Ispitna Pitanja Za 2. Parcijalu

Ispitna pitanja drugi dio
1. Gnojiva - definicija. Podjela gnojiva prema nainu proizvodnje. Objasni

kategorije gnojiva po ovoj podjeli.
- gnojiva su sve tvari anorganskog ili organskog podrijetla koje biljkama dodajemo
posredno (u tlo) ili izravno (folijarno) s ciljem snabdijevanja biljke neophodnim
hranivima
- podjela prema nainu proizvodnje:
prirodna gnojiva
umjetna ili vjetaka ili mineralna gnojiva
- prirodna gnojiva - nastala prirodnim geolokim procesima te troenjem,
taloenjem i akumulacijom minerala, ivotinjskih izluevina i organske tvari
biljnog i ivotinjskog podrijetla
- umjetna ili sintetska gnojiva nastala su industrijskim procesima sinteze ili
prerade sirovina
- prirodna gnojiva sadre manje koncentracije biljnih hraniva nego umjetna
gnojiva, dok je u procesima proizvodnje umjetnih gnojiva potreban znaajan
utroak energije, to nije sluaj kod prirodnih gnojiva
2. Gnojiva - definicija. Podjela gnojiva prema namjeni. Objasni kategorije
gnojiva po ovoj podjeli.
-
podjela prema namjeni (ili prema agrokemijskom znaaju):
1. prava gnojiva
2. posredna gnojiva ili poboljivai ili kondicioneri
-
prava su gnojiva sve tvari koje koristimo s ciljem dodavanja biljnih hraniva
posredna gnojiva koristimo s ciljem poboljavanja fizikalno-kemijskih svojstava

ili bioloke aktivnosti tla (poboljivai ili kondicioneri tla su posredna gnojiva)
3. Gnojiva - definicija. Podjela gnojiva prema agregatnom stanju. Objasni

-
podjela prema agregatnom stanju:
1. kruta gnojiva
2. tekua gnojiva
3. plinovita gnojiva
-
veinom se gnojiva proizvode i primjenjuju u krutom stanju (prakasta, kristalna

i granulirana)
u grupi tekuih gnojiva nalazi se mineralno gnojivo UAN i razliita folijarna

gnojiva
tekua gnojiva mogu biti prave otopine i suspenzije (otopina je bez krutih
estica, suspenzija je dvofazno gnojivo gdje su krute estice suspendirane u
tekuoj fazi)
najmanje je predstavnika u grupi plinovitih gnojiva (bezvodni ili anhidrirani

amonijak)
1
4. Gnojiva - definicija. Podjela gnojiva prema porijeklu. Objasni kategorije

gnojiva po ovoj podjeli.
-
podjela prema podrijetlu:
1. organska gnojiva
2. mineralna (anorganska) gnojiva
3. organo-mineralna gnojiva
4. biognojiva (mikrobioloka gnojiva)
-
organska gnojiva sadre organske spojeve biljnog ili ivotinjskog porijekla

(stajska gnojiva i komposti)
mineralna gnojiva sadre hraniva u obliku anorganskih soli, a proizvedena su

ekstrakcijom i/ili fizikalnim i/ili kemijskim proizvodnim procesima (prema uredbi
EZ naziv anorganska gnojiva)
organo-mineralna gnojiva sadre hraniva organskog i anorganskog porijekla,

proizvedena mijeanjem organskih i anorganskih gnojiva ili kombinacijom
organskih i anorganskih spojeva u proizvodnom procesu
biognojiva (mikrobioloka ili bakterijska) su posredna gnojiva koja obuhvaaju

nitro-fiksirajue bakterije i plavo-zelene alge, mikorize i druge mikroorganizme
(posredna gnojiva ili poboljivai jer osnovni cilj nije dodavanje hraniva ve
fiksiranje atmosferskog duika, poveanje raspoloivosti hraniva u tlu i
poboljanje bioloke aktivnosti)
5. Gnojiva - definicija. Podjela gnojiva prema vremenu primjene. Objasni

