boluju od artritisa ne daju se so
kovi izuzev jednom ili dvaput tjedno, teite se umjesto toga stavlja
na sokove od povra, naroito mrkve, celera i lucerne, te dvaput
tjedno juha od povra. Sokovi od voa i povra imaju zdravstveno-okrepljujuu vrijednost i prepisani pojedinano mogu se djelotvorno
koristiti da se ubrza oporavak.
Ukoliko ste relativno dobrog zdravlja i gladujete u cilju proi
avanja tijela, te regeneriranja i pomlaivanja svih njegovih vitalnih
funkcija, tada moete uzimati sokove od bilo kojeg raspoloivog vo
a i povra. Najee se koriste voni sokovi od jabuka, narani,
grejpfruta, ananasa i kruki. U ljeilitima u Meksiku daju se esto
sokovi od dva tropska voa, papaje i lima. Preporuuju se zatim so
kovi od mrkve, celera, kupusa, cikle i naravno na kraju, ali ne manje
vrijedan napitak od klorofila", nainjen od zelenih listova lucerne,
svatovca, zeleni mrkve i repe, te pirevine, i bilo kojega drugog jes
tivog zelenja koje vam je pri ruci.

* Opisana podrobno u mojoj knjizi JESTE LI ZBUNJENI?", Poglavlje 3.

44

U nastavku je naveden popis minerala, elemenata u tragovima,

vitamina, enzima, koloritnih supstancija i drugih elemenata koji se
45

nalaze u specifinim sokovima, s njihovim profilaktikim i terapeutskim vrijednostima*.

ELJEZO:

Minerali u prijesnim sokovima

KALCIJ:

KALIJ:

MDR** 0,8 grama. Nalazi se preteno u limunu, man

darinama, bazgi, kelju, zeleni slaice (zelenoj slaici),
mrkvi, korabi, salati loiki, te bijeloj repi i liu repe.
Potreban je za stvaranje kostiju, sprijeava upale i ima
povoljno preventivno djelovanje kod sklonosti prema
hemoragiji. Ukljuenje u opi metabolizam.
MDR 0,5-1,0 grama. Nalazi se u grou, mandarinama.
limunu, perinu, pinatu, krumpiru, maslaku, celeru,

Elementi u tragovima u prijesnim sokovima

Ne postoje raspoloivi tono utvreni podaci o tome koje su
potrebe za tim elementima u ljudskoj prehrani, meutim utvreno
je da nedostatak tih supstancija moe dovesti do bolesti ljudi, ivo
tinja i biljaka.
BAKAR:

Nalazi se u crnom i crvenom ribizu, kelju, krumpiru

i parogi. Pomae pri apsorpciji eljeza.

MANGAN:

Prisutan je u jagodama, marelicama, naranama, zele

noj loiki, pinatu i kelju. Ukljuen je izmeu ostalog
u reproduktivne procese.

CINK:

Nalazi se u jabukama, krukama, kelju, mrkvi, salati

loiki i parogi. Potreban je za ivce. Zdravo funkcio
niranje lijezde prostate ovisi o dovoljnim kolii
nama cinka u prehrani.

KOBALT:

Nalazi se u jabukama, rajicama, kupusu, zeleni repe,

krumpiru i utom luku. Pomae u stvaranju hemoglo
bina.

FLUOR:

Nalazi se u crnom ribizu, trenjama, pinatu i mrkvi.

U prirodnom obliku neophodan za stvaranje kostiju i

kelju i veini zelenog lisnatog povra. Vaan je za

miine i ivane funkcije.
NATRIJ:

MDR 0,2-0,4 grama. Nalazi se preteno u trenjama,

breskvama, repi, maslaku, kelju, mrkvi, celeru i raj
icama.

MAGNEZIJ: MDR 0,3 grama. Nalazi se preteno u bazgi, malinama,

limunu, salati endiviji i repi. Ublauje ivanu razdraljivost, vaan je za rad miia i prijeko je potreban u
metabolizmu minerala kao i opem metabolizmu.
FOSFOR:

SUMPOR:

MDR 0,9 grama. Nalazi se u grou, malinama, manda

rinama, pinatu, mrkvi, kupusu, zeleni repe, salati potoarki i kelju. Igra vanu ulogu u stvaranju kostiju. Va
an je za metabolizam jetre i stanica koe.
MDR 0,3 grama. Nalazi se preteno u crnom i crvenom
ribizu, pinatu, salati potoarki i kelju. Vaan je za me
tabolizam jetre i stanica koe.

MDR 12 mg. Nalazi se u crvenom i crnom ribizu, mali

nama, pinatu, perinu i zeleni repe. Vitalan je za oksi
daciju stanica kao sastavnim dijelom hemoglobina.

zubi.
JOD:

Nalazi se u naranama i pinatu. Sudjeluje u metabo

lizmu putem titne ljezde.

SILICIJSKA Nalazi se u jagodama, grou, salati loiki, mahunama

KISELINA: i mrkvi. Sainjava vaan dio sastava kosti i posebno
je blagotvorna u toku procesa lijeenja.

* Slijedee obavijesti preuzete su iz lanka RA\V JUICES INSTEAD OI

DRUGS", iji je autor dr Georg Ldnyi, M. D . , koji jc objavljen u TIDSKRIFT FOR IIALSA, Juna godine 1 9 6 7 . Citiran uz odobrenje.
** Minimalne dnevne potrebe (Minimum Daily Requirement).

4(>

47

VITAMINI, ENZIMI, KOLORITNE SUPSTANCIJE, ITD.

U PRIJESNIM SOKOVIMA
Vitamin A:

ne pojavljuje se u obliku vitamina u povru ili vou,

ve kao provitamin karotin koji se u organizmu trans
formira u vitamin A. Nalazi se preteno u mrkvi,
pinatu, rajicama, zelenoj i crvenoj paprici, kupusu,
celeru, ipku i naranama. Apsorpcija vitamina u probavnom traktu moe se potpomoi da se sokovima
doda ulje lanenih ili sezamovih sjemenki.

Vitamin B j : nalazi se preteno u grejpfrutu, mrkvi, repi, zeleni repe,

pinatu i maslaku.
Vitamin B : nalazi se preteno u perinu, liu bijele repe, mrkvi,
zeleni repe, celeru, zelenoj paprici, pinatu i kelju.

Enzimi:

Mnogi vani enzimi se nalaze u prijesnim sokovima. En

zimi postaju neaktivni zagrijavanjem preko 60C.

Koloritne
ute, crvene, zelene i plave koloritne supstancije u
supstancije: svim nijansama su prisutne u velikim koliinama u pri
jesnim sokovima. One su od ivotne vanosti s terapeutikog stanovita. Prema dr Georgu Lany M. D. one po
veavaju stvaranje crvenih krvnih tjeleca, imaju povolj
no djelovanje na probavne i asimilativne procese i sud
jeluju u metabolizmu proteina, kolesterola itd.
Pored toga koloritne supstancije sadre supstancije sli
ne hormonima, biljne hormone", te antibiotike sup
stancije koje su npr. prisutne u enjaku, luku, rotkvi,
rajici, itd.

Vitamin B : nalazi se preteno u perinu, kelju, krumpiru i parogi.

3

Vitamin B : nalazi se preteno u kupusu, cvjetai, jagodama, grejp

frutu i naranama.
5

Vitamin B : nalazi se preteno u krukama, pinatu, krumpiru, li

munu i mrkvi.

KOJE SE BOLESTI MOGU LIJEITI POMOU TERAPIJE

VONIH SOKOVA?

Folna
kiselina:

nalazi se preteno u pinatu, perinu, mrkvi, krumpiru

i naranama.

Biotin:

nalazi se preteno u cvjetai, pinatu, salati loiki i

grejpfrutu.

Inozitol:

nalazi se preteno u naranama, grejpfrutu, kupusu,

cvjetai, kelju, repi, rajici i luku.

Vitamin C:

najpoznatiji i sveope koriten vitamin. Potrebe su vee

od preporuka navedene u tablicama, posebno za vrije
me svili vrsta stresa i infekcija. Nalazi se u crnom ribi
zu, citrusima, zelenoj paprici, kelju, kupusu, pinatu,
perinu i najvie u ipku.

Vitamin K: nalazi se u pinatu, kupusu i zeleni mrkve.

Vitamin P:

nalazi se preteno u grou, naranama, crnom ribizu,

ipku, ljivama i zelenoj paprici.

Vitamin E:

nalazi se u biljnim uljima koja se dobiju hladnim pre

anjem, posebno u ulju peninih klica.

