Crete ann LG Pear reer aL POSEBNOIZDANJE A x i Laced NAJVECE BITKE U DRUGOM ee) CTY 7 4 ta ih LTA Coe SOUS EATBee ey impresum FR III \VP-MAGAZINZA VOINU POVIJEST POSEBNOIZDANJE COreskoneva BH 10010 Te +385) 6300 824 Fay, 38516300 679 sfoanohanoviesthe vavojnapovest vce (GLAVRNIUREDNIK: Dronin Despot ‘GRAFI¢KO OBLIKOVANJE: Rein espa tleton upRava: Noro race Radovan Kl, MARKETING Jasrinia Bahove tl ‘ail Cvrsto ukorijenjena Uvojnoj tradiciji Njezin razvojni put opterecen jekontraverzama, nepoznanicama imitovima ] | CAVENA® ARMUA a. “em SSSR nespreman za | Vojni njematku agresiju Hitlera injematko vodstvo privlatila su neizmjerna ruska prostranstva i ii Ni ya Ral p yy \dustrija dugo je zaostajala Zbog toga je Crvena armija imala malo razlititog oruzjau | naoruzanjuAB syersqiasrenvena annua Nova posebna izdanja VP-a, drukcija od dosadaSnjih orwanim snagama u Drugome svjetskom ratu. Crvenu armiju imate veé u rukama, a zatim sli- jedi ameritka vojska, pajapanska vojska ina kraju njematki Wehr- macht. Posebnost je i u tome &to ‘odsada posebni brojevi nisu vise vezani uz kupnju novina, nego se prodaju kao samostalna izdanja. Okvaliteti mi neemo suit, toje nna vama koji Gete ovo Zitati i ima- tiurukama, Zasto svi ovi posebni brojevi? Po- rabavajuéa je cinjenica da smo mi na hrvatskom jeziku izuzet- no siromasni za mnostvo sadr- aja koji ili nikad nije preveden, ili nije nista napisano, il je napi sano djelomitno, povténo, nedo- voljno... Tako je i kada je u pita- njut vojna povijest. Redovni VP u dvije godine izlazenja pokazao je ‘koliko imamo bogatu vojnu povi- jest, a Koliko je opet o njoj malo rnapisano, ili bolje reéeno gotovo nigta, Kojubi knjigu uzeli, koje danje, ako Zelite na jednom mje- stu dobiti sve najvaznije, relevan- ‘ne informacije o Crvenoj armiji? Tio Amerikancima? O Japancima ‘ne moram ni pisati. O Wehrma- cchtu je najosnovnije, jako sazeto bilo unekoliko brojeva redownog oftovane citatelice broja magazina. Ali nemoguée je JB | sin vrs co sve stavii na mall prostor oe nas na jo jednom, veéoj vojnoj sili u povijesti rato rnovorn.projektu na- vanja Seg i vaSeg magazina. Nakon ti Stoga smo se odlutili na ova po- pposebna broja koja smo dosada sebna izdanja koja ée svako 2a {mali (,Oluja", Vukovar, Sinska sebe funkcionirati kao pravi mali alka, pred vama je novo posebno priruénici za sve, za svakoga. U ladanje magezina koje je druka svakome od nj mo¢i éete naéi je od dosada8njih, Druktje je sve najvaznije informacije o spo- po broju stranica, jr ovaj je vise- ‘menutim oruzanim snagama, od kratno deblj i po novoj Koncep- povijesti njihova osnutka, razvo- cijiposebnih izdanja, ja, najvecih bitaka, zapowpdnika, Kao Sto vidite, pred vama je po- oruzja, tehnike... Ito sve na 132 seban bro} posvecen nekadas- stranice, popraéeno mnostvom njoj Crvenoj armiji, oruéanoj sili fotografja, karata, iustracij Saveza Sovjeskih Socijalistié Kako je VP donio nowu, dodatnu ki Republika (SSSR) To je i prvi vaijednost hrvatskom’ drustvu, od Cetinju ovogodisnjih poseb takona tom tragu nastavjamo is nih brojeva koji ce biti posveéeni ovim posebnim idanjima. ‘ POSEENOIZDANLE /O2LAK 2018Zvonimir Grbakié2. SWIETSKI RAT/CRVENA ARMUJA, a iit 1 Cvrsto ukorijenjena i a a iit U vojnoj tradiciji Niezin razvojni put optere¢en je kontraverzama, nepoznanicama i mitovima. | nikada nikoga nije ostavijala ravnodusnimTekst: Dr. sc. MARINKO OGOREC Jerojatno u_ suvre- \ PAM en0} povijesti n postoji nijedna oru: Yana sila, nijedna ska ji je razvojni put toliko cereéen kontroverzijama, ne oznanicama i mitovima kao Sto je sovjetska Crvena armija. S ddruge strane, upravo je vrlo tur- bulentan nastanak i povijesni ut Crvene armije od ruske so- cijalisticke (,Oktobarske") revo Iucije, preko iskusenja gradan- rata do pobjede u Drugome svjetskom ratu is ie od najvecih svjetskih vojnih sila, pridonio njezinu globalnom po- ahvaljujuéi svom ven} ulozi usvo- pno najmoénijoj socialistic ko} zemlji svijeta, Crvena armija ‘oduvijek je bila objet prihvaca- nja ili osporavanja, divijenja ii marginaliziranja, te izvor eijelog niza emocija, od posebnog wva- anja I naklonosti do krajnje Lotvorena straha - jedi no Sto nikada nikoga nije ostav- Ijala ravnodusnim. Cak i danas, ada veé odavno nema ni Crve ne armije ni drZave koju je treba Ja 3ttiti, ona postoji kao Ziv vrlo ‘zna¢ajan brend u zemijama koje sttiz te dreave nastale, a osobito uudanagnjoj Rusij. Ostala jeu sj- anjima brojnih narastaja, u na. ima ulica, gradskih cewrti pa i pojedinih naselja, u pjesmama ibrojnim suvenitima koji se pro: daju na Kioscima i Standovima in veeih gradova, a po- ostala je évrsto ukorije u vojno} tradicii suvreme nih cuskih oruZanih snagayp] (Lat 2. SVIETSKI RAT -CRVENA ARMUA Bez ikakvih dvojbi, Crvena armi- ja nastala je kao nasljednica Cr- yene garde u burnim vremenima Sovjetske socijalisticke revoluci- je 1917. godine, odnosno Rusko- 4a gradanskog rata 1918. ~ 1920. Koji je uslijedio nakon nje, me- finial su u pravlu zapovjednici | mim je zrakoplovima prebatena _svetski rat, rezulat je japanskog ucinkovitjltenk Drugoga svjet- visi taktickih postrojbi (pukov- *cijela pjesaéka divizija). Ovi ma- ekspanzionizma na korejski i ki- skog rata, te jurisnog zrakoplo- nije i brigada, a ponckada Cak i neviiizazvaisuveliku pozomost nesk tertod sto je omoguceno va za neposrednu potporu koji zapovjednistva diviija). vojnih analitiéara u gotovo svim — joS tijekom Rusko-japanskog rata, e kasnije postatilegendamni Il-2 Mozda je najveci doprinos Tu- europskim zemijama, a osobito 1904. . 