UNIVERZITET U TUZLI

FARMACEUTSKI FAKULTET

Majda Zuli
INTERAKCIJE CITOSTATIKA I HRANE
Seminarski rad

Tuzla, Juli 2014. godine

UNIVERZITET U TUZLI
FARMACEUTSKI FAKULTET

Majda Zuli
INTERAKCIJE CITOSTATIKA I HRANE
Seminarski rad

Tuzla, Juli 2014. godine

Naziv predmeta: Bromatologija

Nastavni profesor: Dr.sc.Midhat Jai, van. prof.
Broj stranica: 20
Broj tablica: 2
Broj slika: 3
Broj literaturnih referenci: 6

SADRAJ
1.

UVOD......................................................................................................................................

2.

RAK I CITOSTATICI..............................................................................................................

3. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO FEDERACIJE BIH PREGLED MALIGNIH

NEOPLAZMI..................................................................................................................................
4.

KEMOTERAPIJA..................................................................................................................
4.1 Nuspojave kemoterapije.......................................................................................................
4.2 Kako se boriti s rakom.........................................................................................................

5.

INTERAKCIJE CITOSTATIKA I HRANE...........................................................................

5.1 Interakcije grejpa i citostatika..............................................................................................
5.2 Interakcije polifenola i citostatika........................................................................................
5.3 Ljekovite biljke....................................................................................................................
5.3.1 Reishi gljive...................................................................................................................
5.3.2 Zeleni aj.......................................................................................................................
5.3.3 Bioflavonoidi.................................................................................................................
5.3.4 Silimarin........................................................................................................................
5.3.5 en-en..........................................................................................................................
5.3.6 Bijela imela....................................................................................................................
5.3.7 Aloa vera gel..................................................................................................................

6.

ZAKLJUAK........................................................................................................................

7.

LITERATURA........................................................................................................................

1. UVOD

Rak je bolest modernog doba, rezultat savremenog brzog naina ivota u kojem se ne
poklanja dosta panje pravilnoj prehrani, fizikoj aktivnosti i ivotu bez stresa. Usljed
masovne proizvodnje u svijetu i nedovoljne edukacije ire javnosti gotovo svakodnevno se
dolazi u kontakt sa raznim kancerogenim supstancama. Postoje brojne terapije kojima se
pokuava izlijeiti, relativno neizljeiva bolest. Upotreba citostatika je najire koritena
terapija i daje poprilino dobre rezultate, ako ne za izljeenje ove opake bolesti, onda makar
za ublaavanje simptoma. Interakcije hrane i lijekova su odavno zapaene i istraivane, tako
da postoji hrana koja pojaava dejstvo nekog lijeka, ona koja ga smanjuje ili potpuno
ponitava i tkz. neutralna hrana. to se tie same interakcije citostatika i hrane, svakodnevno
se vre nova istraivanja i kontroliu stara sa najveom dozom opreza, sve u svrhu kreiranja
to boljeg lijeka i popratne dijetetske terapije.

2. RAK I CITOSTATICI
Citostatici su hemoterapeutici koji koe rast tumorskih elija tj. elija brzog rasta. Svoje
djelovanje ostvaruju uticajem na elijski metabolizam tokom elijskog ciklusa, tako da
blokiraju diobu i reprodukciju elija.
Naziv rak (latinski cancer) predstavlja zloudnu tvorevina, karcinom, izraslinu,
neoplazmu (novi rast), izraz za maligne tumore (karcinom i sarkom). Karakteristika tumora su
elije koje se nekontrolisano dijele, uslijed poremeenih mehanizama koji kontroliu elijski
rast. Tumor predstavlja abnormalno poveanje tkiva, kao posljedicu intenzivne, autonomne i
ekscesivne proliferacije mutiranih elija. Moe biti beningni (dobroudni), kada nastali
tumorski vor moe rasti dobro ogranien od okolnog zdravog tkiva i maligni (zloudni) koji
se moe infiltrirati u zdravo tkivo, razarajui ga i irei se krvlju, limfom ili upljinama
organa u udaljene dijelove tijela tj. moe metastazirati.
Lijeenje tumora obuhavata razliite metode u koje ubrajamo operativni zahvat,
radioterapija, hemoterapija, hormonsku terapija, imunoterapija, lijeenje biolokim lijekovima
dobivenim DNK tehnologijom, monoklonska antitijela i inhibitori tirozin-kinaze.
Citostatici su hemoterapeutici koji suprimiraju razvoj i razmnoavanje elija brzog rasta
(maligne elije), ali djeluju i na zdrave elije s visokom frekvencijom diobe poput elija
kotane sri, spolnih lijezda, epitela i embrionalnog tkiva. Njihov najvei nedostatak je
nedovoljna selektivnost, tj. oteuju i normalne elije i elije raka, jer elije tumora se samo
suptilno razlikuje od normalnih elija, koje su izgubile mehanizam kojim se kontrolira njihov
rast i razmnoavanje. Dalje smanjuju vitalnost svih elija u organizmu, smanjuju imunitet, to
rezultira velikim brojem nus djelovanja. Citostatici imaju usku terapeutsku irinu, kumuliraju
se, bolesnici ih teko podnose, duom primjenom citostatika, elije tumora postaju rezistentne
na djelovanje ovih lijekova, stoga se u terapiji obino primjenjuju citostatici razliitog
mehanizma djelovanja.
Unitenje ili sprijeavanje rasta i razmnoavanja elija tumora ostvaruje se razliitim
mehanizmima i na razliitim nivoima unutar elije. Ti mehanizmi su poticanje i pojaanje
odgovora imunog sistema, vezivanje na receptore i poticanje ili blokiranje receptora na
membrani ili u citoplazmi zloudne elije, poremeaj sinteze i funkcije elijske membrane,
poremeaj funkcije elijskih organela, time i grae i funkcije tumorske elije i poremeaj
sinteze i funkcije makromolekula unutar zloudne elije.