48

Prvo se mora naglasiti da je svaki sluaj drukiji i stoga se svi

tretmani moraju prilagoditi za svaki pojedinaan sluaj. Pri glado
vanju se fiziko i mentalno stanje pacijenta posebno mora uzeti u
obzir. To za istu osobu moe varirati od godine do godine. Prepo
ruke navedene u nastavku moraju se stoga uzeti u obzir samo u veo
ma opem smislu. Ukoliko bolujete od neke tee bolesti najbolje
je da pitate za savjet bioloki usmjerenog lijenika o preporuljivosti poduzimanja terapije s prijesnim sokovima. Slijedee podatke
ne treba tumaiti kao prepisane za sluajeve bolesti, ve samo kao
ope naputke za sve one koji se bave lijeenjem. Pokaite slijedee
stranice vaem lijeniku i zamolite ga da vas savjetuje, te da nadgle
da vau terapiju vonim sokovima.

Zarazne bolesti
Terapija vonim sokovima kod svili oblika zaraznih bolesti ima
izuzetno povoljno djelovanje. Tonzilitis reagira takoer vrlo dobro
na terapiju vonim sokovima.
49

Sokovi od crnog ribiza, limuna, narani, ananasa, bazge, repe,

mrkve, rajice, zelene paprike, salate potoarke, crnog luka, enja
ka (u malim koliinama) jako su korisni pri lijeenju zaraznih bo
lesti.

eluani poremeaji
eluani katar ili gastritis reagira dobro na terapiju prijesnim
sokovima od mrkve, rajice, celera i krumpira. Sok od kupusa (vi
tamin U) smatra se posebno ljekovitim u sluaju eluanog katara i
ira eluca. Bolesti jetre i unog mjehura (upala unog mjehura)
se najbolje lijee sa sokovima od groa, mrkve i repe uz vrlo mali
dodatak soka od maslaka i rotkve. Za sok od kruke pronaeno je
da je veoma djelotvoran u lijeenju bolesti unog mjehura i unih
kamenaca. Bolesti tankog crijeva i svi oblici opstipacije mogu se po
boljati terapijom prijesnim sokovima. enjak ima proiujue
djelovanje na crijeva i blagotvoran je za ljude koji osjeaju tekoe
s prekomjernim plinom. Sok od utog luka ima slino, ali slabije
djelovanje. Ovi se sokovi mogu koristiti u malenim koliinma, jedna
ajna lica ili jedna juna lica najedanput. Oni se mogu mijeati s
blaim sokovima od povra kao stoje mrkva, repa i celer.
Za kroninu opstipaciju preporuuju se sokovi od pinata, sa
late potoarke, enjaka, utog luka, crne rotkve i maslaka, pored
blaih sokova od mrkve, krastavca, rajice, cikle i celera. Sok od ki
selog zelja dobro proiuje crijeva, pri tom se meutim kod nekih
pacijenata pojavljuje problem s vjetrovima.
Od vonih sokova preporuuju se jabuka i limun za eluane
poremetnje. Borovnice su odline kod katara: aj nainjen od sue
nih borovnica je najbolji lijek za dijareju.

lia. Ovi sokovi se mogu dodati mrkvinom soku u koliinama pri

blino od 8 0 - 1 0 0 grama dnevno. Takoer su djelotvorni i sokovi od
groa.
Tamni sokovi od groa, repe i borovnice pomau da se pove
a stvaranje crvenih krvnih stanica. Cirkulacija krvi se takoer po
boljava putem sokova preteno zbog povoljnog uinka na jaanje
siunih krvnih kapilara. Kod poremeaja u normalnom funkcioni
ranju srca, sokovi od boba, gloga i enjaka mogu se dodati drugim
blaim sokovima.

Krvni pritisak
Najbolja stvar koja se moe uiniti protiv visokog krvnog pri
tiska je gladovati putem sokova. Sokovi snabdijevaju krv i tkiva s va
nim mineralom s kalijem koji pomae eliininiranju nakupljenog
natrijevog klorida (soli) iz tkiva. Gladovanje u cilju lijeenja visokog
krvnog pritiska trebalo bi trajati 3 - 4 tjedna. Obino se u tom raz
doblju krvni pritisak spusti na normalu. Ova se terapija moe pono
viti nekoliko puta u razmacima od est mjeseci izmeu svakog glado
vanja. Za visok krvni pritisak najbolje odgovaraju sokovi od citrusa,
crnog ribiza i groa, te mrkve, pinata, svatovca, perina, luka i e
njaka (kao dodatak). ak i u sluaju niskog krvnog pritiska moe se
pokuati gladovati putem sokova, najbolje pod kontrolom lijenika.
U tom sluaju korisni su sokovi od ananasa, celera, crne rotkve,
luka i enjaka pored sokova od mrkve, cikle i groa.
Za edem se koriste sokovi od kruke i maslaka.

irevi na nogama
Bolest krvi i srca
Varijacije u koliini krvnih zrnaca mogu se lijeiti sa sokovima.
Gusta" krv, policitemija e biti tanja" poslije dva ili tri tjedna tera
pije sokovima. Lijeenje se moe ponoviti nekoliko puta. Za tan
ku" krv, anemiju, sokovi od pinata, kelja i perina su djelotvorni.
Oni su bogati eljezom i klorofilom, zelenom koloritnom materijom
50

irevi na nogama zacijeljuju bre uz terapiju prijesnim sokovi

ma. Sokovi od luka i enjaka se takoer dodaju mrkvinom soku.
Takoer su djelotvorni sokovi od citrusa i jabuka. Zain od kupusa
ili lia svatovca i utog luka stavljen preko ira ubrzava proces zacijeljivanja.

51

Pretilnost
Gladovanje putem sokova je oito veoma zadovoljavajua
terapija za pretilnost. Sokovi od celera, salate potoarke, perina,
limuna, grejpfruta, ananasa, posebno su vrijedni. Trajanje lijeenja je
tri do etiri tjedna ili ak mnogo dulje, ukoliko je neophodno.

Reumatina oboljenja
Reumatina oboljenja naroito dobro reagiraju na terapiju so
kovima. Jako se preporua gladovanje od etiri do est tjedana.
Alkalijsko djelovanje prijesnih sokova otapa nakupljene taloge oko
zglobova. Kombinacija drugih biolokih terapija se preporuuje - ma
saa, hidro terapija, itd. Kod gihta zamjetljivo pogoranje moe se
razviti u ranim stadijima gladovanja kada se mokrana kiselina koju
su sokovi otopili ubacuje u krvotok za eliminaciju. Kod veoma uznapredovalih sluajeva teko je postii trajno poboljanje, meu
tim gladovanje putem sokova uvijek uzrokuje odreeno pobolja
nje oboljenja. Ozbiljne artritike deformacije ne mogu se naravno
ispraviti, meutim funkcioniranje deformiranih zglobova se moe
znatno poboljati. Veoma su vrijedni sokovi pri tom od mrkve, re
pe, perina, lucerne, krumpira i celera. ak se i sokovi bogati vitami
nom C mogu uzimati, ali sokovi od citrusa samo u umjerenim kolii
nama. Reumatske bolesti su bolesti kolagena i vitamin C je neopho
dan za zdravi kolagen. Takoer se preporuuje dnevno juha od po
vra (vidi recept u slijedeem poglavlju), budui da je jedna od karak
teristika reumatskih bolesti neravnotea minerala u tkivima, a
posebno nedostatak kalija. Juha od povra je bogata kalijem i
drugim mineralima.

Dijabetes
ak i dijabetiari mogu pokuati terapiju sokovima, meutim
samo pod stalnom lijenikom kontrolom. Sadraj ugljikohidrata
nije visok; pored toga za dijabetiare je dobra odreena koliina
ugljikohidrata. (Mast izgara u vatri" ugljikohidrata). Noni irevi
dijabetiara zacijeljuju bre za vrijeme terapije sokovima. Mladi di52

jabetiari se trebaju baviti napornim sportovima; teak fiziki rad i

napor smanjuju potrebu za inzulinom.
Za lijeenje dijabetesa dobri su sokovi od mahuna, perina,
krastavca, celera, salate potoarke, loike, luka, enjaka i citrusa.
Krastavci sadre hormon potreban stanicama pankreasa za stvaranje
inzulina. Hormoni koji se nalaze u luku su takoer blagotvorni kod
dijabetesa. Opaska: aj od koe mahuna (lat. Phaseolus multiflorus)
mnogi bioloki usmjereni lijenici smatraju kao prirodni supstitut
za inzulin koji je izuzetno koristan kod dijabetesa. Koe od mahuna
zelenog graha su veoma bogate silicijevom kiselinom i odreenim
hormonalnim supstancijama koje su blisko povezane s inzulinom.
Jedna alica aja od koe mahuna (graha) jednaka je najmanje jed
noj jedinici inzulina. Preporuena doza: jedna alica aja od koe
mahuna ujutro, u podne i za veeru. (Waerland).

