Srednja kola Novi Travnik

Elektrotehnika A

Z AV R N I

R AD

GROMOBRANSKA INSTALACIJA OBJEKATA

Mentor:
_____________________

Kandidat: Alen Majstorovi

________________________

Novi Travnik, oujak 2007.godine

SADRAJ

strana 1

1. UVOD
1.1 Gromobranska instalacija objekata openito
Globalno zatopljenje i velike klimatske promjene odraava se na jainu kao i
uestalost pojave udara groma. Suvremena arhitektura i moderan nain gradnje
moraju da odgovore tom izazovu i da prue veliku sigurnost pri pojavi istih.
Gromobranske instalacije slue za zatitu ljudi, pojedinih ureaja, cijelih
objekata i postrojenja od tetnog djelovanja udara munje.
Stoga je od izuzetne vanosti da svaki objekat ima gromobransku instalaciju i da
je ta instalacija izvedena na ispravan nain.

strana 2

2. ISTRAIVANJA GROMA KROZ POVIJEST

Kao jedan od najfascinantnijih prirodnih fenomena grom kroz najvei dio
povijesti fascinirao i plaio ovjeka, zaokupljao njegovu matu, no ostao
neobjanjiva pojava sve do nedavno. Iako je bila predmetom istraivanja
razliitih znanstvenika i filozofa kroz gotovo cjelokupnu povijest, ak i danas ta
pojava nije sasvim objanjena i demistificirana, jo uvijek znanstvenici imaju
pune ruke posla da shvate i objasne neke pojave vezane za udar groma. .
.
I Grci i Rimljani su promatrali nebo, plaili se grmljavine kao znaka da su
bogovi loe volje ili da se meu njima dogaaju svae i obrauni. elei
odobrovoljiti bogove, oboavajui ih i bojei ih se, svoje hramove su najee
gradili na mjestima koja je pogodio grom i koja su stoga za njih bila sveta.
Dijelei slina uvjerenja, Asteci su bogove pokuavali odobrovoljiti prinosei im
za rtvu djevice. Slino je bilo u kulturama i religijama veine starih naroda, a
razna praznovjerja su se odrala gotovo do dananjih dana
Preokret u razmiljanjima o fenomenu groma dogodio se sredinom 18.
stoljea zahvaljujui radu i fascinantnim pokusima Benjamina Franklina. On je
pomou njih dokazao da je grom elektrina pojava te je konstruirao i
gromobrane kojima su se objekti i ljudi u njima mogli zatititi. To je svakako bio
ogroman korak naprijed, no trebalo je protei jo dosta vremena da njegove
ideje budu prihvaene u znanosti i u praksi.
Slijedei vei napredak se dogodio krajem 19. stoljea, kad su znanstvenicima
za istraivanja postali dostupni fotografski i spektroskopski alati. Struju groma
meu prvima je uspio izmjeriti njemaki znanstvenik Pockels koji je mjerio
jakost magnetskog polja kojeg bi uzrokovao grom te posredno, preko tog
podatka izraunavao jakost struje groma (1897-1900).
Suvremena istraivanja zapoinju s radom C.T.R. Wilsona koji je prvi vrio
mjerenja elektrinog polja da bi odredio strukturu naboja u oblacima koji
sudjeluju u atmosferskim pranjenjima. Wilson je svojim radom puno doprinio
dananjem razumijevanju tih fenomena, a za izum "oblane komore" (Cloud
Chamber) dobio je i Nobelovu nagradu.