U izboru citostatika vano je nekoliko faktora: vrsta zloudnog tumora, lokalizacija,

proirenost, utjecaj na normalne tjelesne funkcije te ope stanje bolesnika. Koliko esto i
koliko dugo e se u pojedinog bolesnika primjenjivati kemoterapija ovisi o vrsti raka,
ciljevima lijeenja, citostaticima koji se primjenjuju, odgovoru na primijenjenu terapiju i
popratnim pojavama. Niti jedno lijeenje ne moe zapoeti bez pristanka bolesnika. Prije
poetka kemoterapije, provjerava se tjelesna teina i visina da bi se izraunala tona doza
lijeka. Kemoterapija se esto daje u tzv. ciklusima, koji ukljuuju periode lijeenja iza kojih
slijede pauze od nekoliko tjedana, da se organizam oporavi od popratnih pojava. Dva ili vie
ciklusa kemoterapije ine kemoterapijski protokol. Za vrijeme protokola obavljaju se
kontrolne pretrage (krvni testovi, rendgen, ultrazvuk, kompjutorizirana tomografija) da bi se
pratio uinak lijekova na tumor. Rezultati tih pretraga ponekad zahtijevaju promjenu
terapijskog plana. Najei je razlog tome to kemoterapija nije dovela do dovoljnog
smanjenja tumora, a rjee su to popratna oteenja u organizmu.
Kemoterapija se primjenjuje na razliite naine: putem vene (intravenski), na usta
(peroralno), injekcijama u mii (intramuskularno), pod kou (subkutano) ili direktno u
podruje tumora (intralezionalno), u obliku kreme na povrinu koe (topiki). Najee se
kemoterapija daje intravenski, kroz tanku iglu u venu ruke ili noge. Takodjer se moe
intravenski primjenjivati putem katetera, mekanih fleksibilnih cijevi smjetenih u velikim
venama (centralni venski kateter). Peroralni citostatici daju se u obliku tableta ili kapsula i
bolesnici ih mogu uzimati kod kue. Kemoterapija se moe injicirati i u druge dijelove tijela:
intratekalno (u spinalnu tekuinu injekcijom izmedju kraljeaka na donjem dijelu ledja) ili
intrakavitarno (injiciranjem u tjelesne upljine, npr. mokrani mjehur, prsnu ili trbunu
upljinu).
Citostatici se pripremaju u posebno opremljenim bolnikim prostorijama. Ovisno o vrsti
citostatika, lijeenje se moe obavljati u bolnici, ambulantno (tzv. dnevna bolnica kada
bolesnik primi citostatik i odlazi kui, moe trajati od pola sata do nekoliko sati) i kod kue
(tablete, kapsule, kreme). (1)

3. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO FEDERACIJE BIH PREGLED

MALIGNIH NEOPLAZMI

Rak je znaajan zdravstveni problem stanovnitva FBiH. Drugi je najvaniji uzrok smrti,
pa je vrlo vano raspolagati odgovarajuim podacima koji e pomoi u izradi strategije za
prevenciju i odgovarajuu onkoloku zatitu. Samo dobro organizirana registracija raka moe
omoguiti dobivanje takvih podataka.

Prikupljanje zdravstveno-statistikih podataka regulirano je Zakonom o zdravstvenoj

zatiti (Slubene novine FBiH broj 29/05), Zakonom o statistici u Federaciji BiH
(Slubene novine FBiH, broj 63/03), Zakonom o evidencijama u oblasti zdravstva
(Sl.novine FBiH, br.37/12) te Programima statistikih aktivnosti i Godinjim provedbenim
planom statistikih aktivnosti FBiH. Na osnovu lanka 18. stavak 1., u vezi s lankom 16.
toka 5. Zakona o zdravstvenoj zatiti Federalno ministarstvo zdravstva je donijelo i Uputu o
mjerama i aktivnostima za sprjeavanje, rano otkrivanje i suzbijanje maligne neoplazme
(Slubene novine FBiH, broj 2/08).
Zavod za javno zdravstvo FBiH je 2004. godine pokrenuo aktivnosti na uspostavljanju
Populacijskog registra za rak s ciljem da se registriraju svi sluajevi raka na podruju FBiH. Proces
registracije raka u FBiH je decentraliziran. Zdravstvene ustanove primarne, sekundarne i tercijarne
zdravstvene zatite, kao i privatna zdravstvena djelatnost dostavljaju, nadlenom Kantonalnom
zavodu za javno zdravstvo, prijave sluajeva raka. U Zavodu za javno zdravstvo FBiH objedinjuju se
podatci za cijelo podruje FBiH.