-
podjela prema vremenu primjene:
1. osnovna
2. startna ili predsjetvena
3. gnojiva za prihranu
-
osnovna gnojiva koriste se za gnojidbu pri osnovnoj obradi kada u tlo treba
unijeti najvei dio ukupno potrebne koliine fosfora i kalija
predsjetvenom i/ili startnom gnojidbom dodaju se preostale potrebe fosfora i

kalija, tj. 1/3 do 1/2 ukupno potrebne koliine
hraniva se unose na dubinu 10-15 cm, to uz osnovnu gnojidbu osigurava

optimalnu distribucija hraniva po dubini oraninog sloja
vei udio N nego u gnojivima za osnovnu gnojidbu jer je njihova aplikacija

vremenski blia znaajnim potrebama usjeva prema N
prihranom ratarskih usjeva dodaje se N (P i K samo se izuzetno) pa su gnojiva za

prihranu uglavnom jednostavna N gnojiva, osim u fertigacijskim sustavima gdje
se koriste potpuno vodotopiva gnojiva s razliitim omjerima N-P-K
gnojiva za folijarnu primjenu spadaju u grupu gnojiva za prihranu
6. Gnojiva - definicija. Objasni podjelu mineralnih gnojiva i kategorije

gnojiva prema sadraju primarnih hraniva.
-
podjela mineralnih gnojiva prema sadraju primarnih hraniva ili elemenata
1. pojedinana gnojiva (ili jednostavna, sadre samo N ili P ili K)

2. sloena gnojiva
1.1. dvojna gnojiva (NP, NK ili PK gnojiva)
1.2. trojna ili potpuna gnojiva (NPK gnojiva)
-
pojedinano gnojivo je duino (azotno), fosfatno ili kalijevo gnojivo koje ima
deklarirani udio samo jednog od tri primarna hraniva
sloena gnojiva su gnojiva s deklariranim udjelom najmanje dva primarna

hraniva, a dobivaju se kemijskim putem ili mijeanjem, ili kombinacijom toga
dvoga
sloena gnojiva su potpuna ili trojna ako sadre sva tri primarna hraniva, a
ukoliko nedostaje jedno od tri glavna hraniva, sloeno je gnojivo dvojno.
trojno sloeno kruto gnojivo mora imati udio hraniva (maseni postotak)
minimalno 20 % (N+P2O5+K2O), udio N mora biti minimalno 3 %, a udio P2O5 i
K2O minimalno po 5 %
dvojno sloeno gnojivo mora imati udio hraniva minimalno 18 %, NP gnojivo

mora imati minimalno 3 % N i 5 % P2O5, NK gnojivo minimalno 3 % N i 5 % K 2O,
a PK gnojivo minimalno 5 % P2O5 i 5 % K2O
primjer, sloeno gnojivo s 8 % N, 4% P 2O5 i 10 % K2O deklarira se kao NK gnojivo

iako sadri sva 3 glavna hraniva, ali je maseni udio fosfora manji od propisanih 5
% P2O5
7. Gnojiva - definicija. Objasni podjelu i kategorije sloenih mineralnih

gnojiva.
-
sloena mineralna gnojiva prema sastavu ili prema nainu proizvodnje dijele se
na:
1. kompleksna gnojiva
2. mijeana gnojiva
-
kompleksno gnojivo proizvodi se kemijskom reakcijom uz otapanje (i

granulaciju) s navedenim udjelom najmanje dva primarna hraniva
u krutom stanju svaka granula sadri sva hraniva u njihovom deklariranom

sastavu
mijeano gnojivo proizvodi se suhim mijeanjem nekoliko gnojiva bez kemijske

reakcije
8. Gnojiva - definicija. Objasni mineralna gnojiva sa sekundarnim

hranivima i mineralna gnojiva s mikrohranivima. Navedi i objasni
primjere.
9.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
gnojiva koja ne sadre primarna hraniva ve samo sekundarna hraniva,