strana 3

3. OSNOVNE ZNAAJKE GROMA

Sa stanovita zatite najvanija veliina je struja groma jer ona prilikom

udara protjee pogoenim objektom. Ta struja nije konstantna kroz
vrijeme nego ona vrlo brzo naraste do najvee (tjemene) vrijednosti, i
dalje postupno opada (priblino eksponencijalno). Vrijeme od poetka
pojave do postizanja tjemene struje nazivamo elom groma.
Negativni udari groma stvaraju strujne valove koji se po obliku mogu
relativno mnogo razlikovati. U prvom izbijanju trajanje ela negativnog
izbijanja je 10-15 ms. Pri slijedeim izbijanjima (ako postoje) trajanje
ela je puno krae ali struja opada polaganije. Takoer je pri tim
izbijanjima tjemena vrijednost struje manja nego pri prvom izbijanju.
Pozitivni udari groma se obino sastoje od jednog izbijanja koje traje od
0.1-0.2 s. Trajanje ela je relativno dugo i kree se od 20 do 50 ms, a
tjemene vrijednosti pozitivnih struja mogu narasti i na vie od 1000 kA.
3.1 Tjemena vrijednost struje groma
Tjemena vrijednost struje groma je najvanija veliina jer se pomou nje moe
izraunati pad napona koji ona stvara protjeui kroz neki objekt na zemlji: U
= I * R.
Stoga je ona bitna za proraunavanje zatita od groma. Naravno da ne znamo
unaprijed koliku struju groma moemo oekivati i prema tome dimenzionirati
zatitu. Ipak znamo s kojom vjerojatnosti moemo oekivati odreenu struju
groma i taj podatak moemo iskoristiti u proraunu zatite. Vie o tome u
poglavlju Vjerojatnost udara groma.
3.2 Strmina struje groma
Strmina struje groma je zapravo brzina postizanja tjemene vrijednosti struje
groma, a izraunavamo je tako da podijelimo tjemenu vrijednost struje sa
trajanjem ela vala. Ona je za nas bitna jer te nagle promjene struje stvaraju u
svojoj blizini isto tako brzo promjenjiva magnetska polja, a o brzini promjene
magnetskog polja direktno ovisi veliina napona koji se inducira na objektima
unutar tog polja.
strana 4

Ukratko: to je vea strmina struje groma inducirat e se vei naponi i pojaviti

vee struje na objektima u blizini pranjenja, a koji ak i ne moraju biti
direktno pogoeni gromom. Ako tim objektima i ne nakode inducirani
naponi i struje u njima mogu im nakoditi elektromagnetske sile koje se
pojavljuju zbog proticanja struja kroz njih (Izmeu dva vodia kroz koje
protjee struja, uvijek se javlja odbojna ili privlana sila. Smjer sile ovisi o
smjeru struja, a njena veliina o veliinama struja i o udaljenosti izmeu
vodia.)
Prilikom prorauna gromobranske instalacije mora se voditi rauna i o tome
da sile na dijelove gromobrana ne budu prevelike i ne otete sam gromobran.
3.3 Naboj struje groma
Naboj struje groma je ukupan naboj koji se neutralizira prilikom jednog udara.
Sam po sebi to i nije tako zanimljiv podatak no o njemu ovisi ukupna energija
koja e se osloboditi prilikom od udara, a o koliini te energije ovisi da li e se
istopiti vrh nekog gromobrana ili djeli aluminijskog oklopa nekog aviona.
Ta energija se moe raunati kao umnoak naboja i katodnog pada napona
pada napona:
W=QxU
Za normalne uvijete pri dimenzioniranju gromobranskih instalacija uzima se
da je ukupni naboj 50 As, a za pri stroim zahtjevima moemo uzeti da je on
300 As, dok je katodni pad napona svega desetak volta.
3.4 Kvadratni impuls struje groma
To je veliina koja je mjerodavna za proraun zagrijavanja gromobranske
instalacije koja provodi struju groma. On se po definiciji rauna po formuli:

gdje je R omski otpor vodia, i je trenutna vrijednost struje groma a t je

vrijeme.

strana 5

4. RAZVOJ UDARA GROMA

Do sad smo saznali da je udar groma zapravo pranjenje

statikog elektriciteta nakupljenog u oblacima, no nismo rekli kako
nastaje taj elektricitet. Tipini olujni oblak odgovoran za gromove
je kumulonimbus - oblak velike mase koji se die u visinu i do 15
km, a osnovica mu je udaljena od tla 2-3 km. Obino nastaju u
toplim razdobljima godine kad se tlo zagrije pa se s njega die topli
zrak i kree prema hladnoj visokoj atmosferi. Pri odreenoj brzini
tog vjetra kine kapi usmjerene prema tlu kreu se i sudaraju jedna
s drugom pri emu nastaju vee i manje kapljice. Tako nastale
manje kapljice ostaju elektriki negativno nabijene, dok vee
kapljice budu pozitivno nabijene. Te manje i lake kapljice vjetar
odnosi u gornji dio oblaka koji stoga biva uglavnom negativno
nabijen, dok se u donjem dijelu oblaka skuplja pozitivan naboj. U
stvarnosti proces je jako sloen, a raspodjela naboja u oblaku moe
dosta varirati te je teko rei koji e dio oblaka biti kako
elektriziran. Tako elektriziran oblak izaziva poveanje vrijednosti
elektrinog polja blizu zemlje. Ako to polje postigne vrijednost 15 20 kV/m dolazi do proboja.
Prema priblinoj procjeni moemo izraunati da pri tome razlika
potencijala izmeu zemlje i donjeg dijela oblaka pri tome iznosi i
nekoliko desetaka milijuna volta.

