MAJKA TEREZA

Nedavno su javnosti predstavljena pisma koje je Majka Tereza

pisala svojim nadreenima i ispovjednicima tijekom 66
godina, a koja otkrivaju jednu novu sliku svetice siromaha.
Slika je to kontradikcije, brojnih pitanja i nesigurnosti koje su
je muile. Pisma svjedoe da su njene tihe i samo naizgled
smirene molitve skrivale teku potragu za duhovnim
odgovorima te da Boga nije pronala do smrti
Pie Maja BRALA
Dana 11. prosinca 1979. Majka Tereza otputovala je za Oslo.
Odjevena u svoj prepoznatljivi plavo-bijeli sari krenula je
primiti najprestinije od svih priznanja, Nobelovu nagradu za
mir. Primajui nagradu, svijetu se obratila rijeima: Isus je
zbog nas gladovao, razodjenuo se, postao beskunikom.
Isusova je glad ono to vi i ja sada moramo traiti, pronai i
pomoi Isus je u naim srcima, u oima svakog nemonog i
siromanog kojeg susreemo, kojem se osmjehnemo i koji
nam se osmjehne.
udno je stoga danas spoznati da je svega tri mjeseca prije
tog nadahnutog govora, u rujnu te iste 1979., Majka Tereza u
pismu svojem duhovnom ispovjedniku, veleasnom Michaelu
van der Peetu, pisala: Isus ima posebnu ljubav prema tebi.
Za mene su pak tiina i praznina toliko goleme da gledam, a
ne vidim, sluam, a ne ujem. Moje se usne kreu u molitvi,
no rijei se ne uju. Molim tebe da moli i za mene
Gdje je moja vjera?
Jednu od velikih ikona 20. stoljea, siunu ena ija je
golema samilost taknula srca diljem planeta i kojoj su se
klanjali i najmoniji, lako je prepoznati u rijeima kojima je
zahvalila na Nobelovoj nagradi. No, misli iz pisma
veleasnom Van der Peetu neto su sasvim neoekivano i
iznenaujue. To je pismo jedno od mnogobrojnih pisama koje
je dobrotvorka iz Kolkate (biva Kalkuta) pisala svojim
nadreenima i ispovjednicima tijekom punih 66 godina. Pisma
- koja su, unato elji Majke Tereze da se ona po njenoj smrti

unite, do sada uvana u Vatikanu - otkrivaju jednu novu sliku

svetice siromaha. Slika je to kontradikcije, brojnih pitanja i
nesigurnosti koje su je muile. Ona svjedoe o tome da su
tihe i samo naizgled smirene molitve Majke Tereze skrivale
teku potragu za duhovnim odgovorima te da Boga nije
pronala do smrti.
U rijeima samog autora, pisma otkrivaju da ak punih 50
godina ivota Majka Tereza nije uope vie osjeala prisustvo
Boga kako niti u srcu, tako niti u euharistiji. Pitanja su je
poela moriti upravo negdje u vrijeme kada se poela brinuti
za najsiromanije Kolkate. Izuzev jednog petotjednog
razdoblja tijekom 1959. godine, pitanja ju nisu nikada
napustila. U vie od 40 pisanih svjedoanstava Majka Tereza
progovara o svojem stanju duboke duhovne boli. Ona pie o
tami, osamljenosti, muenju i svoje postojanje
usporeuje s paklom. S posebnom trezvenou govori o
golemom jazu izmeu njezine slike u javnosti i stanja njezina
duha. U nekoliko se navrata ak pita ne upuuje li ona
ljudima verbalnu zabludu. Jednog od savjetnika pita bi li on
njezino ponaanje nazvao - hipokrizijom.
Gdje je moja vjera? ak i duboko u mojoj dui ne postoji
nita drugo osim praznine i tame. Ako Bog postoji, molim Ga
da mi oprosti, napisala ja Majka Tereza u jednom od pisama.
Kako je postajala sve poznatijom diljem svijeta, njezina je
vjera, iitava iz pisama, bivala sve slabija, a sumnje u
postojanje Boga gotovo svakodnevne. U jednom trenutku
Majka Tereza kae da je njen osmijeh postao samo maska.
Bojala se, priznaje, da e zbog snage sumnji koje je razdiru u
konanici biti prepoznata kao - licemjerka.
Vatikan: Neupitan proces kanonizacije
Zbog ega se ovoliko muim? Ako ne postoji Bog, ne postoji
ni dua. Ako ne postoji dua, onda ni Ti, Isuse, nisi stvaran,
stoji, meu ostalim, u pismima.
Pisma su se, kao to smo rekli, nalazila u posjedu Vatikana, a
pronaao ih je, odnosno njihov sadraj otkrio sveenik Brian
Kolodiejchuk, koji je do njih doao sakupljajui podatke koji su
potrebni da bi Majka Tereza bila proglaena svetom. Naime,
poslije smrti, tonije u listopadu 2003., ona je beatificirana,
no proces kanonizacije jo nije zavren.