Bolesti bubrega
Bolesti bubrega i prostate mogu se uspjeno lijeiti prijesnim
sokovima. Sokovi od hrena (mala koliina), salate potoarke ili lia
breze se mogu dodati soku od mrkve i celera. Limunov sok je djelo
tvoran u otapanju kamenaca mokrane kiseline u mokranom mje
huru. Za oboljenja prostate bundevin sok je poznat kao dokazano
koristan.
Bolesti koe
Razni oblici ekcema i drugih konih osipa uspjeno se lijee
godinama s metodama gladovanja. Odreeno pogoranje stanja se
moe oekivati na poetku, uzrokovano poveanom eliminacijom
otpadne tvari. Sokovi ivopisnih boja od crnog ribiza, crvenog gro
a, mrkve, repe i pinata se preporuuju. Sok od krastavaca bilo da
se pije ili da se koristi kao maska se osobito preporuuje u lijeenju
konih bolesti; on posjeduje priznata kozmetika svojstva.

Slabosti ivaca
Za bolesti ivaca i nesanice preporuuju se sokovi od jabuke,
mrkve, narane i celera.
53

Emfizem

SAMOSTALNA PRIMJENA TERAPIJE POMOU SOKOVA

Prijesni sokovi od mrkve, pastrnjaka, salate potoarke i krum

pira su vrlo korisni. (Dr N. W. Walker). Od voa, sokovi od narane,
limuna, crnog ribiza i ipka (kao aj).

U jednom poglavlju je nemogue dati sve injenice i odgovore

povezane s neizmjernim i sloenim predmetom terapije sokovima.
Nadam se ipak da e ovo izlaganje posluiti kao poticaj u koritenju
prijesnih sokova, toga vremenom dokazanog biolokog sredstva u
lijeenju mnogih oboljenja kod kojih je ortodoksna medicinska te
rapija nemona.

Guavost
Guavost ili poveanje titne ljezde uzrokovano je nedostat
kom joda i moe se lijeiti sa sokovima od mrkve, perina, pinata,
celera i posebne juhe od povra (vidi recept u slijedeem poglavlju),
kojoj se za vrijeme kuhanja doda jedna juna lica praha od morskih
algi (lat. Macrocystitis pyriiera). Razne vrste morskih algi kao npr.
alge roda Porphyra, te Rhodymenia palmata, kao i druge vrste, naj
bolji su prirodni izvori organskog joda.

Halitoza ili neprijatan zadah

Zeleni, klorifilom bogati sokovi od perina, pinata, salate
potoarke, svatovca, lucerne i lia repe, zajedno s mrkvom i cele
rom su odlini u lijeenju halitoze, uzrokovane retencijom toksi
ne otpadne vode u tkivima. Dvije alice juhe od povra se takoer
preporuuju.

Astma
Najbolji sokovi za astmu su od limuna, svatovca, hrena i e
njaka. Sokovi od enjaka i hrena se mogu uzimati u malim kolii
nama mijeani sa sokovima od mrkve i cikle. Sokovi od limuna razri
jeeni s vodom mogu se uzimati na tate ujutro.

Kod ozbiljnih oboljenja kao to je dijabetes, nizak krvni pri

tisak, akutna oboljenja i teke infekcije preporuuje se da gladovanje
provodite pod strunom lijenikom kontrolom.
Kod kroninih i manje ozbiljnih oboljenja, a posebno kada se
koristi kao profilaktika mjera, terapija prijesnim sokovima moe
se poduzeti i kod kue bez opasnosti za zdravlje. Najdjelotvorniji
terapeutski nain koritenja prijesnih sokova je u povezanosti s gla
dovanjem. Slijedite uputstva iz ove knjige, posebno ona koja se od
nose na prekid gladovanja.
Pored njihova istog ljekovitog svojstva kod lijeenja gotovo
bilo koje bolesti prijesni sokovi imaju izvanredno revitalizirajue dje
lovanje na sve organe.
udesno pomladujue svojstvo dijete s vonim sokovima dob
ro je poznato iz rada svili sredita koja se bave problemima izgleda
kao i klinika za pomlaivanje gdje se prijesni sokovi uveliko upo
trebljavaju. Uljepavajue, osvjeujue i pomladujue djelovanje pri
jesnih sokova uzrokovano je njihovim proiavajuim i detoksinirajuim osobinama. Prijesni sokovi iste krv i sva tkiva tijela, neutra
liziraju otpadne materije metabolizma i pomau u izgradnji novih
tkiva. Oni se stoga i s pravom nazivaju unutarnja kupka za zdrav
lje i mladost".

Astmatiari mogu takoer uzimati isti limunov sok, jednu

ajnu licu 2 do 3 puta dnevno.

54

SS

POGLAVLJE

11

VANOST JUHE OD POVRA

Juha od povra jedno je od standardnih napitaka u toku gla
dovanja u svim biolokim klinikama u Evropi. Pacijenti koji gladu
ju u naoj ljeilinoj banji dobivaju ujutro prvu veliku au juhe od
povra, te jednu prije odlaska na spavanje. To je proiavajue i alkalizirajue pie koje opskrbljuje organizam s velikim koliinama vi
tamina, te naroito minerala koji su tako vani za uspostavljanje i
normaliziranje odgovarajue kemijske ravnotee u tkivama za vri
jeme gladovanja. Julia od povra je posebno bogata mineralnim ele
mentom - kalijem. Zbog toga je i mnogi nazivaju kalijevom ju
hom". Kalij ima posebnu vanost pri lijeenju reumalskih bolesti i
artritisa. Evo kako je moete pripremiti:

Juha od povra
2 vea krumpira, neoljutena, izrezana u srednje kocke
225 g (1 alica) mrkve, usitnjene ili narezane na krike
225 g (1 alica) cikle, usitnjene ili narezane na krike
225 g ( l alica) celera, zajedno s liem, izrezanog u kocke srednje
veliine
225 g ( l alica) bilo kojeg povra pri ruci: lie repe, bijela repa i
lie bijele repe, perin, kupus, ili od svega pomalo.
Meutim, zadovoljava i juha od povra pripremljena samo od
57

krumpira, repe, mrkve i celera u priblinom omjeru 50% krumpira,

20% mrkve, 15% repe i 15% celera.
Upotrebljavajte posude od elika koji ne rda, od emajla ili od
gline. U posudu nalijte 1 1 ili 1/2 1 vode, nareite povre na tanke
krike neposredno u vodi kako bi se sprijeila oksidacija. Ne gulite
krumpir, repu ili mrkvu, samo ih dobro iistite etkom. Posudu
poklopite i pri umjerenoj temperaturi kuhajte juhu najmanje pola
sata. Neka potom odstoji jo pola sata; procijedite, zagrijte je da pos
tane topla i posluite. Ako se odmah ne koristi, stavite je u hladnjak.
Juhu zagrijte prije posluivanja.

,,Excelsior"
,,Excelsior" je podvrsta juhe od povra, prikladna osobito za
bolesnike s tegobama u elucu i crijevima, te s opstipacijom. Sje
menke lana djeluju vrlo ljekovito na opnu eluca i crijeva, pored ega
su jo i prirodan blagi laksativ. Posije nadomjetaju tako potreban
volumen i pospjeuju prirodnu peristaltiku. ,,Excelsior" valja uzimati
nakon gladovanja najmanje prvih nekoliko dana ili tjedana, sve dok
se uspostavi prirodna peristaltika.
250 ml (1 alica) juhe od povra (kao stoje ve prethodno navedeno)
2 g (1 juna lica) cjelovitih lanenih sjemenki
2 g (1 juna lica) sirovih peninih posija
Namaite lanene sjemenke i penine posije u juhu od povra
preko noi. Ujutro, sve dobro promijeavi, ugrijte i pijte zajedno sa
sjemenkama. Ne vaite lanene sjemenke, progutajte ih. Bolje bi za
pravo bilo ne piti ,,Excelsior", ve ga polako jesti licom, ali bez
vakanja, da bi se slinu potaklo na prirodno luenje.