strana 6

Najei su udari groma negativnog polariteta koji poinju od oblaka i

zavravaju na tlu. Zato emo u daljnjem opisu obraditi takav primjer.
Negativni naboj iz oblaka se poinje kretati prema tlu kad jakost
elektrinog polja u blizini oblaka premai probojnu vrstou zraka i
vodenih kapljica (500 - 1000 kV/m). Probojna vrstoa nekog medija je
najvea vrijednost elektrinog polja kod koje jo ne dolazi do proboja.
Izbijanje (naboj) se dalje probija skokovito prema tlu. Pojedinani
skokovi nastaju svakih 40-100 ms na udaljenosti od otprilike 50m.
Nakon svakog izbijanja obino se mijenja smjer pa izbijanje izgleda
stepenasto. Najistureniji, poetni dio naboja naziva se predvodnik, a
kanal kojim je on proao ostaje ioniziran i pun negativnog naboja. to se
vie predvodnik pribliava zemlji i isturenim objektima na njoj on na
njima privlai sve vie pozitivnih naboja koji se nakupljaju na gornjem
kraju objekta. To privlaenje je to jae to je predvodnik blie zemlji ili
objektu na njoj. Zbog toga naglo raste jakost elektrinog polja u blizini
zemlje te kad ona premai probojnu vrstou zraka, dolazi do uzlaznog
izbijanja suprotnog (pozitivnog) polariteta od zemlje prema
predvodniku. U trenutku kad se ta dva izbijanja spoje dolazi do jakog
prodora pozitivnog naboja iz uzlaznog izbijanja u negativno ionizirani
kanal predvodnika te do neutraliziranja naboja. To nazivamo glavnim
pranjenjem, a ono traje 70-100 ms i popraeno je jakim svjetlucanjem i
bljeskovima.

strana 7

5. DJELOVANJA UDARA GROMA

5.1 Termiko djelovanje udara groma

Najvia temperatura u kanalu groma postie se na mjestu gdje struja ulazi u
neku metalnu povrinu, dakle na dnu kanala. Zato se na tim mjestima i rastali
pokoji centimetar kvadratni metalne povrine. Ali to je tako malo da promjer
tih rastaljenih dijelova povrine ne iznosi vie od 5 do 20 mm. Zato je te
rupice i teko pronai u prirodi ili na bilo kojem drugom mjestu koje nije
posebno promatrano.To se tumai time to najvei dio energije munje prelazi
zraenjem i pretlakom u okolinu, a manji se dio potroi na zagrijavanje i
rastapanje metalne povrine. Negdje taj potroak energije na povrini iznosi za
srednje munje 150 Ws, a za jae munje najvie do 7000 Ws. Moe se raunati
da e jaka munja propaliti rupu promjera od 20 mm u elinom limu debljine
0.5 mm.
Kod ovog termikog djelovanja munje, odnosno pri taljenju materijala bilo
povrine, ili vodia, nastaju visoki tlakovi pa su zbog toga mogua i
mehanika razaranja, posebno ako su te staze (vodii) kojima tee struja u
zidovima zgrada. Eventualni poari i eksplozije mogu se protumaiti kao
posljedica iskrenja metalnih dijelova na mjestima gdje ulazi ili izlazi struja, ili
su rezultati jakog zagrijavanja na mjestima gdje struja groma naie na veliki
prijelazni otpor zbog loeg kontakta ili drugih razloga.
Vrlo se esto protjecanje struje munje poslije udara nastavlja kroz zemlju.
Pa budui da struja munje proizvodi toplinu, poslije prestanka strujanja
nailazimo na izgorjeli pijesak cvjetasta oblika. To su tzv. fuluriti.