Pisma su javnosti predstavljena, odnosno objavljena u knjizi

Mother Teresa: Come be my light (Majka Tereza: Doi, budi
moja svjetlost), autora Briana Kolodiejchuka, koji je i sam lan
reda Sestara misionarki ljubavi. Knjiga je izila 4. rujna, tono
dan prije desetogodinjice smrti dobroiniteljice iz Kolkate.
Premda su se mnogi po objavljivanju pisama pitali hoe li
njihov sadraj utjecati na proces kanonizacije Majke Tereze,
Vatikan je ve objavio da to nee biti sluaj. Naime, poruuju
iz Svete Stolice, povijest Crkve prepuna je svetaca koji su
imali slian problem sumnje u vjeru. panjolski mistik sveti
Ivan od Kria u 16. je stoljeu prvi put upotrijebio sintagmu
mrana no due da bi opisao stanje potrage za temeljnim
odgovorima vjere, odnosno sumnje u njih. Do sluaja Majke
Tereze, takvo najdulje opisano stanje bilo je ono svetog Petra
od Kria, koji je u munim sumnjama u vjeru proveo 45
godina, da bi konano ipak uspio pronai put povratka.
Kod Majke Tereze sumnje su trajale ak 66 godina, i nikada je
nisu napustile, ve su bivale sve snanije. Ipak, iz Vatikana
poruuju da sumnja u Isusa ne znai da on ne postoji.
Heroina duha ili profesionalka
Prema rijeima sveenika Kolodiejchuka, pisma u kojima
Majka Tereza izraava sumnju u Boga i vjeru mogu joj samo
ii u prilog - nikako odmoi. Naime, ona ukazuju na jednu do
juer nepoznatu dimenziju snage duha i, koliko god to
kontradiktorno moglo zvuati, vjere. Unato pitanjima, ona
nikada niti na as nije posumnjala u svoju misiju, u potrebu
za ljubavlju prema svima, za pomaganjem najpotrebitijima,
najugroenijima, onima gotovo zaboravljenima, ukratko - na
nasunu potrebu za praenjem puta koji je ovjeku pokazao
Isus. Mnogi bi, zakljuuje Kolodiejchuk, ovakvu snagu i
ustrajnost mogli nazvati samo jednim imenom - duhovnim
herojstvom.
Drugo je, moda puno zanimljivije i dalekosenije pitanje,
kakvog e odjeka sadraj tih pisama imati meu vjernicima i
sljedbenicima misije koju je Majka Tereza zapoela, ali, te
moda jo i vie, meu ateistima. Hoe li postati glasniji
glasovi poput onog Christophera Hitchensa, autora knjige
kontroverznog naslova Misionarski poloaj u kojoj nairoko
polemizira upravo o Majci Terezi, koji e sada jo