Prikupljeni podatci bi trebali posluiti kao baza za:

procjenjivanje veliine problema bolesti (terata raka) u dravi (incidenca,

mortalitet, prevalenca, preivljavanje);

programiranje i procjenu primarne prevencije;

planiranje ustanova i sredstava potrebnih za kontrolu raka (osoblje, oprema i

bolniki kapaciteti);

epidemioloka istraivanja u FBiH i u sklopu meunarodnih studija.

Postojanje Populacijskog registra raka je opravdano samo uz regularno prikupljanje,

objavljivanje i uporabu prikupljenih podataka. Godinja Izvjea Registra su jedan od
uobiajenih naina irenja informacija.
Zbog mnogobrojnih izvora podataka, skupljanje podataka kao i njihovo povezivanje i
objavljivanje je poprilino dugotrajan proces (ne samo kod nas nego i drugdje u svijetu) i
obino traje dvije do tri godine. Nakon uspostavljanja Populacijskog registra, prvo godinje
izvjee je objavljeno 2008. godine pod naslovom Incidenca raka u Federaciji Bosne i
Hercegovine 2007.. Skupljanje podataka za ovo izvjee je zavreno 28. prosinca 2013. (2)

Tablica 1: Udio MV (morfoloki verificiranih), DCO (prijavljenih samo na osnovu potvrde o smrti) i M/I
(omjer mortaliteta i registrirane incidence) u FBiH 2011. godine, prema primarnom sijelu

U tablici 1 predstavljeni su podatci o ukupnom broju registriranih osoba kojima je tijekom

2011. godine dijagnosticiran rak, kao i udio morfoloki verificiranih tumora (MV%), udio
prijavljenih samo na osnovu potvrde o smrti (DCO%) te omjer smrtnosti i registrirane
incidence (M/T) kao pokazatelji kvalitete podataka i cjelovitosti registracije. Od 5863 ukupno
registririranih sluajeva (ukljuen rak koe), 962 (16,4%) ih je registrirano samo na osnovu
potvrde o smrti (manje nego 2010. godine 18,3%). Udio morfoloki verificiranih tumora
(potvrenih histoloki/citoloki) iznosi samo 49,3% za sve lokalizacije, neto vie u odnosu
na 2010. godinu (44,8%). Omjer mortaliteta i incidence (omjer umrlih od raka i prijavljenih
oboljelih) od 70,9% za sve lokalizacije (za pojedine lokalizacije i do 300%), vei u odnosu na
prethodnu godinu (70,6%), upozorava na znaajno podprijavljivanje oboljelih
(subregistraciju).

Slika 1: Registrirani sluajevi oboljenja od raka (bez raka koe) u FBiH, stopa obolijevanja na 100000
stanovnika, u razdoblju od 2004. do 2011. godine, po spolu

Slika 1 prikazuje trend registrirane stope obolijevanja od raka (bez raka koe) u Federaciji
BiH u razdoblju od 2004. do 2011. godine po spolu. Uoljiva je neravnomjernost trenda.
Najvie registriranih i najvea stopa zabiljeena je 2009. godine. Udio registriranih
mukaraca odnosno ena oboljelih od raka u 2011. godini prikazan je na slici 2.

Slika 2: Udio mukaraca odnosno ena meu registriranim oboljelim od raka u FBiH, 2011. godine

10

Slika 3: Registrirani sluajevi raka, stopa obolijevanja (Mb/100000) u FBiH 2011. godine po dobnim
skupinama i spolu

Na slici 3 prikazana je stopa obolijevanja (Mb/100000) po dobnim skupinama i spolu.

Najmanji broj registriranih je u dobi ispod 14 godina. Stopa obolijevanja je najvea u dobi 7584 godine i za mukarce i za ene. Iako mukarci openito ee obolijevaju od raka zamjetan
je vei udio ena u dobnim skupinama od 25-54 godine. Registrirane oboljele osobe su dobi
od 0 do 98 godina (1-92 mukarci; 0-98 ene), prosjena dob oboljelih je 62 godine (64 za
mukarce i 60 za ene).
Tablica 2: Teret raka (bez raka koe) - Federacija BiH 2011.

Ukupno

Mukarci

ene

Izvor podataka

Incidenca

5245

2729

2516

Smrtnost

4141

2468

1673

Populacijski registar raka

FBiH (28.12.2013.)
Federalni zavod za statistiku

Prevalenca

22475

10642

11833

Populacijski registar raka

FBiH (31.12.2011.)

Tablica 2 prikazuje osnovne podatke o raku u Federaciji BiH 2011. godine: broj
registriranih osoba kojima je te godine dijagnosticiran rak (incidenca), broj umrlih
(smrtnost/mortalitet) i broj svih registriranih osoba s rakom koji su preivjeli do 31.12.2011.
godine (prevalenca). Od 39517 osoba kojima je dijagnosticiran rak (bez raka koe) u
razdoblju od 2004. do 2011. godine, prema podatcima Registra, 31.12.2011. godine bilo je
ivo 22474 osobe (10641 mukarac i 11833 ene). Obzirom da se u veini kantona ne
auriraju podatci o smrti osoba s rakom, i prevalenca je nerealna.