strana 8

5.2 Mehaniko djelovanje udara groma

Grom osim akustikog i optikog u prirodi ima i mehaniko djelovanje.
Naime, utvreno je da je udar munje znao otetiti dijelove zgrade, npr.
dimnjak, ili razoriti stablo, mali drveni stup. Ali ne samo to. Jo se opazilo da
su se nakon prolaska struje munje u neke vodie oni izobliili, posebno onda
kad su bili ispunjeni standardni uvjeti smjera protjecanja struje. Znai, kad
raspravljamo o struji munje moemo govoriti i o nekoj sili koja je u stanju
obaviti mehaniko djelovanje, npr. razarati, deformirati i dr. Utvreno je,
dalje, da se ta pojavljuje na dva naina. Prvi, koji izaziva mehaniku silu,
djeluje uz pomo tlaka koji je vrlo velik. Meutim, taj tlak postaje mnogo jai
kad se cijela ta pojava zbiva u zatvorenom prostoru, a ne u zraku. Tako, ako
struja munje prolazi kroz pukotinu u zidu neke kue, pa osobito ako su te
pukotine vlane onda tlak u njima toliko naraste da ga stjenke zida ne mogu
izdrati - nastupa oteenje. Posebno se ta pojava oituje kad struja munje
prolazi kroz kapilare nekog stabla ili drvenog stupa. Tada e, to se esto
dogaa, doi do rasprsnua stabla ili stupa.

Na drugi nain djelovanja mehanikih sila nailazimo onda kad struja munje
prolazi nekim magnetskim poljem i ree njegove silnice. To se dogaa npr.
ako struja munje tee nekim vodiem, a on se nalazi u magnetskom polju

Zemlje.
strana 9

To se rijetko susree, a i nije tako atraktivno jer je Zemljino magnetsko polje

maleno pa su i sile koje nastaju male, a raunale bi se prema izrazu P = B * ig
* l (P je sila, B magnetska indukcija, ig jaina struje groma, l duljina vodia
koji je protjecan strujom).
Mnogo se jae sile uspostavljaju pod utjecajem magnetskog polja koje je u
nekoj petlji stvorila sama struja munje.
Ta je sila jaa, pa uz odreeni razmak a uz odreeni razmak vodia zamke i
duljine l ona e biti proporcionalna ak kvadratu struje munje, pa je moemo
izraziti formulom:

Ako u vodiima koji ine zamku struja protjee istim smjerom, onda njih ta
izazvana sila primie jednog prema drugome. Ako tim vodiima tee struja
razliitim smjerovima, ta e ih sila udaljavati.
Uglavnom sve mehanike deformacije elektrinih instalacija ili aparata kroz
koje je tekla struja munje nastaju zbog elektrodinamikih sila.

strana 10

5.3 Optiko djelovanje udara groma

Prema svjetlosnim uincima to ih izaziva atmosfersko izbijanje udomailo se
munji pridavati razliite narodne nazive. Tako, ako je izbijanje vidljivo naem
oku u obliku jedne crte koja se u blizini tla grana, onda takvo izbijanje nazivamo
linijskom munjom, a ako ima vie takvih crta, to je tzv. trakasta munja. Dogaa
se da izbijanja vidimo u obliku malih svijetlih kuglica koje slijede jedna za
drugom. To nazivamo perlastom munjom ili loptastom munjom ukoliko to
izbijanje vidimo u obliku vee lopte dueg repa. Katkad ne ujemo nikakvu
grmljavinu, a vidimo samo svijetlost, pa to izbijanje nazivamo munjom
sijevalicom ili svjetlucanjem vremena. Koji e put biti obrnuto: ujemo samo
grmljavinu, a ne vidimo svijetlost, pa je to tzv. tamna munja. Svijetlost munje
nam se ponekad ini da "titra", a to se dogaa onda kad u kratkim vremenskim
razmacima od nekoliko stotinki sekunde prolazi nekoliko uzastopnih munja
istim kanalom.

