Professional Documents
Culture Documents
Antidrama, Ionesco, Becket...
Antidrama, Ionesco, Becket...
-Ban
Uvoenje situacija koje se dotad nisu smjele prikazivati,
izbacivanje fabule i
radnje,
zavisnosti od uzrone povezanosti,
logikog slijeda dogaaja.
Anti negacija knj.
Kao da se vie nita ne dogaa.
(= svaki novi pravac reakcija je na prethodni
Nema poetka,
kraja,
postala
stupnjevanja prema vrhu.
Antidrama ----------( klasika, traje ve 50 godina
Odbaena psihologija,
zaeci prije vie od stoljea
Isticanje drutvenih odnosa,
zakonitosti drame,
Prvi Ionesco Stolice
realizam.
Beckett U oekivanju Godota
Panja usredotoena na gledanje,
Ionesco u drami elava pjevaica 1.X spominje naziv antidrama
akciju ljudi i
stvari.
Gledatelj stoljeima dolazi u kazalite s izgraenim pojmovima o dobroj
drami:
Nova drama nastupila kao pravi kontrast,
- postupci dobro motivirani,
Ima vrlo mnogo uspjeha.
- odreena kompozicija
Smisao uspjeha: odupirujui se tradiciji dramaturgije, stvara nove
- etape.
kriterije i potpuno novi kut gledanja.
Nova drama:
- deformirana ljudska bia,
Autori ne ele
- nemotivirane akcije,
ispriati konkretnu priu,
- besmislene reenice
da gledaoci odu zadovoljni rjeenjem problema;
- bez klasinih pravila drame.
ele
B.V.-Ban
Nova drama raa se iz straha pred ivotom.
Naini na koji junaci nadvladavaju ivot
vue korijene iz filozofije egzistencijalizma (J.P. Sartrea);
filozofije apsurda (A. Camusa).
Postoje i socijalno-povijesni razlozi za nastanak nove drame:
pisac na zapadu razoaran,
razapet izmeu dviju velikih
civilizacija
(
(
buroasko-demokratske
socijalistike
(
ve odavno izgubio iluzije o njoj
(
identificira je sa staljinizmom
B.V.-Ban
IONESCO
- jo ne objanjava ontoloke korijene apsurda
- samo slika drutvene deformacije koje proizvode apsurd
- njegova drama = groteskna farsa o pobjedi gluposti,
vulgarnosti,
apsurda.
Istovremeno parodija tragedije i
zaetak teatra apsurda.
Poslije Ionesca ( nadrealistika drama i
dadaistika drama
(
inzistiraju na aloginim dogaajima.
|
svaki sudar logikog iskustva i
neloginog dogaanja
dovodi do apsurda.
Nadrealistika drama:
Apollinaire, Tzara, Breton, Aragon.
Nova drama poslije 50-tih godina preuzima od
Jarryja karakteristino proimanje ironije i
apsurda,
nadrealista iracionalno i
ok (Ionesco).
B.V.-Ban
Termin antidrama pojavio se s Ionescovom elavom pjevaicom
Ionesco svjestan apsurda svijeta u kom ivi,
odraava ga kroz farsinu
apsurdnu
akumulaciju besmislenih
govornih kliea.
Beckett zaokupljen metafizikom odnosa
meu ljudima,
nedokuivim znaenjima egzistencije.
(
Razliiti tipovi apsurda: Ionescov = tragino-lakrdijaki,
Beckettov = melankolian.
Suvremeni svijet vizija dramskih pisaca = svijet u kome ovjek nije
kod kue,
u kome se neprijatno osjea.
=( ovjek ili ne moe komunicirati s drugim ljudima,
( ili nije u odnosu s drugima.
usamljen, nesretan =( ekanje nekakvog smisla,
rjeenja osnovnog
egzistencijalnog pitanja:
ZATO OVJEK IVI?
||
cijelo ovjeanstvo
koje pati.
Drama samo sugerira pitanja na koja ovjek ne moe odgovoriti,
a kako bez odgovora ne moe ivjeti on pati.
ovjek zamiljen nad svojom sudbinom,
trudi se pronai odgovore ili barem pretpostavke,
ne uspijeva,
u tom naporu ispada groteskno smijean.
B.V.-Ban
B.V.-Ban
EUGENE IONESCO
(1912.-1994.)