1905. godine. Naime, na-~ “Sturmovik. hagevskog sovjetsko} (alii syjet- uw rastu¢oj njemackoj vojsci koja kon tetkog poraza carske Rusije u {sto tako, vojnopolitici establis-_sko)) vojnoj znanost i praks bilo seveéubrzano pripremala za rat. _ tom ratu, ruska je vada priznala ment Sovjetskog Saveza dosta je _stvaranje prvih operativnih zraé-Njematko vthovno zapovjedni8-_.posebne interese" Japana u Ko- nno-desantnih snaga, imejekon- wo valo je brzo shvatilo kako bi ej, ustupila mu pravo na zakup Jaetiziao zamisljednogaodtwo- zratno-desantne snage, wz ratno poluotoka Kuan-Tung s lukom aca doktrine zragnog ratovanja, zrakoplovstvo i oklopno-meha- Port Arthur i predala bez odste- eno) razomim gradanskim ra-ameritkog_generala Williama nizirane postrojbe, mogle Cinititejuani dio Kineske istoene Zelje- tom i sa slabo razvijenom in Mitchella.Nalme, podirektivama nelzostavnu komponentu. ,mu- _znice iotok Sahalin. Japan jetako ustrjom, njezin se razvoj nije ‘Tuhatevskog, na vjezbama Mo- njevita rata" pa su pred potetak dobio nova trai izvore sirovi- mogao ofekivati prije30-th godi-_skovskoga vojnog okruga 2. ko- Drugoga svjctskog rata vodecu na te stvorio solidan mostobran na proSlog stoljeca, jednako kao lovoza 1830. prvije puta primije-_ulogu u razvoju zragno-desan- za daljnja osvajanja na aijskom {uvodenje snajperistau pjeSa8- jen padobranski desant jednog nih snaga I takiike njihove upo- kontinentu, a Rusii su zatvore ‘wo. Naime, kroz relativno Krat- voda (30 vojnka) kod Voronjeza, rabe od Crvene armije preuzele ni sv idazi na Tih ocean, Nakon ko razdoblje od zavréetka Prvo- Sto sesmatra varanjem prveor- _njematke oruane snage. osnivanja marionetske driave ga sjetskog rata, ukojem carska ganizirane zratno-desantne po- Sve te novost i taktike zamisli Mand#ukuo japanska okupac usja nije imala snajperiste, do strojbe u povijest. Vee 1952. go- mladihiobrazovanih Casnikana- _ ska vojska sve vie dolazi u po inbijanja Drugoga svjetskog rata dine w Crvenoj armijustrojavsju isle su na potpuno nerazumije- _granigne sukobe sa SSSR-om do Soyjetski Savez profao je tmmovi- se padobranske bojne jatine 400 vanje hladno odbijanje od stra- 28. srpnja 1998. kada veim sna- Ps POSEBNO IZOANIE /O2UIAK2013, EE e—=*=e— ET ______—_—_______~*-_________§Velimir Vuksié KONJANIK Kasne 30-te Sovjetski konjanik iz kasnih 30-tih godina, Na glavinosi kopiju francuske kacige MI9I6 ia pojasom dragunsku sabliv sutokom za bajunet iz 1927, godine hahahehahabatatelTz suersiirar-eRvenaanmua gama (dvi pjetacke divzije, ti rmotorizirane bojne, brigada ko- njaniltva i manje oklopne po- steojbe, pod:2ane sa 70 borberih zakopiova) prelaze granicu i do- Jani do bite kod jezera Hasan. U bitku su ukljuéene sovjetske da- lekoistoéne snage koje su razbi le Japance i odbacile ih na potet- ne polotaje, no bitka je pokazala i cxbiljne nedostatke Crvene ar- rie, peje svega slabu koordina- cijui suradnju zraénih i kopnenih snaga, zbog ¢ega prvi napad nije uspio, Ponovijeni napad slomio je japansku obranu, alls teskim gu- bicima napadaéa, jer su Japanci organtzral velo évst sustav pro- tuoklopne borbe koji je zaustavio prodor sovjtskih tenkova. Osim toga, veé u ovom sukobu dosla je do izrataja slabost sovjetskih oklopnih snaga koje su bile nea dekvatno organizacijski ustroje- ne, taktiki vezane iskljutivo 2a potporu pjesastva, ane kao glavni nositelj udara te slabo uvjezbane. Nakon poraza kod jezera Ha- san, Japanci se nisu odrekii svo- jih ekspanzionistgkih teznjt pa uusvibnju 1939, prodiru na terito 1) Mongolie. Kako je Mongolia mala sporazum 0 vojnoj pomo- isa SSSR-om, Crvena armija po- nowno se ukjutila ratne sukobe. Japance su kod rijeke Halhin Gol dogekale sovjetske snage pa jako su Japanci uspjell prijeéi rijeku, nakon trodnemnih borbi morali su se povuél, Nakon toga obje su se strane pregrupirale, a Crvena ammija zapotela je veliku ofen 1120, kolovoza koja je davela do ksutenja veéih japanskih.sna- 2 i njihova unistenja u obrutu. Dokrajakolovoza sve su japanske snage istjerane iz Mongolij,asu- ob je zavrsio potpisivanjer mi- rovnog sporazuma u Moskvi 15. rua, Kasnie je, upravo zbog ja- panskog poraza kod Halhin Gola, oslo ido potpisivanja Sovjetsko- japanskog pakta o neutralnosti oi 6e ostati na snazi gotowo do samoga kraja Drugoga svjetskog rata, Crvena armija u ovu je bit- ku ula znatno pripremljenija i uvjedbanija, a osim toga, poka- zala je svu sposobnost roladoga sovjetskog zapovjednika Georgi- jaKonstantinoviga Zukova, ej ce ‘ojnitki genij dodi do punogizra- 23ja u Drugome svjetskom ratu Pobjeda kod Halhin Gola u veli- oj je meri utjecala na poveéa. nije Staljinovih ,apetta” koji su se okrenul prema nekada sastav- rom dijeluruskog teritorja—Fin- Uniétena kolona sovjetskih voaila zaustavijenih zbog smrzavanjai njihovih posada na Karelijskoj pevlaci, prosinac 1939. godine Zimski rat 1939. -1940. godine Po zavrietku Prvoga svjetskog rata I sloma carske Rusije, Fin ska je postala nezavisna dréava, ali unatoé priznatoj nezavisnosti isuverenastiFinske izaldjuéenog Sporazumao nenapadanjuizme- ddu Finske i SSSR-a, Sovjetski Sa- ver nije se odrekao teritorijalnih pretenzija na finski prostor, prav: dajuéi ih interesima nacionalne sigumosti, odnosna_potrebom osiguranja Lenjingrada s balti¢ke i kareljske strane. Razvo) doga- daja koji je prethodio Drugome ‘svjetskom ratu (osobito sovjetsko angaziranje prilikom okupacije i ppodijele Poljske), omoguéio je ra- dikalizacijusovjetskih. zahtjeva prema Finskoj, a nakon ultima: tivnog trazenja SSSR-a da Finska ovute svoje postrojbe na 20-25 Jkm od granitne erte i finskog od- bijanja ultimaruma, SSSR je 28. studenoga 1939, otkazao ugovor © nenapadanju i veé 30. stude- ‘noga 1939. bez objave rata napao Finsku, Sovjetski ratni plan zasnivao se nna zamisit koncentritnog udara slavnim snagama preko Kareli- ske previake i sjeverno od jezera Ladoga prema Vipuriju. Pomoé- rim snagama trebalo je Finsku prepoloviti w smjera Botnickog zaljeva, a posebne snage anga- ‘rane na krajnjem sjeveru tre- bale su ovladati Ribarskim po: Juotokom | gradom Petsamo. Taj je plan sastavio Staljinov mar- al Vorosiloy, podeijeniv8i otpor- nost finskih snaga i specifitnost zemlja {Klime,tako da