BiH Prirucnik Za Provodenje Energetskih Pregleda Zgrada

1
Prirunik za provoenje energetskih

pregleda zgrada
Prirunik za provoenje energetskih pregleda zgrada
Impressum:
Urednica:
Raduka Cupa
Struni savjetnik:
Zoran Bogunovi
Dizajner i grafiki urednik:
Predrag Rapai Rappa
Autori:
Dr. Zoran Morvaj
Mr. Boris Sui
Dr. Vlasta Zanki
Goran ai
Recenzent:
Prof.Dr. Duan Gvozdenac
Struni suradnici na adaptaciji sadraja:

Mr. Fahrudin Kuli
Denita Bei
Izdava:
UNDP BiH
Izdano u novembru 2011.g. u BiH

Napomena:
Originalno izdanje objavljeno je u 2010.g. u okviru projekta Poticanje energetske efikasnosti
u Hrvatskoj u izdanju UNDP Hrvatska, pod naslovom: Prirunik za provoenje energetskih
pregleda zgrada. ISBN: 978-953-7429-25-6
SADRAJ
Popis slika............................................................................................................................................... 6
Popis Tabela............................................................................................................................................ 7
Rjenik pojmova i popis kratica...................................................................................................... 7
1. UVOD
...............................................................................................................................................13
1.1 Pravni i institucionalni okvir za energijsku efikasnost u Republici Hrvatskoj...................................................16

2. Energetski pregled i ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA...............................................19
3. POTRONJA ENERGIJE U ZGRADI.....................................................................................................21
3.1 Energetski pregled zgrade..................................................................................................................................................21
3.2 Energetski bilans zgrade......................................................................................................................................................23
4. provoenje energetskog pregleda.......................................................................................27
4.1 Priprema za provoenje energetskog pregleda..........................................................................................................29
4.1.1 Priprema i posjet lokaciji u sluaju provoenja opeg energetskog pregleda............................................. 30
4.1.2 Priprema i posjet lokaciji u sluaju provoenja detaljnog energetskog pregleda plan mjerenja.... 33
4.2 Analiza potronje energije i vode.....................................................................................................................................35
4.2.1 Definiranje pokazatelja potronje energije i vode........................................................................................... 39
4.2.2 Definiranje referentne potronje energije i vode............................................................................................. 42
4.3 Prepoznavanje energetskih trokovnih centara i analiza potronje energije i vode po glavnim grupama
potroaa...................................................................................................................................................................................43
4.4 Mogunosti poboljanja energijske efikasnosti..........................................................................................................46
4.4.1 Sistem za gospodarenje energijom..................................................................................................................... 46
4.4.2 Nabava energije tarife i cijene, raspoloivost energenata na lokaciji..................................................... 50
4.4.3 Vanjska ovojnica...................................................................................................................................................... 52
4.4.4 Sistemi za proizvodnju toplotne energije u zgradama.................................................................................. 54
4.4.5 Klimatizacijski i ventilacijski sistemi u zgradama............................................................................................ 59
4.4.6 Elektroenergetski sistemi u zgradama............................................................................................................... 67
4.4.7 Vodoopskrbni sistemi u zgradama..................................................................................................................... 72
4.4.8 Ostala oprema i sistemi......................................................................................................................................... 75
4.5 Prikaz mjera za poboljanje energijske efikasnosti....................................................................................................75
4.6 Izrada zavrnog izvjetaja....................................................................................................................................................81
4.6.1 Sadraj zavrnog izvjetaja.................................................................................................................................. 79
5. Zakljuak.........................................................................................................................................87
6. LiteraturA........................................................................................................................................88

Prilog 1: Primjer upitnika za prikupljanje podataka o potronji energije i aktivnostima na lokaciji......89
Prilog 2. Primjer saglasnosti za dobivanje podataka o potronji energije ili vode direktno od dobavljaa.102
Prilog 3. Primjer dopisa u ijem se privitku dostavlja plan aktivnosti tokom posjeta lokaciji...............103
Prilog 4. Tipine mjere za poboljanje energijske efikasnosti............................................................................104
Popis slika
Slika 1: Shema opeg energetskog pregleda....................................................................................... 13
Slika 2: Shema detaljnog energetskog pregleda................................................................................ 14
Slika 3:
Shematski prikaz funkcioniranja neke zgrade........................................................................... 11
Slika 4: Svi segmenti analize potronje energije i vode koji moraju biti obuhvaeni
tokom energetskog pregleda zgrade.......................................................................................................... 23
Slika 5:
Unaprjeenje efikasnosti u zgradi djelovanjem na ljudski faktor i tehnologiju............ 24
Slika 6:
Energetska bilans zgrade................................................................................................................... 24
Slika 7:
Aktivnosti po koracima u provedbi opeg energetskog pregleda..................................... 27
Slika 8:
Aktivnosti po koracima u provedbi detaljnog energetskog pregleda.............................. 28
Slika 9:
Primjer preglednog prikaza energijske i trokovne bilanse.................................................. 35
Slika 10: Primjer prikaza jedininih trokova za koritene energente................................................. 35

Slika 11: Primjer preglednog prikaza potronje elektrine energije................................................... 38
Slika 12: Primjer prikaza ovisnosti koritenog energenta o aktivnosti na lokaciji.......................... 40
Slika 13: Primjer odreivanja ciljanog stanja potronje energije......................................................... 42
Slika 14: Koncept analize potronje energije i vode preko prepoznatih ETC-a na strani
snabdjevanja energijom i na strani konane, finalne potronje............................................................ 43
Slika 15: ETC nastali pravilnim razumijevanjem aktivnosti na lokaciji................................................ 43
Slika 16: Primjer razrade potronje prirodnog gasa po najznaajnijim ETC-ima i izrade bilanse
po glavnim grupama potroaa u najznaajnijim ETC-ima...................................................................... 44
Slika 17: Primjer razrade potronje elektrine energije po najznaajnijim ETC-ima i izrade
bilanse po glavnim grupama potroaa u najznaajnijim ETC-ima....................................................... 45
Slika 18: Shematski prikaz koncepta SGE...................................................................................................... 46
Slika 19: Shematski prikaz potencijala za utede uvoenjem SGE...................................................... 47
Slika 20: Elementi analize sistema nabavke energije................................................................................ 49
Slika 21: Primjer sheme industrijskog sistema za proizvodnju toplotne energije......................... 52
Slika 22: Procedura za sistemnu analizu sistema za proizvodnju toplotne energije..................... 53
Slika 23: Primjer sheme klimatizacijskog sistema...................................................................................... 57
Slika 25: Primjer pojednostavljene jednopolne sheme elektroenergetskog sistema u zgradrstvu.59
Slika 26: Primjer upravljanja vrnim optereenjem................................................................................... 60
Slika 27: Znaajke o kojima ovisi efikasnost elektromotornog pogona............................................ 60
Slika 28: Primjer moguih dobitaka adekvatnim reguliranjem elektromotornog pogona........ 61
Slika 29: Shematski prikaz sistema za daljinski nadzor stanja vodoopskrbnog sistema.............. 63
Popis Tabela
Tabela 1: Definicije energijske efikasnosti...................................................................................................... 12
Tabela 2: Informacije koje bi konsultant morao imati nakon to je u suradnji s klijentom doao
do svih podataka traenih kroz upitnik opi energetski pregled........................................................ 30
Tabela 3: Pregled aktivnosti Tokom posjeta lokaciji u sklopu opeg energetskog pregleda
zgrade
.................................................................................................................................................... 31
Tabela 4: Vrijednosti koeficijenta koji povezuje potronju elektrine energije ili toplotne
energije iz javne mree s odgovarajuim emisijama CO2 u Hrvatskoj.................................................. 78
Tabela 5: Sadraj izvjetaja o obavljenom opem energetskom pregledu........................................ 84
Tabela 6: Primjer tablinog prikaza kljunih podataka u Saetku izvjetaja..................................... 85
Rjenik pojmova i popis kratica

Broj izmjena zraka
Broj izmjena zraka, n (h-1), jest broj izmjena grijanog

zraka zgrade s vanjskim zrakom u jednom satu.
BIH
Bosna i Hercegovina
COP
eng. Coefficient of Performance Koeficijent uina
Detaljni energetski pregled (DEP)
Detaljni je energetski pregled sistematina analiza

potronje energije i vode u zgradi tokom koje se
na temelju mjerenja vrednuju mjere poboljanja
energijske efikasnosti koje su kao rezultat opeg
energetskog pregleda preporuene za dodatnu
analizu. Rezultat je detaljnog energetskog pregleda
Investicijska studija za primjenu mjera energijske
efikasnosti.
DERK
Dravna regulatorna komisija za elektrinu energiju
EC eng. European Commission Europska komisija

Efikasnost
Efikasnost je sposobnost postizanja eljenih

rezultata uz najmanje mogue gubitke (vremena,
novca, energije itd.).
Energija
Energija je sposobnost obavljanja rada.
EU eng. European Union Europska unija

Faktor oblika zgrade
Faktor oblika zgrade, f0 = A/Ve (m-1), jest kolinik

oploja, A (m), i obujma, Ve (m), grijanog dijela
zgrade.
FBiH
Federacija Bosne i Hercegovine

Godinja potrebna toplotna energija za grijanje
Godinja
potrebna toplotna energija za

za stvarne klimatske podatke, QH,nd (kWh/a), jest
grijanje
za stvarne klimatske podatke

raunski odreena koliina toplote koju sistemom

grijanja treba tokom jedne godine dovesti u

zgradu za odravanje unutarnje projektne

temperature u zgradi tokom razdoblja grijanja
zgrade.
Godinja
potrebna toplotna energija za

Godinja potrebna toplotna energija za hlaenje
hlaenje
za stvarne klimatske podatke

za stvarne klimatske podatke, QC,nd (kWh/a), jest

raunski odreena koliina toplote koju sistemom

hlaenja treba tokom jedne godine odvesti iz

zgrade za odravanje unutarnje projektne

temperature u zgradi tokom razdoblja hlaenja
zgrade.
Godinja uteda u energiji (GUE)
Ukupni iznos uteda u energiji na godinjoj nivou za

koji se oekuje da e biti ostvaren ako se primjene
sve mjere poboljanja energijske efikasnosti
u analiziranom objektu. Rauna se na temelju
referentne godinje potronje energije i izraava se
u kWh ili MWh.
Grijana prostorija
Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom

projektnom temperaturom viom od 12 C, koja se
grije neposredno ogrjevnim tijelima ili posredno
zbog prostorne povezanosti s neposredno grijanim
prostorijama. Sve grijane prostorije ine grijani dio
zgrade.
Graevni dio zgrade
Graevni dio zgrade jest glavni dio tijela zgrade (npr.

zid, pod, krov i dr.).
EP BiH
Elektroprivreda BiH
EP HZHB
Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg Bosne
EP RS
Elektroprivreda Republike Srpske
FERK
Regulatorna komisija za elektrinu energiju u FBiH
FMERI
Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH
FMPU
Ministarstvo prostornog ureenja FBiH
Investicija
Investicija podrazumijeva sve trokove projekta,

ukljuujui projektiranje, nabavu opreme, instalaciju
opreme itd. U investiciju se ne ukljuuje PDV.
IRR eng. Internal Rate of Return Interna stopa povrata.

Interna stopa povrata diskontna je stopa koja iste
novane tokove u itavom vijeku efektuiranja
investicije svodi na vrijednost inicijalnog
investicijskog izdatka. Najee se izraava u
postocima.
itd.
i tako dalje
Koeficijent transmisijskog toplotnog

gubitka
Koeficijent toplotnog gubitka

provjetravanjem
Koeficijent transmisijskog toplotnog gubitka,

Htr,adj (W/K), jest kolinik izmeu toplotnog toka
koji se transmisijom prenosi iz grijane zgrade
prema vanjskom prostoru i razlike izmeu
unutarnje projektne temperature grijanja i vanjske
temperature.
Koeficijent toplotnog gubitka provjetravanjem,
HVe,adj (W/K), jest kolinik izmeu toplotnog toka

koji se prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom
prostoru izmjenom zraka u prostoriji s vanjskim
zrakom i razlike izmeu unutarnje projektne
temperature grijanja i vanjske temperature;
KM
Oznaka za novanu jedinicu u Bosni i Hercegovini konvertibilna marka.

LCCA
eng. Life Cycle Cost Assessment Ocjena trokova
kroz cijeli ivotni vijek. LCCA je ekonomska metoda
u kojoj se prilikom izrauna isplativosti nekog
projekta uz poetnu investiciju uzimaju u obzir
i trokovi pogona, odravanja, energije, zatite
okolia (naknade za emisije) i odlaganja opreme
nakon isteka radnog vijeka. LCCA metoda se
temelji na analizi tijeka novca a razliite opcije
rangira koristei indikatore isplativosti projekta,
prvenstveno internu stopu povrata.
MPUGERS
Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo
i ekologiju RS
MIERRS
Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS
NPV eng. Net Present Value ista sadanja vrijednost.
ista je sadanja vrijednost dananja vrijednost
svih buduih novanih uteda ostvarenih tokom
vremena efektuiranja projekta (od godine 1 do T)
umanjena za investicijske trokove (u godini 0).
Zapremina grijanog dijela zgrade
Zapremina grijanog dijela zgrade, Ve (m3), jest

bruto zapremina, zapremina grijanog dijela zgrade
kojemu je povrina ovojnice A.
Zapremina grijanog zraka
Zapremina grijanog zraka V (m3), jest korisna

zapremina grijanog dijela zgrade u kojem se nalazi
zrak. Taj se zapremina odreuje koristei unutarnje
dimenzije ili prema priblinom izrazu V = 0,76-Ve za
zgrade do tri etae, odnosno V = 0,8-Ve u ostalim
sluajevima.
Opi energetski pregled (OEP)
Opi je energetski pregled sistematina analiza

potronje energije i vode u zgradi s ciljem
utvrivanja efikasnosti potronje, te pronalaenja i
vrednovanja potencijala za ostvarivanje uteda.
Povrina ovojnice grijanog dijela zgrade, A (m2),
jest ukupna povrina graevinskih dijelova koji
razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog prostora,
tla ili negrijanih dijelova zgrade (ovojnica ili omota
grijanog dijela zgrade), ureena prema BAS EN
ISO 13789:20XX, dodatak B, za sluaj vanjskih
dimenzija.
Povrina ovojnice grijanog dijela zgrade
PDV
Porez na dodanu vrijednost
Ukupna bruto podna povrine zgrade
Ukupna bruto podna povrina zgrade jest zbir

povrina poda za sve nivoe zgrade i rauna se
prema taki 5.1.3. BAS ISO 9836.
10
Ukupna korisna povrine zgrade
Ukupna korisna povrine zgrade, AK (m), jest

ukupna ukupna korisna podne povrine grijanog
dijela zgrade. Kod stambenih zgrada se moe
odrediti prema priblinom izrazu AK = 0,32Ve.
Neto podna povrina zgrade
Neto podna povrina zgrade jest ukupna povrina

zgrade izmeu elemenata koji ga omeuju i rauna
se prema taki 5.1.5. BAS ISO 9836.
Ukupna korisna povrine zgrade
Ukupna korisna povrina zgrade jest ukupna neto

podna povrina zgrade koja odgovara namjeni
upotrebe zgrade i rauna se prema taki 5.1.7. BAS
ISO 9836.
PP
Pokazatelj potronje je omjer koliine energije

utroene za neku aktivnost i mjerljivog rezultata te
aktivnosti.
Primarna energija
Primarna energija predstavlja energiju uzetu

iz prirode bez transformacije, bilo da se radi o
hemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili
biomase, nuklearnoj energiji, kinetikoj energiji
vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili
energiji energiji geotermalnih izvora.
Referentna godina
Zadnja godina u kojoj nije bilo prekida rada sistema

i prekida u koritenju zgrade i za koju su dostupni
potpuni podaci o potronji svih oblika energije.
Referentna godinja potronja energije
Ukupna potronja svih oblika energije u analiziranoj

zgradi tokom referentne godine izraena u kWh ili
MWh.
RERK
Regulatorna komisija za elektrinu energiju RS
RS
Republika Srpska
SGE ili EMS
Sistem za gospodarenje energijom eng. Energy

Management System. SGE je specifian skup znanja
i vjetina koji se temelji na organizacijskoj strukturi
koja povezuje sljedee kljune elemente: ljude s
dodijeljenim odgovornostima, procedure praenja
uinka (preko pokazatelja potronje i definiranih
ciljeva za poboljanja) te sistem mjerenja uinka.
Stepen-dan grijanja
Stepen-dan grijanja je veliina kojom se izraava

godinja potreba za energijom za grijanje a
rauna se kao umnoak broja dana grijanja s
temperaturnom razlikom izmeu dogovorene
srednje unutarnje temperature zraka (najee
20C ovisi o namjeni prostora) i temperature
vanjskog zraka pri emu se u raun uzimaju samo
oni dani u sezoni grijanja kod kojih je temperatura
zraka nia od 12C (dogovor). Aktualni se podatak
o vrijednosti stepen-dan grijanja za razliite
lokacije u Hrvaskoj moe dobiti od Dravnog
hidrometeorolokog zavoda.
11

Udio
povrine prozora u ukupnoj povrini
proelja
Udio plotine prozora u ukupnoj plotini proelja,

f (-), jest kolinik plotine prozora, balkonskih
vrata i prozirnih elemenata proelja (graevinski
otvor) i ukupne plotine proelja (zid + prozor).
Kod grijanih potkrovlja plotini prozora dodaje se
ukupna krovnih prozora, a ukupnoj plotini proelja
dodaje se pripadna ukupna kosog krova s krovnim
prozorima.
UNDP
eng. United Nations Development Programme bih. Razvojni program Ujedinjenih nacija
Unutarnja projektna temperatura grijanja
Unutarnja projektna temperatura grijanja, int,set,H

(C), jest projektom predviena temperatura
unutarnjeg zraka svih prostora grijanog dijela
zgrade.
Vrijeme efektuiranja
Vrijeme efektuiranja predstavlja vremensko

razdoblje u kojem investicijski projekt stvara
profit i novane tokove koji se mogu tretirati kao
njegov doprinos poveanju sadanje vrijednosti
preduzea/ investitora. Najee se izraava u
godinama.
Zgrada
Zgrada je graevina s krovom i zidovima, u kojoj se

koristi energija radi ostvarivanja zadane toplotne
ugodnosti i odreenih unutarnjih klimatskih uslova,
namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju
ivotinja, biljaka i stvari, a sastoji se od tijela zgrade,
instalacija, ugraene opreme i prostora zgrade.
Nova zgrada jest izgraena zgrada prije nego je
putena u pogon, odnosno prije poetka upotrebe.
Postojea zgrada jest izgraena zgrada na temelju
graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg akta
i svaka zgrada koja je prema Zakonu o prostornom
ureenju i gradnji s njom izjednaena a koja je u
uporabi i koja se prodaje, iznajmljuje ili daje na
leasing. Stambena zgrada jest zgrada koja je
u cijelosti ili u kojoj je vie od 90% bruto podne
povrine namijenjeno za stanovanje, odnosno
da nema vie od 50 m plotine korisna podne
povrine u drugoj namjeni. Stambenom zgradom
smatra se i zgrada s apartmanima u turistikom
podruju. Nestambena zgrada jest zgrada koja
nije stambena. Nestambena zgrada gospodarske
namjene jest zgrada namijenjena za obavljanje
gospodarske proizvodne i poljoprivredne
djelatnosti (npr. to su: proizvodne hale u
industrijskoj proizvodnji, proizvodne radionice,
skladita, zgrade namijenjene poljoprivrednom
gospodarstvu i sl.). Nestambene zgrade javne
namjene jesu uglavnom nestambene zgrade koje
koriste tijela vlasti i zgrade institucija koje pruaju
javne usluge, te zgrade drugih namjena koje
pruaju usluge velikom broju ljudi.
12
13
1.
UVOD
Energetski je pregled zgrade kljuni korak u analizi efikasnosti potronje energije i vode.
Naime, energetski je pregled nezaobilazni korak na putu kontrole trokova i smanjenja potronje
energenata. Sastavni su dio energetskog pregleda preporuke za promjene naina rada ili ponaanja
te preporuke za primjenu zahvata i realizaciju investicija kojima se postie poboljanje energijske
efikasnosti bez ugroavanja radnih uslova u objektu. U strunoj se praksi razlikuju dvije vrste
energetskih pregleda:
Opi energetski pregled i
Detaljni energetski pregled izrada investicijske studije.
U osnovi opi energetski pregled predstavlja prikupljanje i obradu podataka kako bi razumjeli
naine koritenja energije i vode u zgradi, identificirali potencijalne mjere poboljanja energijske
efikasnosti te stvorili podloge za eventualnu primjenu jednostavnih mjera ili pripremu i provoenje
detaljnog energetskog pregleda, slika 1.
ULAZ
PROCES
IZLAZ
Priprema i organizacija
preliminarnog energetskog
pregleda
Nacrti
Ekoloki propisi
Referentna (bazna) potronje energije
Mogunosti energetskog i
ekolokog unaprijeenja
Prikupljanje
podataka
Razgovori s
kljunim
osobama
Prikupljanje rauna za sve

energente i vodu
Provjera postojeih
mjernih ureaja
Analiza svih relevantnih podataka

u cilju poboljanja efikasnosti
Plan za nastavak aktivnosti

implementacija mjera poboljanja
energetske efikasnosti za koje nije
potreban detaljni energetski
pregled

lista mjera za koje je potreban
detaljni energetski pregled
Lista mjera
Slika 1: Shema opeg energetskog pregleda
Ukoliko rezultati opeg pregleda ukazuju na postojanje znaajnog prostora za poboljanje

energijske efikasnosti potrebno je provesti detaljni energetski pregled kako bi se mjerenjem na
lokaciji potvrdili uoeni potencijali.
Pitanje 1: Da li se moda i nakon opeg energetskog pregleda moe pristupiti implementaciji
odreenih mjera poboljanja energijske efikasnosti?
Da, na temelju rezultata opeg energetskog pregleda moe se pristupiti implementaciji nekih od mjera
poboljanja energijske efikasnosti. Naime, za mjere koje ne iziskuju velike investicije te ih karakterizira
kratak period otplate uloenih sredstava nije potrebno provoditi detaljni energetski pregled.
14
Osnovna je specifinost detaljnog energetskog pregleda mjerenje na lokaciji, uobiajeno u trajanju

od jednog do dva sedmice u sezoni grijanja i/ili hlaenja, kako bi se to je mogue tonije odredila
potronja energije i potvrdili potencijali za utede. Detaljnim se energetskim pregledom ulazi u tzv.
dubinsku energijsku analizu zgrade te se na temelju mjerenja vrednuju sloenije mjere poboljanja
energijske efikasnosti koje su kao rezultat opeg energetskog pregleda preporuene za dodatnu
analizu. Zavrni dokument koji se nakon obavljenog detaljnog energetskog pregleda isporuuje
klijentu esto se naziva i Investicijska studija. Samo ime zavrnog dokumenta sugerira da je kljuni
rezultat detaljnog energetskog pregleda lista mjera poboljanja energijske efikasnosti koje se
predlau za provoenje tj. investiranje. Shema detaljnog energetskog pregleda prikazana je na
slici 2.
PROCES
ULAZ
IZLAZ
Priprema i organizacija
preliminarnog energetskog pregleda
Nacrti
Ekoloki propisi
Referentna (bazna) potronje energije
Prikupljanje podataka
Mogunosti energetskog i
ekolokog unaprijeenja
Prikupljanje rauna
za sve energente i vodu
Razgovori s
kljunim osobama
Provjera
implementacija mjera poboljanja
energetske efikasnosti za koje nije
potreban detaljni energetski pregled
Analiza svih relevantnih podataka

u cilju poboljanja efikasnosti
Lista mjera

lista mjera za koje je potreban
detaljni energetski pregled
Opi energetski pregled
PROCES
ULAZ
IZLAZ
Specifine i paljivo planirane

kampanje mjerenja
Rezultati i
preporuke
preliminarnog
energetskog pregleda
Razraen projekt poboljanja

energetske efikasnosti
Tehnike preporuke za
poboljanja energetske
efikasnosti
Nacrti
Ekoloki propisi
Financijska
analiza
Ekonomska
analiza
Akcijski plan
Implementacija odabranih mjera

poboljanja efikasnosti
Detaljni energetski pregled

Slika 2: Shema detaljnog energetskog pregleda
Implementacijski plan
Ciljevi i plan za praenje

rezultata projekta
15
Energetska je efikasnost kontinuirani proces i ne zavrava implementacijom mjera

poboljanja, ve se nastavlja kroz praenje i potvrivanje ostvarenih uteda, uoavanje novih
potencijala, implementaciju novih mjera poboljanja energijske efikasnosti to sve zajedno vodi ka
sistemnom i kontinuiranom gospodarenju energijom.
Vano je istaknuti da se energetska efikasnost nikako ne smije promatrati kao tednja
energije. Naime, tednja uvijek podrazumijeva odreena odricanja, dok efikasnost znai zadravanje
zadane toplotne ugodnosti, unutarnjih klimatskih uslova, nivoe rasvjete i sl. uz koritenje manje
koliine energije. Nadalje, poboljanje efikasnosti potronje energije ne podrazumijeva samo primjenu
tehnikih rjeenja. tovie, svaka tehnologija i tehnika oprema, bez obzira koliko efikasna bila, gubi
to svoje svojstvo ukoliko ne postoje educirani ljudi koji e se njome znati sluiti na najefikasniji nain.
Stoga je i prilikom davanja preporuka za poboljanje energijske efikasnosti prvo potrebno analizirati
nain upravljanja sistemima i gospodarenja energijom u zgradi. Ukoliko na lokaciji ne postoji sisteman
pristup gospodarenju energijom potrebno je dati smjernice za uspostavu sistema za gospodarenje
energijom (SGE).
Prilikom odreivanja energijske efikasnosti tehnikog sistema moraju se definirati granice
promatranog sistema te se mora tono odrediti bilans mase i energije koja ulazi i izlazi iz sistema.
Takoer, nuno je odrediti ulaznu energiju, dobivenu (korisnu) energiju ili rad te gubitke. U tabeli 1.
na primjerima parnog kotla i rashladnog sistema objanjeno je kako ovisno o definiranim granicama
sistema te ulaznoj i dobivenoj (korisnoj) energiji ili radu energetska efikasnost cijelog sistema moe
biti definirana na razliite naine.
Tabela 1:
Definicije energijske efikasnosti
Shematski prikaz
Definicija energijske efikasnosti

Efikasnost parnog kotla:
Parni kotao
gdje je:
Q1
Q1
QF
Qkon
Granica sustava
= koliina energije predana napojnoj vodi [kJ]
= masa pare (4) ili vode (3), [kg]
= specifina entalpija pare (4) ili vode (3), [kJ/kg]
QF
= koliina energije dovedena gorivom [kJ]
MF
= masa goriva,[ kg]
Hg
= gornja ogrjevna mo goriva, [kJ/kg]
Koeficijent uina:
Kondenzator
Kompresor
Ekspan. ventil
Rashladni sistem
Q1 m4 h4 m3 h3
=
QF
MF Hg
B =
Ispariva
Qisp
Pogonski elektromotor
Q isp
P1
gdje je:
P1
1
COP =
Qisp
= rashladni uin isparivaa, kW
P1
= snaga pogonskog elektromotora
kompresora, kW
16
1.1
PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZA ENERGIJSKU EFIKASNOST U