Roen u Rumunjskoj otac Rumunj,
majka Francuskinja
djetinjstvo u Fr.; vraa se u Rumunj.
(
stud. fr. jez.
od ' definitivno u Fr.
FAZE:
( '49.-'51.
- kratko komadi i jednoinke
- odnos prema jeziku (elava pjevaica)
|
govore da nita ne kau
jer nemaju to rei
stanje jezika znai samu odsutnost unutranjeg ivota
- burleskni neologizmi
- rijei liene svake supstance svedene na zvukovnu koru
=( pobjeda mehanike svakodnevnog
- malograanin nema identiteta
(
postaje razmjenjiv (Smith Martin)
|
mijenjaju uloge
Lekcija
Jacques
( '51.-'54.
- kompleksniji komadi
- dekor vaniji
- pojava maina
Stolice TRAGINO I GROTESKNO PRIKAZANA
MITOMANIJA NASTALA ZBOG NESUDJELOVANJA U
POVIJESTI.
( '57.-'62.
Ubojica bez pokria
Nosorog itavo se mjesto epidemino pretvara u nosoroge
= podlonost diktaturi
6
B.V.-Ban
Zrani pjeak
- udaljavanje od prikaza apsurdnog svijeta
(i svojih prvih djela)
- poruka protiv svijeta zapalog u banalnosti
- moralizam ga vraa starijem scenskom izraavanju
( e i glad
- nepovjerenje prema svakom pokuaju promjene svijeta;
kolektiv unitava sva afektivna pribjeita
- izraz stagnira
- postaje priznati lan Akademije
Stolice
Ionesco neprestano namjerno izmilja
APSURDNE tj. NELOGINE
BESMISLENE SITUACIJE
= razgovori
kua nasred vode
APSTRAKTNE tj. IMAGINARNE SITUACIJE
= dolazak cara
prenoenje poruke
GROTESKNO = Stara (94 g.) u razgovoru s bakrorescom die suknju i
isputa erotske krikove
Situacije dramatine
(
proimanje: komine ( ga pada sa stolice,
pruanje ruku u prazno
(prilikom dolaska gostiju),
Donoenje stolica
tragine ( dvostruko samoubojstvo,
dolazak govornika
groteskne ( poetni dijalog
B.V.-Ban
Pozornica 10 vratiju
na poetku 2 stolice
2 prozora
(nevidljivi) zvuni i
svjetlosni efekti:
zvuk - zvona,
barke na vodi,
na kraju amor i negodovanje
svjetlo polumrak (poetak i kraj)
najjae (dolaskom cara)
Tijek radnje:
- tepanje izmeu Staroga i Stare
- Stari Staru naziva Semiramidom
ona njega srcem
- Motiv poruke
- unoenjem stolica radnja dobiva na dinaminosti
- prilikom dolaska cara Stara prodaje program, bombone
Likovi:
BEZ IDENTITETA gospoa
pukovnik
dijete
car
LIENI IDENTITETA lutke
B.V.-Ban
= TEMA KOMADA NIJE PORUKA, NI NEUSPJESI U IVOTU, NI
MORALNI SLOM STARIH, VE ODISTA STOLICE, A TO ZNAI
Stolice
- tragina farsaODSUTNOST CARA, ODSUTNOST BOGA, ODSUTNOST
MATERIJE, IREALNOST SVIJETA, METAFIZIKA PRAZNINA;
(
TEMA JE KOMADA NITA NEVIDLJIVI MORAJU SVE VIE I
= kominim postupcima
VIE BITI TU, SVE STVARNIJI I STVARNIJI (DA BI REALNOST
slika se tragian ivot i
POSTALA IREALNOM, TREBA IREALNOST POSTATI REALNOM)
ostvaruje tragina slika ivota.
DOK SE NE POSTIGNE NEDOPUSTIVO I ZA RAZUM
NEPRIHVATLJIVO DA GOVORE, DA SE KREU NITA SE NE
Premijera: 22.travnja 1952.
- neuspjeh =( karikatura: i na pozornici i u gledalitu: nizovi praznih UJE, KONKRETIZIRA SE VRHUNAC NEVJEROJATNOG.
stolica i 2 ljudi
(slika apsurdnoga ispraznoga, neosmiljenoga ivota.