su po- strojbe koje su napadale na Kare- Iijsko} previci prodrie samo do Mannetheimove linije gdje suza- ustavijene. Uotivsl opasnost od moguéeg udara sovjetske 8, ar- mje u bok i pozadinu Manner- hheimove linije, Fine! su prebact- Ii dio snaga s Kareljske prevlake gdje se crta bojtta stabilizirala i 20. prosinea izvsli su protuu- dar u smjeru Seeojarvija. Nakon tri dana Zestokih borbi uspjeli su slomiti otpor dijelova 8. armije i oodbacitisovjetske snage 30 km na istok, nakon Cega se crta bo- ji8taprivremeno stabilizirala. Na kKzajnjem sjeveru sovjtska 14. ar nljazapotela je napadnu opera cfju tek 5 prosinca ido 8, prosin ca zawzela je Petsamo i Ribarski poluotok, a 15, prosinea ovladala jeirudnicima nikla kod Salmij- vija. Dali prodor te armije pre- ma jugu (u skladu sa sovetskim ratnim planom) bio je skopéan s velikim problemima. Poviaseti se Finei su unistavali ionako ri- jetka naselja uhladnim polarnim predjetima, all su sovjetske sna- fe, uz pomoé nekoliko manjih zragnih. desanata, ipak uspjele prevaliti oko 150 km sto je bila tteGina puta do Rovaniemi Kako bi onemogucili dalnje so- vjetsko napredovanje, finsko Vi homo zapoyjednistvo uputilo je na taj sektor jednu ojazanu pu- ovniju, koja je noéu 21/22. pro- sinea po jako} snjezno} meéa- vi izvila udar u bok iserpljenih ‘ervenoarmejaca. Sovjetske snage povukle su se juzno od Petsama {ipresle u obranu, nakon dega je rajem prosinca 199, zaustavije- na sovjetska ofenziva na cijelom ratistu, Shvativéi da su angazira- ne snage i sredstva nedavaljni za brz-zavrSetak rata s Finskom, so- vjetsko Vihovno zapayjednistvo uputilo je na bojiste svjeze sna- geinovuratnu tehniku (posebno tetko topnistvo i oklopne snage).. Pokusavsi se prilagoditi uvjetima vrlo nepovoljnima za tesku rat- ru tehniku, Crvena armija prvi je putaupovijestiuvelauoperativna djelovanja tx. .borbene sanjke" Zapravo, ,borbene sanjke" nasta- Jesu izmedu dvaju syjetskih rato vva kao proizvod mlade sovjetske vvojne industrje, vodene logikom borbenih djelovanja na Sirokim, snijegom pokrivenim prostran stvima srediinjeg i sjevernog SSSR-a. Prvislifan stroj konstru {rao je 8 1909,/1910. ruski kon- struktor zrakoplova Igor Sikorsky, oriste¢i za njihov pogon zrako- plovni motor s potisnom elisom, ‘medutim one nikada nisu do’ le ni do razine prototipa. Kasnije je taj projekt preuzela i doracila soyjetska vojna industija, swvo- rivli prve borbene sanjke u ope- rativnoj uporabi KM-5. One su uspjeSno koristene tijekom Zim- skog rata, a na temelju iskusta- va iz njihove uporabe stvoren je riz razliitih vrsta borbenih sanj- i, medu kojima su najveée i naj- vige proizvedene bile borbene sanjke NKL-26. § obzirom da su bile preslabo zaitiéene (oklopna ploca debljine deset milimetara bila je montirana samo na pred- nju stranu), borbene sanjke kor stile su se iskijutivo za izvidatke logistitke zadatke, u Cemu su se pokazale iznimno utinkovitima ‘bog visoke prohodnosti na ne- ‘utabanom dubokom snifegu koji su savladavale maksimalnom br- zinom 30 ~ 35 kilometara na sat. ‘Osim toga, prevozile su skijaske postrojbe do prve erte bojiinice, au povratku su korigtene za eva- ‘kuaciju ranjenika, Finci su mobiliziral i zadnye pri- Gave kako bi spremni doteka- Ii novi soyjetski udar. Operac je koje su nastavijene u sijetnju 1940. nisu dovele do znatajnijih teritorijalnih promjena, medu- ‘tim lokalni takticki uspjesi Fina- ‘ca nisu. mogli bitno utjecati na rasplet situacie koji su savjetske snage pripremale na Manner- heimovoj linj, Plan zauzimanja POSESNOIZDANIE /O2UIAK 2013www.bosnaunited.net aca TENKIST 1940. enksti Crvene atmije nosili su cme | smede kozne kapute od 1935, za zastitu od podarau tenkovima. Kozna kapa je iz 1940. godine FOI IO POSEENO ZDANJE /O2UIAK 2013, a /TB .. sversuiner/cavena annua Mannerheimovelinije temeljio se na kombinacit proboja glavnim snagama u centru (uzahvatu ko- ‘munikacije Leningrad - Vipuri) 8 obubvatnim operacijama iz obla- sti Ladoskog jezera i pored obala Finskog zaljeva. Prva crta finske obrane odolijevaa je pet dana, a nakon toga probijena je obrana u sektontjezera Kuolemjarvi Glav- 1ipojas probijen je 12.113. vlja- de, nakon éega su sovjetske snage snaéno udarile na drugi obram- bent pojas. Uotivs bezizlaznost situacije nakon pada Mannerhel- move line i zbog teskih gubitaka ujudstvn i tehnici koje nisu mo- si nadoknadit finska je vlada je 12, o2ujka 1940, prihvatilasovjet- ske uvjete | potpisala ugovor 0 primiju Relative dugiuspjesan otporkoji su Finci pruzalidaleko nadmoe- nijim soyjetskim snagama objas java se Einjenicom da su u rat uli s odgovarajuéom organizaci jm jedne vste narodne obrane, Mlastitom doktrinom i svsishod nom taktikom uporabe postrojbi irate tehnike, Nagela ratovanja «Sumi izimskim uvjetima bila su padljivo razradena, a pastrojbe-za nih uvjedbane { opremljene. Nj- hovu udarnu snagu éinlt su br2i skijatk! odredi Koji su prvo rasi- jecall i po dijelovima opkoljavali protimiche snage, a zatim ih od- \ojeno unistaval. Teziste napada starjelom organizacijom 1. glo maznom formacijom postrojbi je udstvo nije bilo pripremie- no za rat na finskom teritorju u zimskim uyjetima, Masivne divi- zie bile su prikovane za putove 1 potpuno nesposobne parirat di namiénoj taktici finskih snag, Sredstva angazirana na Manner- hheimovoj lniji u prvo su vrijeme bila nedovolina i neodgovaraju- 6a za izvréenje proboja snazno utvrdene obrane, sto je dove- Jo do neuspjeha i razmjerno ve- likin gubitaka, Glana udama snaga sovjetskih postrofbi- tetki tenkovi bill su Koliko-coliko dje- Jotvorni jedino prilikom proboja Mannerheimove linije, dok je na ostalim dijelovima bojista od njh bilo malo koristi(uglamnom 2bog osobina zemijista koje niu kojem sluéaju nije pogodovalo angazi- ranju veeih oklopnih snaga).Zra- Koplovstvo je u ratu imalo vaznu ulogu, unatoé éinjenici da su obje strane koristile velikbrojzastarje- lihzrakoplova (Crvena armija nije uuporabila najsuvremenije. 