PRAKTINI SAVJETI KOJE VALJA IMATI NA UMU

1. Svi se sirovi sokovi moraju svjee pripremiti.

2. Upotrebljavajte elektrini
uputstva o rukovanju.

58

sokovnik.

Slijedite

priloena

3. Upotrebljavajte samo potpuno svjee povre i voe, po mo

gunosti prirodno uzgojeno.
Ako kupujete voe u robnoj kui ili voarnici, ono je
uglavnom zatrovano insekticidima i voskom. Pomno ga
operite. Ja to inim toplom vodom i sapunom ili blagom
otopinom deterdenta ako imam jabuke, kruke, groe,
ljive, krastavce, mrkvu, zelenu papriku, rajicu i celer.
Pomno ga isperite tri ili etiri puta hladnom vodom. Is
perite ga na kraju pod tekuom vodom, vrsto ga trljajui
etkom i jo rukama.
4. Nainite samo onoliko soka koliko vam je potrebno. Ako
pak soka preostane i ostavite ga za kasniju upotrebu, on e
i u hladnjaku izgubiti svoju terapeutiku i prehrambenu
vrijednost.

POGLAVLJE

12

NEKOLIKO SAVJETA PRI

GLADOVANJU SOKOVIMA

MOE LI SE RADITI ZA VRIJEME GLADOVANJA?

Trebate li, dok gladujete poremetiti svoj radni ritam i odmarati

se ili ak ostati u postelji? Nikako! Naprotiv, mirovanje u postelji za
vrijeme gladovanja tetno je po zdravlje. Vaem tijelu je potrebna po
mo svjeeg zraka, kretanja i tjelovjebe kako bi se mogle temeljito
proistiti krv i tkivo i djelotvorno obnoviti i oiviti u svim svojim
funkcijama. Stoga se pacijentima u klinikama u kojima se provodi
gladovanje savjetuje da se vie kreu, te da izvode laku tjelovjebu,
posebno vjebu dubokog disanja uz sunanje. Ukoliko gladovanje
provodite sami preporuljivo je da nastavite s vaim normalnim ak
tivnostima, ali izbjegavajte prenaporan fiziki ili mentalni rad. Ali
nikako ne zaboravite dnevnu etnju. eui, diite duboko.

DNEVNE

KUPKE

Openito se vjeruje da se treina ukupne tjelesne neistoe

i otpadaka izluuje kroz kou. Budui da je proiavanje tkiva i
brzo izluivanje toksinih otpadaka glavni cilj gladovanja, vano je
odravati pore koe irom otvorene da bi se izluivanje kroz kou
izvrilo to je djelotvornije mogue. Preporuuje se dnevno tuira61

nje, osobito u sprezi sa suhom masaom pomou etke. Ukoliko su

srce i krvotok zdravi (to va lijenik mora utvrditi), tada se moe
uestalo podvrgavati toplim kupkama, parnoj kupelji (sauna), kao
i naizmjeninom tuiranju toplom i hladnom vodom.

VANOST SUHE MASAE POMOU

ETKE

Za vrijeme gladovanja - ustvari, u toku cijelog razdoblja

takva naina lijeenja - svim se pacijentima savjetuje da se na suho
masiraju etkom. To je jednostavna i lagana metoda pomlaivanja i
oivljavanja koe kao i njene sposobnosti izluivanja.
Trljanje etkom na suho valja provoditi 1015 minuta svako
jutro prije tuiranja toplom i hladnom vodom, te postupak ponoviti
naveer prije spavanja.
Evo kako izgleda postupak suhog trljanja etkom. Nabavite
etku otrije dlake s dugom drkom ili pak etku od biljnih vlakana.
Ne upotrebljavajte etku od vlakana umjetnog porijekla. Ta su vlak
na preotra i mogu ozlijediti kou.
Trljanje se poinje na tabanima stopala, trljanje neka bude
energino uz krune pokrete. Tako masirajte svaki dio tijela. inite
to ovim redom: prvo stopala i noge, tada ruke i ramena, zatim leda
i abdomen, prsa i vrat. Trljajte se sve dok vam koa ne postane rui
asta, topla i zaarena, u vremenu od pet do petnaest minuta.

izdiui ugljini monoksid. Takoer se kroz kou apsorbiraju u orga

nizam odreene prehrambene tvari. Znanstvenici su dokazali da se
veina prehrambenih tvari kao to su vitamini, minerali, ulja, pa ak
i proteini mogu upiti, prodrijeti u sistem kada se stave na kou.
Vitamin D stvara se neposredno na koi djelovanjem sunevih zra
ka, te se zatim apsorbira u tijelo.
Kao to se vidi, vaa je koa vitalni organ s mnogostrukim, va
nim funkcijama. Na alost, suvremen ovjek uope ne razumije va
nost koe, te je rijetko izlae elementima prirode, znojenju kae- i dru
gim povoljnim iniocima.
U nastavku su navedene koristi za zdravlje koje moete postii
ako redovito provodite suho trljanje etkom.
Djelotvorno odstranjivanje mrtvih stanica kao i drugih ne
istoa, pore koe ostaju otvorene;
stimuliranje i poveanje optoka krvi po itavom tijelu;
poticanje lijezda na luenje hormona i ulja;
izrazito pomlaujue djelovanje na ivani sistem stimulira
njem zavretaka ivaca u koi;
sprijeava se obina prehlada, naroito u kombinaciji s tu
iranjem toplom i hladnom vodom;
- ope poboljanje izgleda i koa postaje mlada, svjeija i barunastija.
Trljanje etkom na suho trebali bi stalno provoditi svi oni koji
tee boljem zdravlju, meutim osobito za vrijeme gladovanja, kada
se tijelo oslobaa toksina.
Postupak trljanja etkom na suho pomno je opisan u mojoj
knjizi JESTE LI ZBUNJENI", u poglavlju ,,Suha masaa etkom neprocjenjiva tajna zdravlja i ljepote ".

Najbolje vrijeme za masau je odmah nakon ustajanja, ujutro,

te ponovo prije odlaska u krevet. Poslije masae preporuljivo je da
se istuirate ili obriete sa spuvom ili mokrim runikom, kako bi
se isprali mrtvi dijelovi koe koji su trljanjem odstranjeni.
Vaa koa je najvei organ za izluivanje. Stotine tisua malih
znojnih lijezda funkcioniraju ne samo kao regulatori tjelesne top
line, ve kao i mali bubrezi, detoksinirajui organi, spremni prois
titi krv i osloboditi organizam otrova koji ugroavaju zdravlje. Ako
je koa neaktivna, a njene pore zaguene milijunima mrtvih stanica,
tad e se mokrana kiselina i druga neistoa koje se obino izluu
ju kroz kou, zadrati u tijelu, preoptereujui bubrege i trujui
cijeli organizam.

Kao to moete vidjeti iz programa gladovanja koji je naveden

u 9. poglavlju, preporuujem da se jednom ili dvaput dnevno piju
biljni ajevi.

Pored svog eliminativnog rada, koa takoer ima mnoge druge

vitalne funkcije. Vae tijelo ustvari die kroz kou, udiui kisik i

Uvijek me pitaju koji aj je najbolji? Na ovo pitanje nije

lako odgovoriti iako neke ajeve smatram posebno vrijednima.