- kasnije Anouilh (suvr.fr.dram.pisac)
Stilski postupci kojima se navedeno ostvaruje:
Stolice proglasio remek-djelom:
1. problem intertekstualnosti:
MISLIM DA JE TO BOLJE OD STRINDBERGA JER JE
Arthur Rimbaud: Ja, to je netko drugi Volite jedni
CRNO LA MOLIRE NA PONEKAD LUDO ZABAVAN NAIN,
druge
JER JE STRANO I SMIJENO, POTRESNO I UVIJEK ISTINITO I
Stara: uvajte se jedni drugih.
OSIM LAGANE NATRUHE ZASTARJELE AVANGARDE, KOJU NE
VOLIM PRI KRAJU JER JE KLASINO.
Victor Hugo: ivio car! (iz pjesme Okajanje, povik kojim
carska garda odlazi u smrt u bitki kod Waterlooa.)
Tematske zaokupljenosti:
Povik Starog i Stare prije nego to skoe svaki sa svog
- promaen ivot
prozora.
- ljudska samoa
Eugene Ionesco:
otuenost
nemogunost komunikacije
relativnost svega i skepticizam
praznina uglaene, isprazne konverzacije
nemogunost priopavanja ivotnog iskustva
apsurdnost nitavnog, ispraznog ivota
degradacija vremena koje se neumoljivo troi
B.V.-Ban
2. materijalizacija, opredmeenje psihikih i osjeajnih stanja
- stvar u funkciji jezinog znaka:
Samoa jedina vidljiva i materijalno prisutna.
10
B.V.-Ban
SAMUEL BECKETT
(1906.-1989.)
U oekivanju Godota
Likovi:
-
metafiziki simboli
svaki njihov postupak ima simbolino znaenje u sklopu ideje
koju predoava drama
Vrsta:
-
tragina farsa
Ideja:
je prava fabula drame angairanost (politika ili filozofska)
TEATAR APSURDA
U modernoj, avangardnoj drami fizika pojavnost svijeta tek je
privid iza kojega se kriju univerzalne istine. Fizika pojavnost likova
izgubila je svaku oznaku identiteta (potpuna depersonalizacija).
pozornost se premjeta na svjesno i podsvjesno, a oni su zahvaeni
kaosom i besmislom suvremenog doba odatle nepovezanost misli,
Sadraji:
11
B.V.-Ban
Znaenje imena
- dobrohotnost, sklonost
filozofiranju, osjeajnu irinu i
dubinu (iroka slavenska duadubina i ispunjenost, osjeajnost,
neka eleginost, kao glazba velikih
ruskih skladatelja)
- emocionalno-mentalni sklop
ovjeka
POZZO, tal.
Bunar (Rjenik simbola) simbol
obilja i izvora ivota; simbol tajne,
skrivenosti; spoznaja i istina; znai i
ovjeka koji je spoznao
LUCKY, engl.
Sretan, koji ima sreu; sretan sluaj,
sudbina
DJEAK
Aneoska izgleda; Boji glasnik?
GODOT
12
slika stabla
- ogoljelo pa prolistalo;
- priroda
- godinja doba
odjea i obua
raskrije putova
- krianje putova
- kretanje, dolazak odlazak prolazak
B.V.-Ban
KOMPOZICIJA DRAME DRAMSKE SITUACIJE:
I. i II. in
Promjene
poetna situacija:
Vladimir i Estragon
- stablo je prolistalo
sredinja situacija:
nailaze Pozzo i Lucky
- Pozzo je oslijepio
zavrna situacija:
poslije odlaska Pozza i Luckyja
dolazi Djeak
Mehaniko ponavljanje:
- situacija
- ponaanja
- govora likova
(
- odsutnost komunikacije,
- razgovori koji podsjeaju na dadaistike
besmislice i sl.
=IDEJA komada
Sadraji koji ine ideju:
- POVIJEST
-
(
MEHANIKIM PONAVLJANJEM SITUACIJA
MEHANINOST POVIJESTI
u kojoj se stvari samo prividno mijenjaju,
a zapravo se samo ponavljaju.
sugerira
se
13
B.V.-Ban
U veini Beckettovih komada lica nastupaju u parovima i meusobno
se nadopunjuju, poput clownova u pantomimama iz kojih je Beckett
preuzeo mnoge elemente svog antiteatra.
Beckett
dramatiar
romanopisac
irskog podrijetla
Romani:
od 1938.g. ivi u Francuskoj, Parizu
- Murphy, 1938.
nakon rata poinje pisati na franc. jez.
