Grka umjetnost / Rimska umjetnost

Pojmovi
Abakus (lat. abacus, ploa) gornji dio kapitela, kvadratna ploa koja podupire gredu
Agora (gr. agora, skuptina) trg, trno mjesto, sastajalite u sreditu grkog grada
gdje se odvijao javni, drutveno politiki i trgovacki ivot.
Akropola (gr. akros, gornji; polis, grad) utvrdeno sredite grkih ranih gradova na
povienu mjestu; kraljevsko boravite i hram boga zatitnika.
Akroterij (gr. akroterion, izboeni dio) ukras na gornjem rubu graevine ili na
uglovima zabata
Akvedukt (lat. aquaeductus, vodovod) rimski vodovod na visokoj konstrukciji arkada s
blagim padom od izvora do grada; cesto u vie razina
Amfiteatar (gr. amphi, naokolo, theaomai, gledam) rimska javna graevina elipsasta
tlocrta namjenjena praenju gladijatorskih borbi, ponekad i prikaza bitaka u vodi. Sastoji
se od gledalita (tribina) i borilita (arene)
Amfiprostilos (gr. amphiprostylos, dvostruki red stupova) tip grkog hrama s
dvostrukim redom stupova na kraim stranama.
Amfora (gr. amforeus) grka keramika posuda trbuasta oblika s rukama, sluila je
za uvanje itarica, ulja i vina.
Ante (lat. antae) produeci uzdunih zidova na grkom hramu ime nastaje vanjski
okvirpredvorja.
Arhitrav (gr. archi; trabes, greda) horizintalna greda koja poiva na stupovima ili zidu.
Baza (gr. basis, tlo) izboeno podnoje stupa ili stuba, prijelaz sa stupa na tlo
Bazilika (lat. bazileus, vladar) uzduna graevina podijeljena redovima stupova ili
stubova u vie brodova.
Buleuterion (gr. vijenica) prostor slian grkom kazalitu, no natkriven
Cardo (lat. stoer, crta medaica) ulica pravilnog rimskoga grada u smjeru sjever-jug
Castrum (lat. castra, castrum) rimsko vojno boravite, logor, tabor, utvrda
Cela (lat. cella, komora, gr. naos) pravokutna zatvorena prostorija namjenjena kipu
boanstva u antikim hramovima
Decumanus (lat. decimanus, desetina) u rimskom vojnom logoru ili gradu ulica u
smjeru istok-zapad.
Dipteros (gr. dis, dvaput; pteron, krilo) tip grkog hrama s dostrukim redom stupova
na svim stranama (Partenon)
Domus tip rimske kuce namjenjen jednoj obitelji. Sastoji se od reprezentativnog i
gospodarskog dijela. Reprezentativni dio organiziran je oko dva otvorena prostora: manji
atrij i vei peristil. Oko dvorita grupirane su manje prostorije razlilitih namjena.
Dorski stil dorski red, najstariji i najjednostavniji stil grke arhitekture nazvan po
ranom grkom plemenu Doranima.

Dorski stup nema bazu, postavljen je na stilobatu hrama. Trup je kaneliran i lagano
zadebljan na struku. Kapitel dorskog stupa sastoji se od donjeg ehinusa (jastuka) i
gornjeg abakusa (ploe) na kojem poiva arhitrav.
Ehinus (lat. echinus - pu) zaobljeni dio kapitela pod abakusom.
Eksedra (lat. exedra, zbornica) u antikoj arhitekturi kruni ili pravokutni dio prostora
sa sjedalima; u srednjem vijeku sinonim za apsidu.
Enkaustika (gr. enkalein) slikarska tehnika vezanja pigmenta rastopljenim voskom na
podlogu
Entazis (gr. enzhasisi: napinjanje) zadebljanje sredine stupa kako bi se izbjegla
optika varka da je stup uleknut, tanji, lomljiv (prividno suavanje)
Forum (lat.) trg, trite u rimskom gradu, sredite svekolikoga ivota; najece na
presjeku glavnih ulica
Friz (njem. Fries.) dio greda izmedu arhitrava i zavrnog vijenca; u irem smislu
horizontalna reljefna ili oslikana traka.
Helenizam razdoblje antike umjetnosti od 4. do 1. st. pr. K. Ili od Aleksandra
makedonskog do cara Augusta, u kojem grka umjetnost poprima univerzalni znaaj
(prisutnosz na koloniziranom teritoriju).
Idealizam (gr. eidos, lik, oblik) uljepavanje, oblikovanje prema openitom uzoru
savrenstva
Inkrustacija (lat. incrustatio, umetanje) umetanje raznobojna materijala, najece
mramora, poludragog kamena ili sedefa u kamenu povrinu.
Insula (lat. otok) stambeni blok; etvorina dobivena u prostoru izmeu ulica koje se
ortogonalno sijeku; rimska stambena viekatnica s dvoritem, u prizemlju su
bileradionice i trgovine, a stanovi na katu.
Jonski stil stil grke arhitekture nastao na obali male Azije pod utjecajem istoka. Stup
je trodjelni, ima profiliranu bazu, trup od 24 kanelire i kapitel s volutama, ehinusom i
abakusom.
Kanelira (franc. cannelure) vertikalni ljeb ili brazda polukruna presjeka, prvi puta u
grkoj arhitekturi na dorskom stupu.
Kanon (gr.) pravilo, propis kojim se odreduju proporcije u nekoj cjelini kako bi se
postigao sklad.
Kapitel (lat. capitum, glava) gornji zavretak stupa ili stuba koji prenosi teret na njegov
trup.
Karijatida statua enskoga lika koja slui kao podupira/ nosa tereta umjesto stupa.
Katakombe (gr. kata, ispod; kymbe, udubljenje) podzemna groblja u rimskom carstvu
koritenaod 1. st.
Korintski stil korintski red, stil grke arhitekture; raclanjena varijanta jonskog reda s
vitkijim trupom i brojnim kanelirama, bogati kapitel ima oblik kalea ili koare s dva niza
akantova lista i s volutama.
Krepidoma podnoje antikoga hrama; sastoji se od stilobata i stereobata.
Mauzolej monumentalna grobnica
Meandar (gr. naziv po vijugavom toku rijeke u maloj Aziji) ornament neprekinuta
pravokutnog toka koji se jednoliko ritmiki uvre i izvre.