BOSNI I HERCEGOVINI
U vrijeme objavljivanja ovog prirunika, strogo uzevi, pravni i institucionalni okvir za

energijsku efikasnost (EE) u BiH ne postoji, ni na nivou drave, ni na nivou entiteta. Postoje strategije
koje obrauju ovu tematiku I daju smjernice za razvoj sektora EE, ali te smjernice nisu pretoene u
zakone, pa shodno tome nisu ni ovlatene ili formirane institucije koje bi ih sprovodile. Strategije
relevantne za sektor EE su:
1.
Studija energetskog sektora BiH - SEE (Energetski institut Hrvoje Poar, 2008.)
2.
Strateki plan i program razvoja energetskog sektora FBiH - SPP (Ministarstvo energije,
rudarstva i industrije FBiH, 2008.)
3.
Strategija razvoja sektora energetike RS SRSE (Ministarstvo industrije, energetike i
rudarstva RS, 2010.)
SEE bi se mogla posluiti kao osnova za izradu strategije razvoja energetike na dravnom
nivou, meutim entitetska ministarstva su odluila da izrade sopstvene strategije razvoja sektora
energetike, koje bi eventulano mogle biti objedinjene u dravnu strategiju, ako se postigne dogovor
izmeu entiteta. SEE se sastoji od 14 Modula (poglavlja) i 12. Modul se bavi energijskom efikasnou i u
njemu su identificiranje potrebne mjere za poveanje energijske efikasnosti u sektorima zgradarstva,
transporta i industrije.
U SPP-u, koji je usvojen od strane Parlamenta FBIH 2009. godine, se uopeno govori
energijskoj efikasnosti, ali u ovom dokumentu nisu definirani ciljevi niti akcioni planovi vezano za EE.
SRSE jo nije predata Narodnoj skuptini RS na usvajanje. Javne rasprave su odrane,
meutim konana verzija koja obuhvata zakljuke javnih rasprava jo nije zavrena.
U FBiH postoje pravilnici koji bi se mogu smatrati kao dio pravnog okvira za ispunjenje
direktiva EU, kao to je Pravilnik o tehnikim zahtjevima za toplotnu zatitu objekata i racionalnu
upotrebu energije (Slubene novine FBiH br. 49/09) koje je usvojilo Ministarstvo prostornog
ureenja FBiH koje je nadleno za zatitu okolia I energijsku efikasnost u sektoru zgradarstva u
FBiH. Isto Ministarstvo je donijelo vie pravilnika ukljuujui i Pravilnik o energetskom certificiranju
objekata. Ovaj Pravilnik propisuje da e sve zgrade koje se grade, prodaju ili iznajmljuju morati biti
certificirane i takvi energetski certifikati s podacima o godinjoj potronji za grijanje zgrade bit e
izloeni ili dati na uvid svim zainteresiranim strankama. Meutim, svi pravilnici koji i jesu u skladu sa
EU direktivama, moraju biti dio organizovane I usklaene strukture dravnih i entitetskih zakona da bi
se moglo rei da postoji odgovarajui pravni okvir za energijsku efikasnost.
U RS stvaranje pravnog i institucionalnog okvira za energijsku efikasnost u skladu sa
direktivama EU ide sporije. U RS jo nisu doneseni pravilnici koje je u FBiH donijelo Ministarstvo
prostornog ureenja FBiH, ali je u pripremi Zakon o energijskoj efikasnosti RS.
17
Institucionalnim okvirom za energijsku efikasnost u BiH se mogu smatrati ministarstva

koja se bave energetikom i prostornim ureenjem. Entitetska ministarstva su Ministarstvo energije,
rudarstva i industrije FBiH, Ministarstvo prostornog ureenja FBiH, Ministarstvo za prostorno ureenje,
graevinarstvo i ekologiju RS i Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS. Na dravnom nivou
ne postoji ministarstvo sa nadlenostima iz oblasti prostornog ureenja, dok se energetikom, sa
ogranienim ovlatenjima, bavi Ministarstvo vanjskih trgovine I ekonomskih odnosa kroz Sektor za
prirodne resurse, energetiku i zatitu okoline.
Kroz lanstvo u Energetskoj zajednici , BiH se obavezala da izradi akcione planove, usvoji
zakone I podzakonske akte u skladu sa evropskim direktivama koje se tiu EE i oformi instititucije koje
ce ih sprovoditi. Sainjena je Mapa puta pomou koje bi BiH do navedenih rokova trebala uskladiti
svoje zakonodavstvo sa sljedeim direktivama:
1.
Directive 2006/32/EC on energy end use efficiency and energy services (Direktiva o
energijskoj efikasnosti i energetskim uslugama) rok je 31. decembar 2011. godine
2.
Directive 2010/31/EU on the energy performance of buildings (Direktiva o
energijskim svojstvima zgrada) rok je 30. septembar 2012. godine
3.
Directive 2010/30/EU on labeling of energy-related products (Direktiva o
oznaavanju proizvoda koji troe energiju) rok je 31. decembar 2011. godine
Ako BiH ispuni na vrijeme obaveze koje je preuzela lanstvom u Energetskoj zajednici
jugoistone Evrope, moe se zakljuiti da e do 30. septembar 2012. godine u BiH postojati
odgovarajui pravni i institucionalni okvir za energijsku efikasnost.
18
19
2.
Energetski pregled i ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA
Pravilnikom o energetskom certificiranju objekata, (Slubene novinenavine FBiH, br. 50/10),

uvodi se u FBiH obavezna energetska certifikacija novih zgrada i postojeih zgrada koje se prodaju,
iznajmljuju ili daju na leasing. Energetski certifikat moraju imati i svi objekti javne namjena. Oekuje
se da e ubrzo i u RS biti uvedena slina obaveza.Energetski certifikat zgrade je dokument kojim se na
jednoznaan nain predstavljaju energetska svojstva zgrade. Pravilnikom je definisan sadraj i izgled
energetskog certifikata kao i uslovi i mjerila za osobe koje provode energijske preglede i energetsko
certificiranje zgrada. Vrijednosti koje su istaknute na energetskom certifikatu odraavaju energetska
svojstva zgrade i potronju energije izraunatu na temelju pretpostavljenog reima koritenja zgrade
i ne moraju nuno izraavati realnu potronju u zgradi ili njezinoj samostalnoj uporabnoj jedinici jer
ona ukljuuje i ponaanje korisnika.
Upravo kroz zadnje navedeno vidi se odnos energetskog certifikata i energetskog pregleda.
Naime, energetski je pregled nezaobilazni korak na putu kontrole trokova i smanjenja potronje
energenata kroz preporuke za promjene u radnom procesu ili ponaanju te preporuke za primjenu
zahvata i realizaciju investicija kojima se mogu postii poboljanja energijske efikasnosti bez
ugroavanja radnih uslova u objektu, dok se energetsko certificiranje zgrada obavlja kako bi se
potroaima (kupcima i zakupcima) omoguila usporedba i procjena energetskih svojstava razliitih
zgrada, te na taj nain stimulirao izbor energetski efikasnih rjeenja prilikom projektiranja i izgradnje
zgrade.
Energetski pregled obuhvaa bitno iri krug aktivnosti jer se za razliku od energetskog
certificiranja analizira i vrednuje ponaanje korisnika te stvarna potronja energije u objektu. Naime,
upravo se u segmentu ponaanja korisnika kriju znaajne mogunosti za utede u energiji i novcu npr.
to vrijedi najefikasniji sistem grijanja ako su tokom zime vei dio dana otvoreni prozori.
Energetsko certificiranje ima za cilj usmjeriti kupce i zakupce zgrada prema energetski
efikasnim rjeenjima te na taj nain prisiliti investitore i izvoae radova na praenje modernih
tehnologija gradnje. Na ovaj se nain kao i kod oznaavanja efikasnosti kuanskih ureaja eli uvesti
vie reda na podruju gradnje te kupca i zakupca objektivno informirati o trokovima za energiju koji
se mogu oekivati tokom koritenja zgrade.
Rezultati energetskog pregleda daju odgovore na slijedea pitanja:
a) Na koji nain i gdje se u analiziranoj zgradi koristi energija i voda?
b) S kojom se efikasnou energija i voda troe u analiziranoj zgradi?
c) Kolika je referentna potronja energije i vode?
d) Koliko iznose referentni trokovi za energiju i vodu?
e) Koliko iznose utjecaji na okoli koji su posljedica koritenja zgrade te da li su u
skladu s relevantnim zakonskim odredbama?
f ) Koje mjere za poboljanje efikasnosti koritenja energije i vode imaju ekonomsko
opravdanje te koje je zahvate potrebno poduzeti u cilju zadovoljavanja zakonskih
propisa?
Dakle, zakljuak je energetskog pregleda predstavljen kroz listu mjera i zahvata ijom bi se
implementacijom ostvarile utede u potronji energije i vode u zgradi uz zadovoljavanje svih
zakonskih propisa.
20
21
3.
POTRONJA ENERGIJE U ZGRADI
3.1
Energetski pregled zgrade
U svakoj se zgradi obavlja odreena aktivnost. Shematski se aktivnost moe predstaviti

kao interakcija ljudi, opreme, energije, radnih tehnika i zahtjeva zatite okolia (Slika 3). Negativni
uinci na okoli koji se javljaju kao posljedica koritenja neke zgrade u direktnoj su vezi s koliinom
koritene energije i aktivnou koja se u zgradi obavlja. Naime, nije isto da li se neka zgrada koristi kao
uredski prostor ili kao kola ali u svakom sluaju optimiranjem potronje energije i vode smanjuju se
i negativni utjecaji na okoli.
Uinci na okoli
Emisije
Isputanja
Izlijevanja
Ljudi
Energija i voda
Radne tehnike
ivotne navike
Rezultat
aktivnosti
Aktivnost
Zgrada
Uvjeti vezani uz zatitu okolia
Slika 3: Shematski prikaz funkcioniranja neke zgrade
Zahtjevi aktivnosti koja se u njoj obavlja predstavljaju osnovu za definiranje energetskih

potreba zgrade. Dovoenjem u vezu potronje energije i vode s rezultatima aktivnosti dobiva se jasna
slika kako, zato i koliko se energije i vode troi u nekoj zgradi. Prilikom energetskog pregleda mora se
analizirati efikasnost potronje energije i vode u svim segmentima koritenja, od ulaznog postrojenja
za energijske transformacije preko razvoda i regulacije do konane, neposredne potronje od strane
korisnika zgrade. Na slici 4. prikazani su svi segmenti koje mora obuhvatiti energetski pregled zgrade.
22
Uinci na okoli
Emisije
Ispusti
Izljevi
Zgrada - granica analiziranog sustava
Ljudi
Regulativa o
zatiti okolia
Sluba odravanja zgrade
Recikliranje
Hlaenje
Ulaz energije i vode
ENERGETSKO
POSTROJENJE
Grijanje
Voda
Elektri na energija
AKTIVNOSTI
Rezultati aktivnosti
Ulaz ostalih sirovina
Opskrba
Distribucija, mjerenje,
praenje i upravljanje
Potronja
Upravljanje energijom i zatitom okolia
Slika 4: Svi segmenti analize potronje energije i vode koji moraju biti obuhvaeni tokom energetskog
pregleda zgrade
Pitanje 2: Kako definirati rezultat aktivnosti u nekoj edukacijskoj instituciji npr. fakultetu?
Rezultat aktivnosti koja se odvija na fakultetima moe se predstaviti kao broj diplomiranih studenata
na godinu ili kao broj sati predavanja odranih po mjesecima ili na godinu.
U analizi odnosa potronje energije i aktivnosti koje se odvijaju u zgradi nikako se ne smije
zanemariti ljudski faktor. Naime, kao to je to prikazano na slici 5. unaprjeenja efikasnosti potrebno
je traiti i na strani tehnologije (maine, oprema i sl.) ali i na strani koritenja opreme (ljudski faktor).
I najuinkovitija oprema uzaludno troi energiju ako radi bez stvarne potrebe. Upravo se iz zadnje
navedenog vidi znaaj regulacije i upravljanja potronjom energije te stalne veze s aktivnou koja
se odvija zgradi. Potpunom uspostavom sistema za gospodarenje energijom ostvaruje se stalna
veza izmeu potronje energije i aktivnosti koja se odvija u zgradi te se eliminiraju svi gubici uslijed
nesavjesne potronje. Naravno, razumijevanje aktivnosti koja se odvija u zgradi preduslov je za analizu
energijske efikasnosti.
23
PRILIKE ZA POBOLJANJE
ENERGETSKE EFIKASNOSTI
SMANJENJE POTRONJE
ENERGIJE A TIME I NEGATIVNIH
UINAKA NA OKOLI
TEHNIKI
Oprema / Materijali / Dizajn
OPERATIVNO
Upravljanje / Korisnik / Ponaanje
REGULACIJA
Reguliranje vremena ili koliine
koritenja energije u cilju to
boljeg pokrivanja stvarnih potreba
SMANJENJE OTPADA
PROMJENE
RADNIH PROCEDURA ILI
IVOTNIH NAVIKA
ODRAVANJE
PROJEKTI
POBOLJANJA
ENERGETSKE
EFIKASNOSTI
INVESTICIJE U
STROJEVE
I/ILI
TEHNOLOGIJE
Tehnologija
Ljudi
Slika 5: Unaprjeenje efikasnosti u zgradi djelovanjem na ljudski faktor i tehnologiju
3.2
ENERGETSKI BILANS ZGRADE
Ako se zanemari ponaanje korisnika potronja energije u zgradi ovisi o tehnikim

karakteristikama same zgrade (njezinog oblika i konstrukcijskih materijala), tehnikim karakteristikama
koritenih energetskih sistema (sistemi grijanja, pripreme potrone tople vode, klimatizacije,
elektrine rasvjete, itd.) te o klimatskim uslovima podneblja na kojem se nalazi. Osnovni pojmovi
za analizu potronje energije u zgradama su toplotni gubici i dobici, koeficijent prolaska toplote te
stepen-dan grijanja/hlaenja.
U svim se analizama zgrada predstavlja kao jedan krovni sistem s vie podsistema. Na slici 6.
prikazana je zgrada sa svim tokovima energije, tj. prikazana je energetski bilans zgrade.
24
Slika 6: Energetska bilans zgrade
Energetski bilans zgrade podrazumijeva sve energijske gubitke i dobitke. Pri tome se
uobiajeno govori o toplotnom bilansu, odnosno razmatra se koliko je energije potrebno da bi se
zadovoljile toplotne potrebe zgrade. Vano je zapamtiti da je potreba za togasskom energijom uvijek
usko vezana za toplotne gubitke zgrade. Naime, dok god su toplotni dobici energije dovoljni za
pokrivanje toplotnih gubitaka, u zgradi e se odravati eljeni uslovi toplotne ugodnosti. Prema tome,
mora vrijediti jednakost:

Q + Qin + Qsun = Qtrans + Qvent + Qgg (1)

gdje je:
Q primarna energija goriva koje se koristi za grijanje prostora,
Qin unutarnji toplotni dobici,
Qsun toplotni dobici od sunca,
Qtrans transmisijski gubici,
Qvent ventilacijski gubici,
Qgg gubici u sistemu grijanja
Transmisijski gubici nastaju prolazom (transmisijom) toplotne energije kroz elemente

ovojnice zgrade. Oni ovise o konstrukcijskim elementima zgrade (materijalima izrade vanjske
ovojnice npr. opeka, armirano-betonska konstrukcija), debljini toplotne zatite, tipu prozora, vrata,
itd. Transmisijski gubici nisu jedini koji odreuju potrebe grijanja zgrade. Naime, njima se moraju
dodati i toplotni gubici zbog provjetravanja, tzv. ventilacijski gubici (Qvent). Oni se odreuju na temelju
25
potrebnog broja izmjena zraka, koje su propisane normama.

Osim gubitaka, u zgradama postoje i dobici toplotne energije koji ne dolaze iz sistema
grijanja, tzv. slobodni toplotni dobici. U ove se dobitke ukljuuje toplotna energija dobivena od osoba
koje borave u prostoru, kao i od razliitih ureaja (na primjer, uredska oprema, rasvjeta, projektori itd.)
koji se koriste u prostoru. Ovi se dobici nazivaju unutarnji ili interni dobici (Qin). Osim toga, odreena
koliina toplotne energije u prostor dolazi i od suneva zraenja (Qsun). Da bi sistem grijanja/hlaenja
zadovoljio toplotne potrebe zgrade, potrebna je odreena koliina primarne energije (energenta)
Q. Ova je energija vea od korisne energije Qk jer tehniki sistemi nisu savreni, tj. oni takoer imaju
svoje gubitke (Qgg). Naime, unutarnja se kalorika energija goriva ne moe iskoristiti u potpunosti, jer
se dio energije izgubi zbog nepotpunog izgradnja i preko isputenih dimnih gasova a dio se prenosi
sa samog kotla na okoli zraenjem i konvekcijom. Dakle, potrebna togasa za grijanje ovisi o:
toplotnim gubicima kroz vanjsku ovojnicu (neprozirne i prozirne dijelove),
toplotnim gubicima kroz linijske toplotne mostove,
toplotnim gubicima kroz takaste toplotne mostove,
toplotnim gubicima prema tlu,
toplotnim gubicima prema negrijanim prostorijama,
toplotnim gubicima kroz ostakljene prostorije,
toplotnim dobicima od sunca i unutarnjih izvora i
gubicima uslijed provjetravanja i/ili ventilacije.
Kroz elemente energetskog balansae zgrade nazire se osnovna ideja energijske efikasnosti
u zgradarstvu. Naime, cilj je smanjiti transmisijske i ventilacijske gubitke te gubitke u sistemu grijanja
na najmanju moguu mjeru te poveati toplotne dobitke od sunca i pri tome ne naruiti togassku
ugodnost boravka u prostoru.
Energijske potrebe zgrade ukljuuju:
togassku energiju za grijanje prostora i pripremu potrone tople vode,
elektrinu energiju za pogon rashladnih ureaja, , toplotnih pumpi te ventilatora i
pumpi u sistemima grijanja, ventilacije i klimatizacije,
elektrinu energiju za rasvjetu,
elektrinu energiju za ostale ureaje (uredska oprema, liftovi, televizori itd.),
sekundarne upotrebe toplotne energije (posebno u uslunim djelatnostima npr.
praonicama i sl.)
Struktura potronje energije po energetskim sistemima u zgradi jako ovisi o klimatskim
prilikama, pa tako, na primjer, udio potronje energije u sistemu grijanja moe varirati od 30 do
60%, dok udio potronje energije u rashladnom sistemu moe varirati od 3 do 15%. Na kraju, vrijedi
ponoviti kako na potronju energije u zgradi ako se izuzme ponaanje korisnika najvei utjecaj imaju
oblik graevine (omjer grijane i ukupne povrine graevine), toplotna izolacija, izvedba energetskih
sistema.
26
27
4.
provOENJE energetskog pregleda
Sve aktivnosti koje se obavljaju tokom opeg i detaljnog energetskog pregleda zgrade
moraju biti pravovremeno isplanirane i predstavljene klijentu. Bez kvalitetnog planiranja i dobre
komunikacije s klijentom energetski pregled sigurno nee dati oekivane rezultate.
Na slikama 7. i 8. detaljnije su razraene aktivnosti po koracima u provedbi opeg i detaljnog
energetskog pregleda zgrade.
Ugovaranje, inicijalni sastanak te

definiranje naina komunikacije s klijentom
Prikupljanje osnovnih podataka

o poduzeu i proizvodnom procesu
Analiza potronje energije i vode
u ovisnosti o aktivnostima koje se
odvijaju u zgradi
Definiranje ugovornih obveza

Inicijalni, "kick off", sastanak
Definiranje naina komunikacije (e-mail, telefon, izvjea, o stanju
na projektu)
Ope informacije o poduzeu

Klimatoloki podaci o lokaciji
Podaci o potronji energije i vode
Podaci o tarifnim sustavims za sve energente
Podaci o dostupnim energentima na lokaciji
Podaci o proizvodnom procesu i ostvarenjima u proizvodnji
Podaci o prethodno poduzetim mjerama energetske efikasnosti
Opis i razumijevanje aktivnosti koja se odvija u objektu

Analiza potronje energije i vode u ovisnosti s
aktivnostima koje se odvijaju u objektu

Analiza trenutne prakse gospodarenja energijom
Sustav obskrbe (ukljuen razvod do finalnih potroaa i analiza
Prepoznavanje energetskih trokovnih

centara i analiza potronje energije
i vode po glavnim grupama potroaa
Analiza i proraun vrednovanje

prepoznatih potencijala za utede
odravanja, naina voenja i regulacije opreme te mjerenja):

- Elektroenergetski sustav
- Sustav komprimiranog zraka
- Industrijski sustav za proizvodnju toplinske energije
- Rashladni sustav
- Vodovodni sustav
Sustav konane potronje (ukljuena analiza odravanja, naina
voenja i regulacije opreme te mjerenja)
- Grijanje
- Hlaenje
- Klimatizacija
- Ventilacija
- Potrona topla voda
- Elektromotorni pogoni
- Elektrina rasvjeta
- Ostali ureaji i oprema
Prepoznavanje potencijala za utede u energiji i vodi
Tehno-ekonomska analiza prepoznatih potencijala za utede
Lista prioritetnih mjera energetske efikasnosti koje je potrebno
Izrada zavrnog izvjea
dodatno analizirati u detaljnom energetskom pregledu

Plan aktivnosti u nastavku projekta plan provoenja
detaljnog energetskog pregleda

Prezentacija za klijenta
Slika 7: Aktivnosti po koracima u provedbi opeg energetskog pregleda
28
Ugovaranje , inicijalni sastanak te

definiranje naina komunikacije s
klijentom
Definiranje ugovornih obveza

Inicijalni, "kick off ", sastanak
Definiranje naina komunikacije (e -mail , telefon ,
izvjea o stanju na projektu )
Prikupljanje osnovnih podataka o

poduzeu i aktivnostima koje se odvijaju u
zgradi
Ope informacije o objektu

Podaci o tarifnim sustavima za sve energente
Podaci o aktivnosti koja se odvija u objektu
Podaci o prethodno poduzetim mjerama
Analiza potronje energije i vode u

ovisnosti o aktivnostima koje se odvijaju u
zgradi
Opis i razumijevanje aktivnosti koja se odvija u

objektu
Analiza potronje energije i vode u ovisnosti s
aktivnostima koje se odvijaju u objektu
Analiza trenutne prakse gospodarenja energijom

centara i analiza potronje energije i vode
po glavnim grupama potroaa
Sustav opskrbe (ukljuen razvod do finalnih

potroaa i analiza odravanja , naina voenja i
regulacije opreme te mjerenja):
- Sustav za proizvodnju toplinske energije
- Rashladni sustav
- Vodovodni sustav
Sustav konane potronje ( ukljuena analiza
odravanja , naina voenja i regulacije opreme te
mjerenja)
- Grijanje
- Hlaenje
- Klimatizacija
- Ventilacija
- Potrona topla voda

Prepoznavanje potencijala za utede u energiji i

vodi
Tehno -ekonomska analiza prepoznatih
potencijala za utede
Izrada zavrnog izvjea
Lista prioritetnih mjera energetske efikasnosti

koje je potrebno dodatno analizirati u detaljnom
energetskom pregledu
Plan aktivnosti u nastavku projekta plan
provoenja detaljnog energetskog pregleda
Prezentacija za klijenta
Slika 8: Aktivnosti po koracima u provedbi detaljnog energetskog pregleda

29
4.1
Priprema za provoenje energetskog pregleda
Uobiajena je praksa da se prilikom zapoinjanja energetskog pregleda obavi i inicijalni

radni sastanak na kojem se klijentu predstavljaju sve aktivnosti koje e se obavljati tokom opeg ili
detaljnog energetskog pregleda.
Ako se radi o opem energetskom pregledu upitnik za prikupljanje podataka o potronji
energije i aktivnostima koje se obavljaju na lokaciji dostavlja se klijentu ve na prvom sastanku,
odmah nakon potpisivanja ugovora. Primjer upitnika za prikupljanje podataka o potronji energije i
aktivnostima na lokaciji nalazi se u Prilogu 1. ovog Prirunika. Ako se radi o detaljnom energetskom
pregledu s klijentom se jo jednom prolazi kroz svaku od predloenih mjera za detaljnu analizu.
Takoer, u ovoj se fazi od klijenta trae i kopije svih rauna za koritene energente i vodu u
protekloj kalendarskoj godini te svim prolim mjesecima tekue godine. Ukoliko su dostupni predlae
se i analiza podataka o potronji energije za period od protekle 3 godine, no u tom sluaju potrebno je
jasno utvrditi i sve uslove u kojima se objekt tada nalazio, kao na primjer kretanje vanjske temperature
i nivo aktivnosti u objektu u analiziranom periodu i slino. U nekim je sluajevima, kad klijent ima vie
mjesta preuzimanja odreenih energenata, poeljno od njega zatraiti saglasnost kako bi konsultant
u njegovo ime izravno od dobavljaa energije ili vode zatraio podatke o potronji. Na ovaj se nain
bitno ubrzava tijek energetskog pregleda te klijent ne gubi vrijeme na kopiranje vee koliine rauna.
Primjer saglasnosti za dobivanje podataka o potronji energije ili vode direktno o dobavljaa nalazi se
u Prilogu 2. ovog Prirunika.
Kad god je to mogue upitnik je potrebno klijentu dostaviti u elektronskom formatu. Takoer,
uz upitnik je potrebno dostaviti i upute za popunjavanje te podatke o osobi koja e biti dostupna
klijentu te mu kroz telefonske ili e-mail konsultacije pomoi pri popunjavanju upitnika. Potrebno
je naglasiti kako je odgovornost i zadatak konsultanta da prikupi sve potrebne informacije
o nainima potronje energije i vode u analiziranom objektu te da upitnik predstavlja samo
jedan od alata kako se dolazi do podataka. Naime, pogreno je prebacivati odgovornost na
klijenta za popunjavanje upitnika. Klijenta je potrebno poduiti i motivirati da to je mogue bolje
popuni dostavljeni upitnik dok na konsultantu lei odgovornost da uoi i ispravi sve eventualne
nepravilnosti. Ukoliko je to mogue od klijenta je potrebno zatraiti dostavljanje popunjenog upitnika
u elektronskom formatu. Na ovaj se nain bitno ubrzava komunikacija te se tede resursi jer nema
nepotrebnog gomilanja papira.
U tabeli 2. navedene su sve informacije koje bi konsultant koji provodi opi energetski
pregled morao imati nakon to je u suradnji s klijentom doao do svih podataka traenih kroz upitnik.
U sluaju provoenja detaljnog energetskog pregleda prikupljeni set podataka je neto
drugaiji jer su poznati rezultati opeg energetskog pregleda te se konsultant koncentrira
samo na informacije nune za detaljnu analizu.
30
Tabela 2:

Informacije koje bi konsultant morao imati nakon to je u suradnji s klijentom

doao do svih podataka traenih kroz upitnik opi energetski pregled
Podaci o potronji energije i vode po mjesecima minimalno za prethodnu kalendarsku godinu

te protekle mjesece tekue godine (opcionalno za 3 godine ali uz uslov da su dostupni podaci o
koritenju objekta u tom periodu)
Podaci o aktivnostima koje se odvijaju u objektu po mjesecima u prethodnoj kalendarskoj godini te
proteklim mjesecima tekue godine
Popis glavnih potroaa energije s naznakom njihovog vremena rada
Sheme razvoda instalacija (ukoliko postoje)
Nacrt ili skica lokacije i objekata (ukoliko postoje)
Graevinski i arhitektonski podaci o objektima
Podaci o ugraenim ureajima za mjerenje potronje energije i vode
Podaci o nainima i procedurama upravljanja sistemima i gospodarenja energijom i vodom u objektu
Podaci o nainu odravanja samog objekta i svih tehnikih sistema u objektu
Eventualni specifini komentari tehnikog osoblja koje vodi objekt
4.1.1
Priprema i posjet lokaciji u sluaju provoenja opeg energetskog pregleda
Nakon obrade podataka iz upitnika moe se pristupiti planiranju posjeta lokaciji i obavljanju
opeg energetskog pregleda. tokom posjeta konsultant raiava sve nejasnoe iz upitnika koje
se nisu mogle raistiti telefonski ili e-mailom te se detaljnije upoznaje s aktivnostima na lokaciji,
energetskim sistemima, gospodarenjem energijom, tehnikim karakteristikama graevine, te
nainima voenja i odravanja zgrade.
Takoer, tokom je posjeta nuno osigurati i sastanak s nekim od lanova Uprave preduzea
koje je naruilo energetski pregled i koje je vlasnik ili korisnik zgrade jer je njihova potpora kljuna u
primjeni programa energijske efikasnosti. Na ovom je sastanku nuno klijentu jo jednom objasniti da
bez sistemnog pristupa i provoenja opeg i detaljnog energetskog pregleda nema niti garantiranog
ostvarivanja uteda. Naime, ulazak u investiciju bez kvalitetne snimke prethodnog i analize budueg
stanja gotovo sigurno vodi promaaj. U tabeli 3. ralanjene su aktivnosti koje se obavljaju na lokaciji
u sklopu opeg energetskog pregleda. Taan plan aktivnosti koje se obavljaju tokom posjeta lokaciji
potrebno je prethodno usaglasiti te dostaviti kontakt osobi. Uz plan se uvijek dostavlja i pratei dopis.
Predloak za pripremu prateeg dopisa nalazi se u Prilogu 3. ovog Prirunika.
31
Tabela 3:
Pregled aktivnosti tokom posjeta lokaciji u sklopu opeg energetskog
pregleda zgrade
Aktivnost
Ciljevi aktivnosti
Uvodni sastanak s direktorom ili

lanovima Uprave preduzea koje je
naruilo energetski pregled i koje je
vlasnik ili korisnik zgrade. Na sastanku
treba biti prisutan i imenovana
kontakt osoba te Voditelji energetike i
odravanja
Klijentu jo jednom objasniti da bez sistemnog pristupa i

provoenja opeg i detaljnog energetskog pregleda nema
niti garantiranog ostvarivanja uteda.
Direktoru ili lanovima Uprave jasno naglasiti da bez njihove
potpore program poboljanja energijske efikasnosti nema
anse za uspjeh.
Proiriti znanja o aktivnostima na lokaciji i prostornom
rasporedu objekata te se upoznati s planovima za eventualno
poveanje opsega aktivnosti.
Opi energetski pregled zgrade u

pratnji kontakt osobe te Voditelja
energetike i odravanja
Inspekcija vanjske ovojnice te sistema
grijanja, ventilacije, klimatizacije,
hlaenja, rasvjete i ostalih veih
potroaa elektrine energije te
eventualna kraa mjerenja u cilju to
kvalitetnijeg dijagnosticiranja stanja i
rada pojedine opreme
Detaljnije se upoznati s aktivnostima na lokaciji, nainima

praenja potronje energije i vode te navikama korisnika.
Napomena: Ova aktivnost ovisno

o veliini analizirane zgrade i
kompleksnosti sistema moe trajati i
nekoliko dana.
Pregled i diskusija o prikupljenim
podacima
Provjera kvalitete prikupljenih podataka da bi se u sluaju

eventualnih greaka moglo odmah reagirati
Pitanje 3: to sve treba sadravati plan aktivnosti tokom posjeta nekoj lokaciji u cilju obavljanja
opeg energetskog pregleda zgrade?
Plan aktivnosti tokom posjeta nekoj lokaciji, na primjer bolnici, u cilju obavljanja opeg energetskog pregleda
mora sadravati slijedee informacije:
vrijeme i datum posjeta,
predvieno trajanje posjeta,
popis osoba u timu konsultanta,
popis osoba iz analiziranog poslovnog subjekta s kojima je nuno obaviti razgovore tokom posjeta
lokaciji,
detaljan pregled aktivnosti tokom posjeta s procjenom vremena trajanja i
popis dodatne dokumentacije koju bi tokom posjeta konsultant elio dobiti na uvid.
32
Plan aktivnosti tokom posjeta BOLNICI u cilju obavljanja preliminarnog energetskog

pregleda
8:00, 10.10.2010.
Vrijeme i datum posjeta:

Trajanje posjeta:
3 dana (10.10.2010., 11.10.2010. i 12.10.2010.)
Osobe koje obavljaju preliminarni energetski

pregled na lokaciji:
Berislav Beri, dipl.ing.stroj. - Voditelj projekta

Jabko Jankovi, dipl.ing.grad.
Janko Jankovi, dipl.ing.el.
Cilj posjeta:
Provjeriti procedure i naine potronje

energije i vode na lokaciji te prepoznati
mogunosti za poboljanje efikasnosti
potronje.
Osobe iz preduzea s kojima je nuno obaviti

razgovore Tokom posjeta lokaciji:
Direktor bolnice te voditelji Slubi energetike

i odravanja
Aktivnosti Tokom trajanja posjeta lokaciji:

Uvodni sastanak s direktorom bolnice na kojem je prisuna imenovana kontakt osoba te
voditelji Slubi energetike i odravanja (predvieno trajanje aktivnosti 0,5 sati)
Preliminarni energetski pregled bolnice i energetskih sistema u pratnji kontakt osobe te
voditelja Slubi energetike i odravanja
Upoznavanje s rasporedom aktivnosti u bolnici, radnim procedurama, nainima
praenja potronje energije i vode te inspekcija vanjske ovojnice, sistema grijanja,
ventilacije, klimatizacije, hlaenja, rasvjete, liftovi itd. Mogua su kraa mjerenja u
cilju to kvalitetnijeg dijagnosticiranja stanja i rada pojedine opreme (predvieno
trajanje aktivnosti 21 sata, svaki dan po 7 sati)
Pregled i diskusija o prikupljenim podacima s kontakt osobom te Voditeljima energetike

i odravanja (predvieno trajanje aktivnosti 1,5 sat, svaki dan po 0,5 sati nakon pregleda
postrojenja)
Potrebna dodatna
dokumentacija od strane
Naruitelja:
Dnevnik rada kotlovnice,

procedure praenja potronje energije i vode
Plan aktivnosti Tokom posjeta lokaciji mora biti usuglaen s kontakt osobom iz analiziranog
objekta.
33
4.1.2
Priprema i posjet lokaciji u sluaju provoenja detaljnog energetskog pregleda

plan mjerenja
U sluaju provoenja detaljnog energetskog pregleda nakon inicijalnog sastanka s

predstavnicima preduzea koje je naruilo detaljni energetski pregled te koje je vlasnik ili korisnik
zgrade potrebno je izraditi plan mjerenja koji e pratiti svaku od predloenih mjera za detaljnu analizu.
Trajanje detaljnog energetskog pregleda moe jako varirati (od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci)
a sve ovisno o sloenosti samog objekta koji se analizira. Specifinost se detaljnog energetskog
pregleda ogleda u injenici da se mjerna oprema za snimanje potronje energije i vode za mjere od
interesa ostavlja na lokaciji u trajanju od jednog do dva sedmice. Naime, bez provjere mjerenjem
korisniku se ne moe ponuditi kvalitetno rjeenje jer bilans potronje energije napravljen tokom
opeg energetskog pregleda ne mora odgovarati stvarnom stanju. Dakle, mjerenja se provode kako
bi se provjerile pretpostavke koje su postavljene tokom opeg pregleda i napravila to je mogue
tanija ocjena trenutnog ali i procjena budueg stanja.
Bez kvalitetne su pripreme rezultati mjerenja uobiajeno prepuni greaka i neupotrebljivi.
Priprema mjerenja mora ukljuivati izradu plana mjerenja. Plan je mjerenja kljuni dokument s kojim
se mora upoznati i klijenta kako bi se osigurali optimalni uslovi za njegovu provoenje. Uobiajeno
se prije same izrade plana mjerenja obavlja kratki posjet lokaciji kako bi se utvrdila tona mjesta gdje
e se postaviti mjerna oprema te eliminirala sva eventualna iznenaenja. Naime, u sluajevima kad se
plan mjerenja radi na temelju skica ili shema instalacija esto se znaju dogoditi neugodna iznenaenja
prilikom samog postavljanja mjerene opreme, npr. glavni razvodni ormar je preuzak da bi se u njega
mogla postaviti planirana mjerna oprema. Plan mjerenja mora sadravati odgovore na pitanja:
Ko mjeri?
Gdje se mjeri?
Koliko traje mjerenje?
Ko je od strane korisnika odobrio mjerenje?
S kojom mjernom opremom se vri mjerenje?
Ko kontrolira mjerenje?
Plan mjerenja mora biti sastavni dio dokumentacije koja se zajedno s rezultatima mjerenja
predaje korisniku. Sve eventualne promjene uslova tokomtrajanja mjerenja nuno je evidentirati
kako bi se moglo tono interpretirati dobivene rezultate. Korisnik moe i mora pregledom planiranih i
obavljenih aktivnosti jednostavno utvrditi da li je mjerenje obavljeno u skladu s planom.
Pitanje 4: Kako izgleda plan mjerenja tokom obavljanja detaljnog energetskog pregleda
zgrade?
Plan mjerenja je kljuni dokument na temelju kojeg se provode aktivnosti na lokaciji tokomobavljanja
detaljnog energetskog pregleda. Unutar plana mjerenja moraju biti navedene sve kljune informacije
nune za uspjeno obavljanje mjerenja. Takoer, plan mjerenja mora biti napisan na nain da naruitelj
na temelju njega moe naruiti eventualnu neovisnu provjeru mjerenja.
34
Plan mjerenja potronje elektrine energije u sistemu elektrine rasvjete SPORTSKE

DVORANE
Vrijeme i datum poetka
mjerenja:
10:00, 10.10.2010.
14 dana (do 24.10.2010.) - provjera statusa mjerne opreme dan
nakon postavljanja (11.10.2010. u 12:00)
Janko Jankovi, dipl.ing.el. - Voditelj mjernja Marko Markovi,
teh.
Trajanje mjerenja:
Mjerenje obavljaju:
Od strane Naruitelja mjerenje
odobrio:
Petar Peri, dipl.ing.el. - Voditelj Slube odravanja
Od strane Naruitelja nadzor

mjerenja obavlja:
Ivan Ivi, dipl.ing.el. - djelatnik Slube odravanja
Broj ugovora na temelju kojeg

se obavlja mjerenje - detaljni
energetski pregled:
001/DEP/2010
Oprema s kojom se obavlja

mjerenje:
Strujna klijeta PROIZVOAA s mogunou snimanja

trofaznih optereenja i mogunou viednevne pohrane
podataka - 4. komada
Datum badarenja mjerne

opreme:
12.12.2009. (vrijedi do 12.12.2010.) badarenje obavio INSTITUT

- izvjetaj o badarenju u privitku plana
Cilj mjerenja:
Utvrditi potronju elektrine energije u sistemu elektrine

rasvjete SPORTSKE DVORANE s ciljem definiranja referentne
potronje postojeeg sistema
Provoenje mjernja:
Po jedna strujna klijeta bit e postavljena na svaki od tri

odvoda (oznake na shemi RAS1, RAS2, RAS3) u glavnom
razvodnom ormaru (oznaka na shemi GRO1) koji pokrivaju
potronju elektrine energije u sistemu elektrine rasvjete u
SPORTSKOJ DVORANI. etvrta strujna klijeta bit e postavljena
na glavni dovod (oznaka na shemi GL_DOV) elektrine energije
za SPORTSKU DVORANU tako da e se uz ostalo pratiti i ukupna
potronja elektrine energije u objektu.
Napomena:
Zbog odravanja koarkake utakmice koja se prenosi u

direktnom televizijskom prenosu 17.10.2010. bit e ukljuena
sva raspoloiva elektrina ravjeta na lokaciji. Tokom uobiajnih
aktivnosti u DVORANI koristi se samo jedna treina ukupno
instalirane elektrine rasvjete.
Plan mjerenja napravio:
Plan mjerenja odobrio:
Marko Markovi, teh.
Janko Jankovi, dipl.ing.el.
35
4.2
Analiza potronje energije i vode
Dobiti kvalitetnu sliku o potronji energije i vode u analiziranom objektu te pripadajuim

trokovima nemogue je bez izrade energetskog i trokovnog bilansa. Energetskim je bilansom
predstavljena potronja pojedinih energenata u ukupnoj godinjoj potronji energije.Trokovnim su
bilansom predstavljeni trokovi za pojedine energente i vodu. Energetski i trokovni bilans potrebno
je povezati s aktivnostima u zgradi i na taj nain otvoriti put razumijevanju zato i koliko se troi
energije i vode te koliko iznose pripadajui trokovi. U pravilu se u trokove ne uraunava porez na
dodanu vrijednost (PDV), tj. sve iskazane vrijednosti su bez PDV-a.
Energetska i trokovna bilans se izrauju na temelju dobivenih rauna o utroenim
energentima i vodi. Prilikom provoenja energetskog pregleda potrebno je prikupiti podatke o
potronji energije i vode minimalno za prethodnu te u svim proteklim mjesecima tekue godine
kako bi se dobila to je mogue kvalitetnija slika o potronji energije i vode te prateim trokovima.
Prikupljeni se podaci uizvjetaju prikazuju grafiki i tablino. Na slici 9. nalazi se primjer preglednog
prikaza energijske i trokovne bilanse.
Elektrina energija
12.523.556 kWh
Prirodni plin
4.481.299 kWh
Ukapljeni naftni plin

238.098

888.435 kWh
Energija ukupno
35.234.343 kWh
Toplinska energija
12.287.092 kWh
Geotermalna energija
3.954.000 kWh
Prirodni plin
847.777 KN
Ukupni trokovi za energiju

13.913.043 KN
Elektrina energija
6.716.238 KN
Ekstra lako loivo ulje

1.099.960 KN

1.099.960 kWh
Energetska bilanca
Voda
2.724.857 KN
Geotermalna energija Toplinska energija

521.928 KN
2.513.532 KN
Trokovna bilanca
Pregled godinje potronje energije i vode te pripadajuih trokova
Elektrina energija
Toplinska energija iz javne mree
Geotermalna energija
Obraunska
jedinica
Godinja
potronja
[obr. jed.]
Godinja
potronja
[kWh]
kWh
MWh
MWh
12.523.556
12.287
3.954
12.523.556
12.287.092
3.954.000
483.942
109.667
69.409
4.481.299
1.099.960
888.435
35.234.343
Prirodni plin
Voda
Ukupno
l
kg
3
382.685
Udjel u
ukupnoj
potronji
energije
35,54%
34,87%
11,22%
Godinji
trokovi
[KN]
Udjel u
ukupnim
trokovima
6.716.238
2.513.532
521.928
48,27%
18,07%
3,75%
12,72%
3,12%
2,52%
847.777
350.613
238.098
6,09%
2,52%
1,71%
100%
2.724.857
13.913.043
19,58%
100%
Slika 9: Primjer preglednog prikaza energijske i trokovne bilanse

36
Ovakvim se prikazom podataka korisniku jasno istie znaaj pojedinih energenata u ukupnoj
potronji energije.
Takoer, odvojeno od energetskog i trokovnog bilansa potrebno je prikazati i jedinine
trokove, KM/kWh, za svaki energent kao to je to prikazano na slici 10. Jedinini se troak za svaki
pojedini energent rauna prema izrazu:
UT
[KM
JT =
KN kW h ]
UE
(1)
gdje je:
JT
jedinini troak za analizirani energent,
UT
=

na temelju rauna izraunati ukupni godinji troak za analizirani

energent (ukljuene su sve naknade, npr. zakup snage, stalna mjesena
naknada i sl.) u KM
UE
=
na temelju rauna izraunata godinja potronja analiziranog energenta
iskazana u kWh.
Elektrina energija
140
Prirodni gas
120
Lo ulje
185
Drvo
58
Ugalj
60
0
50
100
150
KM/MWh
Slika 10: Primjer prikaza jedininih trokova za koritene energente

200
37
Potronju svakog od energenata potrebno je analizirati zasebno. Analiza mora obuhvatiti

sve mjesece iz perioda od interesa tj. referentne godine. O tome kako se odreuje referentna godina
bit e vie rijei u narednim poglavljima Prirunika. Podaci o potronji svakog energenta prikazuju
se tablino i grafiki. Zbog specifinosti tj. sloenosti odabran je prikaz potronje elektrine energije,
slika 11. Naime, u cijeni elektrine energije za vee objekte znaajan dio otpada na angairanu
elektrinu snagu te se uz prikaz potronje po mjesecima koristi se i tzv. krivulja trajanja optereenja.
Krivulja se trajanja optereenja koristi i kod prikaza potronje toplotne energije koja se preuzima
iz sistema daljinskog grijanja jer se i tu znaajan dio trokova odnosi na zakup potrebne toplotne
snage. Toplotna je snaga u raunima zadana implicitno tj. rauna se dijeljenjem mjesene vrijednosti
utroene toplotne energije s vremenom rada toplotnog sistema. Dakle, u analizi potronje elektrine
odnosno toplotne energije se uz prikaz utroka po mjesecima koristi i krivulja trajanja optereenja
zbog slijedeeg:

U krivulji trajanja optereenja se osim veliine vrnog optereenja sasvim jasno vidi i
koliko je njegovo trajanje to je kljuni podatak za strategiju kontrole vrnog optereenja.
Krivulja trajanja optereenja omoguava direktan uvid u veliinu stalnog i promjenjivog

optereenja to je bitan podatak kod odreivanja efikasnosti potronje energije.
Openito govorei, promjenjivo optereenje je posljedica varijacija u intenzitetu
aktivnosti u objektu dok stalno optereenje predstavlja potronju koja se pojavljuje bez
obzira na intenzitet aktivnosti. Naravno, promjenjivo optereenje nije samo posljedica
varijacija u intenzitetu aktivnosti niti je stalno optereenje nepromjenjivo bez obzira
na intenzitet aktivnosti tj. postoje znaajni potencijali za smanjenje i jednog i drugog.
Primjera radi, u stalnom se optereenju moe nai i dio opreme koja radi neprekidno
nakon ukljuivanja iako to nije potrebno.
Kod prikaza potronje ostalih energenata (prirodni gas, ekstra lako Lo ulje i ukapljeni naftni
gas) ne koristi se krivulja trajanja optereenja.
Prikaz po mjesecima naglaava sezonski karakter i predstavlja prvi korak prema povezivanju
potronje energije s intenzitetom aktivnosti na lokaciji. Naime, kako bi se potronja svakog energenta
pravilno razumjela potrebno ju je povezati s aktivnou koja se odvija na lokaciji jer samo na taj nain
podaci o potronji energije i vode dobivaju pravi smisao.
Takoer, analiziranu potronju energije prema prikupljenim raunima potrebno je usporediti
s raunski dobivenom koliinom energije, a koja je izraunata (modelirana) koristei prikupljene
podatke o tehnikim karakteristikama zgrade i nainu koritenja i rada. Navedeno naroito vrijedi
za potronju toplotne energije, jer se usporedbom stvarne potronje energije s raunski dobivenom
vrijednou moe doi do vanih spoznaja o nainu koritenja zgrade u sezoni grijanja. Ukoliko je
stvarna potronja puno vea od proraunske uzrok tome moe biti nepotrebno pregrijavanje prostora,
prekomjerno prozraivanje grijanog prostora, ne postojanje nonog i dnevnog reima rada itd.. U
sluaju da je stvarna potronja manja od proraunom dobivene vrijednosti potrebno je provjeriti da li
38
je glavni razlog za to ne odravanje zakonom propisanih radnih uslova u prostoru. U svakom sluaju
razlike u izraunatoj i stvarnoj potronji treba objasniti.
Krivulja trajanja optereenja

Snaga [kW ili % maksimalne]
Vrno optereenje
Promjenivo optereenje
Stalno optereenje
Manji intenzitet
proizvodnje
Vei intenzitet
proizvodnje
Vrijeme [mjesec]
300.000
900
Potronja energije [kWh]
Angaovana snaga (kW)

Ukupna potronja elektrine energije (kWh)
800
250.000
Angaovana snaga [kW]
700
200.000
600
500
150.000
400
300
100.000
200
50.000
100
Sije anj
Velja a
Oujak
Travanj
Svibanj
Lipanj
Srpanj
Kolovoz
Rujan
Listopad
Studeni
Prosinac
Ukupno
Ma
rt
Ap
ril
Ma
j
Jun
i
Jul
i
Au
gu
Se st
pte
mb
Ok ar
tob
ar
No
ve
mb
de ar
cem
ba
r
bru
Fe
Jan
ua
Obraunsko
razdoblje mjesec
ar
Potronja
elektrine
energije via tarifa
[kWh]
Potronja
elektrine
energije nia tarifa
[kWh]
Ukupna
potronja
elektrine
energije
[kWh]
Angairana
snaga [kW]
145.789
123.890
119.000
145.790
190.900
156.872
127.891
121.344
167.890
178.909
134.090
129.034
1.741.399
46.800
43.500
34.939
49.990
62.920
51.901
39.840
37.989
51.093
55.490
40.128
42.901
557.491
192.589
167.390
153.939
195.780
253.820
208.773
167.731
159.333
218.983
234.399
174.218
171.935
2.298.890
783
692
534
798
810
800
659
634
769
795
678
567
-
Prekomjerno
preuzeta
jalova
energija
[kVArh]
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
Trokovi za
radnu
energiju via tarifa
[KN]
Trokovi za
radnu
energiju nia tarifa
[KN]
Ukupni
trokovi za
radnu
energiju
[KN]
Trokovi za
angairanu
snagu
[KN]
55.399,82
47.078,20
45.220,00
48.110,70
62.997,00
51.767,76
42.204,03
40.043,52
55.403,70
67.985,42
50.954,20
49.032,92
616.197,27
7.956,00
7.395,00
5.939,63
7.498,50
9.438,00
7.785,15
5.976,00
5.698,35
7.663,95
9.433,30
6.821,76
7.293,17
88.898,81
63.355,82
54.473,20
51.159,63
55.609,20
72.435,00
59.552,91
48.180,03
45.741,87
63.067,65
77.418,72
57.775,96
56.326,09
705.096,08
49.798,80
44.011,20
33.962,40
33.835,20
34.344,00
33.920,00
27.941,60
26.881,60
32.605,60
50.562,00
43.120,80
36.061,20
447.044,40
Trokovi za
prekomjerno
preuzetu
jalovu
energiju
[KN]
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
Slika 11: Primjer preglednog prikaza potronje elektrine energije
Ostali
trokovi i
nakanade
[KN]
106,00
106,00
106,00
106,00
106,00
106,00
106,00
106,00
106,00
106,00
106,00
106,00
1.272,00
Ukupni
trokovi za
elektrinu
energiju
[KN]
113.260,62
98.590,40
85.228,03
89.550,40
106.885,00
93.578,91
76.227,63
72.729,47
95.779,25
128.086,72
101.002,76
92.493,29
1.153.412,48
39
4.2.1
Definiranje pokazatelja potronje energije i vode
Tokom godine potronja energije i vode varira ovisno o intenzitetu aktivnosti, godinjem
dobu, ponaanju korisnika i slino. Kako bi se pravilno odredila efikasnost sistema, potrebno je
provesti analizu i utvrditi objektivne pokazatelje potronje energije i vode. U konanici, pokazatelj
potronje je omjer koliine energije ili vode utroene za aktivnosti na lokaciji i mjerljivog rezultata te
aktivnosti: PP ( t) =
E ( t)
kW h ili m3 aktivnost
A ( t)
(2)
gdje je:
PP(t)
pokazatelj potronje u vremenu t,
E(t)
potronja energije/vode u vremenu t iskazana u kWh ili za vodu u m3,
A(t)
rezultat aktivnosti na lokaciji u vremenu t iskazan preko prikladne mjerne

jedinice npr. za edukacijsku instituciju to je broj odranih predavanja,
za zgradu nekog tijela lokalne ili regionalne uprave aktivnost se moe
prikazati kroz zbir zaposlenika koji su bili na poslu kroz sve radne dane
analiziranog mjeseca i
vrijeme (za potrebe energetskog pregleda t je uobiajeno jedan mjesec).
Znaaj pokazatelja potronje lei u injenici da povezuju potronju energije/vode (tzv.

zavisna varijabla) i aktivnost i potreba korisnika u objektu (tzv. nezavisna varijabla). Potronja
energije/vode trebala bi na predvidiv nain pratiti promjene nivoe aktivnosti i upravo je to odlika
energetski efikasnih sistema. Ako se dobivene vrijednosti pokazatelja potronje ele usporeivati
kroz godine nuno ih je korigirati obzirom na klimatsko podneblje u kojem se objekt nalazi tj. u
izraz (2) ukljuiti vrijednost stepen-dan grijanja/hlaenja. Ova je korekcija nuna ako se dobivena
vrijednost referentnog pokazatelja potronje eli koristiti kroz godine ali i za usporedbu sa slinim
objektima na drugim lokacijama. Vrijednosti stepen-dan grijanja/hlaenja za razliite godine i lokacije
u Hrvatskoj mogu se dobiti od Dravnog hidrometeorolokog zavoda. Dakle, da bi se referentni
pokazatelj potronje energije mogao koristiti kroz godine i usporeivati sa slinim objektima u zemlji
i inozemstvu potrebno ga je korigirati prema izrazu:
PPgod. =

E (god)
1
stepen dan ]
[kWh m3 stupanj
A ( god) DD god
(3)
gdje je:
PPgod.
E(god) =
pokazatelj potronje na nivou godine,

godinja potronja energije za grijanje/hlaenje iskazana u kWh,
40
A(god) =
rezultat aktivnosti na lokaciji na godinjem nivou iskazan preko prikladne

mjerne jedinice,
DDgod
stepen-dan grijanja/hlaenja za referentnu godinu za koju je izraunat

pokazatelj potronje.
Raspoloive se podatke o potronji energije/vode (na primjer, iz rauna za energiju/vodu) u

ovisnosti o aktivnosti (varijabli koja na nju utjee) uizvjetaju uobiajeno prikazuje grafiki u dijagramu
rasprenja (eng. scater diagram) i tablino na nain kao to je to prikazano na slici 12. U dijagramu je
rasprenja vremenska domena zadana implicitno kroz svaku toku u prikazu. Kombiniranje grafikog
i tablinog prikaza ovisnosti potronje energije o aktivnosti na lokaciji omoguava jednostavno
povezivanje sve tri sastavnice, potronje energije, aktivnosti na lokaciji i vremenske domene. Koeficijent
r2 se naziva koeficijent determinacije i daje informaciju o tome koliko rasipanja izlaznih podataka
potjee od funkcijske ovisnosti potronje energije (E) i aktivnosti na lokaciji (A), a koliko otpada na
tzv. rezidualno ili neobjanjeno rasipanje (tu informaciju oitavamo iz 1 r2). Drugim rijeima r2 daje
informaciju o tome koliko je jaka funkcijska veza izmeu E i A . to je vrijednost koeficijenta r2 blia 1,
zavisnost je jaa.
Vrijednost prosjenog rasipanja uobiajeno slui kao pokazatelj koliko je dobra odnosno
loa trenutna praksa gospodarenja energijom u nekoj zgradi. Nia vrijednost prosjenog rasipanja
(manje od 3%) uobiajeno znai da u analiziranoj zgradi postoji dobra praksa gospodarenja energijom
dok vee vrijednosti npr. 10 % ukazuju na mogunost znaajnih poboljanja efikasnosti potronje
energije. Kako se radi o kvantitativnom pokazatelju mogui su sluajevi da je dobivena vrijednost
prosjenog rasipanja relativno mala, recimo ispod 2%, a da se nakon analize utvrdi kako je praksa
gospodarenja energijom u zgradi loa te kako postoje znaajni potencijali za poboljanje efikasnosti
potronje energije. Ovakvi sluajevi se javljaju kad aktivnosti znaajno variraju kroz godinu dok
je potronja energije gotovo konstanta. U ovom e sluaju iako u zgradi postoji dosta prostora za
poboljanje efikasnosti potronje energije prosjeno rasipanje imati relativno malu vrijednost.
Postoje i sluajevi kada veliko rasipanje potronje jednog oblika energije ukazuju na to da se
drugim oblikom energije ne upravlja ispravno. U primjeru na slici 12. na jednom fakultetu je prikazana
mjesena potronja elektrine energije. U ljetnim mjesecima je znaajno je umanjena aktivnost na
fakultetu i ne postoje klimatizacijski uredjaji, tako da je u ljetnim mjesecima najnia potronja, kao
to je i za oekivati. Meutim, u oktobru i maju se obavljaju aktivnosti u punom kapacitetu, isto kao
I u zimskim mjesecima, ali je potronja u zimskim mjesecima znaajno vea, posebno u decembru.
To moe znaiti da se fakultet dopunski grije elektrinom energijom, jer je poznato da u veem
broju ureda postoje elektrine grijalice. Ovo treba u svakom sluaju ispitati, a da bi se donio ispravan
zakljuak, treba razmotriti potronju toplotne energije, stepen-dane, reim rada sistema grijanja za te
mjesece, kao i snagu i reim rada veih potroaa elektrine energije.
41
Grafiki prikaz ovisnosti potronje energije o aktivnosti na lokaciji dijagram rasprenja
E = 0,8326 x P + 403,59
Potronja pare [kWh/m]
2.500.000
r 2 = 0,6648
Prosjeno rasipanje =11,5
2.000.000
1.500.000
Promjenjiva potronja
energije
1.000.000
500.000
Stalna (fiksna)
potronja energije
0
0
200
400
600
800 1.000 1.200 1.400 1.600 1.800 2.000