62

KOJE AJEVE UZIMATI ZA VRIJEME G L A D O V A N J A

63

Za najbolji uinak najbolje je da aj prepie va lijenik. U Evropi

se mogu kupiti na stotine vrsta ajeva za odreene bolesti u ljekarnicama i trgovinama. Postoje takoer mjeavine ljekovitog bilja koje
dokazano povoljno utjeu pri lijeenju artritisa, sranih bolesti,
dijabetesa, bolesti probavnog sustava, jetre, bubrega, itd. Meutim,
u SAD, Odbor za hranu i lijekove ne dozvoljava daje na omotnici
bilja naznaka bilo kakve ljekovitosti, stoga iako se raznovrsni ajevi
mogu nabaviti u svim bio-trgovinama, na njihovoj omotnici nema oz
nake za koje se oboljenje mogu preporuiti. Tako je kupac u nedo
umici, te mora prouiti strune prirunike o ljekovitosti bilja ili
pitati za savjet strunjaka, da bi saznao koji su ajevi dobri za po
jedina oboljenja.
Medicinska vrijednost ljekovitog bilja dobro je utvrena i
postoje mnoge knjige o njihovoj pravilnoj upotrebi. Nemogue je
ovdje ii u pojedinosti i govoriti o medicinskim svojstvima svakog
bilja. Nabavite nekoliko dobrih knjiga o ljekovitom bilju i pomno ih
prouite - tada koristite bilje koje ima posebno korisno ljekovito
djelovanje za vau bolest.
Jedno od najboljeg ljekovitog bilja s najirom primjenom je
metvica (mentha piperita). Ona djeluje da umiruje i jaa ivce, upo
trebljava se stoljeima u kuanstvu kao lijek za vjetrove, slabu pro
bavu, muninu i nadimanje. Ima takoer blago antiseptiko dje
lovanje.
Posebno cijenim jo i aj kamilice. On je koristan pri prehladi,
infekciji grla, kataru i tekoama s probavom. alica aja kamilice
prije spavanja pomoi e boljem snu. Zbog antitoksinih svojstava,
korisna je kao dodatak vodi za klistiranje priblino 2 del aja na
1 1 vode.
aj ipka izvrstan je za vrijeme gladovanja. Izuzetno je bogat
vitaminom C i bioflavonoidima (kompleks vitamina C). Vitamin C
pripomoi e u pospjeivanju procesa lijeenja pri gladovanju. Vi
tamin C je takoer osnovni inilac koji utjee na lijep izgled. On po
mae da se kolagen odri elastinim i vrstim. Kolagen, kojemu ne
dostaje vitamin C u najveoj je mjeri odgovoran za ranu pojavu bora.
Za one koji gladuju prvenstveno u cilju pomlaivanja, preporu
uju se od davnina poznati ginseng, fo-ti-tieng, gotu-kola i sarsuparilla. Oni su se stoljeima upotrebljavali u raznim dijelovima svijeta
kao tajne vjene mladosti. Ginseng i fo-ti-tieng osnauju i oivlju64

ju rad mozga, ivaca i lijezda. Oni pomau u revitaliziranju aktiv

nosti spolnih lijezda - smanjeno stvaranje hormona spolnih li
jezda smatra se jednim od glavnih uzroka preranog starenja i senil
nosti. Sarsaparilla je poznati afrodizijak koji sadri spolne hormone
testosteron i progesteron. Takoer sadri adrenalni hormon kortin.

TREBA LI PITI VODU 1 KOJE VRSTE

U toku programa gladovanja pomou sokova, kako se u knjizi
i navodi, moe se popiti pet aa sokova, juha i biljnih ajeva u toku
24 sata. Ako osjeate ed moete dodatno popiti 2 do 3 ae vode.
To mnogo zavisi o podneblju i godinjem dobu kad gladujete. Ako
gladujete ljeti kada je toplo, te se mnogo znojite, vjebate i eete,
potrebno je vie tekuine nego ako gladujete zimi.
Najbolja voda za pie je prirodna, ista, nezagaena voda s
izvora ili voda iz bunara. Izbjegavajte vodu kojoj je dodan klor ili
fluor. Nije preporuljivo piti destiliranu vodu. Destilirana je voda
proizveden, preraen, umjetni, nepotpuni" proizvod. Suprotno
onome to neki strunjaci" tvrde, minerali u prirodnoj tvrdoj"
vodi ne uzrokuju ovapnjenje arterija ili druge opasne bolesti. Utvre
no je da u podrujima gdje je voda za pie izuzetno tvrda npr. kad
sadri izuzetno velike koliine minerala i elemenata u tragovima, kod
ljudi bilo je mnogo manje sluajeva arterioskleroze i karijesa u uspo
redbi s podrujima gdje su ljudi pili tzv. meku vodu. Anorganski
minerali i elementi u tragovima imaju u vodi vanu ulogu u proce
sima metabolizma. Oni pospjeuju i potiu procese pa su kao takvi
izuzetno korisni. Nedavna istraivanja pokazala su da organizam
moe asimilirati minerale kroz kou iz morskog zraka ili morske
vode. Mineralne vode u toplicama irom svijeta koristile su se u cilju
ozdravljenja tisuama godina. Ako moete nabaviti prirodnu, mine
ralnu vodu, popijte svakog dana jednu au. Jedna juna lica iste
morske vode stavi se u au obine vode, te se moe popiti svakog
dana. (Vidi zanimljivo i razjanjujue poglavlje Proturjenosti o
vodi" u mojoj knjizi JESTE LI ZBUNJENI?")

65

ZDRAVA PREHRANA POSLIJE GLADOVANJA

Bilo da gladujete radi mravljenja, lijeenja ili pomlaivanja
prehrana nakon gladovanja osobito je vana. Procesi obnavljanja,
pomlaivanja i lijeenja koje je tijelo pokrenulo moraju se nasta
viti i nakon to je gladovanje prekinuto. Veina odlinih rezultata
postignutih za vrijeme gladovanja bit e u vrlo kratkom vremenu
potpuno uniteno ako nastavite nakon gladovanja s prehranom koja
je i dovela do neeljenog oboljenja, u prvom redu oboljenja koje gla
dovanje tako uspjeno ublauje.
Preluana koja odrava zdravlje, odnosno prehrana s najveim
potencijalom za optimum zdravlja, dug ivot i sprijeavanje bolesti
je kao to ja zovem, suvremena makrobiotika prehrana. Opisana je
podrobno u mojoj knjizi JESTE LI ZBUNJENI?".

Osnovna pravila za prehranu koja odrava postignuto zdravlje su:

1. JEDITE SAMO PRIRODNU HRANU. Prirodna hrana je
hrana koja nastaje na plodnom tlu, bez dodavanja kemikalija, koja
nije preraena, patvorena, te koja nema dodataka. Pasterizirano mli
jeko, konzervirana hrana, hrana kojoj su dodate kemikalije i koja
je preraena ne moe odrati zdravlje, ve e dovesti do bolesti i
preranog starenja.
2. JEDITE SAMO CJELOVITU HRANU. Cjelovita hrana jed
nostavno je hrana koja sadri sve prehrambene tvari koje joj je priro
da usadila. Cijelo penino zrno, krumpir sa ljuskom, smea ria,
eerna trska - cjelovita su hrana. Bijeli kruh, instant krumpir, po
lirana ria, bijeli eer, sirup od narane, nisu cjelovita hrana. To je
rafinirana, nepotpuna i patvorena hrana. Bijeli kruh je klasian pri
mjer patvorene hrane iz koje su svi elementi vani za zdravlje odstra
njeni ili uniteni. injenica da se kruh obogauje" ini ga jo tetnijim; dodavanje etiri sintetike prehrambene tvari, nakon to ili
je odstranjeno ili uslijed tehnike prerade izgubljeno 20, moe pro
uzroiti opasnu nutritivnu neravnoteu u organizmu. Nepotpuna,
rafinirana i preraena hrana moe postojano dovesti do bolesti i
preranog starenja. Takva hrana je takoer jedan od glavnih uzroka
pretilnosti; nije vano u kojim koliinama tu hranu jedete, vi osje-

66

ate jo uvijek glad jer vae tijelo ne dobiva prehrambene tvari koje
su mu potrebne.
3. JEDITE SAMO SIROVU HRANU. Kuhanje potpuno uni
tava enzime. Enzimi su vitalni katalizatori, apsolutno neophodni za
zadovoljavajuu probavu i asimilaciju hrane kao i za sve druge funk
cije organizma. Dokazano je da je dovoljna samo polovina proteina
ako ih jedete u sirovu stanju.
Prijesna hrana ima dokazanu terapeutiku vrijednost. Samo si
rova hrana moe graditi zdravo tijelo i sprijeavati pojavu bolesti i
preranog starenja. Najmanje bi 75% sve hrane koju vi jedete trebalo
biti u prirodnom, sirovu stanju.
4. JEDITE SAMO HRANU BEZ OTROVA. Otrovi u hrani
najvea su prijetnja zdraviju danas. Pokuajte da sami uzgajale zdra
vu hranu ili da kupujete takvu hranu koja je organski uzgojena i
proizvedena.
5. JEDITE VIE PRIRODNIH UGLJIKOHIDRATA, A SMA
NJITE POTRONJU PROTEINA IVOTINJSKOG PORIJEKLA.
Suprotno od onog o emu ste itali i saznali od mnogih cijenjenih
svjetskih savjetodavaca za prehranu i zdravstvenih strunjaka" do
kazano je da je prehrana bogata proteinima tetna po zdravlje. Ovo
pitanje je podrobno razmotreno u mojoj knjizi JESTE LI ZBUNJE
NI?", gdje sam dokazao da prehrana bogata prirodnim ugljikohidratima, a siromana proteinima - ivotinjskim proteinima - najvie
prua za optimum zdravlja, maksimum vitalnosti i dug ivot. To
uvjerljivo dokazuju suvremena znanstvena istraivanja isto tako kao i
empirijsko iskustvo. Viak proteina u pre lira ni moe uzrokovati na
kupljanje mokrane kiseline, uree i toksinih purina u tkivima; bio
kemijsku neravnoteu u tkivima, te posljedino acidozu; intestinalno
truljenje, opstipaciju i autotoksemiju; nedostatak vitamina B ; arteriosklerozu, sranu bolest i oteenje bubrega; to je takoer inilac
koji pridonosi pojavi artritisa. Velika potronja proteina od glavnih
je uzroka zbog ega je zdravlje ljudi u Americi na tako niskom stup
nju u usporedbi s veinom drugih civiliziranih zemalja.
6