argumentiranije moi konstatirati da ljudi od crkve, ba kao ni

svi ostali ljudi, nisu poteeni sposobnosti spoznaje da je
vjera ljudski izum, odnosno koji e (razoarano) konstatirati
da je vjera Majci Terezi ipak bila ponajprije - profesija.
Bilo kako bilo, knjiga Majka Tereza: Doi, budi moja svjetlost
izvanserijsko je, zanimljivo tivo, svojevrsna posthumna
(auto)biografija, koja e u sasvim novom svjetlu predstaviti
jednu od velikih javnih figura 20. stoljea. injenica da se ne
radi o organiziranom materijalu doraene forme i sadraja,
ve o nizu biljeki, ne do kraja sreenih misli, nerijetko
nesreenih zapisa, ovu knjigu ini samo jo autentinijom.
Prema rijeima sveenika Kolodiejchuka, ovjek itajui retke
iz pisama Majke Tereze stjee dojam da je rukom uspio
dotaknuti srce duhovnosti suvremenog sveca.
I sada nakon ovoga ispisanog, mnogi ce reci da Bog ne
postoji, kada je to pisala ona koja je cijeli svoj zivot proivjela
u dodiru sa najsiromanijim, najodbacenijim i najjadnijim
ljudima na svijetu kojima je u posljednjim trenucima zivota
pokusala pruziti utjehu i nadu. Sasvim je razumljivo da je pri
svakodnevnom dodiru sa "mrakom" njezina vjera bila
mnogostruko izloena propitivanju i filtraciji.Svakog pravog
vjernika koji dolazi u razna iskusenja svjetovnog zivota
prozimaju iste ili slicne misli. Vjernike koji su to postali po
defaultu obiteljske tradicije kojima se vjera zasniva na
usksrnim jajima i bozicnoj peenki vjerojatno ne mue ovakva
pitanja.
Svatko tko jednom dozivi Boga Zivoga i nastavi put po Njemu
cekaju ovakava pitanja i iznenadjenja, oni pravi kao Majka
Tereza bez obzira na pomanjkanje odgovra nastavljaju svoju
misiju... To tek govori o postojanju Boga. Da se ona pitala da
je sama odlucivala vjerovatno bi davno odustala, ali bila je
vodjena Duhom. Sto Bog zeli?
Vjerovati znaci ustrajati na Njegovom putu, koliko god se
cinilo napustenim, odbacenim, neshvacenim, koliko god sebi
vise pitanja postavljavamo u tim trenutcima blizi smo Bogu.
Puno puta sma razmisljala akoo je Bog svemoguc, pa sto bi
mu znacilo da dotakne sve kao mene, pocevsi od moje
obitelji, i onda bi svi lijepo zivjeli, ne bi bilo niceg loseg, gladi,
neimastine, svi bi bili jedni za druge...

ali nije bit u tome, Bog zna kakvi smo mi i dao nam je
slobodnu volju, dao nam je ljude poput Majke Tereze, njen
zivot je prikazao onako kako ga trebamo zivjeti svi ocekujuci
od nas da prihvatimo ... Da je bila toliko u sumnji, zar ne bi
odustala? Pisu plasila se? Cega, ako nije vjerovala da Bog
postoji? Znaci imala je spoznaju, nije ga zeljela razocarati...
Sve izgleda prije kao da je padala gledajuci ljudku nepravdu,
placuci s Bogom u dusi, jer ni jednom covjeku koji ima i malo
srca i ljubavi u njemu ne moze biti sve jedno kada vidi sto se
dogadja oko njega. Pitanje je samo koliko smo spremni
odbaciti svoj zivot i biti tu za druge?!
neostavljajme @ 15:13 |

Galerija
Arhiva
stu 2014

Komentiraj | Komentari: 0

92643

Nema zapisa.

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

Vrijeme
Broja posjeta
ISUS

Nema zapisa.

*
**

Linkovi

vedrac
vedrac

isus_je_kralj
isus_je_kralj

Pravo
Pravo

PROSTOR DUHA
PROSTOR DUHA
totus_tuus_nepion

Ante

ljubi i cini sto hoces

ljubi i cini sto hoces

soba za utijehu
soba za utijehu

RADOSTAN
RADOSTAN
Rijec Gospodnja

Rijec
Nema zapisa.

Index.hr