Danas, kad su fizikalna svojstva munje vie ili manje istraena, moemo rei
da su njezini svjetlosni uinci zapravo zraenje vrue plazme od cca 3000 C. Ti
svjetlosni uinci atmosferskog izbijanja, koji su dostupni ovjejem oku, mogu
navesti na pogrene zakljuke u obliku putanje munje i o njezinim pravim
dimenzijama. Tek razvoj fotografije omoguio je da doznamo neto vie o tome.
Snimajui munju ustanovilo se da je njezin svjetlosni promjer od 5 do 30 cm,
ovisno o tome kakav smo film i ekspoziciju imali, a struja je munje

koncentrirana na svega 1 mm promjera, kako je to laboratorijskim ispitivanjima

utvreno.

strana 11

5.4 Akustino djelovanje udara groma

U kanalu u kojem tee struja izbijanja vlada visoka temperatura i visoki
tlak pod kojim se nalazi vodljiva plazma. To stanje traje dok kanalom tee
struja. im prestane tei struja koja je silama vlastitog magnetskog polja
bila sabijena na vrlo mali presjek, oslobaa se tlak plazme i iri se
radijalno prema van. Taj sada zrani tlak djeluje na nae uho i mi
govorimo da ujemo grmljavinu. Ne razumijevajui pojavu grmljavine i
bljeska dokraja, ovjek joj je u prolosti, kako smo ve spomenuli,
pridavao i boansko porijeklo. Tako je stari germanski bog Donar sa
svojim batom bio utjelovljenje grmljavine.

Tlani val se giba. Najvii je tlak u samoj blizini, nekoliko centimetara

od kanala munje, zatim se na nekoj udaljenosti on naglo smanjuje.
Grmljavinu, koja je akustiki uinak tog tlaka, ujemo na izvjesnoj
udaljenosti od udara munje kao prasak uz tutnjavu, a ako smo jo
udaljeniji, ujemo je kao neku buku. Na udaljenosti ve od 10 km ne
ujemo od te pojave nita. Ako bismo se nalazili sasvim blizu udara munje
u zemlju, moglo bi nam se dogoditi da, zbog visokog tlaka koji vlada u toj
zoni, izgubimo svaki osjeaj za ta zbivanja u toj pojavi.

strana 12

6. ZATITA OBJEKATA OD UDARA GROMA

Ovo je prilika da objasnimo sve osnovne elemente neke gromobranske

instalacije i uloge tih dijelova u zatiti zgrada i drugih objekata od udara
groma.
Prvi element je hvataljka. To je najistureniji dio gromobrana i njegov je
zadatak da na sebe privue i preuzme udarac groma i tako zatiti objekt ispod
sebe. Pojavljuje se u dva osnovna oblika: kao ipka ili kao ue.
Drugi zadatak gromobranske instalacije je da prihvaenu struju groma sigurno
odvede od hvataljke u zemlju. Za to se postavlja jedan ili vie odvoda. Oni
moraju izdrati zagrijavanje uzrokovano prolaskom struje groma kroz njih.
Trei zadatak je da se struja groma to bolje odvede u zemlju. Za to slue
uzemljivai koji se ukapaju u zemlju i spajaju na odvod. Njihov otpor mora
biti to manji kako bi i pad napona na njima uslijed prolaska struje groma bio
to manji. Odvod gromobrana ima upravo taj napon i ako on nije dovoljno
malen, mogu nastati preskoci sa odvoda prema drugim predmetima u blizini,
pogotovo onima koji su uzemljeni na drugi nain. Da se ne bi dogodili takvi
povratni preskoci nastoji se otpor uzemljenja, a time i pad napona na njemu
izvesti to manjim. Isto tako esto se provodi mjera izjednaavanja
potencijala.

To znai da se elektriki poveu uzemljiva i metalni dijelovi koji dolaze iz

okoline. Na taj nain su sprijeeni preskoci koji bi mogli nastati uslijed razlike
napona na gromobranu i drugim uzemljenim dijelovima. Jako bitan dio
gromobranske instalacije je i uzemljiva.
strana 13

On mora dobro provesti struju groma u zemlju, drugim rijeima njegov otpor
mora biti to manji. Taj otpor ovisi o karakteristikama zemljita u koje se
ukopava uzemljiva i o geometriji samog uzemljivaa.