7ra- oplove kojima je raspolagala, s izuzetkom izvrsnoga lakog. born- bardera ,Tupoljev" SB-2, koji je uunatoé relatimno slabom obram- benom naoruzanju bio dovoljno ‘brzda pobjegne vecini finskihlo- vaca). No Zimski je rat bio samo vod tt daleko veée iskusenje Cr- vene armije ~ Drugi svjtski rat Borbene san Finc su mogllako mijenjatzbog shije, pokretano arakop 0 koji u svakom slucaju predstav- velike pokretijvost i adgovaraju- clisom, koje je mogloprevonti 4-5 Jjanjezinu najvecu katarzu iz koje ée opremljenostisvojih postrojbi rua 5 je zsla kao jedna od najmocnijth (Cevena armijausla je u rat sa za- ‘oruzanih sila svijet. Istaknuti zapovjednici gradanskog rata Ijekom rata Crvena armija se pretwo- rila iz. dragovoljacke milicije u vojsku ‘mobiliziranih vojnika i na vehuncu sgradanskog rata brojala je priblizno 5.000.000 judi pa je velik problem za primjer masama boraca | puanstva (Sto je vio dobro koristila boljsevicka ratna promidzba). Organizacijski | polititki ,otac" Crvene armije u svakom slucaju bio je Lav Davidovie Bronstajn, poznatiji kao Lav Trockl, profesionalni revolucio: predstavjao nedostatak sposobnih zaporjednika, Osim angeZiranja bivsh carskih &a- snika i dogasnika, zapovjedni kadar Crvene arm nil su Gasnici stvoreni u Oktobarskojrevolue tjekom gradanskog rata, koji je izbacio u prvi plan cijeliniztalentiranih i kvalitemih zapovjednika (5 jatim ii slabijim formalnim vojnostruénim obra- zovanjem ste¢enim prije rata). Oni su svojom hra- ‘roSéu,iniijativom i sposobnoséu pravilne procje- ne najvisezaslutni za pobjedu boljsevikai stvaranje ‘Crvene armije iz jh redova su izrasiidrugilegen- damijunaci, koji su kao karlzmatiéne iénost siuti- nari politicar, praktiéno bez ikakve vojne izobraz~ be, ali zvanredan organizator veike radne energie. Roden je u Zidavsko} obiteji i veé od rane mlado: sti okarakteriziran je kao buntovnik i protivni kkakva autoriteta.JoS je kao stednjoskolac prihvatio politicko uéenje i filozofiju marksista te postaje va- ‘reni zagovornik Parvusove teorijeo ,permanentno} revoluciji. Sudjelovao je u Ruskoj revoluciji 1905. godine, zbog cega je uhi¢en i prorjeran u Sibir, ali je Lspio pobjeci u inozemstvo. U Londonu se povezao Prvi s Lenjinom, ali vrlo brzo i raziSao, prihvativii frak- ‘menjSevika medu ruskim socijaldemokratima jetski orden iz 1918. godine ‘Opnen Kpacvoro 3hamenn PCOCP) POSEBNO IZDANIE /O2UIAK208,ZELEANL Velimir Vuksié GENERAL- POTPUKOVNIK 1935-1940. pial= Mat 2, SVETSKI RAT/CRVENA ARMUA conse ~ TROCKI (1879. - 1940.) OSNIVAGI JEDAN OD _ PRVIH ORGANIZATORA 1 (postao je lan tz. .Augustovskog bloka" kojije velo aktimo kritizirao Lenjina i boljevike kroz publika- je koje su izdavall)$ Lenjinom se pomirio tek uoti sovjetske socijalisti¢ke revolucije u kojoj je imao istaknutt ulogu. Nakon revolucije preuzima resor vanjskin poslova, ali na brest-litovskim mirovnim pregovorima suprotstavja se ponovno Lenjinovim stavovima i dovodi pregovore u ,pat-poriciju zbog ega je maknut s Gela ruske pregovaracke skupine. Medutim, Steta je ostala nepopravijiva ~u nastav- ku pregovora ruska strana moralaje prihvatiti dale- ko lofije uyjete sklapanja mira od onih s kojima su Centralne sile nastupile u posetku. Njegova velika radna energija i organizacijske sposobnosti dolaze do punog izrazaja tek na funkeiji narodnog kome- sara a vojne poslove, kada potinj s ustrojavanjem Crvene armije, odnosno njezinom.transformaci jom iz Crvene garde, Nakon gradanskog rata Troe- i postaje predsjednik Revolucionarnoga vojnogs vjeta SSSR-a, ali 2bog svoje iskljutivosti rigidnosti ivelkih politikih ambicija dolazi u sukob gotovo sa svim sovjetskim politickim i partijskim struktu- rama, ustrajavajuéi na krajnje radikalnim, ultralje- vitarskim stavovima po kojima bi mlada sovjetska dréava rebala doslowno postati jedan velikivojnilo- gor 2a Srenje svjetske socijalistitke revolucije. Na~ on Lenjinove smrti, Trocki se u borbi za apsolut- ru viastizravno sukobio sa Staljinom ~ i izgubi U sijeénju 1925. smijenjen je s duznosti narodnog Komesara za vojna pitanja i predsjednika Revolu- cionamoga vojnog savjeta, 1927. iskjuéen je iz Ko- ‘munisttke partie, dvije godine kasnije protjeran iz SSSR-a (bole reéeno uspio je na vrjeme pobjedi),a qi (1887,-1919.) | 308 JEDNA LEGENDA. |” CRVENE ARMUSE IZ 1832. oduzeto mu je sovetsko drdavijanstvo,Sobzi- om da je u egalu nastavio s protustaljinistckim ra dom i promid#bom viastita tumatenja marksizma, ubijen jeu politickom atentatu u kolovozu 1940. go. dine. Do danainjh dana brojni politicki analitgari ipovjesniari spekulirajukakav bi razvojSSSR-abio dajekojim slufajem umjesto Staljina naviast dosao ‘rock, pri Cemu se vecina slaze u jednome ~ ako i nebibilo gore nego pod Saljinom, SSSR definitivno nei bio demokratiniji pod radikalnim, uskogrud- nim iiskjucivim Trockim. Jedan od vodeeih zapovjednika Crvene armije t- jekom gradanskog rata i tvorac prve sovjetske rat- ne doktrine bio je Mihail Vasljevié Frunze, wz Lava ‘Trockog najzasluzniji za izgradnju prve socialst¢ ke vojske u svijetu. InteleKtualae Soka obrazova- ja, Frunze je jos kao student postao sudionik Ru- ske revolueije 1905, nakon Sega se intenzivno bavio politickim radom. U Oktobarsko} revoluciji 1917 sudjeluje u osvajanju Kremlja i preuzima odgovor- ne duénosti u stoZeru Crvene garde. ijekor gra- danskog rata obnaao je duinost zapovjednika 4 armije, na kojo| je razradio plan protuofenzive sna- ga stotnog bojita u cj razbijanja Koléakove voj- ske te je sudjelovao u njegovoj provedbi kao zapo- vednik juzne grupe armija Po slamanju Koltakove ‘ofenzive postavljen je za zapovjednika istocnog bo- {ista {na toj duwnosti poduzima operacije do pot- puna unistenja ostatka Koltakovih snaga, a zatim je preuzeo zapovjednistvo turkestanskog bojsta, razbio bjelogardijsku armiju Belova i svojim snaga- ‘ma ovladao Turkestanom, Uralom i Bubarom, pro- ‘jeravsi emira iz Buhare. Na duznosti zapovjednika tl (1885. - 1925.) NAJBOLJI STRATEG 'RUSKOG GRADANSKOG SOVJETSKE VOJNE DOKTRINE DO DANAS ANALITICARII POVJESNICARI SPEKULIRAJU KAKAV BI RAZVOJ SSSR-A BIO DA JE KOJIM SLUCAJEM UMJESTO STALJINA NA VLAST DOSAO TROCKI POSEBNOIZOANIE /O2UI4K 2013,Velimir Vukgié GENERAL-MAJOR PJESASTVA 1935.