Proizvodnja [t/m]
Tablini prikaz ovisnosti potronje energije o proizvodnji

MJESEC
POTRONJA ELEKTRINE ENERGIJE (kWh)
January
46.516
February
45.797
March
51.443
April
42.003
May
39.463
June
40.344
July
35.272
August
36.563
September
35.958
October
42.431
November
47.612
December
53.873
UKUPNO:
514.275
Slika 12: Primjer prikaza ovisnosti koritenog energenta o aktivnosti na lokaciji
Kod izrauna pokazatelja potronje energije za grijanje ili hlaenje uobiajeno se umjesto
aktivnosti koristi volumen grijanog/hlaenog prostora pa se dobiva pokazatelj potronje energije za
grijanje/hlaenje po jedinici volumena. Uobiajeno se rauna godinji pokazatelj potronje energije
za grijanje/hlaenje te ga je potrebno korigirati obzirom na klimatsko podneblje. Dakle, referentni
pokazatelj potronje energije za grijanje/hlaenje rauna se prema izrazu:
(4)
PPgod. =
1
E (god)
stepen- dan ]
[kWh m3 stupanj
V
DD god
gdje je:
PPgod.
= pokazatelj potronje na nivou godine,
E(god)
= godinja potronja energije za grijanje/hlaenje iskazana u kWh,
= volumen prostora koji se grije ili hladi,
DDgod
= stepen dan grijanja/hlaenja za referentnu godinu za koju je izraunat

pokazatelj potronje.
42
Prilikom usporeivanja izraunatih pokazatelja potronje energije s dostupnim pokazateljima

iz drugih slinih objekata iz zemlje ili inozemstva treba biti oprezan jer je kvalitetna usporedba
mogua samo ako se aktivnosti u objektima odvijaju na slian nain te ako su podaci korigirani na
klimatsko podneblje.
4.2.2
Definiranje referentne potronje energije i vode
U dananjem svijetu kontinuiranih promjena i poboljanja najee se potronja energije i

vode iz zadnje godine u kojoj nije bilo poremeaja u aktivnostima na lokaciji (npr. dugotrajni trajkovi),
snabdijevanju energijom i vodom (npr. poremeaj u snabdijevanju prirodnim gasom) te za koju su
dostupni cjeloviti podaci proglaava referentnom potronjom. Pokazatelji potronje iz te godine
korigirani obzirom na klimatsko podneblje u kojem se zgrada nalazi proglaavaju se referentnim
pokazateljima potronje.
Za prikazivanje uteda u energiji koje e se ostvariti u analiziranoj zgradi primjenom
predloenih mjera poboljanja energijske efikasnosti nuno je koristiti referentne pokazatelje
potronje. Naime, esto se dogaa da zbog poveanja opsega aktivnosti na lokaciji ili hladnije
zime ili poveanja grijanog prostora doe do porasta apsolutnog iznosa utroene energije ali zbog
primijenjenih mjera poboljanja energijske efikasnosti potronja po jedinici aktivnosti ili grijanog
prostora korigirana obzirom na klimatske uslove je manja i odgovara izraunatom smanjenju.
Referentni pokazatelji potronje energije definirani na gore opisani nain omoguavaju procjenu
uteda u budunosti neovisno o karakteru pojedine ogrjevne sezone te promjeni nivoa aktivnosti ili
volumena grijanog prostora.
Odreivanje referentne potronje nuno je i za definiranje ciljeva programa poboljanja
energijske efikasnosti u zgradi. Naime, jednom kad smo odredili tzv. referentno stanje (eng. base-line)
odnosno referentnu potronju, moemo odrediti i ciljano stanje (eng. target-line) odnosno ciljanu
potronju. Za poetak, kao cilj se moe postaviti najbolja energetska efikasnost (najnia vrijednost
Potronja pare za kuhanje [kWh/mjeceno]
pokazatelja potronje) postignuta u proteklom razdoblju za koje su dostupni podaci, slika 13.
25.000
20.000
Referentno stanje
potronje energije
15.000
E = 0,8326 x P + 403,59
Ciljano stanje
potronje energije
10.000
E = 0,9503 x P + 36,037
5.000
0
200
400
600
800
1.000 1.200 1.400 1.600 1.800 2.000
Aktivnost - broj obroka pripremljenih u kuhinji [broj obroka/mjeseno]
Slika 13: Primjer odreivanja ciljanog stanja potronje energije

43
4.3
Prepoznavanje energetskih trokovnih centara i analiza

potronje energije i vode po glavnim grupama potroaa
Tokom opeg energetskog pregleda zgrade potrebno je utvrditi gdje se sve troi energija i
voda kako bi se moglo djelovati u cilju poboljanja efikasnosti potronje kako na strani snabdjevanja
tako i na strani konane potronje. Razrada potronje energije po energetskim trokovnim centrima
(ETC) mora biti napravljena za svaki energent posebno. Tokom se detaljnog energetskog pregleda
mjerenjem provjerava potronja energije i vode samo u ETC-ima od interesa za implementaciju
poboljanja.
Tokom opeg energetskog pregleda moraju biti prepoznati ETC-i na strani konane
potronje energije i na strani snabdjevanja energijom. Na primjer, na strani konane potronje zanima
nas s kojom se efikasnou energija koristi za obavljanje odreene aktivnosti, dok nas na strani
snabdjevanja zanima s kojom se efikasnou koristi ulazne energente za proizvodnju korisnog oblika
energije (na primjer, prirodnog gasa u kotlovnici za dobivanje toplotne energije). Koncept analize
potronje energije i vode preko ETC-a na kompleksu zgrada, na primjer bolniki kompleks, prikazan je
na slici 14. U ovom je sluaju granica sistema pomaknuta na granicu bolnikog kompleksa.
Proizvodi
Uinci na okoli
ETC-i na strani konane finalne potronje

Granica sistem - vie
objekata na lokaciji
Voda za
hlaenje
ETC-i u snabdjevanju
ETC 4
ETC 2
ETC 5
ETC 1
ETC 3
Elektrina
energija
Para
DODJELJIVANJE
ODGOVORNOSTI
DEFINIRANJE
ETC 7
POKAZATELJI
POTRONJE
ETC 6
GORIVO
VODA
ETC 8
Topla voda
POSTAVLJANJE
CILJEVI!
POETI :
1. Mjerenje
2. Usporeivanje
3. Poboljavanje
4. Odravanje
Slika 14: Koncept analize potronje energije i vode preko prepoznatih ETC-a na strani snabdjevanja energijom i
na strani konane, finalne potronje
ETC-e odreujemo na temelju pravilnog razumijevanja aktivnosti na lokaciji slijedei

energijske instalacije, slika 15. Primjera radi na lokaciji s vie objekata, svaki objekt sa znaajnijom
potronjom energije i vode koja se moe mjeriti neovisno od drugih objekata treba proglasiti
energetskim trokovnim centrom. Na ovaj nain definirani ETC-i prate aktivnosti na lokaciji i
omoguavaju relativno jednostavno instaliranje dodatne mjerne opreme.
44
Pitanje 5: to podrazumijevamo pod formulacijom znaajnija potronja energije i vode?
Kruti, uredski otpad
ETC 4-7, ETC-i na strani

konane, finalne potronje
Otpadna voda
Kinica voda za pranje
Prirodni plin
Potrona topla voda
Topla voda za grijanje
ETC 1-3, ETC-i na strani

opskrbe energijom
Voda iz javnog vodovoda
Opskrba
energijom
Elektrina energija, 3380 V
Kako se u svakom ETC-u mjeri potronja energije i vode nuno je instalirati dodatnu mjernu opremu.
Cijena nabavke i instalacije dodatne mjerne opreme za svaki pojedini energent ne bi smjela biti vea
od 1/10 ukupnih godinjih trokova za taj energent u analiziranom ETC-u. Dakle, pod formulacijom
znaajnija potronja energije i vode podrazumijevamo potronju u ETC-u uz koju se isplati
instalirati dodatnu mjernu opremu, tj. godinji trokovi za svaki pojedini energent koji se prati u ETC-u
moraju biti barem 10 puta vei od cijene nabavke i instalacije dodatne mjerne opreme.
Uinci na okoli
Granica sustava
Transformator
630 kVA
ETC 1
Elektrina
energija
ETC 4
Upravna zgrada
uredski prostor
Praonica rublja
ETC 2
Prirodni plin
ETC 5
ETC 6
Zavod za organsku
kemiju
KOTAO
Upravljanje otpadom
C.T.
ETC 9
ETC 7
Zagaenje
zraka
ETC 3
Skupljena
kinica
UKLANJANJE I
UPRAVLJANJE
OTPADOM
Zavod za
anorgansku
kemiju
TRETIRANJE
OTPADNIH
VODA
Mjerenje
MJERA AKTIVNOSTI
U ETC-U
Slika 15: ETC nastali pravilnim razumijevanjem aktivnosti na lokaciji
Nakon to su prepoznati ETC-i potrebno je odrediti koliko od ukupno utroene energije

otpada na svaki od njih. Bilans potronje energije po glavnim grupama potroaa unutar
definiranih ETC-a izrauje se temeljem informacija o radnom vremenu i navikama zaposlenika.
Informacije o satima rada strojeva i opreme koja se koristi tokom rada dobivaju se kroz
razgovore s osobljem na lokaciji, pregledom dostupnih dnevnika koritenja pojedinih ureaja
(oitanje direktno iz memorije ureaja ili iz dnevnika rada) i vlastitog iskustava veznog uz
tip aktivnosti koja se obavlja unutar analizirane zgrade. Iako se za vrijeme provoenja opeg
energetskog pregleda mogu raditi i manja tzv. kontrolna ili spot check mjerenja treba biti oprezan
prilikom koritenja ovih podataka kod izrade bilanse potronje energije. Naime, vrijeme koritenja
ureaja ovisi o intenzitetu i vrsti aktivnosti koja se je odvijala tokom opeg energetskog pregleda i
davanje prevelike vanosti rezultatima kontrolnih mjerenja prilikom izrade bilanse potronje energije
vrlo esto vodi u greke.
Primjer razraene potronje elektrine energije odnosno prirodnog gasa po ETC-ima te
glavnim grupama potroaa u najznaajnijim ETC-ima prikazan je na slikama 16. i 17. Bitno je naglasiti
45
da kategorija Ostalo ukljuuje razliku izmeu procijenjene potronje energije u najznaajnijim ETCima i stvarne potronje dobivene iz rauna. Ukoliko na ovu kategorija otpada vie od 10% vrijednosti
ukupno utroene koliine analiziranog energenta onda je to znak da smo prilikom razrade potronje
energije po ETC-ima ili glavnim grupama potroaa vrlo vjerojatno napravili greku ili da nismo
prepoznali sve znaajne potroae energije. Razumijevanje potronje energije nuan je preduslov za
pravilan izraun moguih uteda. Naime, ako smo ve kod odreivanja potronje po ETC-ima napravili
greku sasvim je jasno da niti izraunato smanjenje potronje energije nee biti tono.
ETC 3. zavod za biologiju
61.798 m3 (11%)
ETC 4. Kuhinja
11.236 m3 (11%)
Prirodni plin
561.797 m3 (100%)
ETC 2. Zavod za kemiju

78.652 m3 (14%)
Gubici (dimni plinovi i ostalo)
65.618 m3 (16%)
Toplovodno grijanje hala

319.887 m3 (78%)
ETC 1. Kotlovnica
410.112 m3 (100%)
ETC 1. Kotlovnica
410.112 m3 (73%)
Priprema tople vode

24.607 m3 (6%)
Slika 16: Primjer razrade potronje prirodnog gasa po najznaajnijim ETC-ima i izrade bilanse po glavnim
grupama potroaa u najznaajnijim ETC-ima
Gubici u transformaciji i distribuciji

137.933 kWh (6%)
Ostalo
ETC 1 Kuhinja
206.900 kWh (9%) 275.867 kWh (12%)
ETC 2 Radionica
137.933 kWh (6%)
ETC 5. Zavod za biologiju

344.834 kWh (15%)

735.645 kWh (32%)
ETC 4. Zavod za fiziku

436.789 kWh (19%)
ETC 4. Zavod za fiziku
436.789 kWh (100%)
Elektrina rasvjeta
fluoroscentne cijevi
122.300 kWh (28%)
Elektrina energija
2.298.890 kWh (100%)
Hlaenje unutarnjeg
prostora split sustavi
26.207 kWh (6%)
Uredska i laboratorijska
oprema 288.282 kWh (66%)

735.645 kWh (100%)
Hlaenje unutarnjeg
prostora Ostalo 14,713 kWh (3%)
split sustavi
22.2069 kWh (2%)
Elektrina rasvjeta
fluoroscentne cijevi
242.763 kWh (33%)
Uredska i laboratorijska
oprema 456.100 kWh (62%)
Slika 17: Primjer razrade potronje elektrine energije po najznaajnijim ETC-ima i izrade bilanse po glavnim
grupama potroaa u najznaajnijim ETC-ima
46
4.4
Mogunosti poboljanja energijske efikasnosti
Nakon to smo utvrdili gdje i kako se u zgradi koristi energija i voda analiziramo mogunosti
poboljanja energijske efikasnosti. Prilikom traenja mogunosti poboljanja energijske efikasnosti
potrebno je drati se ve spomenutog sistemnog pristupa te mogunosti za poboljanja traiti i na
strani finalne potronje ali i na strani snabdjevanja energijom. Kod odreivanja visine uteda u energiji
potrebno je voditi rauna o meusobnom utjecaju analiziranih mjera.
Korisnicima ovog Prirunika preporuujemo uporabu primjera dobre prakse i
programskih paketa koji se nalaze na internet stranicama britanskog The Carbon Trust Fund (http://
www.carbontrust.co.uk/publications) [6] te knjinice europskog projekta Inteligentna energija
(http://www.iee-library.eu) [7]. Sve su publikacije i programski alati s gore navedenih internet adresa
besplatni te eventualno zahtijevaju registraciju korisnika prije preuzimanja. Ukupno gledano na gore
navedenim internet adresama korisnik moe pronai nekoliko stotina publikacija u kojima se opisuje
kako izraunati utede u energiji u razliitim aspektima koritenja energije u zgradrstvu.
4.4.1
Sistem za gospodarenje energijom
Gospodarenje energijom zahtjeva sisteman pristup upravljanju i nadzoru potronje energije

i vode. Sistem za gospodarenje energijom (SGE) predstavlja specifian skup znanja i vjetina koji se
temelji na organizacijskoj strukturi koja povezuje sljedee kljune elemente:
ljude s dodijeljenim odgovornostima,
procedure praenja uinka:

pokazatelje potronje,

definirane ciljeve za poboljanje,
sistem mjerenja uinka.
Gore navedene sastavnice SGE-a, ukljuujui i informatiku poveznicu, shematski su
prikazane na slici 18. Osnovni je cilj svakog sistema za gospodarenje energijom optimiranje potronje
energije i vode, te minimiziranja otpada i utjecaja na okoli.
47
ODLUNO I PREDANO
VODSTVO
UPRAVLJAKA NIVO
LJUDI
STRATEKI
CILJEVI
ORGANIZACIJSKA
ODGOVORNOST
PREGLEDNA
KOMUNIKACIJA
POSTUPCI I ZNANJE
OPERATIVNA NIVO
PRAENJE
POGONSKA NIVO
finalna potronja
i snabdjevanje
ETC1
KONTROLA
OPTIMIZACIJA
MJERENJE
ZAPISIVANJE
ETC2
ETC n
IZVJETAVANJE
ETC1
FINALNA POTRONJA
ETC2
OPREMA
Sustav mjerenja
uinka
SNABDJEVANJE
Slika 18: Shematski prikaz koncepta SGE
Prilikom provoenja energetskog pregleda treba imati na umu da sistemno gospodarenje

energijom uvijek zapoinje na samom vrhu npr. u Upravi preduzea koje je vlasnik zgrade, te se ve
na prvom, inicijalnom, sastanku moe prepoznati da li je u zgradi uspostavljen SGE ili neki njegovi
dijelovi. Uspostava SGE predstavlja znaajan potencijal za poveanje efikasnosti potronje energije i
vode. Takoer, prilikom izrauna i grafikog prikaza pokazatelja potronje mogue je uoiti da se li u
Potronja pare za kuhanje [kWh/mjeseno]
zgradi provodi ili ne provodi SGE, slika 19.

E = 0,8326 x P + 403,59 r2= 0,6648
25,000
.
Prosjeno rasipanje = 11,5
20.000
15.000
10.000
Preveliko rasipanje
ne provodi se SGE
5.000
0
0
200
400
600
800
1.000 1.200 1.400 1.600 1.800 2.000
Aktivnost - broj obroka pripremljenih u kuhinji [broj obroka/mjeseno]
Slika 19: Shematski prikaz potencijala za utede uvoenjem SGE
Na temelju podataka dobivenih tokom opeg energetskog pregleda zgrade (upitnik dio o
gospodarenju energijom, provjera procedura i razgovori s kljunim osobama na lokaciji) potrebno je
ocijeniti dostatnost postojeih organizacijskih procedura i naina praenja potronje energije i vode,
te ukoliko je nezadovoljavajua predloiti konkretna poboljanja.
48
Pitanje 6: Kako ocijeniti trenutnu praksu gospodarenja energijom na nekoj lokaciji ?

Za ocjenu se trenutne prakse gospodarenja energijom na nekoj lokaciji najee koristi tzv. matrica
SGE. Matrica ima 5. stupaca koji se odnose na razliite elemente sistemnog gospodarenja energijom.
U redovima matrice opisani su razliiti nivoi uspostavljenosti kroz stupac prikazanog elementa
sistemnog gospodarenja energijom. Tokom se opeg energetskog pregleda temeljem ove matrice
ocjenjuje nivo uspostavljenosti svakog od elemenata sistemnog gospodarenja energijom na lokaciji.
Cilj je dostii najvie ocjene po svakom stupcu tj. elementu sistemnog gospodarenja energijom.
Tabela P-1: Matrica SGE
Ocjena
Politika
energijske
efikasnosti i
zatite okolia
Uprava
preduzea koje
upravlja ili je
vlasnik zgrade
predana je
proklamiranoj
politici
energijske
efikasnosti i
akcijskom planu
koji se redovito
aurira
Formalno
donesna
politika
energijske
efikasnosti
ali Uprava
preduzea koje
upravlja ili je
vlasnik zgrade
nije joj predana
Politika se
neredovito
aurira
Djelatnici
ili osoblje u
zgradi ne zna
za postojanje
politike
energijske
efikasnosti
Organizacija
Gospodarenje
energijom
potpuno je
integrirano u
upravljaku
strukturu
Jasno su
podjeljene
uloge i
odgovornost
vezano uz
potronju
energije
Postoji osoba
zaduena za
gospodarenje
energijom koja
je formalno
podreena
energetskom
odboru koji
vodi jedan od
lanova Uprave
preduzea koje
upravlja ili je
vlasnik zgrade
Prikupljanje
i analiza
podataka
o potronji
energije i vode
Odravanje i
nabava nove
opreme
Redoviti
formalni i
neformalni
naini
komunikacije
izmeu osobe
zaduene za
gospodarenje
energijom
i ostalih na
svim nivoima
upravljanja
Uspostavljen je
sveobuhvatni
sistem za
praenje
potronje
energije i vode,
ostvrenih
uteda te
prepoznavanje
mogunosti za
utede
O ostvarenjima
u podruju
energijske
efikasnosti
redovito se
informiraju
svi djelatnici/
korisnici
Izvrsna praksa
odravnja i
nabavke nove
opreme
Primjenjuju
se sve stavke
positivne
diskriminacije
za zelenu
nabavu
temeljenu na
LCCA
Energetski
odbor koristi se
kao glavni izvor
informacija
vezanih uz
potronju
energije i ima
dirketnu vezu
prema glavnim
potroaima
Uspostavljen
je relativno
jednostavan
sistem za
praenje
potronje
energije i vode
na lokaciji
te za glavne
potroae
O ostvarenjima
u podruju
energijske
efikasnosti se
ne informiraju
svi djelatnici/
korisnici
Vrlo dobra
praksa
odravanja i
nabavke nove
opreme
Koriste se
dijelovi LCCA
kao podloga
za odluivanje
prilikom
nabavke nove
opreme
Komunikacija
49
Tabela P-1: Matrica SGE
Ocjena
Politika
energijske
efikasnosti i
zatite okolia
Organizacija
Komunikacija
Prikupljanje
i analiza
podataka
o potronji
energije i vode
Odravanje i
nabava nove
opreme
Kontakt prema
glavnim
potroaima
energije
ostvaruje se
preko ad-hoc
uspostavljenog
energetskog
odbora koji
vodi neko na
nivou Voditelja
odjela ili slube
Potronja se
prati preko
mjerne
opreme
postavljene
od strane
opskrbljivaa
energijom
Analiziraju
se trendovi
i trokovi za
energiju i
vodu su dio
planiranja
prorauna
Dobra praksa
odravanja i
nabavke nove
opreme
Za investicije
u dijelu koji
se odnosi na
energijsku
efikasnost
koristi se
metoda
jednostavnog
povrata
poetne
investicije
Koristi se
nepisana
politika
energijske
efikasnosti
Gospodarenje
energijom dio
je povremenih
aktivnosti
dijela osoblja
s ogranienim
autoritetom i
utjecajem
Neformalni
kontakti izmeu
inenjera iz
Slube za
odravanje
ili energetiku
i velikih
potroaa
energije
Godinji
izvjetaji o
potronji
energije i vode
baziraju se na
izvjetajima
snabdijevaa
energijom
uz praenje
viegodinjeg
trenda
potronje
energije
Ograniena ali
dobra praksa
odravanja i
nabavke nove
opreme
Ne ulae se u
poboljanja
vezana uz
energijsku
efikasnost
Ne postoji
politika
energijske
efikasnosti
Ne postoji
SGE ili bilo koji
drugi oblik
delegiranja
odgovornosti
vezane uz
potronju
energije i vode
Nema
kontakata i
informacija
prema
zaposlenima
i velikim
potroaima
Ne prati se
potronja
energije i vode
Slaba praksa
odravanja
Ne ulae se
u energijsku
efikasnost
Politika
energijske
efikasnosti
definirana
od strane
odgovornih
iz Slube za
odravanje
ili energetiku
nije formalno
usvojena
Postoji osoba
zaduena za
gospodarenje
energijom koja
povremeno
izvjetava
energetski
odbor te je
nejasna veza
prema Upravi ili
vlasniku
Preporuke koje se daju moraju biti usmjerene k uspostavi potpuno funkcionalnog sistema
za gospodarenje energijom. Klijentu je potrebno naglasiti kako je upravo i jedino SGE jamstvo
dugoronog uspjeha programa energijske efikasnosti. Svrha SGE-a je omoguiti kontinuirani
napredak s ciljem poveanja efikasnosti koritenja energije tj. smanjenja potronje energije i vode po
jedinici aktivnosti.
Uspostavljen SGE omoguava nam da kroz kontinuiran nadzor nad potronjom energije
potvrdimo uspjenost implementiranih mjera poboljanja energijske efikasnosti, te ini osnovu za
sistemno praenje i verifikaciju postignutih rezultata. Takoer, redovita analiza prikupljenih podataka,
50
koja je sastavni dio SGE-a, omoguava nam rano identificiranje promjena u potronji energije i u
sluaju negativnih promjena brzu reakciju odgovornih slubi.
Tokom detaljnog energetskog pregleda potrebno je za svaki ETC provjeriti mogunost
instaliranja dodatne mjerne opreme te predloiti idejno rjeenje budueg SGE-a.
4.4.2 Nabava energije tarife i cijene, raspoloivost energenata na lokaciji

Prilikom provoenja opeg energetskog pregleda potrebno je napraviti analizu tarifa i cijena
po kojima se u analiziranoj zgradi nabavlja energija i voda. Vrlo esto u ovom segmentu postoje
znaajni potencijali za poboljanje efikasnosti, posebno kod veih objekata. Takoer, potrebno je
naglasiti kako se ovdje u veoj mjeri radi o ekonomskoj a ne o energijskoj efikasnosti. Primjera radi,
promjena tarifnog modela za preuzimanje elektrine energije ne znai utede u energiji ve samo
utede u novcu.
Na slici 20. navedeni su nuni ulazni parametri te oekivani rezultati analize sistema
nabavke energije. Podaci o vaeim tarifama i cijenama za preuzimanje elektrine energije mogu
se nai na internet stranicama triju elektroprivreda: Elektroprivrede BiH (www.elektroprivreda.ba)
Elektroprivrede RS (www.ers.ba) i Elektroprivrede HZ HB (www.ephzhb.ba ), kao i Dravne regulatorne
komisije za elektrinu energiju (http://www.derk.ba) . Jednako tako vrijedi i za preuzimanje toplotne
energije iz javne distribucijske mree odgovarajueg preduzea (npr. Centralno grijane Tuzla - www.
grijanjetuzla.ba) ili prirodnog gasa (npr.Sarajevogas. - www.sarajevogas.ba).
REZULTATI
ANALIZE
ULAZNI
PARAMETRI
Analiza naina
nabave energije,
tarife i cijene
Ugovori s postojeim
snabdjevaima energijom
Raspoloivi energenti na lokaciji
Cijene raspoloivih energenata na lokaciji
Rauni za utroene energente
Provjerena ispravnost (isplativost)

odabranih snabdjevaima energijom
Poboljani uvjeti ugovora s postojeim
opskrbljivaima energijom, tarife i cijene
Zamjena energenata prelazak na jeftiniji
izvor, npr. prirodni gas umjesto loivog ulja
Zamjena energenata prelazak na jeftiniji izvor,
npr. prirodni gas umjesto loivog ulja
Mogunost koritenja vlastitog otpada
kao izvora energije - biomasa
Mogunost koritenja
otpadne topline
Slika 20: Elementi analize sistema nabavke energije