elio bih istaknuti da preporuujem prehranu koja obiluje pri

rodnim, a ne rafiniranim ugljikohidratima. Prirodni ugljikohidrati
su: cijele itarice, orasi, sjemenke, povre i voe, krumpiri, banane,
itd. Znanstveno je utvreno da proteini iz prijesnog povra koji se
nalaze npr. u krumpiru, zelenom povru te bademima, daleko nad67

mauju proteine iz mesa. Najbolja prehrana koja potie zdravlje je

tzv. lakto-vegetarijanska prehrana u kojoj prevladavaju cijele itarice
(jeam, zob, proso, sezam i ria), posebno su blagotvorni sjemenke,
orasi, voe i povre i koja je nadopunjena s mlijekom i mlijenim
proizvodima, biljnim uljem i medom.
Uzgred, oni koji su iskusili daje teko eliminirati meso iz preh
rane, otkrili su daje gladovanje najbolji nain da se oslobode elje za
mesom. Prekomjerna potronja mesa zbog toksine mokrane kise
line i purina koje sadri, stvara naviku kao to su puenje, kava ili
sol. Za vrijeme gladovanja izluit e se velika koliina mokrane
kiseline koja se nakupi koje ima za posljedicu da sva elja za mesom
postupno nestaje.
6. RAZVIJAJTE PRAVILNE NAVIKE U PREHRANI. Ko
nano ne samo to jedete, ve kako i koliko jedete ima presudno
znaenje za vae zdravlje. Zadnja znanstvena istraivanja ukazala su
da je sistematino konzumiranje hrane u koliinama veim od po
trebnih glavni uzrok veine bolesti i protivno sistematsko umjereno
konzumiranje je osobito najvaniji inilac dobrog zdravlja i dugo
vjenosti. Stogodinjaci u Rusiji veoma su umjereni u jelu. Ispitivanje
koje je izvrio dr C. M. MeCay na sveuilitu u Cornellu dokazuje da
je prekomjerno uzimanje lirane glavni uzrok preranog starenja. Veo
ma umjereno konzumiranje hrane s druge strane, poveava dugovje
nost i smanjuje uestalost degenerativnih bolesti. Hrana iznad stvar
nih potreba djeluje u organizmu ovjeka kao otrov.
Jedite polagano i dobro vaite. To je neophodno za dobro
zdravlje. Nikada nemojte jesti u urbi. Nikada ne jedite kada niste
stvarno gladni. Jedite takoer uvijek u atmosferi koja smiruje, te
uivajte u hrani koju jedete. Bioloki, samo hrana koja se jede s istin
skim zadovoljstvom init e vam svako dobro.
Pokuajte da se pridravate tili est pravila prehrane za opti
mum zdravlja poslije gladovanja i poboljat ete, a ne poruiti - po
voljne uinke gladovanja.

68

KONTRA-INDIKACUE ZA GLADOVANJE
Postoji nekoliko bolesti i stanja kod kojih se dulje gladovanje
ne preporuuje. Takve bolesti su: uznapredovala tuberkuloza, aktiv
na kancerogena oboljenja; uznapredovali dijabetes; krajnja mravost
ili bolesti praene gubitkom tjelesne teine. Krajnje mravi pacijenti
ne smiju gladovati vie od tri dana najedamput, ve u razmacima, u
kojima bi trebali imati hranjivu prehranu. Ukoliko imate ozbiljnu za
raznu bolest, ne pokuavajte gladovati, a da se ne savjetujete sa svo
jim lijenikom, te se pridravajte njegove odluke o preporuljivosti
gladovanja.

LIJEKOVI I GLADOVANJE
Kao pravilo preporua se da se prestane uzimanje lijekova u
vrijeme gladovanja. Meutim, pri odreenim bolestima kod kojih se
lijekovi uzimaju dugo vremena, te se u organizmu razvila odreena
ovisnost, ne smije se odmah prekinuti s uzimanjem lijekova ve se to
mora initi postupno i pod strogim nadzorom lijenika. On e tako
er paljivo nadgledati uinak po pacijenta koji izaziva prekid uzi
manja lijekova.
S uzimanjem inzulina, kod dijabetesa, digilalisa kod srane bo
lesti ili kortizona kod artritisa ili drugih bolesti, te nekih drugih lije
kova ne smije se prekinuti naglo i odjednom, ve se uobiajena doza
mora svakim danom smanjivati. To se odnosi ak i na obinu crnu
kavu, ako pacijent npr. ima sranu bolest i godinama je pio velike
koliine crne kave.

TREBA LI UZIMATI VITAMINE DOK GLADUJETE

Izriito se zalaem da vitamine i hranidbene dodatke uzimaju
zdravi kao i bolesni najvie zbog toga to je naa hrana izgubila svo
ju prirodnu ivotnost kao i zbog ovjekove svakim danom vie zatro
vane ivotne sredine. Takoer, vitamine esto primjenjujem u veli
kim koliinama u svojim prehrambenim programima gotovo pri
lijeenju bilo koje bolesti. Za vrijeme gladovanja potrebno je meu
tim prekinuti s uzimanjem vitamina i hranidbenih dodataka. Ope
69

pravilo je da se vitamini i mineralni dodaci trebaju uzimati samo

kada se uzima i hrana; organizam ih moe iskoristiti jedino u kombi
naciji s hranom.
Ipak, kao i s lijekovima kod odreenih oboljenja ima sluajeva,
kada se dozvoljava uzimanje vitamina u toku gladovanja. Pri teim
sranim oboljenjima daje se npr. vitamin E u toku gladovanja, iako
u smanjenoj dozi. Lijenik koji nadzire vae gladovanje mora odre
diti da lije neophodno da nastavite uzimati vitamine dok gladujete.
im je dolo do prekida gladovanja nakon drugog ili treeg
dana moete nastaviti s uzimanjem vitamina.

PUENJE I GLADOVANJE
esto me pitaju: Mogu li puiti dok gladujem?" Odgovor je
naravno negativan. Zaista je nerazumno pokuavati poboljati zdrav
lje i istovremeno ga naruavati. Puenje e vam vie nakoditi kada
gladujete, kada je vaem tijelu potreban sav svjei zrak i kisik koji
moete dobiti.
Uzgredno, gladovanje je najbolji nain da prestanete s pue
njem. Nakon dva tjedna gladovanja sva elja za puenjem e nestati.
Znam mnoge okorjele puae koji su putem gladovanja prestali s
puenjem.

HOETE LI OSJEATI PROHTJEV ZA JELOM ZA

VRIJEME GLADOVANJA
Da, u toku prva tri ili etiri dana vi ete se naravno osjeati
gladnim. Meutim, poslije toga glad obino nestaje. Zapravo, desit
e se neto to je teko vjerovati: to due gladujete to ete se osje
ati manje gladnim. Konano, nakon to je tijelo zavrilo proia
vajui i obnavljajui rad ono e dati znak iznenadnim i odreenim
osjeajem gladi da treba poeti s uzimanjem hrane. To je fizioloko
pravo vrijeme da prekinete s gladovanjem. Naravno, pri gladovanju
sokovima vi ete uope jedva osjeati prohtjev za jelom. Ipak, sva70

ki pacijent reagira drugaije; to u mnogome zavisi o njegovom men

talnom stavu. Oni koji nisu posve uvjereni u pozitivna gladovanja ili
ako gladuju nedragovoljno, (nerevnosno - nitko ne bi trebao glado
vati protiv svoje volje) bit e gladniji od onih koji imaju potpunu vje
ru i povjerenje u gladovanje. Vanu ulogu takoer igra i snaga volje
i odlunost. Neki nai pacijenti koji su gladovali dolazili su u nau
blagovaonicu gdje je bio izloen stol s raznim jelima, ali uope nisu
dolazili u iskuenje da konzumiraju hranu, ve su i dalje nastavljali
da piju vodu ili sok. Drugi su opet svakim danom jedva ekali da
opet ponu jesti, iako su svi simptomi ukazivali da nemaju stvarnu
fizioloku potrebu. Te razlike u osobnom ustrojstvu su dobar raz
log koji ukazuje da je najbolje da se gladovanje provodi u specija
liziranim klinikama ili ljeilitima. U njima lijenici imaju mogu
nost da paljivo promatraju pacijente i da ih hrabre da ustraju. Ta
koer, imaju priliku da im objasne razliite reakcije i simptome koji
se javljaju u toku gladovanja. Pacijenti imaju takoer i mogunost da
se uzajamno hrabre.