-1941. ‘Na prsima nosi odligja Lenjina, Reda crvene zastavei 20. obljetnice Crvene armije FOI NOIZDANIE /O2UIAK 2013, a |JETSKIR, (1882,~1945.) INTELEKTUALNOG -POTENCLJALA VODSTVA _ | CRVENE ARMIJE (1883.- 1973.) LEGENDARNI KONJANIK (CRVENE ARMIJE Mt UZFRUNZEA NOSITELS i CRVENAARMUA juznog bojistaslomio je Vangelovu grupaciju izau eo Krimm. Posie rata obnasa ni visokih duznosti w Crvenoj rmijisve do svojesmrti za vrijeme operaci Je, pod nikada razjaénjenim okolnostima (navodno je umso od trovanja prejakom dozom Kloroforma, ¢ u to vrijeme koristio kao tiobiéajeni aneste- tik, tijekom operacje Gra na Zelucu, medutim po rnekim povijesnim izvorima, ia te smti neposted- no stoj Staljin kome je Frunze mogao predstavijati nepremostivu prijetnju pri usponu na vast). Frunze je jedan od prvih organizatora Crvene armije i nje- in najistaknutiji teoretitar Vee 1924. provodi gene- ralnu promjent organizaciske struicure kopnene vojske, uskladujuei sustav vojne organizacije s poli tickim i gospodarskim potrebama zemlje. Poseban ‘znataj pridaje stvaranju nove sovjetske ratne dok- tine pa u svojim élancima, studijama, referatima i raspravama razmatra gotovo sva fundamentalna pitanja iz ove domene i time prakticno postaje prvi tworac sovjetske vojne strategie (autor je brojaih te- oretskih radovajstudija na kojma su sovjetski vo}- ni stratei gral struktura oruzanih snaga SSSR, gotovo do njegova raspada) Sliéno intelektualnom Frunzeu, jedan od najobra 2ovanijh éasnika koji su u veiko} mies utjecali na igradnju Crvene armije ‘jek gradanskog rata, bio je Boris Mihajlovié Sapoinjikoy, koji je kao pukov- miju_gdje je postavijen za pomoénika natelnika Operativne uprave stozera Visega vojnog savjeta, a zatim za nacelnika Operativne uprave Ratnog sto- era Revolucionarnoga vojnog savjeta. Saposnjikov je uvijek bio potpuno nezainteresiran za politicka pitanja, ali je na vojnom polju odluéno branio svoja, shva¢anja i poglede, usprkos ugladenu drZanju. Bio je doista strateski mozak Crvene armije i kasnije je a. Staljin, sasvoje strane, ;poklonio mu je povjerenje koje je Saposnjikova &ti- tio od raznih podmetanja i intriga drugih élanova politbiroa, kojima nije dopustao bilo kakvo uplita- neu njegovu struému domenu. Masa gradana i bo- raca Crvene armije slabo ga je poznavala, jer je do- sljecino izbjegavao svaki publicitet (opravdano ga smatrajuéi previse opasnim u Soyjetskom Savezu), poyjeravao se samo uskom krugu svojih najblizin prijaclja, Takav oprezni pristup Ijudima pomogao ‘mu je da u .olovnim vremenima' Staljinovih Gist ‘ostane nedimut izadréi Staljinovo povjerenje, una- to€ velikom zalaganju Jezova(tadasnjeg Sefa NKVD- a) da ga kompromitia. Pred kraj Zivota obnasao je dduznost nacelnika Vie vojne akademije. Potpuna suprotnost intelektualnom Frunzew ili obrazovanom i visokoprofesionalnom Saposnii- kowu bio je legendamni Semjon Mihailovié Budo ‘Anakronizam na konju, epska licnost koja podsjeca nna generale Napoleonova konjanistva, velike sispi- euture" i junaéine, éija se jedina ambicija sastoja- Ja u tome da najzeséim galopom .protutnji" preko obrambenih redova zbunjenog i uplasenog pje- Sastva, Budoni je izrastao u jednu od najpoznatijin soba gradanskog rata. Njegova legenda zapote- fa je kada su se njegovi Kozaciu Ukrajini prikljuili boljgevickom rezimu (3to je bila rijetkost, jer su Ko- zaci u pravilu ostali vjerni caru i obiéno pristupa- li jelogardistima). Budoni je u to vrijeme bio ko. njaniéki dogasnik i sanjao 0 Zivotu Kozaka kakvog jeopisivao Gogol u svojim romanima. ijekom gra- danskog rata zapovijedaiskjutivo Konjanickim po- strojbama - od odreda, preko pukovnije, brigade do konjanicke armije. Zapravo cijela vojna karla Budonija usko je vezana uz konjanito - jedini rod ‘vojske koji je dobro paznavao i koji mu je omogués- ‘yao potpuno vojnigko ispunjenje. Nesumnjivo hra- bar borac svoju je slavu stekao zapovijedajuet uvi- jek na Gelu svojth konjanickih postroji sa sabljom urucl, medutim, Budonijeva nesreéa bila jew nes- ;posobnosti prihvaéanja dubokih promjena u taktci (Koje prije svega treba pripisat! novom naoruZanju i suvremenom shva¢anju strategie, sto je pred kraj njegove vojne karijere znaino zasjenilo stvorenu le- gendu (Konkretije, potetkom Drugoga svjetskog rata Budonijeva poimanja ratne vjeStine odavno su bila zastarjela { neuporabljiva, zbog éega je nje- gov izbor za zapovjedinika velikih formacija oruza- nih snaga bio los Stajinov potez. Katastrofalni po- raz sovjetskih snaga kod Umana 1941. iskjutivo je Budonijeva krvica). Zanimijivo je kako su svi nje- govi propusti, prekrSajiilosa djela profesionalne ii privatne naravi tolerirani do neshvatjvih razmje 1a (Kada je svoju prvu suprugu ubio zbog toga Sto ‘mu nije posluzila borst po njegovu ukusu, kaznjen je partjskim ukorom i ubrzo se ponovno ozenio 25 sodina mladom Zenom),doksuza puno manje pro- puste u shuzbt mnogi drugi sovjetski general i mar- Salizavil pred streljackim strojem, Sto se najyjer jatnije moze pripisatl Budonijevojlegendi i karizmi koju ni Staljin nije smio zanemariti. Nakon Drugo- ga svjetskog rata posvetio se potpuno svojo) jedino} strasti —konjima i postao zamjenik ministra polio- privrede SSSR-a za konjarstvo, Budoniju signa liénost,éja osobna hrabrostje isla Ispred njegovih vojnih (pai svih ostalih) znanja, bio je gotovo jednako tako legendarni Vasil lvanovie Capajev. Porijeklom iz siromasne seljacke obitej, u socijalisti¢koj revolucji sudjelovao je od