11

4. KEMOTERAPIJA
Kemoterapija je lijeenje raka kemijskim sredstvima koja unitavaju zloudne stanice.
Ti se lijekovi esto nazivaju citostatici, citotoksini, antitumorski ili antineoplastini lijekovi.
Naziv kemoterapija rabi se jer se tim lijeenjem rast zloudne stanice kontrolira kemijskim
putem. Osniva je kemoterapije njemaki istraiva Paul Erlich (1854.-1915.), koji je
primijenio kemijska sredstva u lijeenju zaraznih bolesti (salvarasan u lijeenju sifilisa). Prvo
moderno kemoterapijsko sredstvo u lijeenju tumora bio je bojni otrov duini plikavac,
primijenjen 1943. godine u lijeenju Hodgkinove bolesti. Posljednjih desetljea vie od 50
vrsta citostatika koristi se u lijeenju preko 200 razliitih zloudnih tumora.
Normalne stanice u tijelu rastu, dijele se i umiru pod kontrolom. Tumor nastaje kada
organizam izgubi tu kontrolu, pa se stanice nastavljaju nezadrivo dijeliti i stvarati nove
stanice. Citostatici unitavaju zloudne stanice koei njihov rast i diobu. Ti lijekovi ne
djeluju selektivno, dakle iskljuivo na zloudne stanice, nego mogu otetiti i zdrave stanice u
tijelu, naroito one koje se brzo dijele: krvne stanice, sluznicu probavnoga trakta, spolne
stanice, folikul kose. Upravo oteenje zdravih stanica uzrokuje popratne neeljene pojave
kemoterapije. Oteene stanice obino se obnavljaju nakon prestanka kemoterapije.
Budui da citostatici na razliite naine zaustavljaju stanini ciklus, radi boljeg antitumorskog
uinka esto se istovremeno daju dvije ili vie vrsta lijekova. To se naziva polikemoterapijom
ili kombiniranom kemoterapijom. U lijeenju nekih tumora koriste se druge vrste terapije,
poput hormonske ili imunoloke, esto u kombinaciji s kemoterapijom, upravo zbog razliitog
naina djelovanja na zloudne stanice.

4.1. Nuspojave kemoterapije

Ve je naglaeno da za sada ne postoji idealan antitumorski lijek koji bi unitio samo zloudne
stanice, bez tetnog djelovanja na normalna tkiva. Najvie stradavaju zdrava tkiva ije se
stanice brzo dijele, to esto uzrokuje nuspojave. Nuspojave se dijele na ope ili zajednike za
veinu citostatika i specifine, vezane uz primjenu pojedinih citotoksinih lijekova.
Ope nuspojave, s obzirom na vrijeme javljanja, mogu biti akutne (rane) ili odgoene
(kasne). Akutne su: munina, povraanje, poviena temperatura, bolovi, alergijske reakcije,
razgradnja krvnih stanica, bubrene komplikacije.
Odgoene nuspojave jave se nekoliko dana do nekoliko tjedana nakon primjene
citostatika, kao posljedica oteenja zdravih stanica u organizmu. To je, prije svega, oteenje
kotane sri zbog kojeg je smanjeno stvaranje crvenih krvnih tjeleaca (eritrociti), bijelih
krvnih tjeleaca (leukociti) i krvnih ploica (trombociti). Posljedice su slabokrvnost s umorom
i opom slabosti, sklonost infekcijama i krvarenju.
Najee nuspojave vezane uz probavni sustav jesu: upala sluznice usne upljine
(stomatitis ili mukozitis) s ranicama u ustima, upala sluznice jednjaka, eluca i crijeva, bolovi
u trbuhu, proljev, zatvor.
12

Gubitak kose (alopecija) je esta nuspojava kemoterapije, ali svi citostatici ne uzrokuju
ispadanje kose. Ispadanje dlaka moe se javiti na svim dijelovima tijela, ukljuujui vlasite,
lice (obrve i trepavice), ruke i noge, pazune jame i stidne regije, postepeno ili u
pramenovima. Kosa naraste nakon prestanka citostatske terapije, a nekim bolesnicima poinje
rasti jo za vrijeme lijeenja.
Najee su kasne nuspojave kemoterapije oteenje imunolokog sustava, neplodnost,
sekundarni tumori. Iako je trudnoa mogua za vrijeme lijeenja, ne preporua se jer
citostatici mogu uzrokovati oteenja ploda. Stoga se enama reproduktivne dobi savjetuje
primjena neke od kontraceptivnih metoda (obino kondom ili dijafragma). Za ene s rakom
dojke nisu prikladne kontracepcijske pilule. Ako je rak otkriven u trudne ene, moe biti
mogue odgoditi kemoterapiju do poroda. Ako pak zloudna bolest zahtijeva bre lijeenje,
moraju se procijeniti mogui tetni uinci kemoterapije na fetus.
Specifine nuspojave vezane su uz primjenu pojedinih citostatika. To su npr. oteenje srca
(antraciklini), jetre (lomustin, L-asparaginaza), plua (bleomicin, busulfan), mokranih organa
(cisplatin, ifosfamid), ivanog sustava (prokarbazin, vinka alkaloidi), sluha (cisplatin) te niz
drugih.
Popratne pojave kemoterapije mogu biti neugodne, ali se uvijek moraju promatrati naspram
sposobnosti citostatika da unite rak. Stoga je vrlo vano svakog bolesnika koji zapoinje
lijeenje detaljno informirati o terapijskom planu i moguim popratnim pojavama vezanim uz
pojedine citostatike.
Neke nuspojave mogu se predvidjeti i postoje djelotvorni lijekovi kojima se mogu ublaiti
ili otkloniti. Najee se koriste lijekovi protiv munine i povraanja (antiemetici), u obliku
injekcija ili tableta, te tzv. faktori rasta, specijalne bjelanevine koje se normalno stvaraju u
tijelu, a danas se proizvode u laboratoriju: granulocitni faktor rasta potie stvaranje leukocita i
time smanjuje rizik od infekcije, a drugi faktor rasta - eritropoetin potie stvaranje eritrocita,
ime ublaava simptome slabokrvnosti i potrebu za transfuzijama krvi.
Ponekad bolesnici misle da kemoterapija nije efikasna ako nemaju nuspojava ili, ako imaju
nuspojave, da je kemoterapija djelotvornija. To je potpuno netano, jer nuspojave jako
variraju od osobe do osobe i od lijeka do lijeka, i uope nisu znak da li su citostatici
djelotvorni ili ne.