51
Pitanje 7: Kako analizirati mogunost zamjene energenta za proizvodnju toplotne

energije na nekoj lokaciji, npr. prirodni gas umjesto elektrine energije?
TRENUTNO STANJE
Za proizvodnju se toplotne energije za grijanje i
pripremu sanitarne tople vode koristi elektrina
energija.
Godinja potronja elektrine energije za grijanje
i pripremu sanitarne tople vode (Eel.en.) iznosi
890.010 kWh/god.
Razvod i ogrjevna tijela su u dobrom stanju
rekonstruirano prije dvije godine termostatski
ventili na radijatorima.
Razvojem je infrastrukture na lokaciji postao
dostupan i prirodni gas.
Postojea kotlovnica karakteristikama ne
udovoljava zahtjevima vaeeg Pravilnika o
tehnikim normativima za projektiranje, gradnju,
pogon i odravanje gasne kotlovnice.
OPIS MJERE
Uvoenje prirodnog gasa umjesto elektrine
energije kao energenta za proizvodnju
toplotne energije.
INVESTICIJA
PRORAUNSKE PRETPOSTAVKE
Temeljem dobivenih ponuda od strane moguih

izvoaa radova odreena je visina investicije u
iznosu od 1.540.000 KN.
Energetska vrijednost prirodnog gasa

dostupnog na lokaciji iznosi 33.338,35 kJ/m3.
Ugrauje kondenzacijski kotao snage 400 kW.
Utroena toplotna energija ne ovisi o
energentu koji se koristi, budua potronja
prirodnog gasa odgovara sadanjoj potronji
elektrine energije. (Eel.en. = Epp)
Pretpostavljeno je poskupljenje prirodnog gasa
u iznosu od 33% u odnosu na trenutnu cijenu
(1,46 KM/m3 umjesto trenutnih 1,12KM/m3, tj.
0,16KM/kWh umjesto 0,12 KM/kWh)
Temeljem rauna za utroenu elektrinu
energiju izraunata je prosjena cijena
elektrine energije od 0,29 KM/kWh (ukljuene
su sve naknade i elektrina snaga)
Stavke investicije:
Mjerno redukcijska stanica (MRS).
Elektrostrojarska oprema kotlovnice (kotao,
plamenik, optone pumpe, mijeajui ventil,
gasni prikljuak, detekcija curenja gasa, elementi
dimnjaka) uz trokove demontae stare i
ugradnje nove mainske opreme.
Vanjska gasna mrea PEHD.
Unutarnja gasna mrea elik.
Neophodni graevinski radovi i rekonstrukcije.
Projekti za MRS, gasnu mreu, kotlovnice.
UTEDE
Uteda u energiji (SE): SE = 0 (Utroena toplotna energija ne ovisi o energentu koji se koristi, budua
potronja prirodnog gasa odgovara sadanjoj potronji elektrine energije tj. Eel.en. = Epp)
Uteda u novcu (SN): SN = Trokovi za elektrinu energiju (Tel.en.) Trokovi za prirodni gas (Tp.p.) = Eel.en.
0,58 KN/kWh Epp 0,25 KM/kWh = 115.701 KM/god. ^
Utede u emisijama CO2 (SEM): SEM = Emisije CO2 kao posljedica koritenja elektrine energije Emisije
CO2 kao posljedica koritenja prirodnog gasa [5] = 298 t CO2/god.
Jednostavni period povrata investicije (JPP): 5,24 god.
52
4.4.3 Vanjska ovojnica

Kod analize stanja vanjske ovojnice u smislu energijske efikasnosti pretenduje se na smanjenje
potreba za energijom u zgradi poboljanjem toplotnih karakteristika vanjske ovojnice. est je sluaj
da kod postojeih zgrada ne postoji dokumentacija o gradnji, te je potrebno temeljem poznavanja
karakteristika gradnje u odreenom vremenskom periodu, pretpostaviti sastav konstrukcije i
procijeniti koeficijente prolaska toplote za karakteristine dijelove vanjske ovojnice. Tokom analize
vanjske ovojnice zgrade prikupljaju se sljedei podaci:

Povrina ovojnice grijanog/hlaenog dijela zgrade, A (m2);

Orijentacija i pripadajua povrina elemenata vanjske ovojnice zgrade
(neprozirnih i prozirnih dijelova)
Zapremina grijanog/hlaenog dijela zgrade, Ve (m3);
Povrina korisne povrine zgrade, AK (m2);
Povrina grijane/hlaene povrine zgrade,
Uee plotine prozora u ukupnoj povrini procelja, f (m2/m2);
Zapremina zgrade obuhvaen ventilacijom, (m3);
Ako se tokom detaljnog energetskog pregleda analizira vanjska ovojnica objekta preporuuje
se provoenjemjerenja termovizijskom kamerom (infracrvena termografija) kako bi se provjerile sve
pretpostavke iz opeg energetskog pregleda te otkrile eventualne dodatne nepravilnosti konstrukcije.
Proraun godinje potrebne toplotne energije za grijanje, QH nd i hlaenje zgrade, Qc nd se
izvodi u FbiH u skladu s normom BAS EN ISO 13790:2008. Mjere energijske efikasnosti u osnovi se svode
na poboljanje toplotnih karakteristika elemenata vanjske ovojnice odnosno smanjenje koeficijenta
prolaska toplotU [W/(m2-K)] i smanjenje toplotnih gubitaka po jedinici povrine elementa [kWh/m2-].
U skladu s novim Tehnikim propisom u FBiH Pravilnik o tehnikim zahtjevima za toplotnu
zatitu objekata i racionalnu upotrebu energije (Slubene novine FBiH br. 49/09), koeficijent
prolaska toplote U za prozore i balkonska vrata moe iznositi maksimalno 1,80 W/m2K. Primjera radi
na starim zgradama koeficijent U prozora iznosi i preko 3,50 W/m2K.
Pri predlaganju nivoa toplotne zatite potrebno je analizirati to naprednija rjeenja kojima
e se ostvariti optimalni nivo izmeu energetskih uteda i cijene ugradnje. Uobiajena je situacija da
zahvati u saniranje vanjske ovojnice objekata samo zbog poveanja energijske efikasnosti imaju dugi
period povrata pa ih stoga treba kombinirati s planiranim radovima obnove i rekonstrukcije. Jedna je
od najeih mjera koje se poduzimaju ugradnja automatskih vrata na ulaze za vozila ili drugu vrstu
dostave materijala i opreme.
53
Pitanje 8: Kako analizirati mogunost rekonstrukcije vanjske ovojnice npr. postavljanje

izolacije na neizoliranog objekt u sarajevskoj regiji?
OPIS MJERE
TRENUTNO STANJE
Opi podaci o objetu Lokacija Sarajevo
Korisna povrina: Ak=143 m2
Povrina ovojnice grijanog djela zgrade: A
=276m2
Zapremina grijanog dijela zgrade: Ve=360m2
Povrina proelja: Auk= 204m2
Povrina prozora: Awuk=28 m2
Vanjski zidovi neizoliranog objekta izgraeni
su od pune opeke debljine 30 cm (U=1,67 W/
m2K).
Ni jedan graevinski dio objekta ne
zadovoljava uslove o minimalnoj toplotnoj
zaiti prema Pravilnik o tehnikim
zahtjevima za toplotnu zatitu objekata i
racionalnu upotrebu energije (Slubene
novine FBiH br. 49/09). Specifina godinja
potronja toplotne energije iznosi 202 kWh/
m2.

Mjera prikazuje odnos koliine potrebne toplote

za grijanje obiteljske kue s izvedenim vanjskim
zidovima od pune opeka sa i bez vanjske izolacije
debljine 10 cm, na lokaciji Sarajevo.
Ukoliko vanjske zidove izgraene od pune opeke
izoliramo s toplotnom izolacijom od 10 cm
koeficijent prolaska toplote moemo smanjiti
sa prethodnih 1,67 W/m2K na 0.34 W/m2K..
Maksimalnii koeficijent prolaska toplote Umax za
vanjske zidove prema novom Tehnikom propisu
iznosi 0,45 W/m2K.
Kada bi u skladu sa vaeim propisom prilikom
adaptacije kue od 143 m2 (graene od pune
opeke 30 cm) postavili 10 cm izolacije na vanjske
zidove, godinja potreba za energijom bila bi
17.092 kWh (120 kWh/m2), a godinji trokovi za
grijanje prostora u ovisnosti o energentu iznose
oko 2.950 KM za lo ulje, 1.670 KM za gas ili 2.390
KM za elektrinu energiju. Dok je za isti neizolirani
objekt godinja potreba za energijom 28.886 kWh
(202kWh/m2), a godinji trokovi iznose 4.980 KM za
lo ulje, 2.830 KM za gas ili 4.040 KM za elektrinu
energiju. Uz investiciju od 7.040 KM za izolaciju
objekta, vaa kua godinje moe utedjeti 41%
(11.794 kWh/god) potrebne energije za grijanje,
odnosno godinja uteda za trokove grijanja
prostora u ovisnosti o energentu tada bi iznosile
oko 2.030 KM za lo ulje, 1.160 KM za gas ili 1.650 za
elektrinu energiju.
54

INVESTICIJA
Investicija obuhvaa izvedbu nove fasade
porodine kue koja iznosi 40 KM/m2,
odnosno 7.040 KM za 176 m2.
Slojevi izoliranog vanjskog zida:
Malter (2,00 cm)
Puna opeka od gline (30,00 cm)
Polimerno - cementno ljepilo (0,50 cm)
Ploe stiropora (10,00 cm)
Polimerno -cementno ljepilo (0,50 cm)
Armirajua mreica
Polimerno -cementno ljepilo (0,50 cm)
Zavrni malter (0,20 cm)
Unutarnja temperatura iznosi 20C (uz prekidani

reim grijanja 18C.
Toplotni gubici: transmisijski gubici kroz vanjski
plat te prema tlu i gubici prirodnom ventilacijom
U obzir su uzeti linijski gubici (potencijalni toplotni
mostovi)
Od toplotnih gubitaka prisutni su dobici od
sunevog zraenja kroz ostakljene dijelove objekta
Klimatski uslovi lokacije:
Prosjena unutarnja vlanostprostorija se
procjenjuje na 60%.
Vanjska projektna temperatura je -16C.
Koritena je cijena energenata na dan 20.10.2011.
godine: lo ulje: 1,85 KM/l, prirodni gas: 0,91 KM/
m3 - domainstva, ogrijevno drvo*: 90KM/prm,
elektrina energija - EPBiH 0,14 KM/kWh (skuplja
tarifa 0,187 KM/kWh, jeftinija 0,0936 KM/kWh).
Cijena i kvalitet ogrijevnog drveta varira ovisno o
sezoni, a najei nain formiranja cijene je za 1
kubni metar. Prosjena cijena na tritu je oko 90
KM za kubni metar, ogrijevna mo jednog kubnog
metra kree se oko 1800 kWh.
UTEDE
Uteda u energiji: 1.268 m3/god (prirodni gas), 11.794 kWh /god (elektrina energia), 6.6 prm/god
(ogrijevno drvo), 1141 l/god (lo ulje)
Uteda u novcu: 1.160 KM/god (prirodni gas), 1.650 KM/god (elektrina energija), 590 KM/god
(ogrijevno drvo), 2.030 KM god (lo ulje)
Godinje utede u emisijama CO2: 2,4 t CO/god (prirodni gas), 6,3 CO/god (elektrina energija),
0 t CO/god (ogrijevno drvo), 3,2 t CO/god (lo ulje).
Jednostavni period povrata investicije (JPP): 6,1 god (prirodni gas), 4,3 god (elektrina energija), 11,9
god (ogrijevno drvo), 3,5 god (lo ulje)
4.4.4 Sistemi za proizvodnju toplotne energije u zgradama

Sistem za proizvodnju toplotne energije u svojoj najkompliciranijoj, parnoj, varijanti sastoji se od
ureaja u kojem se energija goriva pretvara u toplotnu energiju (kotao), razvoda toplotne energije,
potroaa toplotne energije, povrata kondenzata te mjerne i regulacijske opreme. U veim je
sreditima (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Doboj, itd.) est sluaj da se toplotna energija preuzima iz
sistema daljinskog grijanja. Na slici 21. prikazana je openita shema sistema za proizvodnju toplotne
energije te su naznaene sve za analizu relevantne komponente.
55
Granica sustav distribucije
ms ,1[t/h]
h s ,1[kJ/kg]
ms,2 [t/h]
hs,2[kJ/kg]
ms,n[t/h]
hs ,n[kJ/kg]
Ventil za smanjenje tlaka
Predgrija
zraka
Granica krajnje potronje br.2
Granica krajnje potronje br.1

Procesni
grija
Zrak za sagorijevanje
Dimni gas
msteam [t/h]
hsteam [kJ/kg]
Granica krajnje potronje br.n

Grija zraka
Ispusni
ventil
Glavniventil
Ekonomajzer
Granica kotlovskog sustava
Granica sustava povrata kondenzata

Rezervoar
vode
Kotao
Ispusni
ventil
Ispusni
ventil
Procesni
grija
Rezervoar
povratnog
kondenzata
Kondenzatorska
pumpa
Plamenik
Napojna
pumpa
Voda
Gorivo
mFW[t/h]
t FW[ o C]
m CR[t/h]
t CR[ oC]
mc ,2 [t/h]
t c,2[ oC]
mc,2[t/h]
o
t c ,2[ C]
mc,n[t/h]
tc,n[oC ]
mMU[t/h]
t MU [ oC]
Slika 21: Primjer sheme industrijskog sistema za proizvodnju toplotne energije
Ukupno gledano efikasnost sistema za proizvodnju toplotne energije moe se definirati

kao omjer toplotne energije iskoritene od krajnjih potroaa i dovedene energije goriva odnosno
preuzete toplotne energije iz javne mree:

E kp
(3)
Eg
gdje je:
Ekp
Eg
=
=
toplotna energija iskoritena kod krajnjih potroaa, kWh

dovedena energije goriva iz kojeg se proizvodi toplotna energija ili
toplotna energija preuzeta iz sistema daljinskog grijanja, kWh
U analizi sistema za proizvodnju toplotne energije potrebno je analizirati efikasnost svih

komponenti kao to je to naznaeno na slici 22.
56
A.1
KOTLOVI/UREAJI
ZA PROIZ. TOPL.
ENERGIJE
Fiziki pregled
DISTRIBUCIJA/RAZVOD
TOPL. ENERGIJE
KONDENZAT
KRAJNJI
POTROAI
B.1 Fiziki pregled
C.1 Fiziki pregled
A.2 Specifikacija/ kotla ureaja
B.2 Shema distribucijskog sustava
C.2
A.3 Prikupljanje podataka
B.3 Veliina cijevi
C.3 Para
D.3 Operativne procedure
A.4 Shema kotlovnice/postrojenja
B.4 Ispust pare i prozraivanje
C.4 Mjerenja
D.4 Mjerenja
procedure i
A.5 Operativne
sustav regulacije
B.5 Ispusti
C.5 Tehniki prorauni
D.5 Tehniki prorauni
A.6 Mjerenja
B.6 Izolacija
C.6 Mjere za utede u energiji
D.6 Mjere za utede u energiji
A.7 Tehniki prorauni
B.7 Mjere za utede u energiji
C.7 Analiza isplativosti
D.7 Analiza isplativosti
A.8 Mjere za utede u energiji
B.8 Analiza isplativosti
C.8 Plan implementacije
D.8 Plan implementacije
A.9 Analiza isplativosti
B.9 Plan implementacije
Koliina povratnog
kondenzata
D.1 Fiziki pregled
D.2 Specifikacija krajnjih potroaa
A.10 Plan implementacije
UKUPNI REZULTATI
Slika 22: Procedura za sistemnu analizu sistema za proizvodnju toplotne energije
Uobiajeno je da se za svaki znaajniji ureaj za proizvodnju toplote npr. kotao snage vee
od 50 kW vodi dnevnik rada u kojem se u ovisnosti o raspoloivim mjernim instrumentima zapisuju
karakteristini podaci. Primjera radi, u dobro opremljenoj kotlovnici instalirana je mjerna oprema koja
omoguuje dnevno biljeenje slijedeih podataka:
Potronja goriva,
Potronja napojne vode,
Sadraj dimnih gasova,
Potronja elektrine energije za pomone sisteme te
Predana toplotna energija u sistem razvoda.
Openito govorei kod ureaja za proizvodnju toplotne energije smanjenje efikasnosti se
najee vee uz:
57
Gubitke preko otpadne toplote dimnih gasova (osim u sluaju elektrinih ureaja
za proizvodnju toplote),
Gubitke konvekcijom i zraenjem,
Gubitke preko opreme za punjenje i ostalih radnih mehanizama,
Gubitke uslijed neodgovarajueg odravanja,
Gubitke uslijed nepravilnog voenja procesa te
Gubitke kroz razna isputanja na platu opreme.
Promatrajui razvod toplotne energije osnovne su mjere za poveanje efikasnosti poboljanje
stanja izolacije te saniranje eventualnih isputanja.
Pitanje 9: Isplati li se izolirati cjevovode npr. na veim lokacijama gdje se iz centralne toplotne
podstanice napaja vie objekata?
TRENUTNO STANJE
Na nekoj se lokaciji kao energent za grijanje
koristi toplotna energija iz javne mree.
Tokom opeg energetskog pregleda utvreno
je pomanjkanje izolacije na dijelu cijevnog
razvoda.
Stara je izolacija uklonjena nakon zadnje
rekonstrukcije cjevovoda i nova nije nikad
postavljena.
Ukupna vanjska povrina neizoliranih cijevi
(P1) iznosi 358,6 m2.
Toplinska
energija iz javne
mree
Toplinska
postaja s
OPIS MJERE
Postavljanje nove izolacije (debljina izolacije od
40 mm kao i na ostalom dijelu razvoda) na
neizoliranom dijelu cjevovoda.
Razvod toplinske energije (topla grana)
M
izmjenjivaem
topline
Potroai toplinske energije
Objekt 1
Bez izolacije
50C voda u cijevi (prosjek)
8,9C okolina temperatura (prosjek)
Objekt 2
Razvod toplinske energije (hladna grana)
Slika P-1: Pojednostavljena shema toplotnog sistema na lokaciji
Sanitarna topla voda
58
Cijena toplotne energije iz javne toplotne mree C ,
= 72,3 KM/MWh.
topl.en.
Ugrauje se izolacija debljine izolacije 40 mm - kao
i na ostalom dijelu razvoda toplotne energije.
Prema izrazu za izraun koeficijenta prolaza
toplote kroz cilindrinu stjenku (P-1) izraunat je
koeficijent prolaza toplote k1 = 19,8 W/m2K za
neizoliranu, tek2 = 0,71 W/m2KzaIzoliranu cijev.
INVESTICIJA
k=
Temeljem dobivenih ponuda od strane

moguih izvoaa radova odreena je visina
investicije u iznosu od 132.000 KM.
Stavke investicije:
Priprema cjevovoda za postavljanje nove
izolacije.
Nabava i postavljanje izolacije.
Testiranje sistema i putanje u pogon.
1
R1
1
+
+ R1
u R n+1 v
i =1
1
i
ln
R i +1
Ri
(P-1)
gdje je:
k
koeficijent prolaza toplote, W/m2K
v koeficijent prijelaza toplote s vanjske strane
cijevi, W/m2K, v = 20 W/m2K
u koeficijent prijelaza toplote s unutarnje
strane cijevi, W/m2K, u=3.000W/m2K
Ri
polumjer, m za cijev NO65 izoliranu
mineralnom vunom debljine 40 mm R1=34,9
mm, R2=38,1 mm, R3=78,1mm
i
koeficijent provoenja toplote, W/mK, za
elinu cijev izoliranu mineralnom vunom
elik=50 W/mK, mineralna vuna=0,041 W/mK
Prosjena temperatura tople vode (Tv) u cijevima u
sezoni grijanja iznosi 50C.
Prosjena okolina temperatura (To) u sezoni
grijanja iznosi 8,9C.
Trajanje ogrjevne sezone (tgrijanje)iznosi 2.100 h/
god.
Ukupna vanjska povrina novoizoliranih cijevi (P2)
iznosi 735,6 m2.
UTEDE
Uteda u energiji (SE): SE = Gubici toplotne energije na neizoliranom dijelu cjevovoda Gubici toplotne
energije na izoliranom dijelu = k1 (Tv To) P1 tgrijanje k2 (Tv To) P2 tgrijanje=
= 567,7 MWh/god.
Uteda u novcu (SN): SN = Uteda u energiji Cijena energije = SE Ctopl.en. = 41.044 KM/god.
Utede u emisijama CO2 (SEM): SEM = Uteda u energiji koeficijent koji povezuje potronju toplotne
energije iz javne mree s odgovarajuim emisijama CO2 [5] = SE 0,26939 t/MWh = 152,93 t CO2/god.
Kod parnih je sistema bitan povrat istog kondenzata jer znai direktnu utedu u energiji, vodi
i kemijskom tretiranju napojne vode. Takoer, ukoliko to uslovi na lokaciji dozvoljavaju potrebno je
provjeriti i mogunost koritenja solarne energije za pripremu sanitarne tople vode.
59
Kako se u zgradama toplotna energija uglavnom koristi za grijanje prostora kljuno je

uspostaviti regulaciju sistema prema vanjskoj, okolinoj, temperaturi. Prilikom analize dostatnosti
grijanja prostora potrebno je voditi rauna i o zakonskim aktima koji propisuju potrebne mikroklimatske
uslove za pojedina radna mjesta1.
Tipine su mjere za poboljanje energijske efikasnosti u sistemima za proizvodnju toplotne
energije navedene u Prilogu 4.
Pitanje 10: Koja se mjerna oprema najee koristi Tokom detaljnog energetskog pregleda u
sklopu analize sistema za proizvodnju toplotne energije u zgradama?
Tokom mjerenja u sklopu detaljnog energetskog pregleda koja se odnose na sistem za proizvodnju
toplotne energije u zgradama najee se koristi ureaj za mjerenje i analizu sadraja dimnih gasova,
termometar s mogunou viednevne pohrane podataka, termovizijska kamera i ultrazvuni mjera
protoka.
4.4.5 Klimatizacijski i ventilacijski sistemi u zgradama

Sistemima ventilacije odrava se kvaliteta zraka u prostoru dovoenjem svjeeg zraka
odnosno odvoenjem tetnih tvari iz prostora. Prirodna se ventilacija ostvaruje bez prisilnog
dovoenja ili odvoenja zraka i nije ju mogue u potpunosti regulirati jer ovisi o klimatskim uslovima
(vanjskim strujanjima, razlikama tlakova i temperatura) ali je zato jeftina i jednostavna za izvedbu.
Mehanika je ventilacija za razliku od prirodne neovisna o klimatskim uslovima, lako se regulira ali je
zato skuplja u pogonu jer troi energiju. Meutim, mehanika je ventilacija apsolutno nuna za veinu
radnih prostora.
Ovisno o prostoru koji treba prozraiti postoji odsisna, tlana te kombinacija tlano-odsisne
ventilacije. Obavezna komponenta sistema ventilacije je filter za zrak. Svjei zrak se filtira kako bi
sprijeili unos estica iz okolinjeg zraka u prostor, dok se dio odsisnog zraka koji se ponovno vraa u
prostor takoer proiava. Proiavanjem odisinog zraka titimo elemenate ventilacijskog sistema
od nakupljanja neistoa. Za prostore posebne namjene, s najstroim zahtjevima na istou (isti i
sterilni prostori, fina elektronika itd.) postavlja se nekoliko filtera od kojih su oni na samom ulazu u
prostor s najviim klasama proiavanja.
Klimatizacija je proces pripreme zraka u svrhu kontroliranog postizanja i odravanja zadanih
karakteristika klimatskih uslova zatvorenog prostora (temperatura, relativna vlanost, brzina strujanja
zraka, te istoa zraka) u uskim granicama optimalnih vrijednosti Tokom itave godine. Ovaj proces se
odvija automatski prilagoavajui se promjenjivim utjecajima vanjske klime i moguim unutarnjim
poremeajima.
1
Postoje odgovarajui entiteski zakoni i pravilnici koji definiraju ovu oblast, kao to Zakon o zatiti na radu
Pravilnik o tehnikim svojstvima sistemima grijanja i hlaenja graevina Pravilnik o sistemima ventilacije, djelimine klimatizacije i klimatizacije u graevinama
60
Razlika izmeu ventilacije i klimatizacije je u tome to kod klimatizacije postoji proces

pripreme zraka koji ukljuuje proces zagrijavanja/hlaenja, ovlaivanja i odvlaivanja, dok se kod
sistema ventilacije zrak samo zagrijava na temperaturu ubacivanja u zimskom periodu.
to se tie automatske regulacije osnovni principi regulacije ogrjevnog/rashladnog uinka
su temperaturna i koliinska regulacija. Temperaturna regulacija odnosi se na promjenu temperature
fluida uz konstantnu protonu koliinu dok se koliinska regulacija odnosi na promjenu protone
koliine medija.
Osnovno je pravilo klimatizacijske tehnike kod hlaenja sadrano u reenici Ne hladiti na
niu temperaturu nego je to je to potrebno, jer se time poveava utroak pogonske energije za isti
ostvareni rashladni uin tj. znatno se naruava energetska efikasnost rashladnog procesa. Iskustvo
govori da se za svaki stepen nie temperature isparavanja, odnosno vie temperature kondenzacije
poveava utroak energije u rashladnom procesu za priblino 2%. Primjer sheme klimatizacijskog
sistema s istaknutim najznaajnijim komponentama prikazan je na slici 23.
Regulacija rada klima
komore-sekundarna
regulacija
Odravanje
opreme-obrada zraka,
filtri
Iskoritenje otpadne
topline
Instalirati ureaje za
povrat otpadne topline
Ventilacija strojarnice
Regulacija rada
kompresora-primarna
regulacija
Odravanje opreme
Izbor tipa i veliine

kompresora
Regulacija protokatercijarna regulacija,
prilagodba protoka
potrebama potroaa
Eleiminiranje grana koje

se ne koriste
Eleiminiranje buke i
proputanje sustava
Distribucija kondicioniranog zraka
Prostorija 1
Prostorija 2
Povrat dijela starog zraka
Kontrolirana
potronja-elimiranje rada
kad nitko ne boravi u
prostoru
Odravanje
Instalirati automatsko
zatvaranje vrata radi
sprjeavanja ulaza
vanjskog zraka
Slika 23: Primjer sheme klimatizacijskog sistema

61
Kljuni su parametri za rad klimatizacijskih sistema tlak isparavanja i tlak kondenzacije

radnog medija. Tlak se isparavanja odrava reguliranjem rada kompresora, dok se tlak kondenzacije
odrava reguliranjem rada rashladnih pumpi (broj pumpi u pogonu). Djelovanjem na ove dvije
veliine moemo utjecati na ukupnu potronju energije za pogon kompresora.
Prilikom analize rada klimatizacijskih sistema potrebno je uzeti u obzir sve komponente
sistema tj. rashladne kompresore, pumpe, ventilatore i rashladne tornjeve ako postoje. Takoer,
potrebno je analizirati i sve mogunosti za poboljanje efikasnosti koje proizlaze iz regulacije
elektromotornih pogona. Primjera radi koritenje visokoefikasnih elektromotora za pogon
ventilatora kondenzatora moe donijeti od 3 do 5% uteda u elektrinoj energiji. Na slici 24. su
navedene tipine mjere poboljanja energijske efikasnosti po segmentima u sistemu klimatizacije.
Regulacija rada
kompresora
primarna regulacija
Ventilacija
strojarnice
PROIZVODNJA RASHLADNE ENERGIJE

KOMPRESOR
(snaga pogonskog motora X kW,

kapacitet x m 3/h )
KOMPRESOR
(snaga pogonskog motora Y kW ,

kapacitet y m3/h )
KOMPRESOR
(snaga pogonskog motora Z kW ,

kapacitet z m3/h )
Iskoritenje otpadne
topline
Odravanje opreme
USIS SVJEEG
ZRAKA
PRIPREMA
ZRAKA PRIJE
UPUHIVANJA U
PROSTOR
Izbor tipa i veliine

kompresora
DOVOD
RASHLADNE
ENERGIJE
Odravanje opreme
obrada zraka, filtri
Regulacija protoka
tercijarna regulacija ,
prilagodba protoka
potrebama potroaa
Eliminiranje buke i
proputanja u
razvodu
Eliminiranje grana
koje se ne koriste
KLIMA
KOMORA 1
DISTRIBUCIJA KONDICIONIRANOG ZRAKA
KLIMA
KOMORA 2
PROSTOR
KLIMA
KOMORA N
PROSTOR
POVRAT DIJELA
STAROG ZRAKA
Instalirati ureaje za
povrat otpadne topline
Regulacija rada klima

komora sekundarna
regulacija
#4
#1
FINALNA POTRONJA
Kontrolirana potronja
eliminiranje rada kad
nitko ne boravi u prostoru
PROSTOR
PROSTOR
#N
#2
PROSTOR
#3
KLIMATIZIRANI PROSTOR
Odravanje
Instalirati automatsko
zatvaranje vrataradi
spreavanja ulaska
vanjskog zraka
Slika 24: Tipine mjere poboljanja energijske efikasnosti po segmentima u sistemu klimatizacije
62
Primjer:
Pitanje 11:
Koji su bitni parametri i kako izraunati isplativost ulaganja u opremu za
povrat
u ventilacijskom
sistemu?
U jednoj od
dvijeotpadne
zgrade toplote
fakulteta
planira se zamjena
stolarije, izolacija zidova i krova,
montaa termostatskih ventila na klasina grijna tijela, rekonstrukcija kotlovnice i nezavisno
snabdijevanje
predmetne zgrade toplotnom energijom. Neto grijna povrina zgrade koja je predmet
TRENUTNO STANJE
ovog projekta je 5220 m2
U sportskom se centru u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj
kao 6energent
za grijanje
koristi
Na slici
je prikazana
ema
kotlovnice
koja
obezbjeuje grijanje Fakulteta. Zgrade su
OPIS
MJERE
toplotna
energija
iz
javne
mree.
povezane toplom vezom. Sistem radi u temperaturskom reimu 90/70 oC. Instalisana toplotna snaga
Tokom
pregleda
grijnih
tijelapreliminarnog
(radijatora) uenergetskog
staroj zgradi
je 620 kW.
U novoj
zgradi
je instalisana
snaga
grijnih
tijela 660
Nabava
i ugradnja
ureaja za
povrat
otpadne
utvreno je kako u ventilacijskom sistemu,
kW, a snaga grijaa u klima komorama je oko 250 kW.toplote (rekuperator) u ventilacijski sistem u
iako je bilo predvieno prvotnim projektom,
sportskom centru u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
nije instaliran ureaj za povrat otpadne
Osnovni
toplote.podaci o kotlovnici su:
Ukupna godinja potronja toplotne energije
- gNominalna
toplotna
snaga
1510 + 1510 + 812 = 3832 [kW]
(E
) iznosi 10.321
MWh/god.
- Ukupna potronja prirodnog gasa 118,748 [sm3/god] or 1,124 [MWh/god]
INVESTICIJA
PRORAUNSKE
PRETPOSTAVKE
(u 2010.
godini)

Cijena
toplotne energije iz javne toplotne mree
- Vrijeme
rada radova
kotlova
oko 1500
[h/god]
moguih
izvoaa
odreena je visina
=
197,41 KN/MWh.
C
topl.en.
investicije u iznosu od 1.314.000 KN.
Vrijeme rada sistema za povrat otpadne toplote
preraunato na nazivno optereenje (tp) 2.700 h/
Stavke investicije:
Cirkulacione pumpe
god.
2,2 kW; 70 m /h
Izrada projektne dokumentacije.
Povrat otpadne toplote pri nazivnom optereenju
Polazna voda ka
Priprema cijevnog razvoda za ugradnju
podstanici
(Pn) 450 kWh/h.
ureaja za povrat otpadne toplote.