deklariraju se kao mineralna gnojiva sa sekundarnim hranivima (ili
anorganska gnojiva sa sekundarnim hranjivim tvarima)
- u ovu skupinu spadaju poboljivai, npr. kalcijev sulfat (gips), kalcijev klorid,
elementarni sumpor, magnezijev sulfat, magnezijev klorid...
- u grupu sekundarnih hraniva uvrten natrij koji, prema veini biljnih fiziologa,
ne spada u neophodne ve u korisne elemente za biljku
- gnojiva koja sadre samo hraniva iz tree grupe, tj. mikrohraniva, deklarirana
su kao mineralna gnojiva s mikrohranivima (ili anorganska gnojiva s mikrohranjivim tvarima)
- mogu sadravati samo jedno ili vie mikrohraniva
- mikrohraniva mogu biti u kelatiranom obliku ili u obliku mineralnih soli
- grupa mineralnih gnojiva s mikrohranivima: borna, bakrova, eljezova,
cinkova, manganova, molibdenova i kobaltova gnojiva
- kao i kod sekundarnih hraniva, i ovdje je uvrten jedan koristan element koji
nije neophodan za biljke (Co)
- najznaajnije kelirajue tvari za gnojiva s mikrohranivima su natrijeva ili
kalijeva sol EDTA (etilendiamintetraoctene kiseline) ili DTPA
(dietilentriaminpentaoctene kiseline)
Navedi svojstva za ocjenu kvalitete mineralnih gnojiva. to je sadraj
aktivne tvari? Navedi i objasni primjere.
- kvalitetu mineralnih gnojiva u najvanijem smislu definira uinak gnojiva na
visinu i kvalitetu prinosa, na ouvanje plodnosti tala i na okoli
- svojstva gnojiva koja znaajno utjeu na prinos i okoli, tj. koja slue za
ocjenu i usporedbu gnojiva:
sadraj aktivne tvari
formulacija gnojiva
omjer hraniva
kemijski oblik hraniva
kemijska stabilnost i postojanost
vrsta i ujednaenost estica gnojiva
sadraj aktivne tvari ili koncentracija hraniva je suma postotnog teinskog

udjela duika (azota), fosfora i kalija
udio tri primarna hraniva izraava se na razliit nain:
1. duik (azot) uvijek se izraava u elementarnome obliku (N) bez obzira je li u