Metopa (grc. metopon, prednja strana) kvadratna ploa s reljefom, dio dorskoga friza
Mozaik (gr. mosaike) slikarska tehnika kojom se raznobojne kockice razliitog
materijala (kamena, stakla, keramike, dragog kamena, zlatnih listia umeu u vezivno
sredstvo na podu, zidu ili svodu.
Naos isto to i cela, prostor svetita u hramu
Naturalizam (lat. natura, priroda) prikazivanje onoga vidljivog, vjerno do detalja.
Odeon (gr. ode, pjesme) u antici, gradevina namjenjena odravanju glazbenih
priredbi.
Opistodom (gr.) prostorija u stranjem dijelu grkog hrama
Oratorij (lato. orare, moliti) mala graevina namjenjena molitvi; u kasnoj antici prostor
za molitvu unutar rimske kue.
Orkestra (gr. orkhestra) prostor krunog ili polukrunog tlocrta u grkom kazalite,
namjenjen glumcima ili koru (kao dananji podij ili scena).
Peristil (gr. peri, naokolo; pteron, krilo) - prostor okruen stupovima, unutarnje dvorite
grkih i rimskih kua ili javni trg.
Pronaos predvorje ispred naosa
Prostilus - tip grkog hrama
Protirion (gr. vanjska vrata kue) zasvoeni krov nad ulazom. streha
Skena (gr. pozornica) dio grkog kazalita, niska dugaka graevina smjetena uz
orkestar nasuprot gledalitu, sluila je kao garderoba, a njezina fasada (paraskenij) kao
pozadina dramske radnje.
Slavoluk trijumfalni luk, sveani prolaz u rimskome gradu koji se podie u ast
podjede, masivni zid probjen jednim ili s tri luka, nad kojim je vijenac i atika s natpisom i
reljefima.
Stereobat (grc. stereos, cvrst; betos, potporanj) grubi temelj antickih hramova; donji
dio krepidome.
Stoa (gr. trijem, hodnik) natkriveni hodnik u antikoj arhitekturi, otvoren s jedne
strane, sluio je za etnju gradana, za pravosue i razgovore filozofa.
Stilobat uzdignuto postolje antikih hramova, gornji dio krepidome
Terme (gr. thermos, toplo) rimska kupalita pravilnog rasporeda prostorija: s toplom
vodom (caldarium), s mlakom (tiepidarium) i hladnom vodom (frigidarium), za masau, s
toplim zrakom, na paru, vestibul, za razgovor.
Timpan (gr. tympanon) trokutno zabatno polje, vidljivi profil krovita na kraim
stranama hrama
Triglif (grc. trygliphos, trorez) kvadratna ploa sa tri vertikalna ureza, lijeba
Trijem otvoreni ali natkriveni prostor
Vijenac horizontalno izboenje na zidu s dekorativnom ulogom.
Vila (lat) tip kue namjenjene za odmor (villa rustica, villa suburbana)
Zabat trokutni zavretak ue strane zgrade koji zatvara prostor tavana, polje zabata je
timpan