Godinji
trokovi
odravanja
sistema
za
Cirkulaciona
Cirkulaciona
Nabava i ugradnja
ureaja za povrat pumpa
pumpa
Cirkulaciona toplote (T ) 36.000 KN/god.
rekuperaciju otpadne
0,75 kW;
o
otpadne toplote.
3
0,75 kW;
3
25 m /hi putanje u pogon

Testiranje sistema
1510 kW
Kotao br 1
25 m3/h
1510 kW
Kotao br 2
UTEDE
812 kW
pumpa
0,75 kW;
25 m3/h
Kotao br 3
Hemijski
pripremljena voda
Povrat vode iz
Uteda u energiji (SE): SE = Povrat otpadne toplote pri nazivnom optereenju Vrijeme
rada sistema za
podstanice
povrat otpadne toplote preraunato na nazivno optereenje = Pn tn = 1.215 MWh/god.
Uteda u novcu (SN): SN = (Uteda u energiji
Pumpa Cijena energije) Godinji trokovi odravanja sistema za
napojne
rekuperaciju otpadne toplote = (SE Ctopl.en.
) To = 203.900 KN/god.
vode
Utede u emisijama CO2 (SEM): SEM = Uteda u energiji koeficijent koji povezuje potronju toplotne
energije iz javne mree s odgovarajuim emisijama
CO2 [5] = SE 0,26939 t/MWh = 327,31 t CO2/god.
Ekspanziona
posuda6,44 god.
Jednostavni period povrata investicije (JPP):
Slika. ema kotlovnice fakulteta
Pitanje Projektni
12: Koja se
mjerna oprema
najee
koristi
parametri
rada sistema
grijanja
su: Tokom detaljnog energetskog pregleda
u sklopu analize sistema klimatizacijeo i ventilacije?
- Spoljna temperatura
-16 C
Tokom mjerenja u sklopu detaljnog energetskog
pregleda koja se odnose na sisteme za klimatizaciju
- Unutranja temperatura
20 oC
najee se koristi termometar s mogunou viednevne pohrane podataka, anemometar, ureaj za
mjerenje
elektrinih
veliina
(struja, napon,
snaga,
energija
i cos)
s mogunou
viednevne pohrane
- Srednje
mjesene
temperature
u grijnoj
sezoni
su date
u tabeli
1
podataka i ultrazvuni mjera protoka.
- Grijna sezona poinje po pravilu 15. oktobra i zavrava se 15. aprila.
63
- Broj stepeni grijnih dana je 3077 [oC dan]

- Grijni period traje oko 211 [dana/god]
- Srednja godinja temperatura u grijnoj sezoni je 4,4 [oC]
U tabeli 1 je data potronja prirodnog gasa u 2010. godini. Pored toga date su i jedinine
cijene prirodnog gasa, ukupan mjeseni troak prirodnog gasa kao i njegova energijska vrijednost.
Takoe su date i srednje mjesene spoljne temperature, koje odluujue utiu na potronju gasa.
Treba posebno naglasiti da postoji samo jedno mjerno mjesto preko koga se plaa prirodni
gas lokalnom distributeru i da se ono odnosi na cijeli fakultet. Da bi se utvrdila potronja prirodnog
gasa za samo staru zgradu, koja je predmet projekta, preraunavanje je izvreno prema instalisanom
grijnom kapacitetu. Tako je procjena potronje prirodnog gasa u staroj zgradi odreena prema formuli:
=
PGStara zgrada
620 kW
PGUKUPNO
620 + 660 + 250 kW
(1)
Meutim, u toku detaljnog energetskog pregleda izvreno je, u nekoliko dana pri spoljnim
temeparturama ispod nule, test mjerenja unutranjih temperatura. Ova mjerenja su inicirana
primjedbama korisnika da su unutranje temperature nedovoljne i da je zato potrebno povremeno
dogrijavanje prostorija. Osim toga ozbiljan propust energijskog menadmenta je to ne postoji
kontrolno mjerenje unutranjih temperatura.
Mjerenja obavljena u toku detaljnog energetskog pregleda su dala srednju viednevnu
temperaturu u objektu od 18,8 oC i to u vremenu kada je sistem grijanja u funkciji.
Kako je odstepene od zadate temperature evidentno, izvrena je korekcija potronje gasa
data jednainom (1) na zadanu temperaturu prema sljedeoj formuli:
20 (16)
620 kW
*
PG
=
PGUKUPNO
Stara zgrada
620 + 660 + 250 kW
18,8 (16)
(2)
64
Na taj nain je poveana potronja gasa i ova vrijednost e se koristiti kao bazna potronja
za procjenu efekata mjera za poveanje energijske efikasnosti. Na ovaj nain korigovane potronje
prirodnog gasa su date u tabeli A. To znai da je i troak za gas povean.
Tabela A. Potronja i troak prirodnog gasa i srednje mjesene temperature u 2010. godini
2010
Potronja
prirodnog
gasa
[sm3]
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Juni
Juli
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
UKUPNO/
SREDNJE:
21.995
23.163
17.158
6.493
394
PRIRODNI GAS
Jedinina
Troak
cijena
prirodnog
prirodnog gasa
gasa KM
(PDV je
[KM/sm3]
ukljuen).
Energija
prirodnog
gasa
Srednja
mjesena
spoljna
temperatura
[kWh]
[oC]
-1,1
1,5
6,1
9,6
14,4
16,8
19,7
19,4
15,1
10,9
4,3
-0,3
19.455
20.492
15.181
6.733
409
208.192
219.248
162.408
61.459
3.729
10.525
12.715
26.305
0,75
0,75
0,75
0,88
0,88
0,88
0,88
0,88
0,88
0,88
0,88
0,88
10.911
13.186
27.277
99.624
120.353
248.989
118.748
0,8475
113,644
1.124.003
U toku energetskog pregleda je nekoliko puta izvreno i mjerenje efikasnosti kotlova

indirektnom metodom. Ta mjerenja su pokazala da je srednja efikasnost kotla br. 3 bila 87%. Ovde
se daje efikasnost najmanjeg kotla jer je preliminarnim analizama on bio odreen za zamjenu i
njegovo koritenje za grijanje samo stare zgrade. Treba naglasiti da ovoj mjeri za poveanje energijske
efikasnosti prethode i mjere koje se odnose na zamjenu stolarije i izolacije zidova i krova. Te mjere se
ovdje nee razmatrati. Razmatrae se samo mjera koja podrazumijeva zamjenu kotla br. 3.
Bez ulaenja u detalje odabira kotla navodi se konaan izbor. Novi kotao e kao gorivo
koristiti iskljuivo prirodni gas. Kapacitet kotla je 400 kW. Podatak je dobiven na osnovu kapaciteta
postojee instalacija grijanja u predmetnom objektu, prorauna toplotnih gubitaka nakon zamjene
prozora i ugradnje toplotne izolacije i reima grijanja sa prekidima. Orijentacioni parametri kotla su
dati u tabeli B.
65
Tabela B. Orijentacioni parametri kotla
Parametar
Vrijednost
Nazivna izlazna toplotna snaga
400 kW
Nominalna toplotna snaga pri reimu 75/60 oC (puno optereenje)
360 kW
Nominalna toplotna snaga pri reimu 40/30 oC (puno optereenje)
400 kW
Maksimalni radni pritisak
5.5 bar
Maksimalna temperatura vode
120 oC
Ulazna snaga goriva (prirodni gas)
150 kW - 375 kW
Pritisak produkata sagorjevanja na izlazu kotla
50 Pa
Otpor u traktu produkata sagorjevanja
3 mbar
Efikasnost (prema donjoj toplotnoj moi)
109 %
Uteda u potronji goriva e se postii zbog poveanja energijske efikasnosti novog kotla u
odnosu na stari. Izmjerena efikasnost starog kotla je 87%. Treba naglasiti da je to srednja efikasnost i da
se ona ne moe porediti sa najveom efikasnou kotla koja se postie pri optimalnim uslovima rada.
Zato se nee uzeti kao uporedna vrijednost ona koja se navodi u katalozima proizvoaa kotlova, ve
iskustvena manja vrijednost. Manji kondenzacioni kotlovi postiu srednju radnu energijsku efikasnost
od proseno 98%.
Sada je mogue izraunati razliku u potronji goriva starog i novog kotla za ista toplotna
optereenja. Tako je:
Q
Q
stari novi novi stari 0,98 0,87

=
PG
=
=
= 0.11
Q
novi
0,98
stari
(3)
To znai da e se zamjenom kotla postii uteda u potronji prirodnog gasa od 13.060 sm3
godinje. Prema sadanjim cijenama vrijednost ove utede je 11.500 KM godinje.
66
Preliminarna specifikacija trokova nabavke i montae kondenzacionog kotla je kako slijedi:
Kondenzacioni kotao sa gorionikom i opremom
44.000 KM
Graevinski radovi
2.000 KM
Montaa
4.000 KM
Trening osoblja
1.000 KM
Nadzor
400 KM
Ostalo
500 KM
UKUPNO
51.900 KM
Slijedi da je prost period otplate 51500/11500 = 4,5 god. Uz ovo treba rei da je postojei
kotao i ekonomski i tehniki otpisan, da je vrlo esto u kvaru, da nema za njega rezervnih dijelova itd.
To sve treba imati u vidu pri konanoj procjeni predloene mjere za poveanje energijske efikasnosti.
Ovim projektom se poveava sigurnost sistema grijanja, bezbjednost i smanjuje se emisija tetnih
gasova.
67
Tipine su mjere za poboljanje energijske efikasnosti u sistemima klimatizacije i ventilacije

navedene u Prilogu 4.
4.4.6 Elektroenergetski sistemi u zgradama

Pod elektroenergetskim sistemom u zgradama podrazumijevamo komponente i ureaje koji
se nalaze iza mjesta preuzimanja elektrine energije u zgradi. Primjer pojednostavljene jednopolne
sheme elektroenergetskog sistema u nekoj zgradi nalazi se na slici 25. Osnovno se pravilo za
poboljanje efikasnosti ureaja koji koriste elektrinu energiju moe saeti u reenici: Iskljui ureaj
kad ga ne koristi!
Q1
Preuzimanje na
srednjem naponu
F1
10 kV; 50 Hz
630 kVA
400V / 230V
T1
Q2
Energetski odvodi prema razvodnim ormarima za

pojedine grupe potroaa
F9
F 10
Upravna zgrada
F8
Vanjska rasvjeta
F7
Pakiraonica
F6
Rasvjeta hale 2
F5
Rasvjeta hale 1
F4
Kompresorska postaja 2
F3
Kotlovnica
F2
Linija drobilica
380V; 3/N ~ 50Hz
Slika 25: Primjer pojednostavljene jednopolne sheme elektroenergetskog sistema u zgradrstvu
U traenju poboljanja efikasnosti elektroenergetskog sistema u zgradama potrebno je

drati se ve vie puta spomenutog sistemnog pristupa tj. poboljanja je potrebno traiti i na strani
snabdjevanja (transformatori, kompenzacija jalove snage, upravljanje vrnim optereenjem, kvaliteta
elektrine energije) i na strani finalne potronje (elektromotorni pogoni, rasvjeta, ostali ureaji).
Na lokacijama gdje se elektrina energija preuzima na srednjenaponskoj nivou est je
sluaj da su u transformatorskoj postaji instalirana dva transformatora, tzv. radni i priuvni. Iako je
jedan transformator dostatan za pokrivanje potreba najee su u pogonu oba. Primjera radi za
transformator od 1.000 kVA prosjeni gubici (ovisno o optereenju) iznose oko 10 kW to za poduzee
iji je transformator u pogonu oko 8.700 h/god. znai nepotrebne gubitke u iznosu od 87.000 kWh/
god. Ovi se gubici mogu izbjei jednostavnim iskljuivanjem jednog od transformatora (rezerve).
68
Analizom prikupljenih rauna za potronju elektrine energije moe se vidjeti da li za

zgradu postoje izdaci pod stavkom prekomjerno preuzeta jalova energija i na taj nain utvrditi
postoji li kompenzacija jalove snage te da li je ispravno dimenzionirana. Ako u zgradi nema nikakvih
kondenzatora za kompenzaciju jalove snage za oekivati je prosjeni
Dodavanjem kondenzatora potrebno je podignuti
cos
cos
u rasponu od 0,6 do 0,8.
iznad 0,95 i na taj nain izbjei dodatne
trokove za jalovu energiju.

Rezanje vrhova ili smanjenje vrnog optereenja klasini je nain upravljanja potronjom,
a provodi se pravovremenim iskljuenjem troila koja nisu nuna u zadanom trenutku s ciljem
smanjivanja vrnog optereenja i uz to vezanih trokova. Na tritu postoji oprema koja se podeava
prema znaajkama aktivnosti u zgradi te u sluaju da postoji opasnost prekoraenja zadane nivoe
vrnog optereenja iskljuuje predefinirana troila. Primjer upravljanja vrnim optereenjem prikazan
je na slici 26.
120
Optereenje [kW]
100
80
Razina
upravljanja
60
40
Stvarno opt.
Preuzeto opt.
Uklonjeno opt.
20
0
10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24
Vrijeme[h]
Slika 26: Primjer upravljanja vrnim optereenjem
Elektromotorni su pogoni prisutni u veini modernih zgrada. Uobiajeno se radi o veem

broju jedinica koje su razmjetene na razliitim mjestima. Prilikom provoenja opeg energetskog
pregleda potrebno je provjeriti naine rada svih elektromotornih pogona na lokaciji. U upotrebi su
najraireniji asinkroni elektromotori koji se koriste u 2/3 svih elektromotornih pogona. Na slici 27.
istaknute su znaajke o kojima ovisi efikasnost elektromotornog pogona.
69
Pravilno
dimenzioniranje
elektromotora prilagoeno potrebama
Pravilan izbor strojarskog

dijela opreme (pumpa,
ventilator itd.)
dimenzioniranje, efikasnost
Pravilan izbor
elektromotora (izvedba klasini ili visokoefikasni)
Odravanje
Kvaliteta elektrine
energije na lokaciji
Nain regulacije brzine

vrtnje elektromotora
Efikasnost mehanikog
prijenosa
Slika 27: Znaajke o kojima ovisi efikasnost elektromotornog pogona
Na efikasnost dobro odravanog elektromotornog pogona najznaajnije utjee

dimenzioniranost i izvedba elektromotora. Negativni utjecaji zbog predimenzioniranosti
elektromotora vide se u:
Veim poetnim izdacima zbog kupovine elektromotora vee snage,
Veim poetnim izdacima u svu ostalu prateu opremu (kabeli, sklopke itd.),
Veim izdacima u dodatnu opremu za kompenzaciju jalove snage zbog loeg
faktora snage koji je posljedica nieg optereenja te
Veim izdacima za elektrinu energiju Tokom cijelog ivotnog vijeka elektromotora
zbog slabije efikasnosti koja je posljedica predimenzioniranosti.
Takoer, jedan od vrlo esto primjenjivanih naina poboljanja efikasnosti elektromotornih
pogona koje karakterizira promjenjivost optereenja jest ugradnja ureaja za frekventnu regulaciju
brzine rotacije elektromotora. Prednost ovog naina regulacije najoitija je kod pumpnih postrojenja,
gdje se u usporedbi s regulacijom protoka fluida priguenjem u cjevovodu koritenjem frekventnih
regulatora brzine rotacije elektromotora, a time i promjene protoka, ostvaruju i najvee utede, slika 28.
Snaga pogonskog elektrinog motora [kW]
70
Konstantna
brzina
8
6
4
Regulirana
(promjenjiva) brzina
2
0
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
16.000
18.000
20.000
Protok [m3/h]
Slika 28: Primjer moguih dobitaka adekvatnim reguliranjem elektromotornog pogona
Ukoliko se na lokaciji nalaze elektromotorni pogoni koje karakterizira veliki broj radnih sati i
konstantno optereenje kroz godinu potrebno je analizirati koritenje visokoefikasnih elektromotora.
Visokoefikasni su elektromotori zbog izbora materijala koji se koriste u njihovoj proizvodnji tei i
skuplji za 10 do 30 %.
U veini je zgrada elektrina rasvjeta vrlo znaajan potroa te nudi znaajne potencijale za
utede. Poslovni su prostori uglavnom osvijetljeni fluorescentnom rasvjetom ili tzv. obinim aruljama
sa arnom niti. Izborom odgovarajueg, visokoefikasnog izvora svjetlosti, uz energijske utede
poveava se i ugodnost boravka u prostoru. Prilikom izbora izvora svjetlosti potrebno je voditi rauna
i o zakonskim normama te potrebnoj osvijetljenosti radnih mjesta. Primjera radi nivo osvijetljenosti
radnih mjesta u zatvorenom prostoru propisana je normom Osvijetljenost radnih mjesta u zatvorenom
prostoru (ISO 8995-1:2002).
71
Pitanje 13:
Kolika je isplativost ulaganja u modernizaciju elektrine rasvjete?
TRENUTNO STANJE
Na lokaciji su trenutno instalirane 302
svjetiljke s opalnom kapom i s po dvije
fluorescentne cijevi snage 58 W.
OPIS MJERE
Koristi se magnetska prigunica te trenutna

instalirana snaga (Pccg) po svjetiljci uz
ukljuenu predspojnu napravu iznosi 142 W.
Godinja potronja elektrine energije u
sistemu elektrine energije (Eel.en.) iznosi
85.768 kWh/god.
Postojei sistem elektrine rasvjete ne
zadovoljava uslove propisane normom
Osvijetljenost radih mjesta u zatvorenom
prostoru (ISO 8995-1:2002).
Kompletna sanacija rasvjetnog sistema s ciljem

postizanja uslova zadanih normom Osvijetljenost
radih mjesta u zatvorenom prostoru (ISO 89951:2002) i ostvarivanja uteda u energiji.
INVESTICIJA

moguih izvoaa radova odreena je
visina investicije u iznosu od 124.640 KM.
Godinje vrijeme rada (tgod) rasvjetnog sistema na

lokaciji iznosi oko 2.000 h.
Sluba odravanja vrlo aurno radi svoj posao tako
da se svi kvarovi na rasvjetnom sistemu otklanjaju
odmah kako se pojave.
Rasvjetni sistem se koristi iskljuivo Tokom vie
dnevne tarife za preuzimanje elektrine energije.
Na lokaciji je ugovoren tzv. crveni poduzetniki
tarifni model za preuzimanje elektrine energije na
niskom naponu te cijena energije iznosi 0,52 kN/
kWh a angairane snage 70,97 KN/kW mjeseno.
Procijenjen je faktor istovremenosti (fi) za
sudjelovanje elektrine rasvjete u vrnom
optereenju na 0,8.
Instalirana snaga novog sistema po svjetiljci(Pecg)
iznosi 110 W.
Svjetlotehnikim je proraunom za karakteristine
prostorije potvreno da predloeno rjeenje
sanacije rasvjetnog sistema zadovoljava uslove
propisane normom Osvijetljenost radih mjesta u
zatvorenom prostoru (ISO 8995-1:2002).
Stavke investicije:
Demontaa i zbrinjavanje postojeih
svjetiljki.
Projektiranje novog sistema elektrine
rasvjete.
Nabava i ugradnja novih svjetiljki s
parabolik odsijaem te ugraenom
elektronskom prigunicom i 255 W T5
cijevima.
72
UTEDE
Uteda u energiji (SE): SE = Potronja elektrine energije stari sistem(Eel.en.ccg) Potronja elektrine
energije novi sistem(Eel.en.ecg) = 302 tgod. (Pccg Pecg) = 19.328 kWh/god.
Uteda u angairanoj snazi vrnom optereenju (SS): SE = Angairana snaga stari sistem(Pel.en.ccg)
Angairana snaga novi sistem(Pel.en.ecg) = 302 (Pccg Pecg) fi = 7,7 kW/mjeseno
Uteda u novcu (SN): SN = Uteda u energiji + Uteda u angairanoj snazi = SE. 0,52 KN/kWh + SS
70,79 KN/kW mjeseno 12 mjeseci = 16.600 KN/god.
Utede u emisijama CO2 (SEM): SEM = Uteda u emisiji CO2 kao posljedica smanjenja potronje elektrine
energije [5] = 5,35 t CO2/god.
Napomena: Isplativost ove investicije ne smije se gledati samo iz kuta energijske efikasnosti jer se
predloenim rjeenjem sanacije rasvjetnog sistema postie zadovoljavanje uslova zadanih normom
Osvijetljenost radih mjesta u zatvorenom prostoru (ISO 8995-1:2002) to prije nije bio sluaj.
Tipine su mjere za poboljanje energijske efikasnosti u elektroenergetskom sistemu u

industriji navedene u Prilogu 4.
4.4.7 Vodoopskrbni sistemi u zgradama

Osnovni naini rjeavanja problema gubitaka vode mogu se sagledati kroz sljedee mjere i
postupke:
Utvrivanje i sanacija postojeih uzroka gubitaka,
Edukacija potroaa u cilju to ekonominije potronje,
Aktivni nadzor sistema radi pravodobnog reagiranja prilikom iznenadne pojave
porasta potronje i aktivna kontrola tlaka u cjevovodu te
Pravilno odravanje i obnova postojee vodovodne mree.
Efikasnost programa smanjenja gubitaka najbolje je gledati kroz plansko kombiniranje
nekoliko razliitih metoda. Zastupljenost ciljanih metoda ovisna je o konfiguraciji i specifinostima
pojedinih sistema poevi od tlaka u cjevovodu do broja i vrste izljevnih mjesta te oscilacijama
potronje. Najvanija je mjera unapreenja kontrole potronje vode uvoenje daljinskog nadzora
potronje. U odnosu na uobiajenu praksu koja podrazumijeva kontrolu u prosjeku svakih tridesetak
dana (prema raunima) ovo rjeenje podrazumijeva kontinuirano, svakodnevno, praenje potronje
vode na lokaciji.
73
Protok
Tlak
Lokacija nadzora
protoka i tlaka
Naredbe
Podaci
Alarmi
GSM
INTERNET
CENTAR
NADZORA
GSM/GPRS
GSM/SMS
Slika 29: Shematski prikaz sistema za daljinski nadzor stanja vodoopskrbnog sistema
Kontrola tlaka ima vanu ulogu u smanjenju postojeih gubitaka koje uzrokuju mnogobrojne
male pukotine. Takoer, prekomjerni tlak utjee i na poveanje intenziteta postojeih puknua.
U sluaju da se voda koristi kao rashladni medij krajnje neefikasno je koritenje otvorenih
rashladih krugova.
Ukoliko je mogue na lokaciji je potrebno organizirati prikupljanje kinice za ienje i pranje
vanjskih te zalijevanje zelenih povrina.
74
Pitanje 14: Kako odrediti gubitke uslijed neeljenih isputanja u vodovodnom sistemu?
TRENUTNO STANJE
Tokom analize rauna za vodu te izrade
bilanse potronje vode po glavnim
potroaima i izljevnim mjestima dio
potronje u zadnja etiri mjeseca nije bilo
mogue objasniti.
Dio cjevovoda je dosta star olovne cijevi.
Ne postoji regulacija tlaka u sistemu.
Od strane dobavljaa instalirano je samo
jedno mjerno mjesto. Korisnik nije instalirao
dodatna brojila za kontrolu potronje vode
kod kljunih potroaa.
Ne analizira se potronja vode.
Pretpostavlja se da postoji znaajnije curenje
u vodovodnoj mrei na lokaciji.
INVESTICIJA
investicije u iznosu od 25.500 KM.
Stavke investicije:
Projektiranje novog sistema daljinskog
nadzora protoka i tlaka na lokaciji tri
dodatna mjerna mjesta.
Nabava i ugradnja opreme za aktivni nadzor
protoka i tlaka na lokaciji etiri mjerna
mjesta.
Uspostava aktivnog nadzora nad proTokom
i tlakom u mrei. Oprema za daljinski nadzor
protoka i tlaka ima mogunost alarmiranja
u sluaju prekoraenja zadanih vrijednosti
protoka i tlaka slanjem sms poruka i
e-mailova na unaprijed definirane korisnike.
Otkrivanje i saniranje neeljenih isputanja.
Obuka korisnika za rad s novom opremom.
OPIS MJERE
Uspostaviti aktivni nadzor protoka i tlaka te
mjerenjem provjeriti stanje vodovodne mree
na lokaciji i sanirati otkrivena mjesta neeljenih
isputanja.
Cijena 1 m3 vode iznosi 3,25 KM.
Tokom noi nema aktivnosti na lokaciji i potrebe
za potronjom vode ali je mjerenjem utvren noni
protok u iznosu od 0,6 l/s.
Unoenjem ove vrijednosti u bilansu potronje vode

na lokaciji objanjen je poremeaj u potronji u
zadnja etiri mjeseca.
UTEDE
Uteda u vodi (SV): SV = Vrijeme istjecanja izraeno u m3/god. = 0,6 l/s = 18.921,6 m3/god.
Uteda u novcu (SN): SN = Uteda u vodi cijena vode = SV. 24,01 KN/m3 = 20.498 KM/god.
Utede u emisijama CO2 (SEM): SEM = Uteda u emisiji CO2 kao posljedica smanjenja potronje vode [5] =
= 5 t CO2/god.
75
4.4.8 Ostala oprema i sistemi