VANOST POZITIVNOG MENTALNOG STAVA

Mentalna ravnotea u toku gladovanja od najvee je vanosti.
Izbjegavajte negativne utjecaje. Ne osvrite se na preplaene roake i
prijatelje" koji e vas upozoriti da ete izdahnuti svakog trenutka.
Kao to sam i ranije rekao, nitko nije umro uslijed nekoliko tjedana
hotiminog gladovanja. Imajte povjerenja u ono to inite. Zapam
tite, vi niste prvi koji pokuavate gladovati - milijuni ljudi su to ui
nili uspjeno prije vas. Ako smatrate da e vam initi bolje nemojte
ovu mjeru zvati gladovanjem, zovite je tekuom dijetom".
Najbolje je da ne govorite prijateljima o svome novom uzbud
ljivom pothvatu sve dok gladovanje nije zavreno. Ukoliko budu saz
nali da gladujete, paljivo e vas prouavati i govoriti kako svakim
danom sve loije izgledate. Ukoliko nee znati za vae gladovanje pi
tat e vas to se dogaa? Svakim danom izgledate bolje!" Takva je
ljudska priroda. Poznato mije etvrt stoljetnim iskustvom da ete se
kada gladovanje bude zavreno, vi i vai prijatelji iznenaditi i zapa
njiti - zauujuom promjenom koja se dogodila.
71

GLADOVANJE I SVIJEST 0 VLASTITOM STANJU DUHA

Gladovanjem se ne postie samo fizioloka regeneracija i revita
lizacija vaeg organizma, ve ono ima i duboko stimulirajue djelova
nje na vae mentalne sposobnosti. Gladovanje takoer poveava vau
duhovnu svijest. Stoga je vano poi za tun da se razvije svojstven
oputajui odnos. Pokuajte se ograditi od uobiajenih svakodnevnih
problema, briga materijalnog svijeta i neka oplemenjivanje i usavra
vanje vaeg unutarnjeg bia ima glavnu ulogu kao krajnji cilj vaeg
postojanja.
Gladovanje je vrijeme odmora, meditacije i oivljavanje tijela,
uma i duha. U veini religija orijentalnima, hebrejskoj, kranskoj,
muhamedovoj - periodino gladovanje ima vitalnu ulogu iz dva
razloga: prvo da odri tijelo istim; drugo, da ojaa duh.
Opazit ete da e se za vrijeme gladovanja vaa vizualna i men
talna sposobnost opaanja i svjesnost estetike ljepote izotriti, te
da e va misaoni svijet postupno rasti od svakodnevne realnosti do
zbiljske prirode upravljanja viim ciljevima. Vaa dnevna etnja u
umi bit e novo i posve drukije iskustvo. Pijev ptica u umi zvuat
e poput najzanosnijeg Bachova oratorija. Vae srce e se veseliti, a
vai svakodnevni problemi izgledat e manje vanim i vi ete biti sret
ni to ivite. Bit ete zaueni kako e se vaa mentalna aktivnost
izotriti i kako e vam nove ideje i misli dolaziti s lakoom.
Sve u svemu, vae prvo gladovanje bit e divno iskustvo koje e
ispuniti, preporoditi i pomladiti vau cijelu osobnost - tijelo, um
i duh.

0 AUTORU
itav je njegov ivot
1 rad poput prie i
moda ga je kroz pri
u najbolje iskazati.
Ta pria o vjenoj sre
i ima za svoj poetak
i kraj osnovnu pouku
da istinsku sreu mo
e iskusiti samo onaj
koji sreu daje i dru
gima. Mi je primamo
samo u onolikoj mjeri
u kojoj je elimo i mo
emo dati.
Paavo 0. Airola, roen je u Kareliji u istonoj Finskoj. Ve
kao uenik ureivao je i ilustrirao kolske novine. Tako talentiran us
pio se upisati u oblinju umjetniku kolu. Nekoliko desetljea kas
nije kada se preselio u Kanadu izabran je i u Kanadsku kraljevsku
akademiju likovnih umjetnosti, to uvaeno umjetniko udruenje.
Nakon to je zavrio kolovanje, studirao je prehranu i biokemiju i
sa 23 godine doktorirao na Sveuilitu u Lenjingradu.
Slikarstvo nije bila njegova jedina ljubav. Postao je takoer i
veliki poklonik glazbe. Studirao je teoriju glazbe i kompoziciju. Ali
rasla je strast za slikanjem i odmah nakon drugog svjetskog rata ot
putovao je u Pariz i Stockholm da ui od raznih uitelja. Razvio je
sasvim osebujan puristiki stil i izlagao irom svijeta ukljuujui Pa
riz, New York, Stockholm, Boston i Montreal. Njegove se slike nala
ze u mnogim muzejima i nacionalnim galerijama irom svijeta.
Kada su ga jednom prilikom upitali kako se poeo baviti pre
hranom i lijeenjem on je tada prisutnima ispriao svoju neobinu
ivotnu priu.
73

Nakon II svjetskog rata bio sam u loem stanju - fiziki i

duevno. Mojeje zdravlje bilo na najniem stupnju."
Tada sam se susreo s radom Are VVaerlanda, vodeeg vedskog
nutricionista i zdravstvenog pionira. Imao sam izlobu u Stockholmu. Jedne noi sjedio sam u baru, odebljao, umoran i loeg raspolo
enja. Ugledao sam jednoga starog prijatelja i pozvao ga na pie.
Hvala - ali ja ne pijem", rekao mi je. Upitao sam ga to se to do
godilo s njim. On mije tada odgovorio: ,,Ja sam posve izmijenjen i
nov ovjek." Proveli smo cijelu no razgovarajui o njegovoj promje
ni. Kroz uenje Waerlanda on se od alkoholiara izmijenio u umjere
na i zdrava ovjeka koji svakodnevno tri, bavi se fizikim aktivno
stima i jede vegetarijansku hranu. Dao mi je nekoliko knjiga koje su
izmijenile i moj ivot. Uio sam s Waerlandom nekoliko godina i po
stao njegov blizak prijatelj i uenik. Prestao sam piti, puiti i poeo
gladovati. Postao sam takoer i strog vegetarijanac. Postupno se moje
zdravlje obnovilo.
Ta ga je dramatina promjena dovela do spoznaje da mora i
drugima prenijeti ono to je izmijenilo njegov ivot. Koristei ranije
znanje iz prehrane i biokemije kao odskonu dasku, prouavao je
naturopatsku medicinu u Engleskoj, te proveo mnogo godina istrau
jui i prouavajui u biolokim klinikama i istraivakim sreditima
u Engleskoj, vedskoj. vicarskoj. Njemakoj i Rusiji. ezdesetih go
dina rukovodio je i biolokom medicinskom klinikom u Meksiku,
blizu Guadalahare, te se nakon prestanka rada u njoj sav dao na is
traivanje, pisanje i predavanja.
Ta plodna aktivnost dovela je i do njegove prve knjige PO
STOJI LIJEK ZA ARTRITIS" (1968), koja se temelji na istraiva
njima koje je proveo u evropskim klinikama. Za tu knjigu je dobio i
nagradu Amerike akademije za ope dobro. Zatim su slijedile i dru
ge knjige koje su ga uvrstile u red najveih strunjaka za prehranu i
bioloku medicinu dananjice.
Dr Airola je autor etrnaest veoma itanih knjiga od kojih su
posebno poznati internacionalni bestseleri JESTE LI ZBUNJENI"
i KAKO BITI ZDRAV" (orig. HOVV TO GET WELL"). Knjigu
JESTE LI ZBUNJENI" proglasili su nutricionisti, lijenici i kri
tika jednom od najvanijih knjiga o zdravlju koja je ikada napisana.
U poglavlju o biolokoj medicini - znanosti lijeenja sutra
njice dr Airola izuzetno jednostavno i argumentirano vizualizira
novu, veliajnu eru kada e sve profesije lijeenja biti potpuno
sjedinjene ujedan potpun i savren nain lijeenja.

