RetorikaRhtor(grka rije) govornik (slavan govornik, uitelj govornitva)

Rhetorekethme(grka rije) retorika (teorija govornitva, nauka o govornikom umijeu)Retorika

obuhvaa i teorijski i praktini dio govornitva. Retorika uz gramatiku jedina se dugi nizgodina bavila
prouavanjem jezika.
-DEFINICIJE RETORIKE
Aristotel: Retorika je umijee pronalaenja uvjerljivoga u svakom datom trenutku.
Ciceron: Retorika je umijee govorenja prilagoenoga za uvjeravanje.
Kvintilijan: Retorika je lijepo, vjeto govorenje.
Ivo kari: Retorika je disciplina kojoj je predmet retoriko govorenje. Retoriko govorenje je javno i
usmjereno prema drugima.
-UVOD
Retorika se prvi put javlja u staroj Grkoj. Neki je smatraju umjetnou, drugi spretnou a
nekioboje.ezdesetih godina XX og stoljea retorika je opet postala znanost o lijepome govoru
zasvakoga.
Vrste govora: javni i privatni
U javnom govoru govornik esto zastupa kolektiv, pa je njegova odgovornost vea. Javni govor
podrazumijeva usmeno izraavanje za razliku od privatnog.Temeljna svrha retorike jest uvjeriti nekoga za
neku za neku ideju i akciju. Drugim rijeima svrha retorike je odgovarajuim nainom postii to veu
uvjerljivost.Opi pojam retorike podrazumijeva retoriku teoriju , retoriku pedagogije i retorsku praksu.Proza
je 600 g. prije Krista bila podijeljena na povijest, filozofiju i retoriku.Retorika je kao znanstvena disciplina
uvijek imala normativni karakter, ona je sadravala uputekako treba pripremati i drati govore, ali i koja
stilska sredstva treba upotrijebiti da bi se postigaoeljeni cilj, tako je s jedne strane bila usmjerena na
sluatelja tj. Na efikasnost govora a s drugestrane na formu govora tj. na elokvenciju.Retoriku kao praksu
irili su sofisti. Oni su smatrali da vjet govornik moe da se zalae za svakustvar bez obzira na njihovu
valjanost i istinitost, na taj nain sofisti su razvili relativizam( neistiniti logiki zakljuci).
POVIJESNI PREGLED ANTIKA
Osnivaem retorike smatra se Koraks ( 5 st. pr. Kr.)Njegovo djelo_______ imalo je iznimanznaaj ne samo
za razvoj retorike ve i za uspostavu demokracije.Ocem retorike kao znanosti smatra se Empedoklo sa
Sicilije, koji je ujedno i osniva prve koleretorike. Njegovi uenici, meu kojima su najpoznatiji Gordija
i Tizija irili su uenje o retoricikao umijeu uvjeravanja , te su smatrali da vjet govornik s uspjehom moe
da se zalae zasvaku stvar bez obzira na njenu valjanost i istinitost. Osim toga, Gordije se smatra
osnivaem tzv.Elpeje- uenja o lijepom govoru.Kanonskom desetoricom antikih govornika smatrali su se
najvei govornici klasinog razdoblja( 5 i 4 st. pr. Kr.) a to su: Demosten, Likurk, Isej, Isokrat, Eskim i
dr.Aristotelovo uenje usmjereno je na silogistiku ulogu retorike pri emu zapostavlja
znaenjeemocionalnih stanja, odnosno znaenje osjeajnosti ( ponos, veselje , gnjev). Silogizam
jezakljuak koji se izvodi iz pretpostavke i premise bez osjeajnosti.
SOFISTI- smatraju da je glavni zadatak retorike uvjeravanje bez obzira da li je ono to se govoriistina ili ne,
slui za uvjeravanje.Aristotel smatra da je retorika dio logike, orue istine, slui za dokazivanje.
RETOR=> uitelj govornitva
ORATOR=> govornik
KITINJANSKI GOVORI- nastaju dolaskom Aleksandra Makedonskog i nestankom retorike. Tigovori su bili
misaono prazni.Ciceron je smatrao da samo reakcija publike odreuje kvalitetu govora.
Antika (grka i rimska) retorika je ustvrdila 5 stupnjeva pripreme govora:
I NVENCIJA ( INVENTIO)- nadahnue i prikupljanje grae za uvjeravanje
DISPOZICIJA ( DISPOSITIO )- sreivanje i analiza prikupljene grae
ELOKUCIJA ( ELOCUTIO)- jezino oblikovanje i dodjeljivanje stila
MEMORIJA (MEMORIA)- zapamivanje misli tj. Govora
AKCIJA (pronunatio)- prenoenje govora sluateljima
Ovim je stavkama postavljen temelj u pripremi govora za sva vremena.

SREDNJI VIJEK
Retoriku izuavaju sveenici i ubrajaju je u 7 slobodnih umjetnosti. Retorika se pouava ukolama.