samog potetka. Po nalogu bolisevika, na elu odreda Crve- nie garde (kasnije vrlo poznati ,éapajevci") gusi ps ‘une kulaka w nikolajevskom Srezu. U studenome 1918, upuéen jena skolovanje u Generalstabnu aka- mavacumesineasooesensuca > wvavuusonnsen suse noosa snack are unaneie sno oA © duson isn MSTA m= uwtiarce POSEENOIZDANE /C2UIAK 2013, sMB a sverseiner-cnvenaanmun iranju i granatiranju, nepovol} nim meteoroloskim uvjetima i nedovoljnom opskrbom (Nijem- isu za opskrbu opkoljenih sna- ga otvorlli zragni most pomoéu 500 transportnih zrakoplova i bombardera adaptiranih za tran- sport. Medutim, zbog aktivnosti sovjetskoga lovatkog zrakoplov- stva i protuzragne obrane te sla- bih meteoroloskih uvjeta izgu- bili su najve¢i dio transportnih zrakoplova pa zratnim puter ni iadaleka nisu mogli podmirivati potrebe postrojbi tt okruzenju) Osim toga, postrojbe je zahvati- la epidemija tifusa i dizenterije, to je pridonijelo velikom pora- sstu gubitaka i ubrzalo pad bor- benog morala. Savjetsko Vrhovno zapovjednis- two krajem prosinea 1942. odlu. {ilo je likvidirati opkoljenu nje- ‘macku grupaciju, Planirano je njezino rasijecanje u smjeru 2a: pad-istok, azatim unistenje sva- ke grupe zasebno. Nakon snad: noga topnikog granatiranja i bombardiranja tz zraka, sovjet ske snage zapocele su zavréni napad 10. sijeénja 1943. godine. U prvom postzoju bile su oklo phe snage za Kojima je slijedilo pjeSastvo pa je veé prvoga dana razbijena crta bojignice | izvr8en prodor sest do osam kilometara, da bi se do 12. sijecnja zauzeo cijeli zapadnt sektor. Nijemei su se povukii na lievu obalu rijeke Rososke, a teske borbe nastav Jjene su sve do 26, sijeénja kada su se na Mamajevom Kurga ru spojili dijelovi sovjetskih 21 1 62. armije, éime je njematka POSEBNOIZDANIE /O2UIAK 2013,ZAVRSNE OPERACIJE CRVENE ARMIJE | UNISTENJE NJEMACKIH SNAGA (prosinac 1942.) 2a UNISTENJE ‘Voron OKRUZENIA iss ey Fs NAGA. GaUPA > sm 2s. ante me D8 if Sec an Sa ¥ hag po. ACTON momo wane ron cur eusdsoveecn scan noua nese ‘grupacija rasjetena na dva di- im Je prostorno i vremenski bilo jela (sjeverni dio Cini su ostaci _najpogodnije, a ujedno su prisi- 12 divizija sabijenih u industri _lile Nijemce da oslabe grupu ar- slam naseljima, dok je juzni dio mija ,*, Gime je na posredan Ginilo zapovjednistvo 6, armijeinagin obranjen 1 Kavkaz koji je ostaci devet divizijanapodrugju u biti i bio glavni eilj njemat- stedinjeg ijuénog dijela grada). _ke operacije. Za vrljeme Staljin- Juana grupa njemackih snaga sa gradske bitke sovjetska armija zapoyednikom feldmarsalom —unistila je 32 njemacke divizi- von Paulusom na ¢elu kapituli- je i divizije satelitskin drZava i rala ye 31. sijetnja, a otpor sje- tri brigade, a 16 brigada pretr- verne grupe prestao Je 2. velja- pjelo je velike gubitke. Ukupni Ge 1943, cime je zavréenaibitka gubici sila Osovine u to) bitki zaStaljingrad. Zarobljeno je oko _iznosili su 1.450.000 Ijudi, sto je 91,000 vojnika (medu kojima je- _predstavijalo Cevvrtinu brojnog dan feldmarSal i 24 generala}, a stanja njihovih snaga na Istoc- 147.200 vojnika i Casnika je po- _noeuropskom bojistu. Njemat- ginulo, ke i ostale osovinske postrojbe Staljingradska bitka zavrSena je imale su velike gubitke I u rat- potpunim porazom njemacke —noj tehnict - oko 2.000 tenkova, grupe armija »B*. Snage Crvene 2.000 zrakoplova | oko 70.000 armije nametnule su bitku kada — drugih vozila, POSEENOIZDANIE /O2U/RK 2015 ‘nia ike uvmsnasin tan owes tn nmsnrstze surat ss2,.SVIETSKI RA YERVENA ARMUA 3.000.000 BROJ LJUDI UKLJUCENIH U BITKU NJEMACKI GUBICI U TENKOVIMA, S OBJE STRANE TOPNICKOM ORUDU I ZRAKOPLOVIMA.1.626 SOVJETSKI GUBICI U TENKOVIMA I BORBENIM ZRAKOPLOVIMA TULA BR KRM Cc Ese GUBICI U LJUDSTVU NA NJEMACKOJI SOVJETSKOJ STRANI Janirana kao opera- clja takci¢kog. zna- aja, ograni¢ena po vremenu i prostoru 1s ciljem poboliganja njemaé kth postrojbi na juznom i sredis njem dijelu. Istotnoeuropskog ratiéta, bitka kod Kurska prerasla je u jedmu od najveéih i najzna Gaqjnijih bitaka Drugoga syjet skog rata, u kojoj je definitivno slomljena njemacka ofenzima akon zavréetka operacije kod Staljingrada, juini dio bojista stabiliziran je u nepravilnoj crt kojom su oblikovane tri krupne izbotine (orelska, kurska i bjel: gorodsko-harkovska), iz _kojih su obje strane mogle poduzima ti daljnje ofenzivne aktivnost Njematko Vrhovno zapovjednis. ‘vo, u teznji za vraéanjem stra teske inicijative izgubljene pod Staljingradom, au nemoguéno: stirazvijanja ofenzivne operaciie Sirih razmjera zbog nepovolina ‘odnosa snaga na Isto¢noeurop. skom bojistu, odlutilo je kon- centrirati napore svojih po: strojbi na ovladavanju kurskom izbotinom. Cilj operacije bio je skraéivanje crte bojisnice likvi- dacijom kurske izbotine, ime bise dobile prijeko potrebne pri Euve, a ujedno bi Crvena armija ‘ostala bez. moguénasti ofenziv nog djelovanja u bok i pozadinu njemaékih grupa armija lug’ { »Centar", Osnovna zamisao operatimnog. POSEENO IZDANIE /O2UIAK 2013, o .Nepesrednoprije poetka njematkog napada,savjetsk etopistvoprvo plana (pod nazivom operacija sZitadelle) blo je unistenje s0- ‘etskih snaga uw kurskoj izbo- ni koncentriénim udarima iz prostora Bjelgoroda i Orela i us- postavijanje komunikacije Orel = Kursk Bjelgorod ~ Harkov, me- Autim soyjetsko Vihovne zapo- ednistvo u porpunosti je bilo upomato s njemackim planom iavodenja operacije ,Zitadelle pa éak j totnom datumu i satu pofetka njemackog napada, 2a Invaljujuét Nikolaju Kuznjecova, jednom od najboljh sovjtskih obavjestajaca Drugoga svjetskog zata, Na osnovi vtlo preciznih | relevantnihinformacijaonamije rama protivnika, sovjetsko zapo- viednistvo odlutilo je uporno branitikursku izboéinu f nakon, razhijanja njemackog napada na 70 NA SMJERU GLAVNOG UDARA NASTUPALO JE 500 TENKOVA IJURISNIH ORUZJA, PRACENO PJESASTVOM dobro pripremljenim polozaji- ma, prijeti u protuofenzivu