4.2. Kako se boriti s rakom

Za vrijeme kemoterapije vrlo je vana pravilna prehrana, koja podrazumijeva namirnice
koje sadravaju sve potrebne sastojke te dovoljno kalorija za odravanje tjelesne teine i
obnavljanje tkiva koja citostatici mogu otetiti. Zdravom prehranom unosi se dovoljno
vitamina i minerala, i nije ih potrebno dodatno uzimati. Nepuenje i tjelesna aktivnost takoer
pridonose boljem podnoenju terapije.
Tana je izreka da se s rakom treba boriti. Vrlo esto zloudna bolest i kemoterapija koju
ona zahtijeva uzrokuju u bolesnika anksioznost, depresiju ili strah. Dobro emotivno stanje
vano je kao i fiziko zdravlje. Svaki bolesnik treba psihiku potporu za vrijeme lijeenja. (3)

13

5. INTERAKCIJE CITOSTATIKA I HRANE

Dokazano je da pojedine dijete, odnosno ogranienja hrane, imaju utjecaj na nastanak
nekih vrsta raka, nema nijednog sigurnog dokaza da pojedine namirnice ili dijete imaju bilo
kakav utjecaj na brzinu rasta tumora koji je ve nastao. Nain prehrane ima utjecaj jedino kod
neugodnih mravljenja za vrijeme bolovanja i lijeenja.
Princip mravljenja kod zloudnih bolesti nije isti kao kod gladovanja. Dok organizam kod
gladovanja prije svega troi rezerve koje je ranije stvorio, dakle masno tkivo, kod maligniteta
se od poetka troe sva tkiva, dakle, uz masno tkivo, troe se tkiva od kojih su izgraeni
organi i miii. I ba je to "troenje" organa i miia ono to mravljenju kod raka daje
posebnu teinu. Organizam troi vie nego to u svoja tkiva uspijeva ugraditi. Protiv toga se
bori ne samo pojaanom prehranom, ve i pokuajem da silom uguramo bjelanevine iz hrane
u tkiva organizma.
Vana je uloga energije i bjelanevina. Prije svega, vano je imati dobro pokrie u
kalorijama. Bolesnici su vrlo esto bez apetita, to je uzrokovano gotovo uvijek prisutnom
laganom muninom, pa obino i manje jedu zbog gubitka osjeta okusa za sve vrste hrane.
Prema tome, trebamo vrlo dobro oslukivati ostatke apetita bolesnika, nuditi mu ona jela koja
voli i za koje osjea ostatke neke elje, i tako prevariti to stanje. esto je to tekua hrana
poput mlijeka s dosta eera, raznih krema, kompota, mikseva s mlijekom i voem.
Ne bi trebalo dozvoliti da do bolesnika dolaze mirisi iz kuhinje, na tanjur treba pokuati
staviti samo one koliine za koje mislite da moe pojesti, a ne da ostavi hranu. Dobro je ee
nuditi manje koliine.
Da bi organizam pokuao ugraditi to vee koliine aminokiselina, sastavnih dijelova
bjelanevina, u tkiva organa i miia, potrebno je da hrana sadri to vie punovrijednih
ivotinjskih bjelanevina: mlijeka, mlijenih proizvoda, ribe, mesa i jaja. Kod nedostatka
apetita mogu vrlo dobro posluiti i koncentrati bjelanevina, koje uzimaju body-builderi kada
ele dobiti istaknute miie, jer su one neutralnog okusa i zgusnute u manjoj zapremini. U
novije vrijeme mnogo se govori o omega-3-masnim kiselinama, koje pospjeuju ugradnju
aminokisliena, pa je dobro pokuati i s tim tabletama.
Nema dokazane prednosti prehrane koja ukljuuje pojedine namirnice, dijete ili
izbjegavanje nekih vrsta hrane kod bolesnika sa zloudnom bolesti. Razne dijete koje hranu
ine manje ukusnom vjerojatno (iako ne jako) tete bolesniku od tumora. Jedina korist od
brige za prehranu kod te bolesti je da pokuamo zaustaviti mravljenje, to ne utjee bitno na
izljeenje i trajanje bolesti, ali odrava bolesnika u boljoj kondiciji i poveava njegovo
samopouzdanje. Dakle, vano je unositi bilo kakvu hranu, ali i nadoknaditi izgubljene
bjelanevine unosom punovrijednih ivotinjskih bjelanevina, eventualno i koncentrata.
Prehrana ima vaan, ali ne presudan utjecaj na trajanje bolesti i napredovanje tumora, pa
bolesniku treba pripremati este i manje, njemu ukusne obroke.
Mnoge namirnice mogu utjecati na nain na koji nae tijelo koristi lijekove to ih
uzimamo. Neka hrana, naime, zbog sastojaka koje sadri smanjuje koliinu lijeka koju tijelo
apsorbira, a time i njegovu uinkovitost, dok druga spreava procese kojima organizam
razgrauje lijek, to moe dovesti do opasnog poveanja koncentracije lijeka. S godinama
ivota rizik od nepoeljnih reakcija lijeka raste, jer osobe starije dobi esto uzimaju i po
nekoliko razliitih lijekova istodobno. Kako biste izbjegli takve probleme, obavezno prije
14