Najpoznatiji retoriari su Aurelije Augustin, Ivan Zlatousti, Bazilije U to vrijeme posebno je bila popularna
vrsta crkvenih govora- SERMONES. Osim njih poinju se njegovati politiki govori i misionarska obraanja.
-Gutembergovim otkriem tiskarskog stroja (1450) retorika ide drugim putovima.U Reformatorsko doba
najpoznatiji retoriar bio je redovnik Martin Luter koji je sa svojih 95 tezaizazvao katolike teologe.U 19-om
stoljeu govornitvo poinje prodirati u europske parlamente.U Americi razvoj retorike bio je vezan uz
donoenje Deklaracije o neovisnosti iz 1776 g.
-Tijekom 60-ih godina 19-og st. retoriku obnavljaju francuski strukturalisti.U vrijeme 1. i 2. svj. rata posebna
mjesta zauzimaju govornici mase ( Lenjin, Musolini, Hitler,Trocki)
-Kronologija:5 st.pr.Kr.- Siracuisa Sicilija- razvoj demokracije dovodi do pojave retorike
-Klasino razdoblje- Grka i Rim
-RenesansaBarok- oznaava ga apsolutizam- ceremonijalni govori
-Prosvjetiteljstvo- stavlja se naglasak na razum i zahtijeva se razumna vodljivost. Od retoriaraznaajni
su John Locke, eng. filozof i profesor retorike. On je osniva i zagovornik prosvjetiteljstva te izraziti
protivnik feudalizma. Najpoznatije djelo- Esej glede ljudskog razvoja.Smatra da razum mora biti najvii
sudac i vodi u svemu.Romantizam- romantiari su protivnici ustaljenih pravila na kojima se temelji
retorika, naglasak je na osjeaju i umjetniku a ne na nainu i sadraju.
GOVOR
Govori nisu vjeni . Tako dobar govornik nikada nee vjerovati da su njegove rijei odnosnonjegov govor
vjeni. Naprotiv, on uvijek polazi od toga da su njegove rijei prolazne, pa takouzima u obzir i mogunost
njihove promjene. Govori su esto samo proizvod trenutka.Kultura govora ukazuje se kroz dvije osnovne
tenje: u govornom stvaralatvu i u potivanjugovornika. Ovim dimenzijama moe se vrednovati svaki
govor. Kulturni govor predstavlja opukulturu. Dobar govor podrazumijeva znanost, darovitost i
umijee. Dobar govornik mora svladatitehniku govora da bi svoj posao dobro obavio. Tehnika govora
podrazumijeva da govor bude pravilan, normalan i kultiviran. Normalan govor je zdrav bez mana. Pravilan
govor znai da se govornik slui ustaljenimnormama standardnog jezika. Kultiviran govor sa svijeu gradi
ono najbolje i proputa u sebe,odnosno govor pronalazi u sebi.
U antikoj retorici razlikovale su se tri vrste govora:
1. politiki ili savjetodavni,
2. pohvalni ili sveani,
3. sudski ili sudbeni .
-Rije je o podjeli koja je nastala s obzirom na kriterije auditorija, teme ambijenta, funkcije iargumentacije. U
ovu skupinu takoer moemo ubrojiti i propovijedi ili nedjeljne prodike.U sudskom govoru naglasak je
stavljen na argument istine, a u politikom naglasak je stavljen naetiku. Kasnije se jo javljaju zasebne
vrste govora: vojniki, duhovni i znanstveni.Vojniki govori su kratki i saeti. Duhovni govori pripadaju
religiji, odnosno vjeri i crkvi. Unjima je naglasak stavljen na neku uzvienu ideju i etiku pouku. Duhovni
govor se moeinterpretirati, ali se ne smije komentirati. Znanstveni govor sadri znanstvena istraivanja
iotkria u znanosti. Informativni govori (izlaganja i referati) nisu postojali u staroj Grkoj.
RETORIKE VRSTE- stilovi govora
Kriteriji za retoriku klasifikaciju su raznovrsni, ima ih mnogo a najvaniji su: tema, funkcija,kompozicija,
vrsta auditorija, stil, argumentacija, audio ili audiovizualna veza, povratna veza,duljina govora, ambijent
govora, broj govornika, broj slualaca i.t.d.
U antikoj retorici razlikujemo tri vrste stila govora:
1. Visoki
2. Srednji
3. niski ( odnosno jednostavni)
1.Visoki stil-je pun kitnjastih figura i karakteristian je za pohvalni odnosno sveani govor.Srednji stil je
karakteristian za politike govore a jednostavni za sudske i znanstvene govore.
2.Srednji stil- je najei i u antikoj retorici ali i u suvremenom govornitvu. Simbol dolazi odgrke rijei
znamen ili znak irokog kruga pojmova koji nas na to ili koga podsjeaju.Visoki (uzvieni) stil je
metaforian, te obiluje tropima i figurama, lijepim i zvunim rijeima tj.Izrazima.Blizak je pjesnikom jeziku i
stilu.