74

Njegov sveobuhvatni prirunik o prirodnom lijeenju, KA

KO BITI ZDRAV", najautoritativniji je praktini prirunik o pri
rodnom lijeenju u svijetu. U toj su knjizi navedene sve nutricionalne, herbalne, te druge alternativne bioloke terapije za sve ope
bolesti. Koristi se i kao udbenik na nekoliko sveuilita i medicin
skih kola i pouzdan je prirunik za lijenike,istraivae, nutricioniste, te studente zdravlja, prehrane i bioloke medicine.
Kad su ga upitali odakle prikuplja gradiva za svoja predavanja i
knjige Dr Airola je odgovorio: Postoje dva glavna izvora. Prvo, moja
istraivanja - veinom pod pokroviteljstvom Internacionalnog dru
tva za istraivanje prehrane, civilizacije i ovjekove ivotne sredine.
Tu organizaciju sainjavaju lijenici, nutricionisti, biokemiari, i
doktori prirodnih znanosti 75 zemalja. To je jedan od najuvaenijih
foruma za unapreenje istraivanja prehrane i medicine u svijetu,
posve nezavisne i slobodne od bilo kakvog utjecaja i pritiska bilo ko
je vlade ili industrije. Drugo, oslanjam se na empirijske injenice."
Prema miljenju dr Airole, prehrana je vie od znanosti. ,,U
stvari," kae on, prehrana je kao i medicina prije vjetina nego zna
nost. Mi se bavimo ljudskim tijelom, koje se svako veoma razlikuje
bilo to biokemijski, emocionalno i duhovno i koje svako drukije
pojedinano reagira, ne samo u prehrani ve takoer i u odnosu na
lijekove ili druge terapeutske pristupe. Na alost, ortodoksna medi
cina dananjice postala je dehumanizirana znanost, koja previda
holistiku prirodu pacijenta."
Dr Airola bivi je predsjednik Internacionalne akademije
bioloke medicine, lan Internacionalnog udruenja naturopata
i lan Internacionalnog drutva za istraivanje prehrane, bolesti ci
vilizacije i ovjekove ivotne sredine, uglednog foruma za istraivanje
irom svijeta koje je osnovao dr Albert Schweitzer. Njegovo ime se
nalazi u Popisu internacionalnih biografija, Plavoj knjizi", ovjek
od uspjeha", Tko je tko u amerikoj znanosti" i Tko je tko na
Zapadu".

75

TO S T R U N J A C I , ITAOCI, LIJENICI I KRITIKA

K A U O KNJIGAMA
V E G E T A R I J A N S K E BIBLIOTEKE"

U knjizi Vegetarijanska prehrana" Jack W. Lucas, B. Sc.,

F.R.I.C. ukazao je na vegetarijanstvo kao jedinu alternativu daljnjeg
razvoja ovjeanstva. Naa zemlja kroz svoju nesvrstanost sudjeluje u
borbi cjelokupnog ovjeanstva za svjetski mir i pravednije meu
narodne gospodarske odnose. Tako i kroz vegetarijanstvo kao svjetski
proces moe dati znaajan doprinos u borbi za uspostavljanje novog
meunarodnog poretka. to e, svakim danom, biti vie etiki orijen
tiranih vegetarijanaca - vizija svijeta bez eksploatacije i ratova bit e
blia i stvarnija.
Matan Rukavina, Vegetarijansko drutvo, tajnik

U knjizi Jacka W. Lucasa Vegetarijanska prehrana", italac

nee pronai recepte za pinat na deset naina", ali e saznati kako
da ivi zdravije. Vegetarijanstvo prestaje biti samo mogui izbor, al
ternativa za udake i postaje nuda prenapuenog svijeta, gotovo je
dini nain da bismo preivjeli. Ono ujedno utire stopu razvoja bio
loke medicine. Njome se ujedno razbijaju predrasude o vegeta
rijanstvu, jer se struno dokazuje da biljke" nisu nutritivno manje
vrijedne od mesnog obroka. Za one kojima je nicla"ipak draa,
ova e knjiga pruiti informacije o tome kako da se tetni utjecaj
isfabriciranog mesa " smanji barem povremenim biljnim obrocima.

U knjizi Gladovanje uz sokove" dr Airola ukazuje na glado

vanje kao najstarije i najuniverzalnije lijeenje iznutra, gotovo panaceju za veinu bolesti suvremenog ovjeka s kojom se ne moe natje
cati nijedan lijek. Mnogi misle da zdrav nain ivota i prehrane pred
stavlja pravu revoluciju u suvremenoj medicini. to vi mislite? Po
kuajte i provjerite sami, pa odbacite i zaboravite ako ne valja. No,
uvjerite li se u korist, tada promijenite nain ivota i prehranu . . .
Ova nas knjiga podrobno ui kako zdravo ivjeti i hraniti se,
to je danas, na alost podjednako rijetko, kao i korisno tivo, pa
se isplati i proitati i primijeniti.
dr sc. Josip Goli, Narodni zdravstveni list,
Zavod za zatitu zdravlja, Rijeka

Primio sam pouzeem Vae knjige: Vegetarijanskaprehrana"

i Gladovanje uz sokove". elim se pohvaliti da sam gladovao sa
velikim uspjehom 10 dana i sruio" ukupno 5 kg. Knjiga je vie
nego divna i dosta mojih prijatelja e poruiti jer im se dopala.
Molim vas lijepo da mi to je mogue prije pouzeem poa
ljete knjigu: JESTE LI ZBUNJENI?"

Unaprijed se zahvaljujem,
D. K, Osijek

Knjiga Vegetarijanska prehrana" Jacka W. Lucasa, B. Sc.,

F.R.I.C. izuzetno je korisna za stariju populaciju i svojevrstan pri
runik gerijatrijskim drutvima.

Prim, dr Rua Martinevi-Ljumanovi

Jasna A. Petrovi, Radnike novine"

76

77

BIBLIOGRAFIJA
Buchinger, Otto H.F., ABOUT FASTING, Thorsons PubUshers, Ltd.
London,1966.
Buchinger, Otto H.F., HEILFASTENKUR, Bruno Wilkens, Verlag,
Hannover
Waerland.Areand Ebba,HEALTH IS YOUR BIRTHRIGHT,Humata
Publishers, Bern, Switzerland
Berg, Ragnar, WITH WE DIE, Nordiska Bookhandelns Forlag,
Stockholm, 1947.
Zabel, W., DAS FASTEN, Hippokrates Verlag, Giessen-Stuttgart,
1951.
Lanyi, Georg, RAW JUICES INSTEAD OF DRUGS, Tidskrift For
Halsa, June 1967., Stockholm, Sweden
Walker. N.W., RAW VEGETABLE JUICES, Norwalk Press, Publishers, Phoenix, Arizona, 1936.
Airola, Paavo 0 . , ARE YOU CONFUSED?, Health Plus Publishers,
Phoenix, Arizona, 1970.
Airola, Paavo 0 . , HEALTH SECRETS FROM EUROPE, Parker Publishing Co., Inc., West Nyack, N.Y., 1970.
DeVries, Arnold, THERAPEUTIC FASTING, Chandler Book Co.,
Los Angeles, Calif., 1963.
Selye, Hans, THE STRESS OF LIFE, McGraw-Hill Book Co., Inc.,
New York
Buchinger, Otto, HEILUNG DER MANDELENTZUNDUNG, Bruno
Wilkens Verlag, Hannover, 1960.
Buchinger, Otto, RETREAT, Turm Verlag Bietigheim/Wurtt, 1967.
Bircher, Ruth, EATING YOUR WAY TO HEALTH, Faber and
Faber, London, 1961.
Bircher-Benner, WAY TO POSITIVE HEALTH, Bircher-Benner
Verlag, Erlenback-Zurich, 1967.
Warmbrand, Max, THE ENCYCLOPEDIA OF NATURAL HEALTH,
Groton Press, New York
Carrington, Hereward, FASTING FOR HEALTH AND LONG LIFE,
Health Research, Mokelumne Hill, California, 1963.
Vogel, Alfred, THE NATURE DOCTOR, Bioforce-Verlag, Teufen,
Switzerland, 1960.

79