upotrebe proitajte upute za uzimanje lijeka i posavjetujte se s ljekarnikom, a za to sigurniju

terapiju dobro e vam doi i popis namirnica i lijekova koji mogu ui u interakciju.

5.1 Interakcija grejpa i citostatika

Agrumi i sokovi od agruma, a posebno grejp, sadre velike koliine kalcija pa mogu doi
u interakciju s lijekovima koji blokiraju kalcijeve kanale, poput nifedipina - lijeka koji se
koristi kao antiaritmik i za lijeenje arterijske hipertenzije. Do interakcije s agrumima moe
doi i kod estrogena, oralnih kontraceptiva, lijekova koji se koriste kod alergija te onih za
regulaciju kolesterola u krvi. Meu agrumima je za interakcije najriziniji grejp koji sadri
furanokumarine, tvari koje mogu uzrokovati ozbiljne nuspojave u kombinaciji s vie od 30
esto koritenih lijekova, poput onih za lijeenje hipertenzije, boli, raka, alergija ili oralnih
kontraceptiva. Furanokumarini ireverzibilno blokiraju skupinu enzima citokrom P450 zbog
ega dolazi do znaajnog porasta koncentracije tih lijekova, to moe imati i dramatine
posljedice. Komponente grejpa ulaze u interakcije s nekim statinima, tj. lijekovima za
reguliranje razine kolesterola u krvi (atorvastatin - Sortis, simvastatin - Lipex, Statex, Vasilip i
lovastatin - Artein), nekim lijekovima za sniavanje krvnog tlaka, lijeenje aritmije i drugih
bolesti srca (felodipin, nifedipin, nimodipin, amiordaron Cordarone, disopyramid), nekim
imunosupresivima (cyclosporin - Sandimmun, tacrolimus), anksioliticima (alprazolam Xanax), antidepresivima (sertralin - Zoloft), antiepilepticima (karbamazepim - Tegretol),
citostaticima (tamoxifen - Nolvadex), antiastmaticima (teofilin), antibioticima (eritromicin),
vazodilatatorima (Viagra) i lijekom za lijeenje HIV-a saquinavirom. (4)

5.2 Interakcija polifenola i citostatika

Polifenoli su jaki antioksidansi i djeluju blagotvorno ako su svakodnevno prisutni, ak i u
vrlo malim koliinama. Polifenoli su zapravo tvari koje su biljke sintetizirale kao odgovor na
stresne uvjete, kao molekule specifinih osobina koje su sluile za obranu od insekata i
nametnika. Polifenole nalazimo u vou naroito bobiastom i citrusnom, povru kao to su
artioke, paroge, luk, perin, kelj i repa te napitcima poput aja, kave, kakaa i crvenog vina.
Nadalje, imamo ih u zainima (papar, cimet, mukatni orai, umbir), a posebno mjesto
zauzimaju u bilju mediteranskog podneblja.
Te su molekule izuzetno raznolike. Malo se zna da je njihov metabolizam odreen i
sadrajem bakterija u naoj crijevnoj flori. Bakterije metaboliziraju polifenole, pretvaraju ih u
jo uinkovitije tvari koje organizam upija i koristi u svojoj fiziologiji. Meutim, injenica je
da te tvari proizvoljno, na svoju odgovornost slobodno mogu koristiti svi koji su zdravi i koji
ne koriste dodatne lijekove. Meutim, u bolesti i prilikom upotrebe lijekova, posebno za
kronine tegobe, treba biti oprezan.
Metabolizam polifenola uvelike utjee na ponaanje i metabolizam lijekova, kao i
obratno. Mnogi polifenoli su inhibitori enzima citokroma, CYP450 koji sudjeluju u poetnoj
fazi razgradnje mnogih lijekova u jetri. Tako je primjerice kvercetin (sadran u kiviju,
artiokama, grou, zainima...) inhibitor enzima CYP2C9 koji sudjeluje u razgradnji
varfarina (lijeka koji se koristi kao antikoagulans i daje se kao terapija kod svih koji imaju
potencijalnu opasnost nastanka tromba u krvnim ilama). Svi oni koji koriste varfarin, moraju
biti oprezni, jer se konzumiranjem hrane s vie kvercetina, koncentracija varfarina u krvi
poveava, jer se on ne razgrauje dostatno.
15