3.Niski stil- primijenjen je i prilagodljiv izlaganju i dokazivanju, kienje nije primjereno dok semetafora
moe upotrijebiti. Trima osnovnim stilovima govora odgovaraju razliita jezinasredstva kao i razliita sfera
upotrebe.Govor je glavna retorika vrsta, dri se u razliitim prigodama u privatnim trenutcima:
prigodomroendana, krtenja, proslave zaruka, smrti u obitelji i.t.d.U javnosti : dodjela nagrada, slubeno
otvaranje novih objekata, izbornih skupova i sl.Govorom se izraavaju vlastita osjeanja, stavovi, zalaganja
za neku ideju i sl. Govor ne smijetrajati dulje od 30 minuta.
GOVORNE VRSTE- Skupine
U suvremenoj govornikoj praksi razlikujemo etiri govorne vrste:
1. razgovori,
2. kratki monolozi,
3. govori,
4. posebne govorne vrste.
Skupinu razgovora(dijaloga) ine retorike vrste u kojima sudjeluje nekoliko govornika. Svakise govornik
obraa sugovorniku potaknut njihovim govorom i u oekivanju njihova reagiranja.Razlikujemo: slubeni
razgovor, anketa, debata, intervju, razgovori na temu i nabacivanje tema tj. Vihor mozgova.
Druga retorika vrsta sukratki monolozitj. krae ne dijaloke cjeline koje tematski i stilski pripadaju irem
okviru ili povodu. Glavne su vrste kratkih monologa: uvodna rije, izjava, vijest,komentar,izvjetaj i diskusija.
Trea skupina su govori, u naelu to su dulji monolozi koji obrauju temu kompleksnije.Samostalna su
retorika cjelina, pa ak i onda kada su vrlo kratki (na pr. Vojniki govori).
etvrta skupina su posebni govori kojima pripadaju govorenja koja su se razvila u sklopusuvremenih
medija ili su stara pa su po nekim osobinama specifina. To su:voditeljstvo, prevoenje, najava (obavijest),
prijenos, pripovijedanje, reportaa ( u novinarstvu),recitiranje.
1. SKUPINA- RAZGOVORI
-SLUBENI ili POSLOVNI RAZGOVORI najstarija su retorika vrsta. Njihov cilj je sporazumijevanje u
praktinim ali i u manje bitnim problemima. U naelu to je razgovor izmeu dvaju sugovornika koji su u
slubenom odnosu te pitanja i odgovore upuuju ravnomjerno. Nuno je da stil bude jezgrovit , reenice
trebaju bitikratke i jasne a replika se sastoji od samo jedne reenice. Koristi se i konvencionalna
frazeologijakojom se izraava potivanje sugovornika.Konvencionalna frazeologija- esto rabljene rijei i
pohvale u svrhu postizanja cilja ali mora postojati odreena mjera, prikladne rijei.Mediji mogu biti izravni
kontakt ili telefon.
- ANKETA
Anketa je kratak razgovor izmeu onoga tko pita i onoga tko odgovara. U anketi sudjelujeispitiva i osoba
koja odgovara. Ispitiva postavlja uvijek ista pitanja svima koji u anketisudjeluju. Svrha je ankete otkriti to
ljudi znaju, misle, procjenjuju o nekoj drutvenoj pojavi, oodreenoj situaciji ili pak o nekoj osobi.Pitanja
moraju biti jednoznana, jasna i jednostrana.Razlikujemo nekoliko vrsta, najvanije su:- didaktike- slue
za provjeru znanja, ispiti- retorske- slue kao induktivni dokaz kojim se potkrepljuje govornikova teza.politike- ele se dobiti podatci o stavovima i eljama graana ili nekoga odreenog narataja sciljem
daljnjeg postupanja i odluivanja- znanstvene- nastoje iskljuivo statistikim postupcima dobiti podatke o
populaciji.Dobra anketa zahtijeva najmanje 20 do 100 ispitanika.
-INTERVJU
Intervju je specifina vrsta razgovora po tomu to dva sugovornika imaju vrlo jasne uloge, jedan pita a drugi
odgovara. Ispitiva unaprijed oblikuje pitanja, slae njihov raspored u funkcijilogike i gramatike zamisli.
Pitanja moraju biti jednostavna i poticati zanimljive odgovore.Zadaa ispitivaa je da unaprijed sazna
odreene podatke o osobi koju e ispitivati. Razlikujemointervju za javnost i radni intervju koji
podrazumijeva ispitivanje svjedoka, uenika i sl.