radi razbijanja orelske i bjelgorod- sko-harkovske grupacije protiv- nika i stvaranja uvjeta za daljnje nastupanje na zapad. Rezultat je bila bitka koja se razvijala kroz dvije faze - njematku ofenzivu I sovjetsku_protuofenzivu. So- vjetsko zapovjednistvo izvrtilo je pravodobne pripreme kako bi docekalo njemacki napad pa je organizirana duboka, vigeslojna ‘obrana, koja je trebala ,potrosi- i" njemagku napadnu moé (pri tome, posebna pozornost bila je posveéena sustavu zap redivanja, dobrom utvrdivanju 1 organiza. «iji protuoklopne borbe) Nepostedno prije potetka nje- matkog napada, sovjetsko je to- pnistvo prvo otvorilo paljbu (40 rminuta prije njematkog) po pro- tivnickim —polaznim —polodaj- ma, sektorima prikuplanja, 22 povjednim mjestima I centtima veze. Njematko zapovjednistwo bilo jezbunjeno isteKoje dojam kako su sovjtske snage krenule unapad, a sustav zapovijedanja bio je teSko poremeten. U isto vijeme sovjetsko zrakoplovstva napalo je njematke zratne baze i unitilo 60 njemaciih zrakoplo- vva na zemji, ali unatot pote no} zbunjendsti i neplaniranim gubicima od sovjetskoga preci ‘znoga vatrenog udare, njematke snage krenule su u ofenzivu. Na smjeru glavnog udara nastupa Io je 500 tenkovaijurisnih oru2 |, prageno pjefasivom. Tijekom 5. spnja njematke su snage 2e: stoko napale sovjtske obrambe POSERNOIZDANE /O2UI8K 7013Soe Istoéno bojiste 19, veliage 1943. do kolovaza 1943, 1 018. ofa 1983 IsTOENA PRusisa Berne RuSIIA 1 porran ema’ res sreiab abn a okrakaw UKRAWINA Toman ausTAIiA udimoeita WAOARSKA ah HRVATSKA RUMUNSSKA ‘Plot SRoIsA » obutaret BUGARSKA ne polozaje, ali su bile odbagene J tek nakon petog jurisa uspje Je su probiti soyjetsku obrantt u podrugju Olhovatke i prodejeti udubinu sest do osam kilome tara, medutim nisu postigle zna- {xjnie rezultate zbog velike du bine sovjetske obrane. Ukljutivsi prituve, produzile su napad na avnom smjeru, ali bez znaca)- ajjh rezultata pa su 11. sepnja bile prisiliene prijeéi w obranu. Za sedam dana neprekidnih na- pda, Nijemei su se uspjeli ukli- alu sovjetsku obranu samo ‘sam do 12 km, pri Germ st iz= ‘ubili blizu 60,000 Kjudi, 80 ten- ova i oko 150 zrakoplova, cime je 2avusena prva faza bitke kod Kurska i veé narednog dana za- potela je soyjetska protuofenzi- vauorelskoj izhoti ‘Njeracke snage bile su prisiljene 11. srpnja prijeti w obranu FOSEANO DANE /OZUIAK 2013, xCAVENAARMUA Kod mjesta Prohorovke 12, srpnja oslo je do najveceg sukoba oklo- ppnih snaga u povijesti; u kojem je istodobno sudjelovalo vise od 1.200 tenkova s obiju strana. Nje- rmatku grupaciju tinile su neke od najelitniih oklopnih divizi jakojima su w to vrijeme Jo8 ras polagali (konkretnije, 1. SS-ova oklopna divizija -Leibstandaste 8 Adolf Hitler", 2. $S-ova oklo- ona divizja ,Das Reich" i 3. SS. ‘ova oklopna divizija ,Tottenko: pf‘) s ukupno 456 tenkova i 137 ‘samovoznih jurignih topova (po sovjetskim izvorima, njematke snage raspolagale su s 500 — 700 tenkova raznih modela). Njima 2 su bile suprotstavijene sovjet- ske snage Voronjeskog i Stepskog fronta s oko 800 — 850 tenkova, a jedan od glavnth nositelja bor: bi ila je 5. gardijska tenkovska armija, Po sovjetskim izvorima, samo tog dana i na tom mjestu unBteno je vie od 400 njematkih i oko 300 sovjetskih tenkova, me- dutim ti podaci se uvelike razli- kyju od njematkih, po kojima je ‘usudaru kod Prohorovke uniste- no ili oSteéeno do 95 njemackih i vile od 700 sovjetskih tenkova i samovoznih topova. U svakom slugaju, poloZaj Nijemaca u orel- sko} labotini svakoga dana po- stajao je sve kritigniji, zbog eega iaéko zapovjednistvo Bur no ojaéalo svoje pstrojbe u sek- ‘oru Orela, medutim ni tako oj ane snage nisu bile dostatne za zadréavanje sovjetskog napada. Protuofenziva sovjetskih snaga protiv njematke Orelske skupine tajala je 37 dana, za koje su vri- jeme postrojbe Crvene armije na. predovale prema zapadu oko 150 km i tom prilikom razbile 15 nje- mavkih divizija. Sovjetska pro- tuofenziva na Orelskoj izbotini LuspjeSno je zavréena njezinom likvidacijom, a sovjetske armije naile su se u povoljnom polozaju za poduzimanje ofenzive prema Bjelorusifi Ukrajini Poéetkom kolovoza na bjelgo rodsko-harkovskom smjeru Ni jemci su znatno smanjili svoje snage upucivanjem pojaéanja u orelsku izbocinu. $ druge strane soyjetsko Vihovno zapovjednis two odlutilo je izvesti udare unu- raSnjim. krilima Voronjeskog i Stepskog fronta opéim smjerom Bjelgorod - Bogoduhoy, kako bi razdvojila protivnitke snage na vise dijelova, i unistit ih na po- druéju Harkova. Planirano je da se operacija izvede u dvije eta pe - u prvoj je trebalo nanijeti tudare sa sjevera, juga i istoka na prostor Harkova itu porazit nje- macke snage, au drugoj oslobo- POSEENO ZDANE /O2UIAK 201.i cervera } HEINRICH erent Perry Pen cai CENTAR KLUGE Paneer a) Beds oa JUG MANSTEIN, NOAIV are NEHRING POSEBNOIZDANIE /O2UIAK 2013, Pa Mey ut Macy ocx couuwmrzer DRUGA 7s, etbetov pe SCHMIDT [si oxy vec.) RENDULIC Lae ee eae a , 210008 rove a a 2 KOLPAKTY even ou ’ * MODEL ze soo FREISSNER Sg i oxtv Yu Aner ge te ZORN LEMELSEN _HARPE_ AGES NES 48 ROMANENKO bRuca SALIMUTH at BITKAKOD KURSKA (4. srpnja-1. kolovoza 1943.) ox xxx i 50 BOLDIN ae 511 GD BAGRAMJAN xigex 78 % ATKBADANOV " eee og 277235 3coREATOV e.g Wv ervackoJASCHKE snk 13Pucov xx 65ATOV i xi sTRAUBE (60 CERNJAKOVSKI ee VORONJEZ varUTin 38 CIBISOV ox 6 cp eistIAKoV 5.60 ZHADOV He LIK KATUKOV. Gres 4 ea 69 KRUCE AOMOSKALENKO ofa" or xxx ma XLVI lie KNOBELSDOREF — HAUSSER 760 SinmiLov YEE de _von owed — ceTvRTA ;RPAD HOTH at Ao ae a 57 GAGEN KEMPE Ul KEMPE MATTENKLOTY i ¢ MACKENSEN2.SVIETSKIRAT/CRVENA ARMUA, dit grad i po moguénosti zavrsit cijelu bitku za Kursk. Napad sovjetsk gorodsko-harkovskom —smjeru Zapoéeo je rano ujutro 3, kolovo- za nakon Zestokoga topnitkog i zrakoplovnog bombardiranja. Si- lovitim udarom postrojbe Crvene armije uklinile su se