Potpuno je pogreno koristiti preparate za jaanje imuniteta kad je osoba pogoena

boleu koja ima autoimunu komponentu kao i na svoju ruku uzimati razne polifenole,
antioksidanse, u trenutku dobivanja kemoterapije. Jer, kako stanica reagira? Polifenoli kao to
su resveratrol (groe, crno vino), kurkumin (kurkuma) ili kvercetin (luk, kivi, groe, zaini)
djelovat e na aktivaciju i inhibiciju brojnih enzima u organizmu, a posebno na modulaciju
pumpi koje izbacuju strane tvari iz stanice. Tako takav dodatak prehrani moe poveati
apsorpciju citostatika u stanice i time e on umjesto lijeka postati otrov, a u nekim
sluajevima remetiti samo djelovanje antimetabolita u stanici. Bolje je te tvari koristiti u
pauzama od kemoterapije, odnosno uvijek u dogovoru sa strunom medicinskom osobom.
Danas se ak neki polifenoli kontrolirano dodaju paralelno s kemoterapijom, ali su te
kombinacije vrlo pomno odreene i za njih postoje istraivanja koja sadre tone podatke o
uinkovitosti i nekodljivosti za pacijenta. (5)

5.3. Ljekovite biljke

Ljekovite biljke mogu smanjiti neeljene efekte hemoterapije, spreiti nastanak i razvoj
kancera i olakati oporavak organizma posle hemo i zrane terapije. Primjenjuju se da bi
pojaale antioksidativnu zatitu organizma (zeleni aj), za regeneracjiu jetre jer su citostatici
jako tetni za jetru (silimarin), za smanjenje efekata zrane terapije lokalno na koi (aloe gel),
za jaanje imunog odgovora (reii, itake, ulje ajkuline jetre).

5.3.1 Reishi gljive

Reishi gljive se koriste od davnina u Kini i poznate su kao "Lijek kraljeva", jer su u davna
vremena bile dostupne samo kraljevima. Reishi gljive se koriste za regulaciju holesterola i
triglicerida u krvi, za regulaciju krvnog pritiska, za jaanje imuniteta, a posebno su postale
poznate poto je dokazano njihovo zatitno dejsto protiv nastanka elija raka. Danas se reishi
preporuuju kako preventivno protiv malignih mutacija, tako i tokom hemoterapije za laki
oporavak organizma. Zbog svojih imunostimulativnih svojstava reishi gljive se koriste i kod
raznih bakterijskih i virusnih infekcija, tj. kao prirodni antibiotik. Neki naunici visoku
djelotvornost reishi gljiva povezuju sa viskom koncentracijom organskog germanijuma, koji
je neophodan za iskoritavanje kiseonika u svakoj eliji ljudskog organizma. Reishi gljive se
koriste kao pomono ljekovito sredstvo za vreme hemoterapije i radioterapije za smanjenje
neeljenih dejstava kao to su zamor, gubitak apetita i sklonost ka infekcijama. Poto
hemoterapija ima brojna neeljena dejstva na zdrava tkiva u organizmu, reishi se primenjuje
za smanjenje ovih neeljenih dejstava i lake podnoenje hemoterapije. Reishi gljive se
koriste za poboljanje kvaliteta ivota pacijenata, ak i u zavrnim fazama bolesti. Reishi
gljive se primenjuju kod ciroze jetre, hepatitisa i raznih drugih oboljenja jetre, za stimulaciju
regeneracije hepatocita - elija jetre.

16

5.3.2 Zeleni aj
Zeleni aj je poznat po svom antikancerogenom djelovanju, a njegova upotreba je vrlo
rasprostranjena upravo zbog jakog antioksidativnog dejstva. Stara kineska poslovica kae:
Bolje tri dana bez hrane, nego jedan dan bez aja. Zeleni aj se koristi 3-5 oljica dnevno,
preporuka je ne vie od 1200 ml dnevno. Poznato je da narodi dalekog istoka svoju
dugovenost i nisku stopu kancerogenih oboljenja duguju upravo zelenom aju. Zeleni aj ne
treba da koriste u velikim dozama ljudi sa poveanim krvnim pritiskom, oni koji koriste
lijekove protiv nastanka tromba ili preparate gvodja.

5.3.3 Bioflavonoidi
Bioflavonoidi se izdvajaju iz voa i dodaju tabletama C vitamina, jer se tako pojaava
zatitni, antioksidativni efekat. Meu najpoznatijima su rutin, kvercetin, rezveratrol. Koriste
se za stabilizaciju zidova krvnih sudova, dovode do smanjenja krtosti i poveanja elastinosti
zida kapilara. ak su registrovani i kao lijekovi od strane zvanine medicine (Detralex,
Phlebodia). Bioflavonoidi spreavaju irenje malignih elija i omoguavaju unitavanje
nastalih malignih elija. Osim toga, bioflavonoidi spreavaju nastanak tromba, smanjuju
upalne procese, deluju protiv bakterija. Bioflavonoidima je bogato svo citrusno voe
(narande, limun), jabuke, kruke, kajsije, groe... Preieni bioflavonoidi se koriste u dozi
od 1 g dnevno, tokom 8 nedelja, a u cilju prevencije se koriste manje doze. Rezveratrol lek
iz groa i vina. Rezveratrol je jedna komponenta iz groa, koja spreava skupljanje masti
na zidovima krvnih sudova, unistava slobodne radikale, te smanjuje oteenja do kojih oni
dovode. Spreava nastanak tromba, a utvreno je i da smanjuje mogunost za razvoj
kancerogenih elija.