Karakteristika zemljita bitna za izvedbu dobrog uzemljivaa je "specifini

otpor tla", a on se definira kao otpor kojeg prua struji kocka od homogenog
zemljita veliine stranica od 1m. Ako je specifian otpor vei onda se mora
ii na izvedbu uzemljivaa veih dimenzija kako bi se ukupni otpor smanjio.
Koji su odnosi specifinih otpora tla moe se zakljuiti i uz pomo slijedee
tablice:
specifini
vrsta materijala
otpor
[Ohm*m]
morska voda
0.5
vode rijeka i
10-100
jezera
movarno
90-150
zemljite
oranice
90-150
vlani sitni
90-150
pijesak
vlani krupni
200-400
pijesak
suhi sitni
500
pijesak
suhi krupni
1000-2000
pijesak
kamenito tlo
100-3000
vapno
500-1000
beton
150-500

strana14

Uzemljivai najee dolaze u slijedeim izvedbama:

- trakasti - u obliku metalne trake koja se zakapa u zemlju. Traka je najee

od pocinanog elika, a rjee od bakra,

- tapni - u obliku metalne ipke ili cijevi koja se ukopa okomito u zemlju,
- temeljni - metalni vodii koji se postavljaju u temelje objekta i preko
velike povrine betona dolaze u kontakt s okolnom zemljom.
Prilikom prolaska struje kroz uzemljiva i njenog daljeg rasprostiranja kroz
zemlju stvara se na zemlji raspodjela potencijala najee u obliku tzv.
potencijalnog lijevka. To znai da je potencijal najvii uz sam uzemljiva, a s
poveanjem udaljenosti od uzemljivaa on naglo opada. To je logino jer
struja pravi najvei pad napona dok se rasprostire na malom podruju oko
uzemljivaa. Kad od njega malo odmakne ona ima pred sobom puno veu
povrinu i stoga manji otpor pa su i padovi napona manji.
6.1 Zatita elektroenergetskih postrojenja
Atmosferski prenaponi u elektroenergetskim postrojenjima mogu nastati na
dva naina:
uslijed direktnog pogotka groma u neki dio postrojenja ili uslijed nailaska
putnog putnog vala sa dalekovoda koji ulazi u to postrojenje.
6.2 Zatita od direktnog udara
Izvodi se ipkastim gromobranima ili zatitnim uetima, a prema standardima
koji su propisani u naputcima i standardima o gromobranskoj instalaciji.
Obino se krajevi svih ipkasti gromobrana i ueta spajaju na uzemljenje
samog rasklopnog postrojenja. Pri tome treba imati na umu na struja groma na
otporu uzemljenja stvara pad napona i da se taj pad napona stvara na
kuitima uzemljenih ureaja u rasklopnom postrojenju (transformatora,
generatora i drugog).On nikako ne bi smio biti toliki da ugrozi izolaciju tih
ureaja. Jedini nain da utjeemo na taj pad napona je da to je vie mogue
smanjimo otpor uzemljenja.
Od elemenata rasklopnog postrojenja najvie se titi transformator.
esto se kuite transformatora uzemljuje bar 15m daleko od mjesta
uzemljenja gromobrana kako bi u sluaju pogotka u gromobran napon na
kuitu transformatora ostao relativno malen (napon se smanjuje uslijed pada
napona zbog prolaska struje kroz zemlju).
Ako takvo rjeenje nije mogue onda se transformator titi dodatnim
odvodnikom prenapona.
strana 15

6.3 Zatita putnih valova

Zatita putnih valova se uglavnom provodi odvodnicima prenapona.