-DEBATA
Debata, rasprava ili pretres je razgovor o temi u kojoj sugovornici zauzimaju oprena stajalita.Tu se
primjenjuju sve retorike vjetine. U naelu debatiraju dvije suprotstavljene skupine uz prisutnost sluatelja
odnosno sudaca. Cilj debate je pametno i razborito rjeavanje dvojbi.Konaan ishod ovisi od
argumentacije, loginosti i otroumnosti. Teme su obino strune,znanstvene ili politike. Nedopustivo je
osobno vrijeanje. Radijske i TV debate moraju bitislikovite (plastine), jasne (transparentne) a ukoliko se
radi o debati u tisku one su esto polemine odnosno u nastavcima. Debatu esto obiljeava i duhovitost ali
svakako treba znati dacilj debate nije natjecanje osim ako se ne radio o estradnim, zabavljakim debatama.
-VIHOR MOZGOVA
Nabacivanje, prikupljanje ideja ili tzv. Vihor mozgova osobito je zanimljiva retorika vrsta.Slino je kruoku
koji ima voditelje. Ovdje je naglasak stavljen na matovitost, za razliku oddebate u ovoj retorikoj vrsti
sugovornici se ne suprotstavljaju jedan drugome, oni predlau, to seostavlja za trenutak zakljuivanja. Ova
retorika vrsta je iznimno rijetka, koristi se ugospodarskim i politikim poslovima.
-RAZGOVORI NA TEMU
Razgovori na temu su jedna od najeih i najstarijih retorikih vrsta. Tema je jasno odreena,sudionici je
iskazuju, produbljuju sve dok ne dou do suglasnosti i do istine. Ova je vrsta esta nasastancima a tema je
tada naznaena dnevnim redom. Replike su kratke , logine i argumentirane.Ponekad se te replike mogu
pretvoriti i u monolog. Ova vrsta je prikladna za radijska i TV emitiranja.
2. SKUPINA- KRATKI MONOLOZI
-UVODNA RIJE
Uvodna rije je kratki monolog koji najavljuje neki predmet, misao ili osobu. Govornik se moesluiti i
biljekama. Svrha uvodne rijei je otvaranje neke druge vrste govora. Kada je uvodna rije uvod u
razgovor, uobiajeno je da je sugovornik potakne formulacijama kao to su: Nastavite, Da vidimo o emu
je rije, i sl A ako govornik sam zapoinje uvodnu rije ini to uobiajenim frazama: Potovani,
Dragi, Uvaeni, Dopustite da Vam ukratko izloimi sl
- IZJAVA
Izjava je kratki komentar informacija tj. Obavijest ili stav odgovorne osobe povodom nekogzbivanja. Daje se
na upit slubenih organa ili predstavnika novinarstva. Mora biti jednoznana,istinita i dostojanstvena, ne
smije biti improvizirana. Moe biti pismena ili usmena, te moe sadravati demantij.
- VIJEST
Vijest nema komentara niti vlastitog stajalita. Tei k objektivnosti. Mora sadravati zanimljivo,novo,
provjereno i korisno. Uvijek govori o posebnom dogaaju. Radio i TV najpraktiniji sumediji za vijest.
Vrijeme trajanja je min. minute do max. 2 min.
- DISKUSIJA
Diskusija je kratka vrsta i obino traje do 10 minuta. Kratka je i potpuna, omoguava mnogimada iznesu
vlastito miljenje i vrlo je demokratian oblik izraavanja. Ne obuhvaa problem ucjelini nego samo jedan
dio. Nastavlja se na prethodnu govornu vrstu, primjerice uvodnu rije, alisamo tako da iznese nove
injenice. Uvijek zahtijeva pripremu. Vrlo su este znanstvenim, politikim i organizacijskim sastancima.
Radio i TV nisu dobri mediji za ovu vrstu.
- KOMENTAR
Komentar ili openitije i popularnije objanjenje je tumaenje nekog govora ili teksta. Retorika je vrsta jer
zdravije nastoji uvjeriti druge u ispravnost svoga promatranja. Cilj komentara je daiznese obrazloeno i
jezgrovito stajalite o neemu s uvjerenjem u ispravnost svoga stajalita.Preuzet od novinarstva, vrlo dobro
se uklopio u radio i TV emisijama.
- IZVJETAJ
Opisuje neki dogaaj (predmet) ali svojom kompozicijom prati kronologiju toga dogaaja i narav predmeta.
Stil izvjetaja je negdje izmeu vijesti i komentara. Ova vrsta prikladna je za TV iradijska emitiranja. Tei
objektivnosti i neutralnosti.

3.SKUPINA- GOVORI
-Govori se prema prigodama u kojima se dre dijele na tri velike grupe: govore u privatnim, poslovnim i
javnim prigodama, kao posebne sluajeve jo ubrajamo nadgrobne i pozdravnegovore.
-Govori visokog stila graeni su s mnogo retorikih figura (sveani prigodni govori, zdravice, pozdravni
govori i nadgrobni govori) . Umjerenim srednjim stilom govori se na politikimmitinzima, sastancima itd. . A
jednostavni stil se rabi u znanstvenim i strunim radovima(referati, koreferati, predavanja i sl.)