Najvei potencijali za poboljanja u efikasnosti potronje energije za rad uredske, kuhinjske
i ostale opreme lee u odgovornom ponaanju korisnika. Kod izbora opreme za kuhinje potrebno
je voditi rauna o tome da se umjesto elektrinih koriste penice, tednjaci i kuhala na prirodni ili
ukapljeni naftni gas. Takoer, kod nabavke nove opreme potrebno je voditi rauna o deklariranoj klasi
energijske efikasnosti jer se isplati kupovati energetski efikasnije ureaje.
4.5
Prikaz mjera za poboljanje energijske efikasnosti
Tokom analize u energetskom pregledu mjere za poboljanje energijske efikasnosti razrauju

se do nivoe idejnog rjeenja. U prikazu mjera za poboljanje energijske efikasnosti potrebno je klijentu
predstaviti kljune parametre analize tj. ulazne pretpostavke, elemente investicije, oznaku sloenosti
mjere, izraunate utede i ekonomske pokazatelje ulaganja. Dakle, prikaz mjera za poboljanje
energijske efikasnosti ukljuuje slijedee elemente:
Ocjenu investicijskih trokova provoenja mjere,
Ocjenu sloenosti mjere,
Ocjenu energetskih i ekonomskih dobiti tj. uteda u energiji i novcu,
ivotni vijek nove opreme,
Izraun jednostavnog perioda povrata investicije za mjere analizirane u opem
energetskom pregledu odnosno iste sadanje vrijednosti i interne strope povrata
za mjere analizirane u detaljnom energetskom pregledu,
Izraun ekolokih dobiti tj. smanjenje emisija CO2 uslijed uteda u energiji.
Investicija podrazumijeva sve trokove projekta, ukljuujui projektiranje, nabavu nove
opreme, demontau stare opreme, instalaciju nove opreme, testiranje i putanje u pogon. U investiciju
se ne ukljuuje PDV. Vrijednost investicije odreuje se na temelju ekspertnog znanja strunog tima
koji provodi energetski pregled uz konzultaciju s snabdjevaima opreme, projektantima i monterima.
Kad se govori o sloenosti mjere za poboljanje energijske efikasnosti misli se na sloenost
tehnike realizacije. Naime, ako mjera za poboljanje energijske efikasnosti ne zahtjeva velika
financijska sredstva te ako realizaciju mogu u sklopu svojih redovitih aktivnosti obaviti djelatnici
Slube odravanja onda se takva mjera ocjenjuje kao vrlo jednostavna za provoenje. Primjer takve
mjere je zamjena svih tzv. obinih arulja sa arnom niti s odgovarajuim fluokompaktnim aruljama.
Suprotan primjer, tj. vrlo sloena mjera za provoenje, je zamjena kotlova za grijanje jer se moe
obaviti samo za vrijeme kad se ne koristi grijanje i zahtjeva velika financijska ulaganja te angairanje
velikog broja vanjskih strunjaka koji e obaviti sva potrebna testiranja i biti odgovorni za putanje
nove opreme u pogon.
76
Kljuni su parametri analize iznos uteda u energiji, vodi i novcu koji e se ostvariti
provedbom predloene mjere. Izraunatom se iznosu uteda u energiji [kWh] i vodi [m3] pridruuju
ekvivalentne novane vrijednosti u [KN]. Prilikom odreivanja novanog ekvivalenta uteda potrebno
je voditi rauna i o moguim najavama poskupljenja energenata. Primjera radi, ako je Tokom analize
poznato, tj. najavljeno poskupljenje elektrine energije koje e stupiti na snagu prije same provoenja
mjere onda novana vrijednost uteda u elektrinoj energiji treba biti izraunata s novim, veim,
cijenama. Kod odreivanja visine uteda u energiji i vodi potrebno je voditi rauna o meusobnom
utjecaju analiziranih mjera. Primjera radi ako se revitalizacija sistema grijanja prostora sastoji od
zahvata u kotlovnici, razvodu i na krajnjim potroaima kojima se ostvaruju utede od po 30% u
odnosu na referentnu potronju bilo bi pogreno zakljuiti kako e se provedbom ova tri zahvata
smanjiti potronja energije za grijanje u iznosu od 90%. Naime, uvaavajui meusobne utjecaje
ova tri zahvata dolazimo do zakljuka da e se njihovom provedbom potronja energije za grijanje
smanjiti za oko 66% u odnosu na referentnu potronju.
Kao osnovni pokazatelj ekonomske isplativosti mjera poboljanja energijske efikasnosti
na nivou opeg energetskog pregleda koristi se tzv. jednostavni period povrata investicije.
Jednostavni je period povrata najjednostavniji kriterij ekonomskog odluivanja o investicijama.
Na temelju izraunatih ekonomskih pokazatelja (jednostavni period povrata investicije) definira se
prioritetna lista mjera za poboljanje energijske efikasnosti.
Jednostavni se period povrata rauna prema izrazu:
J PP =
I
god.]
N [
gdje je:
(5)
JPP
jednostavni period povrata investicije izraen u godinama,
potrebna investicija za realizaciju predloene mjere izraena u KN i
novane dobiti koje su posljedica realizacije predloene mjere izraene u

KN/god.
Za razinu sloenosti opeg energetskog pregleda jednostavni je period povrata dovoljno

dobar pokazatelj isplativosti mjera poboljanja energijske efikasnosti. Tokom detaljnog energetskog
pregleda provodi se sloenija ekonomska analiza te se za svaku mjeru odreuju i drugi pokazatelji kao
ista sadanja vrijednost i interna stopa povrata.
ista sadanja vrijednost je dananja vrijednost svih buduih novanih uteda ostvarenih
Tokom vremena efektuiranja projekta (od godine 1 do T) umanjena za investicijske trokove (u godini
0) i rauna se prema izrazu:
77
N1
N2
NT
1 +
2 + ... +
(1 + k ) (1 + k )
(1 + k )T
NPV =
gdje je:
NPV
=
Io =
(1 +N k )
t
I 0 [K N ]
t=1
(6)
ista sadanja vrijednost,
Nt
novane dobiti u godini t koje su posljedica realizacije predloene mjere

iskazane u KM/god.,
diskontna stopa i
vrijeme efektuiranja.
Neto sadanja vrijednost temeljni je kriterij ekonomskog odluivanja. Nulta neto sadanja
vrijednost oznaava da je predloena mjera sposobna vratiti uloeni kapital, a mjere s pozitivnom neto
sadanjom vrijednou imaju viu profitabilnost od onih koja se zahtijeva na tritu. Dakle, pozitivna
neto sadanja vrijednost je kriterij prihvatljivosti mjere odnosno projekta. No, najvea potekoa kod
primjene ove metode jest odabir diskontne stope, koji znatno moe utjecati na veliinu iste sadanje
vrijednosti. Zbog toga se najee koristi metoda interne stope povrata (iRR) kao druga temeljna
metoda ekonomskog odluivanja.
Interna stopa povrata diskontna je stopa koja neto novane tokove u itavom vijeku
efektuiranja investicije svodi na vrijednost inicijalnog investicijskog izdatka. Najee se izraava se u
postocima. interna stopa povrata je zasigurno najprecizniji indikator isplativosti nekog projekta. Ideja
je pronai diskontnu stopu iRR za koju je projekt jo uvijek isplativ, dakle pronai iRR za koji vrijedi:
NPV =
N1
N2
NT
1 +
2 + ... +
(1 + IR R ) (1 + IR R )
(1 + IR R )T
Io =
(1 +NIR R )
t
t=1
I 0 = 0 (7)

Za razliku od kriterija neto sadanje vrijednosti gdje se pomou unaprijed definirane

diskontne stope izraunava sadanja vrijednost buduih novanih tokova, u ovoj se metodi diskontna
stopa pojavljuje kao nepoznanica. Interna stopa povrata odreuje se iterativnim postupkom. Kriterij
za prihvaanje projekta svakako e biti najvia interna stopa povrata. Svaka e tvrtka na osnovu svog
troka kapitala odrediti koja je to donja granica prihvatljivosti. Najvea snaga ove metode upravo je
mogunost usporeivanja s drugim investicijskim opcijama.
Jedna od bitnih komponenti projekata energijske efikasnosti je i neraskidiva veza sa zatitom
okolia kroz smanjenje emisija tetnih gasova, posebno CO2. Na temelju izraunatih uteda u energiji
i vodi rauna se i smanjenje emisija CO2. Preporuena metodologija prorauna smanjenja emisija
CO2 u Hrvatskoj predstavljena je u dokumentu GHG Project Monitoring and Verification Protocol,
UNDP - GEF Project No. CRO/00/G31/A/1G/99 iz oktobra 2006. godine. [4] Takav dokument za BiH jo
uvijek ne postoji.
78
U navedenom dokumentu razlikuje se izraun tzv. direktnih emisija koje su posljedica

spaljivanja fosilnih goriva i tzv. indirektnih emisija koje su posljedica koritenja elektrine energije ili
toplotne energije iz javne mree.
Direktne se emisije CO2 koje su vezane uz spaljivanje fosilnih goriva raunaju prema izrazu:
E M = E Fc H d O c ( 44 /12) B [t]
(8)
gdje je:
EM
emisija CO2 [t],
EFc
koeficijent koji povezuje potronju fosilnog goriva s odgovarajuim

emisijama [t C/TJ],
Hd
ogrjevna vrijednost fosilnog goriva [GJ/t ili GJ/103 m3],
O c
udjel ugljika koji izgori u procesu izgaranja,
44/12
stehiometrijski omjer CO2 i C,
uteena koliina goriva u odnosu prema deklariranoj referentnoj

potronji [kt ili 106 m3].
U tabeli 4. navedene su vrijednosti gore navedenih koeficijenata potrebnih za izraun emisija

C02 nastalih izgaranjem fosilnih goriva u Hrvatskoj (primjenljivo i za BiH). Ukoliko je u analiziranom
objektu dostupan podatak o ogrjevnoj vrijednosti goriva koje se upotrebljava za proraun emisija
predlaemo koritenje te vrijednosti.
Tabela4:

Vrijednosti koeficijenata potrebnih za izraun emisija CO2 izgaranjem fosilnih

goriva u Hrvatskoj
EFc
[t C/TJ]
Hd
[GJ/t(103m3)]
Oc
[-]
EFc Hd Oc
[t CO2/TJ_fuel]
Prirodni gas
15,3
34,00
0,995
55,82
Ukapljeni naftni gas
17,2
46,89
0,990
62,44
Lo ulje
21,1
40,19
0,990
76,59
Ekstra lako Lo ulje
20,2
42,71
0,990
73,33
Kameni ugalj
25,8
24,30
0,980
92,71
Mrki ugalj
26,2
18,20
0,980
94,15
Lignit
27,6
12,15
0,980
99,18
Gorivo
Emisije CO2 pojavljuju se i kod spaljivanja biomase ili biogoriva ali se prema IPPC preporukama
one ne raunaju jer se smatra da se radi o CO2 koji su biljke Tokom rasta apsorbirale iz atmosfere.
Indirektne emisije CO2 koje su posljedica koritenja elektrine energije ili toplotne energije iz
javne mree raunaju su prema izrazu:
79
EM =
(E F B )
[ t]
106
gdje je:
EM
=
(9)
emisija CO2 [t],
EF
koeficijent koji povezuje potronju elektrine energije ili toplotne energije

iz javne mree s odgovarajuim emisijama CO2 [gCO2/kWh ili gCO2/MJ],
uteena koliina koritenog energenta u odnosu prema deklariranoj

referentnoj potronji [kWh ili MJ].
U BiH ne postoji zvanina studija u kojoj je izraunat koeficijent koji povezuje potronju
elektrine energije ili toplotne energije iz javne mree s odgovarajuim emisijama CO2 . Za to je
potrebno uraditi nacionalnu energetsku bilansu o potronji goriva za proizvodnju toplotne energije
u sistemima daljinskog grijanja u BiH, odnosno za elektrinu energiju na temelju energetskog
bilansa triju elektroprivreda. Ta studija bi trebala uzeti u obzir stepen efikasnosti svih postrojenja i
vrstu koritenih goriva. U izvjetajima koji se bave ovom tematikom koriste se razliite vrijednosti
za elektrinu energiju. U ovom priruniku se koristi vrijednost 535g CO2/kWh izraunata na osnovu
injenice da je u 2010. godini u BiH proizvedeno 7.946,20 GWh elektrine energije u termoelektranama
i 7.868,80 GWh u hidroelektranama (Izvjetaj o radu DERK-a u 2010. godini), procjene prosjenog
stepena efikasnosti termoelektrana od 30% i koeficijenta emisije C02 za lignit.
80
Pitanje 15: Kako bi trebao izgledati saeti prikaz mjere zamjene energenta za proizvodnju
toplotne energije analizirane Tokom opeg energetskog pregleda prirodni gas umjesto
ekstra lakog loivog ulja?
TRENUTNO STANJE
Za proizvodnju se toplotne energije za
grijanje i pripremu sanitarne tople vode
koristi ekstra lako Lo ulje.
Godinja potronja ekstra lakog loivog ulja
za grijanje i pripremu sanitarne tople vode
(Eellu) iznosi 229.601 l/god. odnosno
2.302,9 MWh/god.
Razvod i ogrjevna tijela su u odlinom
stanju rekonstruirano prije 11. mjeseci
termostatski ventili na radijatorima.
Razvojem je infrastrukture na lokaciji postao
dostupan i prirodni gas.
Postojea kotlovnica karakteristikama
ne udovoljava zahtjevima Pravilnika o
tehnikim normativima za projektiranje,
gradnju, pogon i odravanje gasnih
kotlovnica. .
OPIS MJERE
Uvoenje prirodnog gasa umjesto ekstra lakog
loivog ulja kao energenta za proizvodnju toplotne
energije.
Prirodni gas
Legenda
MRS prikljuak na
gradsku gasnu
mreu
:
Novi objekti na lokaciji
Razvod gasa
na lokaciji
Postojei objekti na lokaciji

Nova kotlovnica
loena
prirodnim
gasom
Ekstra lako
loivo ulje
Sadanja
kotlovnica
loena ekstra
lakim loivim
uljem
Razvod toplinske energije
(topla grana )
Potroai toplinske energije
Sustav grijanja
Sanitarna topla voda
Razvod toplinske energije
(hladna grana )
Slika P-2: Pojednostavljena shema toplotnog sistema na lokaciji budue stanje oznaeno zelenom bojom
81
INVESTICIJA

investicije u iznosu od 2.505.000 KM
Energetska vrijednost prirodnog gasa dostupnog

na lokaciji iznosi 33.338,35 kJ/m3.
Ugrauju se dva niskotemperaturna kotla
kaskadno regulirana ukupne snage 1.000 kW.
Prelaskom na prirodni gas i instalacijom nove
opreme ostvarit e se poboljanje u efikasnosti
proizvodnje toplotne energije u iznosu od 5%.
(Budua potronja = 0,95 x EelJ
Pretpostavljeno je poskupljenje prirodnog gasa u
iznosu od 33% u odnosu na trenutnu cijenu (1,46
KM/m3 umjesto trenutnih 1,12KM/m3, tj.
0,16KM/kWh umjesto 0,12 KM/kWh)
Prosjena cijena ekstra lakog loivog ulja (ref.
godina uz projekciju poveanja cijene od 5%
godinje u narednih pet godina) iznosi 2,36 KM/l
Stavke investicije:
Mjerno redukcijska stanica (MRS).
Elektrostrojarska oprema kotlovnice (kotao,
plamenik, optone pumpe, mijeajui ventil,
gasni prikljuak, detekcija za gas, elementi
dimnjaka) uz trokove demontae stare i
ugradnje nove mainske opreme.
Vanjska gasna mrea PEHD.
Unutarnja gasna mrea elik.
Neophodni graevinski radovi i
rekonstrukcije.
Projekti za MRS, gassku mreu, kotlovnice.
UTEDE
Uteda u energiji (SE): SE = Utroena energija uz loenje ekstra lakog loivog ulja 0,05 = Eellu 0,05 =
= 115,1 MWh/god.
Uteda u novcu (SN): SN = Trokovi za ekstra lako Lo ulje Trokovi za prirodni gas = 541.858 KM/ god.
- 368.464 KM/god. = 173.394 KM/god
Utede u emisijama CO2 (SEM): SEM = Emisije CO2 kao posljedica koritenja ekstra lakog loivog ulja
Emisije CO2 kao posljedica koritenja prirodnog gasa [5] = 18,7 t CO2/god.
4.6 IZRADA ZAVRNOG IZVJETAJA

Rezultati se energetskog pregleda klijentu dostavljaju u formi tehnikog izvjetaja. U
izvjetaju ukrako trebaju biti obraene sve faze kroz koje se prolazi prilikom provoenja bilo opeg
ili detaljnog energetskog pregleda ali se poseban naglasak stavlja na prijedlog mjera za poboljanje
efikasnosti potronje energije i vode. U sluaju detaljnog energetskog pregleda ovo izvjetaj se esto
naziva i Investicijska studija.
82
Pitanje 16: Koje su sve informacije potrebne za izradu zavrnog izvjetaja tokom provoenja
opeg energetskog pregleda?
Osnovne informacije o zgradama na lokaciji

Tlocrt lokacije s rasporedom objekata
Radno vrijeme broj smjena
Broj djelatnika po smjenama
Podaci o potronji energije, vode te

aktivnosti na lokaciji
Podaci o tarifnom sustavu za sve energente
Podaci o aktivnostima koje se obavljaju na
lokaciji i mjerljivim rezultatima tih aktivnosti
Razumijevanje aktivnosti koje se odvijaju

na lokaciji i ocjena prakse gospodarenja energijom
Opis i razumijevanje aktivnosti koje se odvijaju
na lokaciji
Povezana potronja energije i vode s rezultatima
aktivnosti
Ocjena trenutne prakse gospodarenja energijom

centara i analiza potronje energije i vode
po glavnim grupama potroaa
Sistem obskrbe(ukljuen razvod do finalnih
potroaa i analiza odravanja , naina voenja i
regulacije opreme te mjerenja):
- Sistem za proizvodnju rashladne energije
- Sistem za proizvodnju toplinske energije
- Vodovodni sustav
Sistem konane potronje (ukljuena analiza
odravanja , naina voenja i regulacije opreme te
mjerenja u pogonu )
- Klimatizacija

Prepoznati potencijali za utede u energiji i vodi
Tehno-ekonomska analiza prepoznatih
potencijala za utede
Zavrni izvjetaj za
klijenta
Lista prioritetnih mjera energetske efikasnosti
koje je potrebno dodatno analizirati u detaljnom
energetskom pregledu
provoenja detaljnog energetskog pregleda
83
Pitanje 17: Koje su sve informacije potrebne za izradu zavrnog izvjetaja, Investicijske studija
tokom provoenja detaljnog energetskog pregleda?
Osnovne informacije iz preliminarnog

Tlocrt lokacije s rasporedom objekata
Radno vrijeme broj smjena
Broj djelatnika po smjenama
Podaci o zgradama na lokaciji
Mjere koje je potrebno obraditi tijekom detaljnog
Podaci o potronji energije , vode te

aktivnosti na lokaciji
Podaci o tarifnom sustavu za sve energente
Podaci o aktivnostima koje se obavljaju na
lokaciji i mjerljivim rezultatima tih aktivnosti
Razumijevanje aktivnosti koje se odvijaju na
lokaciji i ocjena prakse gospodarenja energijom
Mjerenja svim sistemima koji su vezani na

analizirane mjere poboljanja energetske
efikasnosti
Zavrni izvjetaj ,
Investicijska studija, za
klijenta
Razraen projekt
poboljanja energetske efikasnosti
implementacije predloenih mjera energetske
efikasnosti
Ciljevi i plan za
praenje rezultata projekta
Plan mjerenja
Rezultati mjerenja
Analiza rezultata mjerenja
Analiza i proraun vrednovanje mjera

poboljanja energetske efikasnosti
Tehno-ekonomska analiza mjera za poboljanje
energetske efikasnosti temeljena na rezultatima
mjerenja
4.6.1 Sadraj zavrnog izvjetaja

Format i sadraj izvjetaja o obavljenom opem ili detaljnom energetskom pregledu
moraju korisniku omoguiti jednostavno i brzo uoavanje bitnih detalja. U tabeli 6. dan je prijedlog
sadraja izvjetaja za opi energetski pregled s objanjenima to bi trebalo biti obraeno u pojedinim
poglavljima. Uizvjetaju koje se odnosi na detaljni energetski pregled (Investicijska studija) nije
potrebno ponavljati ve izreene injenice iz izvjetaja o obavljenom opem energetskom pregledu.
Glavni naglasak u Investicijskoj studiji treba staviti na analizirane mjere poboljanja energijske
efikasnosti koje su provjerene opsenim mjerenjima na lokaciji. Upravo su mjerenja glavna
kvaliteta koju donosi detaljni energetski pregled pa kao priloge u Investicijsku studiju treba dodati
plan mjerenja i kompletan pregled rezultata mjerenja.
84
Tabela 5:
Sadraj izvjetaja o obavljenom opem energetskom pregledu
Poglavlje uizvjetaju
Objanjenje
Saetak
Prilikom pisanja Saetka potrebno je imati na umu da Uprava

preduzea koje je vlasnik ili korisnik zgrade donosi odluke
ali i da lanovi Uprave vrlo esto nemaju vremena za itanje
dugih tehnikih izvjetaja. U Saetku je potrebno navesti
kljune podatke iz izvjetaja (pokazatelje potronje) te dati
pregled analiziranih mjera u formi tabele s jasno istaknutim
prijedlogom za nastavak aktivnosti. Saetak ne bi trebao biti
dulji od dvije stranice.
Popis slika, Tabela, koritenih kratica i

definicija
Na ovaj se nain korisniku omoguava brzi pregled svih slika

i Tabela iz izvjetaja te upoznavanje s koritenim kraticama i
definicijama prije samog itanja dokumenta.
Uvod
Na jednoj do dvije stranice potrebno je opisati lokaciju i sve

objekte na koje se odnosi opi energetski pregled.
Analiza energetskih svojstava svih

objekata na lokaciji
U ovom se poglavlju predstavlja analiza energetskih

svojstava svih objekata na lokaciji. Pod analizom energetskih
svojstvima se misli na analizu tehnikih karakteristika vanjske
ovojnice zgrade, sistema grijanja, hlaenja, klimatizacije
i ventilacije prostora, pripreme sanitarne tople vode,
elektroenergetskog sistema te potronje sanitarne vode.
Potronja energije i vode te veza s

aktivnostima na lokaciji
Ovo poglavlje izvjetaja potrebno je podijeliti na vie

podpoglavlja koja sadravaju:

podatke o snabdjevaima energije i vode,

podatke o utroenim koliinama energije i vode u
referentnoj godini,

podatke o vezi potronje energije i vode s aktivnostima
na lokaciji,

energijsku i trokovnu bilansu,

analizu potronje svakog od energenata te bilansu po
kljunim potroaima.
Emisije CO2 kao posljedica potronje

energije
U ovom se poglavlju definiranoj referentnoj potronji

energije pridruuju emisije CO2.
Analizirane mjere za poboljanje

energijske efikasnosti
Ovo je kljuno poglavlje izvjetaja i u njemu moraju biti

detaljno opisane sve razmatrane mjere za poboljanje
energijske efikasnosti. Svaka mjera treba biti u zasebnom
podpoglavlju s naznakom da mjere koje su direktno
povezane trebaju imati zajedniko podpoglavlje.
Zakljuak i prijedlog plana za nastavak

aktivnosti
Kroz Zakljuak i prijedlog plana za nastavak aktivnosti klijentu

je potrebno dati jasan savjet to treba poduzeti kako bi se
realizirali prepoznati potencijali za poboljanje energijske
efikasnosti. Ovo poglavlje ne bi trebalo biti due od dvije
stranice.
Prilog 1. Saeti prikaz analiziranih mjera

poboljanja energijske efikasnosti
Zbog ogranienosti veliine Saetka potrebno je napraviti

i dodatni ali detaljniji Saeti prikaz analiziranih mjera
poboljanja energijske efikasnosti. Ovo poglavlje namijenjeno
je osoblju koje je proitalo cijelo izvjetaj te naknadno eli
na jednostavan nain doi do svih karakteristika analiziranih
mjera: veliini investicije, ocjeni sloenosti, oekivanim
utedama u energiji i novcu, ekolokim dobicima u vidu
smanjenja emisija CO2 te jednostavnom periodu povrata
investicije
85
Vano je naglasiti kako je u saetku Izvjetaja potrebno napraviti tablicu u kojoj e biti
predstavljeni kljuni parametri prorauna (investicija, izraunate utede i jednostavni period povrata
investicije). Na ovaj se nain Upravi preduzea koje je vlasnik ili korisnik zgrade na pregledan nain
predstavljaju za njih najvaniji parametri svake od analiziranih mjera.
Tabela 6:
RBr
Primjer tablinog prikaza kljunih podataka u Saetku izvjetaja

Troak
implementacije
[KM]
Opis mjere
Utede [KM]
JPP [godina]
1.
Uspostava sistema za
gospodarenje energijom
613.333
111.667
5,49
2.
Revitalizacija vanjske
ovojnice i saniranje toplotnih
mostova
945.833
57.500
16,45
3.
Rekonstrukcija sistema
grijanja, zamjena energenata
640.278
190.833
3,36
4.
Revitalizacija sistema
elektrine rasvjete
23.111
6.944
3,33
5.
Kompenzacija prekomjerno
preuzete jalove energije
7.500
1.722
4,35
6.
Uspostava sistema za
gospodarenje vodom
(zatvoreni rashladni krugovi)
448.889
401.667
1,12
7.
Revitalizacija
klimatizacijskog sistema,
zamjena dotrajalih
rashladnih kompresora
126.111
24.833
5,08
9.
Rekonstrukcija parionice
i prelazak na indirektno
parenje
64.278
20.139
3,19
815.306
3,52
UKUPNO
2.869.333
86
87
5. Zakljuak
Energetski je pregled sistemska analiza potronje energije i vode u zgradi s ciljem utvrivanja
efikasnosti potronje, te pronalaenja i vrednovanja potencijala za ostvarivanje uteda. Kljuni su
rezultat energetskog pregleda ekonomski opravdane mjere poboljanja energijske efikasnosti koje
se preporuuju za provoenje.
U analizi odnosa izmeu aktivnosti u zgradi i potronje energije nikako se ne smije zanemariti
ljudski faktor. Naime, unaprjeenja efikasnosti potrebno je traiti i na strani tehnologije (maine i
oprema) ali i na strani upravljanja opremom (ljudski faktor). Drei se sistemskog pristupa konsultant
analizira sve segmente potronje energije i vode, od ulaza i energetskih transformacija do neposredne
potronje kroz aktivnosti koje se odvijaju u zgradi.
U zakljuku elimo podsjetiti da je za provoenje bilo opeg ili detaljnog energetskog
pregleda u zgradama kljuno sljedee:
Dobro planiranje svih aktivnosti i pravovremena komunikacija s klijentom,
Razumijevanje aktivnosti koje se odvijaju u objektima na lokaciji,
Pravilno prepoznavanje mogunosti poboljanja energijske efikasnosti i
Sisteman i jasan prikaz rezultata i smjernica za nastavak aktivnosti kroz izvjetaj
koje se dostavlja klijentu.
Zanemarivanjem bilo kojeg od gore navedena etiri kljuna koraka energetski pregled nee
dati oekivane rezultate.
88
6. LiteraturA
[1]
Master plan energijske uinkovitosti za Hrvatsku 2008.