gnojivu u amonijskom, nitratnom ili amidnom obliku
2. fosfor najee se izraava kao udio fosfor pentoksida (P 2O5) iako fosfor nije
prisutan u tom obliku niti u tlu, niti u gnojivima, niti ga biljka usvaja u tom obliku
(druga je mogunost izraavanja udjela fosfora u elementarnome obliku, kao
isti P)
3. kalij - najee se izraava kao udio kalijevog oksida (K 2O) iako kalij nije prisutan
u tom obliku niti u tlu, niti u gnojivima, niti ga biljka usvaja u tom obliku (druga
je mogunost izraavanja udjela kalija u elementarnome obliku, kao isti K)
10.
Navedi svojstva za ocjenu kvalitete mineralnih gnojiva. U kojim
se oblicima izraavaju udjeli primarnih i sekundarnih hraniva u
mineralnim gnojivima?
- slino fosforu i kaliju, i teinski udio sekundarnih hraniva u gnojivu moe biti
izraen u obliku oksida ili u elementarnome obliku:
4
1. kalcij najee se izraava kao kalcijev oksid (CaO), rjee kao elementarni
Ca
2. magnezij - ee kao magnezijev oksid (MgO), rjee kao elementarni Mg
3. natrij - ee kao natrijev oksid (Na2O), rjee kao elementarni Na
4. sumpor ee kao sumporov trioksid (SO3), rjee kao elementarni S
- veinom se udio fosfora u gnojivima izraava kao fosfor pentoksid, kao i
rezultati AL-metode, najznaajnije analize raspoloivog fosfora u tlu
(koncentraciju fosfora u tlu izraavamo kao mg P2O5/100 g tla)
- koncentraciju fosfora u dijelovima biljke (list, slama, zrno, korijen) uglavnom
izraavamo kao udio elementarnog P (% P), to je neophodno za
izraunavanje bilance fosfora
- za izraun bilance, fosfor dodan mineralnim gnojivima izraen je u kg/ha
P2O5, a koliina koju odnosi zrno u kg/ha P
- treba preraunati fosfor pentoksid u elementarni fosfor (P 2O5 u P) ili obratno
(P u P2O5)
- slino je i u izraunu bilance kalija i sekundarnih hraniva (Ca, Mg, Na, S)
11.
Navedi svojstva za ocjenu kvalitete mineralnih gnojiva. U kojim
se oblicima izraavaju udjeli mikrohraniva u gnojivima? to je balast,
punilo, bezbalastno gnojivo? Navedi primjere.
- koncentracije mikrohraniva u gnojivima izraavaju se u teinskom postotnom
udjelu elementarnog oblika mikrohraniva (npr. 14 % B, 70 % Cu, 12 % Fe ili
17 % Mn itd.)
- sadraj hraniva u gnojivu moe biti relativno nizak (npr. 16 % N u ilskoj
salitri), neto vii (27 % N u KAN-u) ili vrlo visok (npr. 60 % u sloenom
gnojivu NPK 8:26:26 ili 64 % u NP gnojivu 12-52-0)
- ostatak gnojiva, svi kationi i anioni koji ne sadre glavna hraniva (N, P i K) ine
balast ili punilo
- balast je ostatak sirovine (ili sirovina) koji ne sadri glavno hranivo (gips u
superfosfatu nastao razlaganjem fosforita sulfatnom kiselinom)
- punilo nije zaostalo iz sirovina ili nastalo reakcijama proizvodnje gnojiva kao
balast, ve je punilo dodatak koji se dodaje u gnojivo radi popravljanja fizikalnokemijskih svojstava gnojiva ili radi postizanja odreene formulacije hraniva
(dolomit koji se dodaje amonijevom nitratu u proizvodnji KAN-a)
- gnojiva koja sadre male koliine punila ili balasta nazivaju se koncentrirana
gnojiva
- zajedniki naziv za mineralna gnojiva koja ne sadre nikakav balast niti punilo je
bezbalastno gnojivo (kalijev nitrat, amonijev nitrat, monoamonijev fosfat)
12.
Navedi svojstva za ocjenu kvalitete mineralnih gnojiva. to je
formulacija gnojiva? Navedi i objasni primjere.
-
formulacija gnojiva je prikaz teinskih postotnih udjela svih hraniva u gnojivu to

se prvenstveno odnosi na glavna hraniva (npr. NPK 6-18-36)
zbroj koncentracija tri glavna hraniva je ukupan sadraj ili koncentracija hraniva
npr. za gnojivo NPK 6-18-36 ukupna je koncentracija hraniva 60 %
formulacija dvojnog gnojiva npr. NP gnojiva MAP je NPK 12-52-0 ili NP 12-52, dok
je formulacija dvojnog PK gnojiva NPK 0-20-30 ili PK 20-30
sekundarna hraniva u mineralnim gnojivima s primarnim hranivima takoer se

mogu deklarirati i navoditi u okviru formulacije ako su koncentracije
sekundarnih hraniva minimalno:
2 % CaO (1,4 % Ca)
2 % MgO (1,2 % Mg)
3 % Na2O (2,2 % Na)
5 % SO3 (2 % S)
formulacija sloenog mineralnog gnojiva sa sekundarnim hranivom deklarira se

npr.
NPK(SO3) 5-20-30 (26)
NPK(SO3) 7-14-21 (24)
NPK(MgO) 8-16-24 (2)
NPK(MgO, SO3) 7-14-21 (2, 18)
gdje je prisutno vie od jednog sekundarnog hraniva, navodi se ovim redom:

CaO, MgO, Na2O, SO3
13.
omjer hraniva? Navedi i objasni primjere.
-
omjer hraniva je omjer duika, fosfora i kalija u formulaciji gnojiva, tj. omjer
njihovih teinskih udjela u gnojivu
u sloenom gnojivu NPK 10-20-30 omjer hraniva 1:2:3, u gnojivu 15-15-15 omjer
je 1:1:1, a u gnojivu 5:15:30 omjer je 1:3:6
omjer N prema P i/ili K vrlo je znaajno svojstvo za izbor sloenog gnojiva za

osnovnu gnojidbu, predsjetvenu ili startnu aplikaciju te za prihranu
omjer P i K znaajan je pak za izbor gnojiva s obzirom na razinu raspoloivosti P

i K u tlu, odnosno s obzirom na omjer P i K u potrebnoj gnojidbi nekog usjeva
znaajan je i oblik u kojem se hraniva nalaze, a posebice N koji u gnojivima za

osnovnu gnojidbu ne bi trebao biti u nitratnom obliku
omjer hraniva u gnojivima za osnovnu, predsjetvenu i startnu gnojidbu te

prihranu prilagoen je nainu i vremenu aplikacije, tj. optimalnom
raspodjeljivanju hraniva po dubini oraninog sloja i dinamici potrebe usjeva za
hranivima
za osnovnu gnojidbu najpogodniji su najmanji udjeli N prema P i/ili K u omjerima

1:4:6, 1:3:6, pa sve do dvojnih PK gnojiva bez N
za predsjetvenu ili startnu gnojidbu mogu koristiti i sloena NPK gnojiva

namijenjena za osnovnu gnojidbu (ovisno o omjeru potrebnih hraniva), ali se
ee koriste gnojiva s uim omjerima 1:2:3 do 1:1:1
za prihranu krutim gnojivima koriste se jednostavna N gnojiva te rjee sloena

gnojiva velikog relativnog udjela N u odnosu na P i K
to su gnojiva u kojima je N u amonijskom i nitratnom obliku, s omjerima hraniva

1:1:1 ili 2:1:1 ili vie
14.
Navedi svojstva za ocjenu kvalitete mineralnih gnojiva. Na koja
svojstva gnojiva utjee kemijski oblik hraniva? Navedi i objasni
primjere topivosti hraniva.
-
kemijski oblici u kojemu se nalaze duik, fosfor, kalij i ostala hraniva utjeu na
znaajne karakteristike gnojiva:
1. brzina djelovanja
2. topivost i raspoloivost hraniva
fizioloka reakcija ili rezidualna reakcija gnojiva.
-
vodotopiva frakcija svih hraniva u gnojivima je ujedno i frakcija raspoloiva

biljkama
neke frakcije netopive u vodi (npr. citrotopivi fosfor) takoer su raspoloive

biljkama, tako da ne moemo poistovjetiti biljkama raspoloiva hraniva s
udjelom vodotopivih oblika hraniva u mineralnim gnojivima
N je u mineralnim gnojivima u nitratnom, amonijskom ili amidnom obliku
svi navedeni oblici su vodotopivi
nitratni je N biljkama raspoloiv odmah nakon otapanja estica gnojiva (granula)
zbog negativne sorpcije nitratni je anion u tlu podloan ispiranju
stoga je nitratni oblik pogodan za gnojiva za prihranu, manje za startnu

gnojidbu, a nikako nije pogodan za osnovnu gnojidbu
amonijsko-nitratna gnojiva (npr. KAN) imaju i trenutno i produno djelovanje jer

je nitratna komponenta odmah raspoloiva, a amonijska gnojiva imaju
produno djelovanje zbog postupnog procesa nitrifikacije, tj. prevoenja
amonijskog u nitratni oblik N
naglaeniji produni uinak uz manji trenutni uinak imaju amonijsko-nitratnoamidna gnojiva (npr. UAN)
urea je amidno N gnojivo s najnaglaenijim produnim uinkom, a time i

najpogodniji oblik za osnovnu gnojidbu N
u mineralnim gnojivima je nekoliko kategorija topivosti fosfora:
1. fosfor topiv u vodi (vodotopivi fosfor)