Sveani prigodni govori (privatni i javni) trebaju sadravati sljedee elemente :
1. OSLOVLJAVANJE
2. POVOD PROSLAVE
3. ZAHVALA NA POZIVU ILI DOLASKU GOSTIJU
4. ISTJECANJE SLAVLJENIKA ( ako je na proslavi nazoan velik broj gostiju preporuljivo je unaprijed
utvrditi mjesto gdje slavljenik sjedi ili gdje se trenutano nalazi)
5. PRISJEANJE (to je bilo nekad a to sada)
6. TO MOE DONIJETI BUDUNOST
7. NAE ELJE I NADE
8. ZAVRETAK.
Kako je redoslijed govornika obino unaprijed utvren potrebno je dogovoriti se s organizatoromsveanosti
o istom. Takoer treba voditi rauna o tomu kada e govor za stolom biti odran pravilno je da se takvi
govori dre nakon predjela ili eventualno prije glavnog jela, pri emuvrijedi ustaljeno pravilo to krae to
bolje. Nije moralno govoriti o slavljeniku ono to se o njemudoista ne misli. Sveani govor ne mora uvijek
biti ozbiljan, naprotiv on moe biti i zabavan.Govornik moe nasmijati nazone priama, anegdotama,
citatima koji se odnose na slavljenikaitd.
Zdravica je krai oblik ili formula od nekoliko rijei uz au koja se ispija za neije zdravlje,uspjeh ili ast.
Privlaenje pozornosti i djelovanje zdravice na sluatelje ovisi o:
-LOKUCIJI (logici misli, inu kazivanja kojim se oblikuje iskaz odreenog znaenja.
-PERLOKUCIJI (djelovanju na osjeaje, uvjerenja i ponaanja sluatelja.
Pozdravni govori odravaju se na poetku znaajnih organiziranih zbivanja. Reenice trebaju bitikratke i
jasne. Na kraju pozdravnog govora ne smije se zaboraviti izrei zahvala svimazasluenim za organizaciju
toga zbivanja. Ako se govor dri u stranoj zemlji bilo bi dobro prvu i posljednju reenicu izrei na jeziku
zemlje domaina. Jedan od najboljih primjera su pozdravnigovori Pape Ivana Pavla ll. Nekrolozi su govori
povodom smrti i pokopa. Pri pripremi takvih govora treba voditi rauna otome u kakvom je odnosu govornik
bio s pokojnikom, to je pokojnik znaio govorniku, obitelji, poduzeu, ime se pokojnikovi blinji mogu
utjeiti kako im pomoi i kako bi ta pomo trebalaizgledati. Osobito je vano voditi rauna o kratkoi i tonu,
te bi bilo dobro koristiti citate izBiblije. Puno je vanije kako a ne to govornik govori.Umjerene su govorne
ornamentike i govori na politikim mitinzima, govori na sastancima, sudski pledoai (obrambeni govori,
govor javnog tuitelja)
4.SKUPINA- POSEBNE GOVORNE VRSTEVoditeljstvo ili konferansa
-je posebna i teka retorika vrsta. Voditelj je kao dirigent razgovora.Voditeljstvo od davnina postoji,
pojavljuje se u zabavnim radio-televizijskim emisijama,vijestima, razgovorima na temu, strunim i
znanstvenim diskusijama i okruglim stolovima.Voditelj mora s nekoliko rijei ali autoritativno i organizirano
voditi razgovor prema cilju, nijedobar voditelj koji mnogo pria i kojem svi gosti priaju o bilo emu,
udaljavaju se od teme ili se pak ustruavaju govoriti. Voditelj mora planirati vrijeme trajanja govora, ne
smije nametati svojemiljenje, mora biti dobro obavijeten, pozorno sluati sugovornike i promatrati ih.
Estradnakonferansa ima drukije zahtjeve za voditelja: potrebna je elokventnost, dikcija te arm i
sposobnost individualnoga upravljanja armom.
-Najava ili obavijest
jednostavna je retorika vrsta a u suvremenome ivoti osobito cijenjena. Najave se obino daju preko
umjetnih medija ( radija, TV i razglasa). Najave trebaju biti jasne, razumljive i odnositi se na neposredni
trenutak koji slijedi.

- Prevoenje
podrazumijeva prijevod s jednog jezika na drugi. Moe biti simulatno (istovremeno)i konsekutivno.
Simulatno moe biti u realnome vremenu tj. Kanjenje od nekoliko rijei iliunaprijed pripremljeno.
Konsekutivni prijevod zahtjeva pozorno sluanje , dobro zapamivanjeuz uporabu biljeaka. Prevoditelj se
koristi biljekama radi postizanja tonosti. Prilikom prevoenja iskljuen je bilo kakav komentar. Prevoditelji
su posebno kolovani da ovladaju timvjetinama, nije dovoljno poznavati oba jezika, nego se prevoditelji
trebaju dobro i pripremiti.