Odvodnici prenapona su ureaji koji funkcioniraju na slijedei nain: na
odvodniku prenapona se moe pojaviti napon koji je manji od nekog napona
prorade odvodnika.
U toj situaciji on se ponaa kao izolator i ne vodi struju. Kad napon na
odvodniku premai napon prorade odvodnika, on provede struju. Struja kroz
odvodnik pri tome varira, no napon na odvodniku prenapona ostaje otprilike
jednak naponu prorade.
Odvodnici prenapona se postavljaju na ulazu u rasklopno postrojenje i to tako
da su jednim krajem spojeni na fazni vodi, dok im je drugi kraj uzemljen.
Ako putni val naie dalekovodom, prije ulaska u postrojenje nailazi na
odvodnik prenapona koji proradi i u postrojenje puta samo manji prenapona
koji je jednak iznosu napona prorade odvodnika prenapona, i koji nije opasan
za elemente postrojenja.
Ipak ako grom pogodi dalekovod u neposrednoj blizini postrojenja tada ni
odvodnik prenapona ne moe odvesti sav prenapon, te moe doi do njegovog
unitenja i do prodora prenapona u postrojenje. Da bi se izbjegao takav sluaj,
dalekovodi u blizini rasklopnih postrojenja su dodatno zatieni kako bi se
eliminirala mogunost direktnog pogotka u blizini postrojenja i stvorili
zatieni prilazi.
Putni valovi nastali na veim udaljenostima od postrojenja nisu opasni jer
zbog otpora vodia i pojave korone kretanjem vala opada vrna jakost struje i
brzina njena porasta u putnom valu.
U trenutku kada takav oslabljeni val naie na odvodnik on ne predstavlja vie
opasnost za njega i postrojenje.
6.4 Zatita nadzemnih vodova
Nadzemni elektroenergetski vodovi su zbog naina svoje gradnje jedna od
vrsta objekata koja je jako izloena riziku od udara groma.
Gromovi koji bi pogodili nadzemne vodove stvorili bi na njima napone koji bi
bili vei od onih koje mogu izdrati izolatori na dalekovodu te bi dolo do
preskoka i kratkog spoja.
Tako stvoreni strujni lukovi ne bi se ugasili jer je za njihovo odravanje
dovoljan i napon samih fazni vodia.

strana 16

Takoer pri udaru groma na vodu nastaju i putni valovi koji bi se u vodovima
prenijeli dalje do postrojenja ili potroaa te mogli prouzroiti velike tete ili u
krajnjoj liniji proradu zatite u postrojenjima koja bi na neko vrijeme izbacila

vod iz pogona.
Zato je bitno da se takvi udari koliko je god to mogue sprijee.
Jedan od osnovnih naina zatite nadzemnog voda je postavljenje zatitnog
ueta koje je povezano sa stupovima dalekovoda i na svako stupu dobro
uzemljeno.
Zatitno ue se postavlja iznad vodia tako da su vodii unutar njegovog
zatienog podruja.
Poto probojni razmak ovisi o vrnoj struji groma, a u toj struji ovise i
prenaponi koji bi se stvorili na vodiu u sluaju pogotka u njega, postavlja se
pitanje: od koje minimalne struje treba tititi vodi? Naime, tieno podruje
raunamo uvijek za neku kritinu struju, dok gromovi manje struje od te
kritine ipak mogu pogoditi vodi.
Kriterij je taj da ta kritina struja ne smije stvoriti prenapone koji bi bili vei
od onih koje moe izdrati izolacija voda. Od takve kritine struje onda i
titimo vodie dalekovoda.
Prorauni za odreivanje dosta su sloeni, ali osnove su vidljive u slijedeoj
animaciji.
U praksi se zatitnim uetima tite svi dalekovodi nazivnog napona iznad 30
kv. Najee se ne primjenjuje jedno ve dva ueta. Kad grom pogodi u
zatitno ue moglo bi se dogoditi da on na putu kroz njega, stup i uzemljiva
stvori veliki pad napona.

strana 17

7. ZAKLJUAK

Kao to se moe vidjeti iz ovog rada udar groma predstavlja potencijalno veliku
opasnost za: objekte, ovjeka i sva njegova dobra.
Utjecajem ovjeka na proizvodnju staklenikih plinova dovelo je do pojave
efekt staklenika to se je takoer odrazilo na: intenzitet, nepredvidivost i
uestalost pojave udara groma.
Jako je vano da ovjek i u budunosti realno prihvati ovu injenicu, pa da
usporedo sa ubrzanim tehnolokim i drugim dostignuima razvija i istrauje
nove i bolje tehnologije zatite od udara groma.

strana 18

8. LITERATURA

-Tehniki prirunik
Autor; Rade Konar

-Elektroenergetska postrojenja
Autor; Rajko Mistika

-Elektrine instalacije
Autor; Duan Kljaki