2. fosfor topiv u neutralnim i lunatim solima (neutralni i lunati amonij-citrat)
3. fosfor topiv u slabim kiselinama, tj. u 2 %-tnoj limunskoj kiselini (citrotopivi
fosfor) ili u 2 %-tnoj mravljoj kiselini
4. fosfor topiv u mineralnim kiselinama
vodotopivi fosfor je primarni fosfat ili dihidrogenfosfatni anion (H 2PO4-),

citrotopivi fosfor je sekundarni fosfat ili hidrogenfosfatni anion (HPO 42-), a ostali
su oblici tee topivi, tj. topivi u mineralnim kiselinama
vodotopivi fosfor otapanjem granula gnojiva prelazi u vodenu fazu tla
znaajan udio prelazi u manje topive oblike ili u tlima prevelike kiselosti biva
kemijski fiksiran Fe, Al i Mn ionima
neuinkovito je gnojidbom unositi velike koliine vodotopivih fosfata u takva tla
najvea je uinkovitost topivih fosftanih gnojiva u tlima slabokisele reakcije uz

dostatnu koliinu humusnih tvari (smanjuju kemijsku fiksaciju fosfata humat
efekt)
citrotopivi fosfati su manje topivi te je za njihovu raspoloivost povoljnija

slabokisela pH reakcija tla
citrotopivi je fosfor manje trenutne uinkovitosti na neutralnim i slaboalkalnim

tlima te se njegova upotreba preferira na slabokiselim tlima
tee topivi fosfati, tj. fosfati topivi u mineralnim kiselinama, biljkama su u tom
obliku neraspoloivi
koriste se iskljuivo kao sporodjelujue gnojivo na kiselim tlima
pri tome je kiselost tla neophodna za otapanje fosfata iz minerala u kojima se

nalazi fosfor
u mineralnim se gnojivima deklarira ukupni udio fosfora
ovisno o topivosti fosfora, deklarira se i udio vodotopive i/ili citrotopive frakcije
npr. Tomasov fosfat sadri 12 % P2O5 topivog u mineralnim kiselinama, a

najmanje 75 % deklariranog udjela fosfor pentoksida topivo je u 2 %-tnoj
limunskoj kiselini (citrotopivo)
npr. superfosfat sadri 16 % P2O5, fosfor je topiv u neutralnom amonijevom

citratu, a najmanje 93 % deklariranog udjela P 2O5 topivo je u vodi
u sloenim mineralnim gnojivima navodi se topivost fosfora u vodi i neutralnom

amonijevom citratu, a propisani su dozvoljeni udjeli fosfata koji je topiv samo u
mineralnim kiselinama
kalij je u mineralnim gnojivima u vodotopivim oblicima (kloridi ili sulfati)
deklarira se ukupni sadraj (postotni teinski udio) i udio vodotopive frakcije za

kalij
npr. kalijev sulfat sadri 50 % K2O, kalij je topiv u vodi
npr. kalijev klorid sadri 40 % K2O, kalij je topiv u vodi
ukupni sadraj i udio vodotopive frakcije takoer se deklarira za sekundarna

hraniva i mikroelemente
npr. magnezijev sulfat sadri 15 % MgO i 28 % SO 3, magnezij topiv u vodi
kada sekundarno hranivo nije u obliku topivom u vodi, ne navodi se topivost u

vodi
npr. kalcijev sulfat sadri 25 % CaO i 35 % SO 3
primjeri za anorganska gnojiva s mikrohranivima: za natrijev borat deklarira se