- Prijenos
svrstavamo u posebne novinarsko retorike vrste. Pod prijenosom podrazumijeva se pripovijedanje
zbivanja u realnom vremenu, preko radija i televizije. Sastoji se od opisa dogaaja,komentiranja, iznoenja
injenica, sugeriranja dojmova koje dogaaji proizvode.
- Pripovijedanje
je najvanija govorna vrsta u pukome govornitvu, gdje su kao posebne vrste popularne crtice, anegdote i
prie. Iz tog pukoga pripovijedanja razvilo se knjievno ireportersko pripovijedanje. Za ovu vrstu nije vana
aktualnost ni originalnost, kompozicijski semora slijediti kronologija, ovako govorenje bogato stilskim
figurama i vrlo je slikovito. Reenicesu obino duge i izgovaraju se sporijeg tempa. Reportaa je
pripovijedanje praenodokumentarnim snimkama. Dobro se uklapa u radio i televizijski program.
- Recitiranje
ili deklamiranje je interpretativno govorenje pred publikom, pjesnikih proznih igovornikih tuih tekstova.
Recitator je autor samo govorne izvedbe. Recitiranje nije gluma,mada najee recitiraju glumci, jer se
recitator ne preobraava u drugi lik.
VRSTE GOVORA po realizaciji
-Postoje 4 vrste govora:
Spontani ili nepripremljeni
Improvizirani
Pripremljeni
itani
Spontani i improviziranigovori koriste se u prigodama u kojima odluujuu ulogu igra pravitrenutak,
raspoloenje ili neka konkretna situacija. U takvim prigodama zahtjeva se visok stupanjspontanosti i
fleksibilnosti govornika. Druge dvije vrste govora, pripremljeni i itani, stavljajunaglasak na temeljitost,
preciznost i vjetinu argumentiranja.
SPONTANI ili nepripremljeni govor - Ova vrsta govora kod govornika pretpostavlja elokventnost,
duhovitost, sposobnostkoncentracije, prisebnost i sigurnost u formuliranje vlastitih misli.Prednosti: Govornik
se spontano ukljuuje u razgovor i reagira na odreenu situaciju. Prilagoava seraspoloenju sluatelja te
otvoreno iznosi vlastite misli. Nedostatci: Govornik esto skree s teme na temu, nemajui pri tom misao
vodilju, to postaje sluateljimazamorno. Takoer, govornik esto iznosi same banalnosti i slabe
formulacije.
IMPROVIZIRANI govor temelji se na kljunim rijeima. Ova vrsta govora pretpostavlja sposobnost
saimanja misli,argumenata, teza i injenica u nekoliko kljunih rijei tj. izraza. Vaan preduvjet je jasnoa
misli.Prednosti: Za razliku od spontanog govora ovdje je opasnost od udaljavanja s teme smanjena i
tozahvaljujui logikom redoslijedu kljunih izraza koji usmjeravaju tok misli. To je osobito vanou
diskusijama kada je potrebno brzo i utemeljeno reagirati na izlaganje prethodnog govornika. Nedostatci
Nedostatak moe biti pogrean izbor kljunih rijei.
PRIPREMLJENI govor - Glavni naglasak stavljen je u pripremama koje se obavljaju prije izvedbe, takoer
pretpostavlja setemeljita razradba teme, paljivo formuliranje kljunih misli, teza i argumenata, kao i
preciznoodreivanje redoslijeda njihovog izlaganja. Bilo bi dobro napraviti koncept!Prednosti: S obzirom da
pripremljeni govor ostavlja i mogunost za improvizaciju govornik ne gubi dodir sasvojim sluateljima, te na
taj nain svoj govor moe prilagoavati raspoloenju i reakcijisluatelja. Nadalje, svoje teze moe jasno i
uinkovito zastupati jer je u miru pripremio optimalnuformulaciju. Nedostatci : Nedostatci pripremljenoga
govora slini su nedostatcima improviziranoga govora te djelominonedostatcima itanog govora.

ITANI govor zahtijeva temeljitu razradbu teme i strukture kao i sposobnost govornika da se unaprijed
uivi ugovornu situaciju i poloaj svoje publike.Prednosti : Nita nije preputeno sluaju niti formi
svakodnevnog govora, govornik kroz itavo izlaganje prati misao vodilju. Ova vrsta govora poeljna je u
tekim i delikatnim govornim situacijama. Nedostatci: Govornik na ovaj nain moe izgubiti kontakt s
publikom, te se teko snalazi u nekoj neoekivanoj i novonastaloj situaciji.