u njemacki raspored éetiri do pet kilometa- ra veé za nekoliko sati, a u prvom danu tenkovske armije presle su 30 km i odsjekle njematkim sna- ‘gama odstupnicu prema zapadu, Polozaj Nijemaca naglo je posta- jo sve edi sinkroniziranim djelo- vanjem Crvene armije na bojistu I soyjetskih partizana u pozadini, koji su ugrozili komunikacije u Ukrajini, Bjelorusiji i drugim po- druéjima, pa je njematko zapo- vjednistvo bilo prisijeno podu- zeti Zurne mjere kako bi zatvorilo nastalu bresu i sprijetilo sovjetski prodor. U razdoblju od 8. do 11. kolovoza Nijemei su od planira- ih 20 divizija na taj prostor pre- bacili 11 diviaija i izveli protuna- pad prigemu surazvijene Zestoke Dorbe u kojima su sovjetske sna~ ge odbile njemacki protunapad i prislle th na povlacenje. Nakon neuspjeha njematkog zatvaranja brebe, sovetske snage krenule su uprogon njihovih razbijenih sna- a, a-ujedno su zapoéele lomiti obranu na prilazima Harkovu. Ti jekom 18, do 23. kolovoza vodene su estoke borbe za Harkov kojije 23, kolovoza konaéno osloboden. UspjeSno izvedenom protuofen: zivom sovjeskih snaga na bjelgo rodsko-harkovskom smjeru zavr Sena je bitka kod Kurska. Bitka kod Kurska bila je jedna od najvaznijih pobjeda Crvene ar- rije u Drugome svjetskom rat kojom su stvoreni uyjeti za veli- ku sovjetsku. ofenzivu i potpu- zno zauzimanje Ukrajine (kao ia prijelaz soyjetskih snaga u opéu fofenzivu na cijelom Istoénoeu- ropskom bojiftu) i nakon koje ‘Nijemci vise nisu mogli podu- POSEBNOIZDANIE/O2UIAK 2013,BITKA KOD KURSKA - JUZNI SEKTOR (5. srpnja - 23. kolovoza 1943.) 16 71943, 551983, mmm 21043, ma 23.8:1903, zeti nikakva ozbilnija napadna jelovanja te su porpuno pres- Iu stratesku defenzivu, Osim toga, poraz Nijemaca u bitki kod Kurska zaostrio je proturjetnosti medu silama Osovine | pogorsao uunutarnje politicko stanje u sv ko} pojedinatno} zemlj-clanici Po naprezanju sukobljenih stra- na j obostranim gubicima, spa- da u jednu od najvecih bitaka igvedenilh u Drugome svjetskom ratu, Tijekom 50 dana njezina trajanja, u bitku je s obje strane bilo ukljuceno gotavo tri miliju 1a ljudi, 35.000 topnikih oru- dda j teskin minobacata, vise od £8,000 tenkova i samovoznih oru- dda te oko 4.800 zrakoplova. N ‘mati gubici bili su oko 203,000 judi, 760 tenkova, 3.000 topnit- ‘kh aruda i 680 zrakoplova, dok se soyjetski gubici procjenjuju rna vigestruko veée od njemackih (vise od 863,000 vojnika, vise od 6,000 tenkova I 1.626 borbenih zrakoplova) POSEENO IZDANIE /O2UIAK 2013, 5AVERVENA ARMUJA, "100. 000 361.000 j POGINULI PRIP KRAJEM T! JA 19 U BERLINS350.000 BROJ POGINULIH ILI RANJENIH NJEMACKIH VOJNIKA I CASNIKA TL RC ARN LTD BROJ NJEMACKIH ZAROBLJENIKA. NAKON BITKE zbijanjem Crvene ar mje na rjeke Odru Nyse i formiranjem mostobrana na lije vvoj obali Ode, st za cavrsn ud na Istocnom vjetske ofenzive bilo je usmjere no na okruzenje i zauzimanje Ber lina, bog éega su angairali oko <éva i pol milijuna vojnika. Pipre: ne armije na Odru i Nysu, @ ene su polovinom tavaja godine. Dopremljena su matna pojadanja, osobito w tesko) ratno tehnici ~ to oklopnistu, zrakoplovstv iin levantnim pod nije Berlina any topnickih i minobaca svih kalibara, 6.300 tenkova i vise ‘od 8.400 borbenih zrakoplova), a Togisticke baze vo) ertibojiinice n sguran razmak. Jednako tako, vlo Temeljito su e pripreme. svih postrojbi koje su sudjelovale w operacjt- formirane su juriine skupine jacine od strejatkog voda do bojne, ojaéane automatigai ma i snajperistima te pionirima i bacagima plamena, a ovisno 0 smjeru njihe skupinama dodijel ka orufja za neposrednu vatrenu potporu sve do kal it metara, Prije povetk sve st postrojbe opsk ve 2ijim aerofoto snimkama grada, POSEBNO IZDANHE /O2UIAK 2013, 7MLS 2. SWETSKIRAT/CRVENAARMUA S druge strane, razvoj opée situa: cije ukazivao je njematkome Vr- hhovnom zapovjednistvu kako ce naredna sovjetska ofenziva biti usmjerena na Berlin pa su ulo 2eni krajnji napori za utinkovitu. organizaciju obrane. Angezirane su brojne improvizirane postroj- be Hitlerove mladezi (Hitler. Ju- ¢gend) i narodne obrane (Volks- sturm) koje su inili muSkarci od 16 do 60 godina (iako je bilo i ‘atno mlade djece, kao i stara- ‘cau poznim godinama), kako bi se nadomjestile snage potrose- neu prethodnim razdobljima rata. Protijedene njematke divi- zie branile su odsjeke Sirine se- dam-osam kilometara s oko 35 = 40 topnigkih oruzja na kilome- tar bojsta, a raspolozivi broj bor- nm NUJEMCI SU ORGANIZIRALI TRI OBRAMBENA POJASA, SVAKI SDVA-TRI POLOZAJA benih zrakoplova procjenjivao se na oko 2.000, medutim oni ni iz- daleka nisu bili operativno upo- rabljiviu tolikom broju zbog 02- bilinog nedostatka gorivaimalog broja preostalih pilota. Nijemci su organizirali tri obrambena po- jasa, svaki s dva-tr polozaja, du- bine 20 - 40 km, s brojnim pro- tupjefatkim i protutenkovskim preprekama, izdvojenim zasjeda- ma i lopkama. Naseljena mjesta i 8ume organizirane su za krud- ‘nu obranu, a Siri prostor Berlina podijeljen je na osam sektora i centar, Blokovi 2grada | pojedine ‘evrd6e gradevine uredene su kao otporne totke ill2vorista obrane, «a podzemna Zeljeznica te kanali- zacijska i vodovodna mreza tre- bali su posluziti za kretanje po- strojb, sligno kao svojedobno u Stajingradu. Plan sovjetskoga Vihovnog. 22 povjednistva predvidao je okru- Zenje i unistenje njemaékih sna ga u samom Berlina, pri Gemu je [bjeloruski front nakon proboja bojita trebao obuhvatiti Berlin sa sjevera, sve do Potsdam, a L ukrajinsk front obuhvatiti Berlin juga I spojiti snage s I. bjelor- skim frontom u Potsdamu, cime bi Berlin do8ao u okruzenje, Radi zaitite desnog boka |. bjelorw skog fronta sa sjever, Il. bjelor ski front trebao je forsrati Odru, razbitiostatke njematke 3, oklo- pne armije i nastavti prodor pre- ‘ma Rostoku i Wismaru. Sovjetske su snage nakon snad- ne topnike pripreme i inten- POSEBNO ZOANIE/2UIAK 2013,