- Molloy, 1951.
( Zaokupljen problemom ljudske egzistencije,
- Malone umire, 1952.
otuenosti modernog ivota.
Daje krajnje pesimistinu viziju svijeta;
Drame:
ivot = igra viih sila
- U oekivanju Godota, 1952.
ovjek fizioloki i duhovno vegetira
- Svretak igre, 1957.
= besmisleno trajanje
- Posljednja vrpca, 1959.
ispunjeno patnjama i
- O, divni dani, 1961.
uzaludnim iekivanjima spasa.
APSURDNOST IVOTA
1969. dobio Nobelovu nagradu.
OVJEKOVA BESPOMONOST
= naputa tradicionalnu romanesknu fabulu,
uobiajeni dramski zaplet
Beckett: ZADATAK JE UMJETNIKA DA PRONAE FORMU KOJA
niz scena koje se ponavljaju s malim varijantama
AKOMODIRA NERED.
likovi groteskne
stravine marionete: kljasti, nijemi, slijepi, gluhi
Beckettov je svijet mora maglene noi,
- pomiu se po nekom besmislenom ritmu
njegovo je djelo mora (san);
unutar svog ogranienog ivotnog kruga
(gubitak
cilja, NE i nade!
(ulica, raskre, soba)
(Estragon i Vladimir jo uvijek ekaju Godota.)
ili su ak i u tom kretanju onemogueni
(kante za smee, zatrpani pijeskom).
izraz prilagoen tim apsurdnim situacijama
(
sugerira ih besmislenim ponavljanjem vie-manje
istih dijaloga ili dugim unutarnjim monolozima
jezik osloboen uobiajene gramatike strukture
14
B.V.-Ban
U oekivanju Godota
drama u 2 ina
(
2 veeri
( Isto mjesto
Nonsens poezija = I bio jedan pas bez kraja (Vladimir)
Nita im nije lake kad su udvoje.
Poput clownova gegovi
pantomime,
igra sa eirom.
Ponovno dolaze Pozzo slijep i
Lucky nijem.
Svi padaju. Pozzo vriti, zove upomo Vladimira i
Estragona = itavo ovjeanstvo.
djeak ista vijest kao i juer.
Luckyjev monolog
vrlo dugaak
- govori poput robota o pseudonaunoj tematici
- probija par misli > poruka.
BIT ekat e dovijeka,
uzaludno.
Beckettovi likovi.
- uvijek su deformirani,
- nitko se ne ubija,
- dri ih elja za samoodranjem.
B.V.-Ban
Situacije u kojima se nalaze likovi:
- paralizirano.
(nemogue
- Stablo na kraju prolista.
Estragon i Vladimir su na jednoj istini gdje je samo jedno drvo.
Ne znaju ni koji je dan,
Osjeaji junaka:
ni koliko je sati,
Pozzo- sebe opravdava,
ni koga ekaju,
govori da se Lucky poistovjeuje s Atlantom.
ni zato ekaju.
Estragon i Vladimir usamljeni.
(groteskne
Vladimir Estragonu ne da spavati,
Pozzo i Lucky su vezani pagom.
otii.
Luckyjeva replika puna nadrinaunih izjava,
nepovezanih.
Usprkos nauci, tehnici ovjek postaje sve mraviji,
Nikada se nee ubiti kako jedan ne bi ostao sam.
ui, tanji, manji.
Optereeni osjeajem krivnje to su roeni.
Estragon i Vladimir obine skitnice
Osjeaj ovjenosti koji odmah nestaje.
nikom potrebne.
Na trenutke se zbliuju.
Boga zovu svaki za sebe
Beckettov svijet:
- mora maglene noi.
ekanje Godota koji ne dolazi
Samo djelo djeluje kao san, mora.
= ivljenje, ivot.
Junaci su apsurdni siromasi,
Vladimir i Estragon = cijelo ovjeanstvo.
skitnice nikom potrebne.
Bez perspektive.
Angairanost ili poruka:
- prisutna.
U ivotu ih odrava ekanje.
= Vrijedi ivjeti, iako je ivljenje samo ekanje.
Krajolici:
- magloviti
Nemogunost komunikacije:
neidentificirani.
prisutna izmeu Estragona i Vladimira, ali i Djeaka koji tvrdi da
ih prvi put vidi.
Situacije:
Vrijeme:
- besmislenost.
16
B.V.-Ban
17