5.3.4 Silimarin
Tokom hemoterapije organizam dobija vrlo jake lekove, citostatike, koji treba da unite
kancerogene elije. Osim toga oni unitavaju i sve druge elije koje se stalno obnavljaju u
organizmu (krvne elije, imune elije, kosu, elije crevnih puteva...). Jetra je glavna
laboratorija u organizmu, neka vrsta carine, kroz koju moraju proi svi stranci, tj. sve
supstance strane organizmu. Citostatici u znatnoj meri oteuju i jetru, te se mora obratiti
panja na njenu detoksikaciju poslije zavrene hemoterapije. Silimarin stimulie obnavljanje
oteenih elija jetre. Silimarin nije efikasan u obliku aja, jer se njegove aktivne komponente
ne rastvaraju u vodi. Zato se koristi u vidu ekstrakta (tablete, kapsule) silimarina, a
primjenjuje se 2-3 puta dnevno.

17

5.3.5 en-en
U periodu poslije hemoterapije organizam je iscrpljen i oteen uslijed borbe sa
boleu. en-en vraa snagu i energiju organizmu posle hemoterapije. To je uveni
adaptogen, to znai da omoguava adaptiranje organizma na uslove ivota. en-en ispoljava
povoljne efekte i na imuni sistem, daje vitalnost i izdrljivost. Na eksperimentalnim
ivotinjama utvreno je da spreava nastanak i razvoj nekih vrsta tumora. en-en osim toga
smanjuje nivo eera u krvi i utie na krvni pritisak, pa ga ne treba koristiti kod poveanog
krvnog pritiska. en-en moe kod nekih ljudi dovesti do nesanice, pa je preporuka da se
koristi prepodne ili rano popodne, a ne i tokom veeri. Oprez je potreban kod istovremene
primene sa antidepresivima i antikoagulansima.

5.3.6 Bijela imela

Bijela imela se koristi za smanjenje povienog krvnog pritiska, ali iz crijeva ne mogu da
se usvoje komponente koje deluju antikancerogeno. Postoje preparati na bazi bijele imele koji
se daju intravenski, kao biljni citostatici. Preparat Vysorel se koristi kod karcinoma debelog
creva, dojke, plua.

5.3.7 Aloe vera gel

Radiodermatitis izazvan zraenjem tokom hemoterpije moe da se ublai upotrebom aloe
gela. Aloja gel ima svojstva da hladi i umiruje iritiranu kou i tkivo ispod koe.
Ovdje pobrojani biljni lijekovi su sad ve priznati i od strane zvanine medicine, kao
efikasni dodaci hemoterapiji, tj. u periodu oporavka poslije hemoterapije. Osobe koje imaju
genetske predispozicije ili koje su ve imale neko kancerogeno oboljenje, voenjem rauna o
nainu ivota, ishrani i upotrebom biljnih ajeva mogu smanjiti anse za ponovnu pojavu
kancerogenih elija i tkiva. (6)

18

6. ZAKLJUAK
Pravilna prehrana je od velike vanosti, ali nije krucijalna za lijeenje raka. Neophodno je
pravilno kombinovanje odreenih namirnica koje bi na neki nain mogle izazvati interakciju
sa odreenim lijekom. Moderna medicina svakodnevno nudi nova rjeenja i vri nova
istraivanja u cilju suzbijanja ove bolesti. Ovisno u kojem stadiju bolesti se nalazi pacijent,
potrebno je u konsultaciji s ljekarom, pravilno kombinovati lijekove i namirnice koje bi dale
najbolje rezultate, ali pritom ne zaboraviti ugoditi pacijentu i spremati mu omiljenu hranu.

19

7. LITERATURA

Vranei Bender D. - Hrana snano utjee na djelovanje lijekova 2009;

http://www.poslovni.hr/after5/hrana-snazno-utjece-na-djelovanje-lijekova-134893#
Matkovi V., Hajredini A. Dobre i loe strane hemoterapije 2005;
http://www.vasezdravlje.com/printable/izdanje/clanak/580/
Dubravi M. Ni kod raka medicina se ne predaje 2005;
http://www.coolinarika.com/clanak/ni-kod-raka-medicina-se-ne-predaje
Marijanovi G. Pacijent i hemoterapija 2010; http://www.stetoskop.info/Pacijent-ihemoterapija-1479-s1-content.htm
Mihaljevi D. Interakcije lijekova 2013; http://www.ljekarna-mihaljevic.hr/interakcijelijekova/
Nikoli M. Interakcija lekova i hrane 2013;
http://wwwserver.medfak.ni.ac.rs/PREDAVANJA/3.%20FARMACIJA/DIJETETIKA/12.%20
predavanje%20Nikolic.pdf

Literaturne reference:
(1), (3)

Roganovi J. - Moderni lijekovi pobjeuju rak 2013;

http://www.zzjzpgz.hr/nzl/27/kemo.htm
(2)

Zavod za javno zdravstvo federacije BiH Pregled malignih neoplazmi 2012;

http://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2012/04/Pregled-malignih-neoplazmi.pdf
(4)

Koja hrana ne ide s lijekovima 2011 http://gorila.jutarnji.hr/vijesti/2011/04/05/kojehrana-ne-ide-s-lijekovima

(5)

Verbanac D. Bioloki aktivne tvari u hrani 2012;

http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/22217/Bioloski-aktivne-tvari-u-hrani.html
(6)

Lekovite biljke za olakanje hemoterapije 2012; http://prirodnilek.com/lekovite-biljek-zaolaksanje-hemoterapije

20