IZRADA GOVORA
-Sastavljanje i izricanje govora nije nimalo lak i jednostavan posao. Govornik uvijek mora voditirauna o
odabiru teme tj. o temi o kojoj e govoriti, o argumentima koje e upotrebljavati, o ciljusvoga govora, o vrsti
publike, zatim o ambijentu u kojem e govor biti izreen te na kraju ovremenskom trajanju svoga govora.
Stoga dobar govor zahtjeva detaljnu i strunu razradu teme.Postoje razlike izmeu javnog i svakodnevnog
govora. Javno se ne smije govoriti onako kako seto ini u nekim privatnim trenutcima, npr. Po kuloarima,
stanovima i sl. za javno govorenje potrebna je dobra priprema. Da bi govor bio dobar mora biti jasan i
jednostavan, argumentiran,stilski dotjeran, zanimljiv i po mogunosti originalan.Priprema govora uvijek
poinje pitanjem koje govornik postavlja sam sebi, a to je: Imam li torei i emu govoriti?. Ako je odgovor
nejasan ili neodreen to je siguran znak da govor moramoodloiti. Retoriki govor mora rei neto novo,
zastupati pravu stranu i pridobiti sluatelja. Nakontoga slijedi procjena okolnosti, odreuje se narav
auditorija, i tek na kraju odreuje se vrstagovora. Koliko e govor vremenski trajati ovisi o odabiru teme.
Nastajanje govora moe se prikazati u 5 osnovnih radnji:
Pronalaenje i prikupljanje grae
Rasporeivanje grae
Sastavljanje
Pamenje
Izvedba
-Pronalaenje i prikupljanje grae
Sastavljanje ne smije slijediti prije pronalaenja teme i rasporeivanja grae. U pripremi govoraretorika
smatra najteim i najodgovornijim izmiljanje tj. odreivanje teme. Treba nai valjanerazloge da se upravo
izabrana tema izrekne. Tek kad govornik ima dobre i jasne razloge za govor slijedi pronalaenje
grae.Misao koja e postati osnovna tema mora se razraditi, preispitati, podvrgnuti sumnjama,usporediti sa
suprotstavljenim miljenjima, trebaju se pronai argumenti za nju ali i provjeriti i protuargumenti o temi o
kojoj e se govoriti. Zatim prikupiti grau iz razliitih izvora (knjige,asopisi, enciklopedije, s interneta, od
osoba koje o njoj vie znaju) te tijekom itanja pisati biljeke. Takoer treba odrediti struno nazivlje za
pojedine teme. Ako nam poete aktivnostimijenjaju temu, odnosno misao to znai da mislimo ispravnije.
Nadalje, govornik treba preispitivati vlastite stavove. Treba si postaviti pitanje: Kakav je moj stav o ovom
predmetu?Ako govornik nije zaintrigiran temom svoga govora onda govor nee biti uvjerljiv. Ipak
govornikovo miljenje o nekoj temi nije jedino mjerodavno.Prema mnogima prikupljanje grae je najvanija
faza u pripremi govora. Moe trajati i nekolikomjeseci a moe i vrlo kratko, npr. ako je rije o radnome
sastanku.Rasporeivanje grae Nakon faze prikupljanja grae, a prije samoga zapisivanja teksta i govora
slijedi faza rasporeivanja grae. Rasporeivanje grae nije samo sortiranje niti sreivanje
prikupljenogmaterijala. To je postupak preispitivanja i dopunjavanja prema retoriko- logikim
pravilima.Graa dobiva svoj stil. Pri tome je potrebno razmotriti to e i gdje biti koriteno u
govoru,odnosno, hoe li se graa rasporediti uobiajenim retorikim shemama ili e pak imati
slobodnukompoziciju. Slobodnom kompozicijom se koriste samo iskusni i dobri retoriari.Vano je takoer
da govornik ima na umu vrijeme koje mu stoji na raspolaganju.
ELEMENTI GOVORA
Svaki govor mora sadravati 3 glavna dijela:
1. UVOD
2. IZLAGANJE ( glavni ili sredinji dio)
3. ZAKLJUAK

Uvodom se treba pridobiti naklonost publike i upoznati publiku sa sadrajem govora. Naklonostse moe
postii pristojnim oslovljavanjem i skromnim predstavljanjem govornika. Nakon togagovornik najavljuje
temu odnosno govori o povodu i cilju svojega govora, te daje kratkenapomene o znaenju teme. Osim toga
u uvodu se ve prepoznaje stil (je li jednostavan, kien iliumjeren) kao i ton govora (miran, ozbiljan,
svean,patetian , humoristian i sl.)Uvod moe biti uobiajen (miran, informativan, umjeren) i neobian.
Ne smije biti dug. U pravilniku nikada dui od petine govora. U uvodu se ne mora istaknuti tema, ve se u
govor moe uvui i tako zvanim naglim poetkom i tako pojaati efektnost. Glavni dio govora je izlaganje.