2016., UNDP Hrvatska i Ministarstvo gospodarstva
rada i poduzetnitva Republike Hrvatske, 2007. Zagreb,
dostupno na http://www.ee.undp.hr/images/stories/
masterplan/EEMP_final-hrv.pdf,
[2]
Poar, Hrvoje: Osnove energetike 1; kolska knjiga, Zagreb,

1992.
[3]
Morvaj, Zoran; Gvozdenac, Dusan.: Applied Industrial Energy

and Environmental Management, John Wiley & Sons, UK &
IEEE Press, USA, 2008.
[4]
Energija u Hrvatskoj 2006., Ministratsvo gospodarstva

rada i poduzetnitva Republike Hrvatske, Zagreb, 2007.,
dostupno na http://www.mingorp.hr/ (31.8.2008.)
[5]
GHG Project Monitoring and Verification Protocol, UNGP

GEF Project No. CRO/00/G31/A/1G/99, Zagreb, 2007.
[6]
United Kingdom: The Carbon Trust Good Practice Guides

(GPG) and Good Practice Case Studies (GPCS) dostupno na
http://www.carbontrust.co.uk/publications (12.05.2009.)
[7]
Inteligent Energy Europe - Library dostupno na http://

www.iee-library.eu (12.05.2009.)
[8]
Morvaj, Zoran; Zanki, Vlasta; Lugari, Luka; ai, Goran;

Bogunovi, Zoran.: Energy management in cities: learning
through change // Learning cities in a knowledge-based
global society: Conference proceedings. Milan: European
Urban Research Association (EURA), 2008. (predavanje,
meunarodna recenzija, objavljeni rad,znanstveni)
[9]
Morvaj, Zoran; ai, Goran; Lugari, Luka.: Gospodarenje

energijom u gradovima; Zagreb: Program Ujedinjenih
naroda za razvoj, 2008 (prirunik).
[10]
Morvaj, Zoran; ai, Goran.: Systematic resource

management as a basis for sustainable development of
cites // 12th European Urban Research Association (EURA)
conference, Madrid, 2009 (predavanje, meunarodna
recenzija, objavljeni rad, struni)
[11]
Morvaj, Zoran; Sui, Boris.: Prirunik za provoenje

preliminarnih energetskih pregleda u industrijskim
poduzeima. Zagreb: Fakultet elektrotehnike i raunarstva,
2009 (prirunik).
89
Prilog 1:
Primjer upitnika za prikupljanje podataka o potronji

energije i aktivnostima na lokaciji
Molimo popunjeni upitnik vratite e-mailom na slijedeu adresu: (upisati e-mail adresu na
koju elite dobiti popunjeni upitnik) te sve skice, nacrte i sheme poaljite potom na slijedeu
adresu (upisati adresu na koju elite dobiti skice i sheme)
OPI PODACI O Preduzeu KOJE JE VLASNIK ILI KORISNIK ZGRADE TE KONTAKT OSOBI
Naziv preduzea:
Adresa preduzea:

Ime kontakt osobe:
Poloaj kontakt osobe:
Telefon:
Fax:
E-Mail:
Molimo u slijedeim odgovorima navedite podatke za prethodnu kalendarsku godinu

Broj zaposlenih:
Prosjean broj korisnika zgrade:
Ukupni godinji promet:
Struktura vlasnitva:
90
Ukoliko je dostupna dostavite nam skicu rasporeda objekta na lokaciji s naznakom planiranih
proirenja
Primjer skice rasporeda objekta na lokaciji s naznakom planiranih proirenja
Ukoliko su dostupni dostavite nam nacrte svih objekta na lokaciji
Aktivnosti na lokaciji
Ukrako opiite aktivnosti koje se odvijaju po objektima na lokaciji.
Koliko iznose ukupni godinji sati koritenja objekata? Molimo navedite radne dane
u sedmici i da li imate kolektivni godinji odmor tokom kojeg se prekidaju (zaustavljaju)
aktivnosti na lokaciji?
U koliko je smjena se koriste objekti?
Navedite broj zaposlenika koji svakodnevno boravi po pojedinim objektima.
91
POTRONJA ENERGIJE I TROKOVI ZA ENERGIJU

Molimo Vas da nam potom dostavite kopije rauna za sve energente i vodu iz prethodne godine i
proteklih mjeseci tekue godine na adresu (upisati adresu na koju elite dobiti kopije svih rauna).
GOSPODARENJE ENERGIJOM
Da li postoji u Vaem preduzeu ili zgradi osoba koja je odgovorna za gospodarenje
energijom?
NE
DA,
njezine dunosti su:
kupovina energenata
nadzor i odravanje instaliranih ureaja
uinkovito gospodarenje energijom

Da li se u Vaem preduzeu ili zgradi prati i analizira potronja energije?
NE
DA
Ako je Va odgovor na ovo pitanje bio DA molimo navedite uz pojedini energent kako pratite
njegovu potronju u odnosu na navedene aktivnosti:
D: dnevno
T: sedmino
M: mjeseno K: kvartalno
Kontrola pristiglih
rauna
P: polugodinje G: godinje
Oitanje
brojila
Elektrina energija
Prirodni gas
Lo ulje
Kruta goriva
Toplotna energija iz javne mree
Voda
Ostali energenti (navesti)
Analiza
potronje
92
Da li su u zadnje tri godine u Vaem preduzeu ili zgradi poduzete neke mjere i postupci
vezani uz racionalno gospodarenje energijom?
NE
R.BR.
DA
(molimo navesti koje)
UTEDA ENERGIJE
KOLIINA
VRSTA
OPIS
Da li se prema Vaim saznanjima u naredne tri godine u Vaem preduzeu ili zgradi planira
poduzeti neka od mjera vezana uz racionalno gospodarenje energijom?
NE
R.BR.
DA (molimo navesti koje)

UTEDA ENERGIJE
KOLIINA
VRSTA
OPIS
Kako ocjenjujete gospodarski prosperitet Vaeg preduzea u naredne tri godine?
porast
odravanje postojeeg stanja
pad
Kako ocjenjujete udio trokova za energiju u ukupnim trokovima u Vaem preduzeu?
malen
umjeren
visok
Kako ocjenjujete znaaj energije u Vaem preduzeu vezano uz ekoloke standarde?
malen
umjeren
visok
93
U kojem smjeru oekujete da e se kretati trokovi za energiju kroz naredne tri godine u
Vaem preduzeu?
pad
trokovi e ostati na nivou dosadanjih
porast
Kako ocjenjujete koliki je potencijal uteda u energiji u Vaem preduzeu? (odnosi se na

postotak ukupnih trenutnih trokova za energiju)
< 10%
10-20%
20-30%
> 30%
Na kojim mjestima procjenjujete da postoje potencijali za primjenu mjera energijske

uinkovitosti u Vaem preduzeu?

Koje su barijere za primjenu mjera energijske uinkovitosti u Vaem preduzeu?
Energija je samo sekundarna sirovina

Nedostatak mogunosti finansiranja takvih projekata
Nepostojanje interesa/svijesti za takove projekte
Nedostatak tehnikog znanja za izvedbu takovih projekata
Nedovoljan broj osoblja
Slaba mogunost pristupa novim tehnologijama
94
PODACI O OBJEKTIMA NA LOKACIJI

U tablicu unesite traene podatke odvojeno za svaki objekt na lokaciji.
Oznaka objekta i osnovna namjena (npr.
Zgrada 4 Zavod za kemiju, molimo
opisati):
Radno vrijeme, vrijeme koritenja objekta:
Godina zavretka izgradnje:
Ukupna povrina prostora unutar objekta:
Visina stropa [m]:
Broj katova:
Godina zadnje obnove objekta:
to je obnovljeno (npr. krovite, prozori itd.)
Visina objekta [m]:
Povrina tlorisa objekta [m2]:
Ukupna povrina prozora na vanjskim
proeljima objekta [m2]:
Referentna unutarnja temperatura zraka u
objektu u sezoni grijanja, [C]:
Referentna unutarnja temperatura zraka u
prostoriji u sezoni hlaenja, [C]:
Nain ventiliranja prostorija, (npr. centralni
sistem - ventilatori):
Konstrukcijske
karakteristike
Materijal
beton,
puna
opeka,
uplja
opeka,
Ukupna
debljina
[cm]
Debljina sloja
Povrina
toplotne
konstrukcije
izolacije
[m2]
[cm]
Vanjski zid sjever

Vanjski zid jug
Vanjski zid istok
Vanjski zid zapad
Strop prema
negrijanom
potkrovlju/
tavanu
Zid prema
negrijanom
prostoru
Koeficijent
prolaska
toplote
U [W/m2 K]
Napomena
95
Izvedba
ostakljenja npr.
trostruko izostaklo s gas. i lowe
premazom (ako
je vie razliitih
tipova navesti
povrine za svaki
tip odvojeno)
Okvir
ostakljenja npr.
drvo, aluminij,
plastika itd.
Zatita od
sunca
Napomena
Sjeverno proelje [m2]

Juno proelje [m2]
Istono proelje [m2]
Zapadno proelje [m2]
Koeficijent prolaska toplote
prozora U [W/m2 K]
POSTROJENJA ZA Energijske Transformacije

Toplotna ENERGIJA
KOTLOVNICA
Molimo priloiti raspoloivu shemu kotlovnice.
Primjer sheme kotlovnice.
PARA u proces
KOTAO No.1
Predgrija
ulja
Teko loivo ulje
JE
Odmuljivanje
IM
PR
KOTAO No.2
Pumpe
napojne
vode
Povrat
kondenzata
oko 65 %
SPREMNIK
NAPOJNE
VODE
Voda
U tablicu unesite traene podatke o kotlovskom postrojenju. U sluaju da se na lokaciji

vie jedinica popunite tablicu odvojeno za svaku kotlovsku jedinicu.
96
Toplotna snaga kotla [kWth]:

Proizvoa kotla:
Radno vrijeme (sezonski ili cijelu godinu):
Tip kotla:
Godina proizvodnje:
Tip goriva (prirodni gas ili lo ulje, obvezno
navesti tip loivog ulja koje se koristi):
Godinji sati rada kotla [h/god.]:
Proizvoa plamenika kotla:
Tip plamenika:
Godina proizvodnje plamenika:
Maksimalna snaga plamenika [kWth]:
Tip regulacije:
Koliina vode dodana su sistem [m3/god.]
U koliko su na lokaciji instalirani parni kotlovi popuniti slijedeu tablicu.
Instalirani kapacitet [t/h]:
Proizvoa kotla:
Tip kotla:
Godina proizvodnje:
Tip goriva (prirodni gas ili Lo ulje, obvezno
navesti tip loivog ulja koje se koristi):
Godinji sati rada kotla [h/god.]:
Proizvoa plamenika kotla:
Tip plamenika:
Godina proizvodnje plamenika:
Maksimalna snaga plamenika [kWth]:
Tip regulacije:
Koliina vode dodana su sistem [m3/god.]
Tlak pare na izlazu iz kotla [kPa]:
Temperatura pare na izlazu iz kotla [C]:
Temperatura napojne vode na ulazu u kotao [C]:
Temperatura zraka za izgaranje [C]:
Temperatura goriva [C]:
97
U tablicu unesite traene podatke o sadraju dimnih gasova.

Temperatura dimnih gasova [C]:
CO2:
O2:
CO:
N2:
Pretiak zraka:
Toplotne podstanice (relevantno ako postoje na lokaciji)

U tablicu unesite traene podatke o toplotnim podstanicama. U sluaju da se na lokaciji
togasa iz javne mree preuzima na vie mjesta popunite tablicu odvojeno za svako mjerno
mjesto.
Toplotna snaga podstanice [kWth]:
Ugovorena snaga [t/h u sluaju pare odnosno MW]:
Proizvoa izmjenjivaa toplote i godina proizvodnje:
Godina proizvodnje:
Tip automatike:
Godina izgradnje/rekonstrukcije toplotne podstanice:
Razvod toplotne energije na lokaciji

U tablicu unesite traene podatke o razvodu toplotne energije na lokaciji. U sluaju da na
lokaciji postoji vie grana razvoda toplotne energije u tablicu unesite podatke za svaku granu.
Broj grana cijevnog razvoda toplotne energije na lokaciji:
Duljina svake grane cijevnog razvoda toplotne energije na lokaciji [m]:
Promjer grane cijevnog razvoda toplotne energije [m]:
Vrsta izolacije:
Debljina izolacije:
Godina putanja u pogon cijevnog razvoda toplotne energije:
Godina zadnje vee rekonstrukcije cijevnog razvoda:
Navesti to je rekonstruirano Tokom zadnje vee rekonstrukcije:
98
ELEKTRINA ENERGIJA
Molimo priloiti jednopolnu shemu razvoda elektrine energije na lokaciji.
Primjer jednopolne sheme razvoda elektrine energije.
Q1
Preuzimanje na
srednjem naponu
F1
10 kV; 50 Hz
630 kVA
400V / 230V
T1
Q2
Energetski odvodi prema razvodnim ormarima za

pojedine grupe potroaa
F8
F9
F 10
Upravna zgrada
F7
Vanjska rasvjeta
F6
Pakiraonica
F5
Rasvjeta hale 2
F4
Rasvjeta hale 1
Kotlovnica
F3
F2
Linija drobilica
380V; 3/N ~ 50Hz
U tablicu unesite traene podatke o elektroenergetskom sistemu na lokaciji. U sluaju da se

na lokaciji nalazi vie mjesta preuzimanja elektrine energije popunite tablicu odvojeno za
svako mjesto preuzimanja.
Naponska nivo na kojoj se preuzima elektrina energija [kV]
U sluaju preuzimanja na srednjenaponskoj nivou potrebno je
navesti:
Broj transformatorskih stanica
Broj transformatora po transformatorskoj stanici
Instalirani kapacitet po transformatoru [kVA]
99
VODA
Na koliko mjesta se preuzima voda iz javne vodovode mree?
Da li se voda koristi za hlaenje u otvorenim rashladnim krugovima?
Koji je promjer ulaznog cjevovoda?
Da li postoji regulacija tlaka?
Kolika je duljina [m] vodovodne mree na lokaciji?
Od kojeg su materijala napravljene vodovodne cijevi? Navesti tip materijala i duljinu
cjevovoda u metrima.
POTRONJA KRAJNJIH (NEPOSREDNIH) POTROAA

U tablicu unesite traene podatke o sistemu grijanja prostora.
Nain grijanja prostora (radijatorski/
ventilokonvektorski/ infracrvene grijalice/
toplozrano grijanje):
Broj grana razvoda:
Broj grijaih elemenata (radijatora/
ventilokoventora) po granama:
Tip radijatora (elini/aluminijski):
Tip automatike temperature u prostoru:
Godinji sati rada [h/god.]:
U tablicu unesite podatke o svim elektrinim ureajima instaliranim u preduzeu koji imaju
elektrinu snagu veu od 1 kW. Takoer, potrebno je unijeti podatke i o svim raunalima i
pisaima koji su instalirani ali bez oznake za instaliranu snagu te podatke o svim elektrinim
bojlerima i grijalicama pa ak iako je njihova instalirana snaga manja od 1 kW.
Elektrini ureaji
Naziv ureaja (npr.

elektrina grijalica)
Instalirana snaga [kW]
Procijenjeno dnevno
vrijeme rada ureaja
(npr. 1 sat 5 dana
u sedmici ili 2 sata
dnevno od oktobra do
aprila)
Oznaka zgrade ili

objekta u kojem se
ureaj nalazi (npr.
upravna zgrada)
100
ZNAAJNIJI POTROAI
Sistem KLIMATIZACIJE/VENTILACIJE
Molimo priloiti shemu klimatizacijskog/ventilacijskog sistema na lokaciji.
Primjer sheme klimatizacijskog sistema na lokaciji.
A
OEF
OEF
AEF
AEF
133300 m 3 /h
AHU
46800 m3 /h
RA
FA
RA
44800 m3 /h
85800 m3 /h
605 kW
FA
FA
3150 m3 /h
SVJEI
ZRAK
PROSTORI
24 o C
SA
SA
RA
AHU
3150 m3 /h
66 kW
OAHU 1 & 2
SVJEI
ZRAK
RA
AHU
19100 m3 /h
PROSTORI
24 o C
50 %
39400 m3 /h
170 kW
SA
PR
84000 m3 /h
1512 kW
SA
AHU
CFU
JE
538800 m 3 /h
1943 kW
SA
PROSTORI
24 o C
50 %
IM
179600 m 3 /h
825 kW
30250 m3 /h
63900 m3 /h
494500 m 3 /h
PROSTORI
24 o C
50 %
PROSTORI
24 o C
50 %
FA
OAHU 3
SVJEI
ZRAK
OAHU 4
SVJEI
ZRAK
U tablicu unesite traene podatke o klimatizacijskom/ventilacijskom sistemu.

Koriteni klimatizacijski/ventilacijski sistemi:
Broj neovisnih sistema:
Ukupni dimenzionirani protok zraka na izlazu [m3/h]
Godina instalacije sistema:
Broj kompresora:
Proizvoa i tip kompresora:
Instalirana snaga elektromotora po kompresorima [kW]:
Godina proizvodnje i godina instalacije na lokaciji:
Nain hlaenja kompresora (npr. vodom hlaeni):
Godinje vrijeme rada (opis svih relevantnih faktora i karakteristika kao npr. promjena radnih uslova)
Dnevno vrijeme rada (opis):
Temperatura zraka [o C]
Tip regulacije
101
Sistem ELEKTRINE RASVJETE

U tablicu unesite podatke o sistemu elektrine rasvjete na lokaciji.
Sistem elektrine rasvjete
Tip izvora svjetlosti
(npr. arulja sa arnom
niti, fluorescentna
arulja, ivina arulja,
natrijeva arulja ili
halogena arulja)
Broj izvora svjetlosti

po svjetiljci i snaga
po svjetiljci (npr. za
fluorescentne cijevi
2x36 W znai dvije
cijevi u svjetiljci i svaka
cijev ima 36 W)*
Procijenjeno
dnevno vrijeme rada
rasvjetnog tijela (npr.
1 sat 5 dana u sedmici
ili 2 sata dnevno od
oktobra do aprila)
Oznaka zgrade
ili mjesta gdje se
rasvjetno tijelo nalazi
(npr. upravna zgrada ili
vanjska rasvjeta)
*za fluorescentnu rasvjetu obavezno navesti ako se koriste elektronike prigunice jer e se u protivnom smatrati da se koriste
magnetske.
HVALA NA SURADNJI!!!
102
Prilog 2.
Primjer saglasnosti za dobivanje podataka o potronji

energije ili vode direktno od dobavljaa
Upisati naziv firmeili institucije u kojoj se obavlja energetski pregled

Adresa firmeili institucije
Matini broj firmeili institucije
Predmet:
Saglasnost za dobivanje podataka o potronji (Upisati energent za koji se

trai saglasnost: elektrina energija, prirodni gas, ukapljeni naftni gas, koks,
ugalj, voda itd.) direktno od isporuitelja
SAGLASNOST
Upisati naziv firmeili institucije koja obavlja energetski pregled dajemo saglasnost da se u nae
ime smije obratiti Upisati naziv firme koja je isporuitelj traenog energenta u cilju dobivanja podataka
o potronji Upisati traeni energent za sva mjerna mjesta za koja raune plaa Upisati naziv firmeili
institucije u kojoj se obavlja energetski pregled za razdoblje od Upisati poetni datum do Upisati zavrni
datum.
Saglasnost se smije koristiti jednokratno za dobivanje gore navedenih podataka u cilju
provoenja energetskog pregleda i u druge svrhe se ne smije upotrebljavati.
Predsjednik Uprave ili Direktor:
Upisati ime, prezime i titulu predsjednika Uprave ili direktora firme ili institucije u kojoj se obavlja energetski
pregled
103
Prilog 3.
Primjer dopisa u ijem se privitku dostavlja plan aktivnosti

Tokom posjeta lokaciji
Upisati naziv firmeili institucije koja obavlja opi energetski pregled

Adresa tvrtke/institucije
Matini broj tvrtke/institucije

Upisati mjesto i datum
Predmet:
Posjet lokaciji u cilju obavljanja opeg energetskog pregleda plan

aktivnosti
Potovani/a gospodine/gospoo (Upisati ime i prezime nominirane kontakt osobe iz firmeu

kojoj se obavlja opi energetski pregled),
Prema zakljucima dananjeg telefonskog razgovora dostavljamo Vam prijedlog plana

aktivnosti tokom posjeta Vaem preduzeu u sklopu opeg energetskog pregleda. Uvjeravamo Vas
da niti jedna od naih aktivnosti nee remetiti Va rad. Posjet smo planirali (upisati datum posjeta)
s poekom (upisati tono vrijeme dolaska na lokaciju). Molimo Vas da nam Tokom posjeta lokaciji
osigurate sastanak s Predsjednikom Uprave/Direktorom Vaeg preduzea. Naime, za uspjeh projekata
energijske efikasnosti kljuna je informiranost i potpora Uprave preduzea. Takoer, molimo Vas da
o naem posjetu informirate i odgovorne osobe zaduene za energetiku i odravanje koje bi uz Vas
trebale biti naa pratnja tokom pregleda objekata na lokaciji. Od zaposlenika nae tvrtke/institucije
posjetu e nazoiti (upisati imena i prezimena te funkcije zaposlenika tvrtke/institucije koji e obavljati
aktivnosti opeg energetskog pregleda na lokaciji).
Ukoliko budete imali bilo kakvih problema prilikom organizacije naeg posjeta molimo Vas
kontaktirajte nas bez zadrke.
S potovanjem,
Upisati ime i prezime voditelja/ice opeg energetskog pregleda

Voditelja/ica projekta
Prilog: Plan aktivnosti tokom posjeta (upisati ime firme u kojoj se obavlja opi energetski
pregled) u cilju obavljanja opeg energetskog pregleda
104
Prilog 4. Tipine mjere za poboljanje energijske efikasnosti
Sistem za proizvodnju toplotne energije

Tipine mjere - analizirati
Zamjena starih kotlova s novijim i efikasnijim.
Stanje i odravanost opreme.
Poboljanje sistema izgaranja.
Regulacija rada u ovisnosti o vanjskoj temperaturi
Koritenje otpadne toplote iz dimnih gasova.
Mogunosti i potrebe za frekventnom regulacijom pomonih elektromotornih pogona (pumpe i
ventilatori).
Zamjena predimenzioniranih kotlova s manjim i pogonu prilagoenim jedinicama.
Popravak izolacije ureaja kako bi se gubici konvekcije i zraenja sveli na najmanju moguu
mjeru.
Stanje sistema pripreme napojne vode.
Istraiti mogunost rada na to je mogue nioj temperaturi i sa to manje oscilacija u radu.
Izolirati rezervoare za tekua goriva kako bi se smanjila potrebna energija za predgrijavanje.
Isplativost prelaska na koritenje biomase za proizvodnju toplotne energije.
Parni sistemi povrat kondenzata.
Racionalizacija sistema razvoda eliminiranje grana koje se ne koriste.
Isplativost rekonstrukcije izolacije cjevovoda.
Regulacija temperature u prostoru termostati, zoniranje.
ienje ogrjevnih tijela te eventualno uklanjanje opreme i materijala kojom su ograena.
Sistem za ventilaciju/klimatizacije
Stanje i odravanost opreme za proizvodnju, razvod i predaju rashladne energije.
Zamjena starih ureaja s novijim i efikasnijim.
Iskoritenje otpadne toplote rashladnih agregata.
Zamjena predimenzioniranih ureaja manjim i pogonu prilagoenim.
Isplativost rekonstrukcije izolacije svih cjevovoda.
Mogunosti i potrebe za frekventnom regulacijom pogona.
Optimiranje voenja procesa klimatizacije smanjenje vremena rada sistema.
Ventiliranje prije poetka radnog vremena - u vrijeme nie tarife za preuzimanje elektrine
energije.
Ugradnja dvostrukih automatskih vrata na ulaze za vozila ili drugu vrstu dostave materijala i
opreme u klimatizirani prostor.
Iskoritavanje otpadne toplote koja se ventilacijskim sistemom izbacuje iz prostora.
105
Elektroenergetski sistem
Optereenost transformatora samo za preuzimanje na srednjenaponskoj nivou.
Upravljanje vrnim optereenjem.
Kvaliteta elektrine energije.
Kompenzacija jalove snage.
Stanje i odravanost elektromotornih pogona.
Optimiranje rada elektromotornih pogona to je mogue krai rad u praznom hodu.
Zamjena predimenzioniranih ureaja s manjim i pogonu prilagoenim.
Isplativost ugradnje ureaja za frekventnu regulaciju elektromotora koje karakterizira
promjenjivost optereenja.
Ispravnost uputanja vrsta spoja elektromotora, meki uputa.
Isplativost visokoefikasnih elektromotora u pogonima koje karakterizira veliki broj radih sati te
konstantan teret kroz godinu.
Stanje i odravanost sistema elektrine rasvjete.
Optimiranje sistema elektrine rasvjete (maksimiziranje koritenja dnevnog svjetla, senzori u
prostoru, zoniranje rasvjete itd.).
Isplativost zamjene postojeih izvora svjetlosti s novim, visokoefikasnim izvorima svjetlosti te
svjetiljkama s kvalitetnijom optikom.
106
Biljeke
107
108

BiH Prirucnik Za Provodenje Energetskih Pregleda Zgrada

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

BiH Prirucnik Za Provodenje Energetskih Pregleda Zgrada

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

Prirunik za provoenje energetskih

Prirunik za provoenje energetskih pregleda zgrada

Struni suradnici na adaptaciji sadraja:

Izdano u novembru 2011.g. u BiH

1.1 Pravni i institucionalni okvir za energijsku efikasnost u Republici Hrvatskoj...................................................16

Prilog 1: Primjer upitnika za prikupljanje podataka o potronji energije i aktivnostima na lokaciji......89

Prilog 4. Tipine mjere za poboljanje energijske efikasnosti............................................................................104

Prirunik za provoenje energetskih pregleda zgrada

Shematski prikaz funkcioniranja neke zgrade........................................................................... 11

Unaprjeenje efikasnosti u zgradi djelovanjem na ljudski faktor i tehnologiju............ 24

Energetska bilans zgrade................................................................................................................... 24

Aktivnosti po koracima u provedbi opeg energetskog pregleda..................................... 27

Aktivnosti po koracima u provedbi detaljnog energetskog pregleda.............................. 28

Primjer preglednog prikaza energijske i trokovne bilanse.................................................. 35

Slika 10: Primjer prikaza jedininih trokova za koritene energente................................................. 35

Rjenik pojmova i popis kratica

Broj izmjena zraka, n (h-1), jest broj izmjena grijanog

eng. Coefficient of Performance Koeficijent uina

Detaljni energetski pregled (DEP)

Detaljni je energetski pregled sistematina analiza

Dravna regulatorna komisija za elektrinu energiju

EC eng. European Commission Europska komisija

Efikasnost je sposobnost postizanja eljenih

Energija je sposobnost obavljanja rada.

EU eng. European Union Europska unija

Faktor oblika zgrade, f0 = A/Ve (m-1), jest kolinik

Federacija Bosne i Hercegovine

Prirunik za provoenje energetskih pregleda zgrada

Ukupni iznos uteda u energiji na godinjoj nivou za

Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom

Graevni dio zgrade

Graevni dio zgrade jest glavni dio tijela zgrade (npr.

Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg Bosne

Elektroprivreda Republike Srpske

Regulatorna komisija za elektrinu energiju u FBiH

Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH

Ministarstvo prostornog ureenja FBiH

Investicija podrazumijeva sve trokove projekta,

IRR eng. Internal Rate of Return Interna stopa povrata.

Koeficijent transmisijskog toplotnog

Koeficijent toplotnog gubitka

Koeficijent transmisijskog toplotnog gubitka,

Prirunik za provoenje energetskih pregleda zgrada

HVe,adj (W/K), jest kolinik izmeu toplotnog toka

Oznaka za novanu jedinicu u Bosni i Hercegovini konvertibilna marka.

Zapremina grijanog dijela zgrade, Ve (m3), jest

Zapremina grijanog zraka

Zapremina grijanog zraka V (m3), jest korisna

Opi energetski pregled (OEP)

Opi je energetski pregled sistematina analiza

Povrina ovojnice grijanog dijela zgrade

Porez na dodanu vrijednost

Ukupna bruto podna povrine zgrade

Ukupna bruto podna povrina zgrade jest zbir

Prirunik za provoenje energetskih pregleda zgrada

Ukupna korisna povrine zgrade

Ukupna korisna povrine zgrade, AK (m), jest

Neto podna povrina zgrade

Neto podna povrina zgrade jest ukupna povrina

Ukupna korisna povrine zgrade

Ukupna korisna povrina zgrade jest ukupna neto

Pokazatelj potronje je omjer koliine energije

Primarna energija predstavlja energiju uzetu