Mora biti jasno i temeljito razvoen. Sastoji se od kazivanja tj.Izlaganja (govornik razvija osnovnu misao) i
dokazivanja (govornik uvjerava sluatelje u svojeideje). Kazivanje ima sljedee dijelove: rasporeivanje,
izlaganje teme i tvrdnje odnosno kratkogovornikovo gledite.
Dokazivanje je mnogo vaniji dio jer dokazivanjem tvrdnja dobiva na uvjerljivost i objektivnost.Dokazi mogu
biti objektivni i subjektivni. Objektivni se dijele na direktne i izvedene. Direktni sudokazi utvrene injenice,
provjereni podatci , brojke te ope prihvaene i dokazane istine. Ovidokazi slue za prodiranje govornikove
tvrdnje ili pak pobijaju suprotstavljene tvrdnje.Objektivni dokazi esto ne ostave jak dojam na publiku.Tada
se mogu koristiti i subjektivni dokazi kojima publika vie vjeruje premda to nisu pravidokazi (subjektivni
dokazi: induktivni navodi, dokazi autoriteta, analogije, usporedbe i sl.)Tijekom izlaganja govornik se mora
vraati sredinjoj misli. Ne smije samo monologizirati ve treba upotrijebiti i dijaloke metode.
-U Zakljuaku se govor treba saeti tj. rekapitulirati. Zakljuak treba biti kratak, jezgrovit inadasve uvjerljiv,
jer upravo posljednje rijei dulje se pamte od ostalih dijelova govora.Govornik opet naglaava osnovnu
misao i cilj govora kako bi kog sluatelja probudio tj. Izazvaoodreene reakcije. Zakljuak je najkrai dio
govora i ne smije se u govoru najavljivati. Govor semoe zakljuiti u 3 dijela. Prvi dio uvijek je saetak
govora izrie poetnu misao i cilj govora.Govornici koji nisu imali jasan smisao i cilj govora ne mogu imati ni
saetak. Drugi diozakljuka je poziv, u njemu se jaim a i ponekad i patetinim rijeima istie osnovni cilj
govorate poziva na prihvaanje govornikovih misli ipotie na djelovanja. Trei dio je uinkovit ili
efektanzavretak. Moe biti neka jaka reenica, poslovica, stih iz neke pjesme ili pak openito
dojmljivareenica.Svaki govor ne mora imati ovakve sastavnice, meutim priprema govora pa tako i govor
bit e bolji ako se od poetka govornik pridrava kompozicijske sheme.
Kompozicijska shema:
-Prvi dio : uvod koji podrazumijeva i zaglavlje tj. pozdravljanje, predstavljanje, oslovljavanje i predgovor
odnosno stvaranje naklonosti prema govorniku i stvaranju zanimanja za temu.
-Drugi dio : izlaganje (gl. Dio) tj. pria, razdioba, iznoenje (razloga), potkrjepa i pobijanje.
-Trei dio : zakljuak koji mora imati saetak, poziv, efektni zavretak i zahvalu ili ispriku.
Sastavljanje je preobrazba misli u tekst i slijeda rasporeivanja. Moe biti potpuna i djelomina
tekstualizacija. Djelomina podrazumijeva samo po neku sastavljenu reenicu. A to su onereenice kojima
se izriu glavne misli i one koje imaju poetsko ili afektivno djelovanje nasluatelje, dakle govornik se moe
sluiti kljunim rijeima ili pripremljenim dijelovima koje etijekom govora sloiti u skladne reenice.
Dvije tehnike sastavljanja :
1. Pisanje
2. sastavljanje na pamet. Sastavljanje na pamet stara je tehnika i danas je gotovo nestala, premda je
blia prirodnomgovoru.
Peti stupanj je pamenje ili memorija. Mnogi dobri govornici ue svoj govor, ali cjelokupnu interpretaciju
napamet poput glumaca. Toim daje osjeaj sigurnosti u nastupu, meutim sluatelji mogu lako primijetiti
ako je govor pripremljen napamet pa to esto moe biti promaaj. itanje je doputeno ako se radi o
vijestima,referatima i koreferatima. Najbolje je zapamtiti osnovnu strukturu govora, napisati natuknice
pagovoriti slobodnije. Biljekama se netreba sluiti u sveanim i prigodnim govorima.
esti stupanj ISTICANJE. Govornik svoje misli prenosi govorno tj. rijeima i negovorno odnosno mimikom
i gestama. Da bi govor bio uspjean vano je voditi rauna o tome to, kako i s kojim ciljem govornik
govori.Ve su antiki retoriari ustvrdili vana naela izlaganja. Da govornik dobro poznaje temutj. predmet
o kojem govori, da zna gdje treba zapoeti, a gdje zavriti misao. Te da govor bude pravilan. Za izricanje
govora potrebna je priprema. Govornik cjelokupnu pripremu govora sabireu sadanjost govora. Naime
sluatelji to uju kao sadanju misao i sadanje nadahnue.