postotni udio bora topivog u vodi (10 % B, topiv u vodi), a za kalcijev borat
samo postotni udio ukupnog bora bez navoenja topivosti (7 % ukupnog bora)
15.
fizioloka ili rezidualna reakcija gnojiva? Navedi i objasni primjere
kisele i alkalne rezidualne reakcije gnojiva.
-
utjecaj gnojiva na promjenu pH reakcije tla (ili rizosfere) nakon aplikacije gnojiva
i reakcije mikroorganizama i korijena
unosom mineralnih gnojiva u rizosferu dolazi do reakcija s vodenom fazom i

esticama tla (otapanje, adsorpcija, supstitucija, fiksacija), korijenom biljaka
(usvajanje hraniva), ali i s mikroorganizmima (nitrifikacija)
korijen usvaja razliite katione (NH4+, K+, Ca2+) i anione (NO3-, H2PO4-, SO42-) u
razliitim koliinama (npr. usvaja vie NH4+, K+, H2PO4- i NO3- nego Ca2+, Na+,
SO42-, Cl-)
razlikuju se mehanizmi usvajanja i izluivanja iona korijenom u rizosferu
u konanici, u rizosferi u veoj mjeri zaostaju gnojivima dodani ioni koji

zakiseljavaju (npr. H+, SO42-, Cl-) ili alkaliziraju (npr. Na+) rizosferu
npr. ilska salitra (NaNO3) je fizioloki alkalno ili alkalotvorno gnojivo jer e
nakon aplikacije gnojiva korijen u bitno veoj mjeri usvojiti dodani nitratni duik
nego Na+ koji e utjecati na alkalizaciju rizosfere
ilska salitra ima izrazito alkalno rezidualno djelovanje u tlu

mineralna su gnojiva ee kiselotvorna, tj. rezultiraju rezidualno kiselom
reakcijom
- sva mineralna gnojiva koja sadre duik, fosfor, sumpor, klorid uz manji sadraj
zemnoalkalnih (Ca, Mg) i alkalnih (Na, K) metala su kiselotvorna gnojiva
- razlozi zakiseljavanja tla mineralnim gnojivima su:
1. nitrifikacija amonijskog duika (npr. iz NH 4Cl ili ureje):
NH4+ + 2O2 NO3- + H2O + 2H+
2. anioni (Cl-, NO3-, SO42-, fosfatni anioni) prisutni u gnojivu
- kiselotvornost gnojiva moe se prikazati kao koliina CaCO 3 potrebna za
neutralizaciju rezidualne kiselosti (kiselih ostataka)
16.
Navedi svojstva za ocjenu kvalitete mineralnih gnojiva. Navedi i
objasni primjere pogoranja fizikalnih svojstava i gubitaka hraniva iz
mineralnih gnojiva.
-
kemijska stabilnost gnojiva uvjetovana je oblikom u kojem se nalaze hraniva
u proizvedenom gnojivu u tekuem, prakastom ili granuliranom obliku mogu se

odvijati reakcije koje rezultiraju niom kvalitetom gnojiva ili ak gubitkom
hraniva
posebno su mogue nepovoljne reakcije nakon neodgovarajueg mijeanja

gnojiva
9
pojedine mineralne soli podlone su promjenama ovisno o uvjetima skladitenja
hidratacija je relativno esta pojava u kojoj se molekule gnojiva veu s

molekulama vode i pogorana su fizikalna svojstva zbog sljepljivanja granula
primjeri izrazito higroskopnih gnojiva su norveka salitra, tj. Ca(NO 3)2 i amonijev
nitrat (NH4NO3)
gubitak hraniva iz gnojiva nakon proizvodnje najee se odnosi na amonijski

oblik hraniva
primjer: kristalna smjesa amonijskih soli karbonatne kiseline - sve soli u smjesi s
vie od jednog amonijevog kationa u molekuli (amonijev karbonat, amonijev
karbamat) postupno prelaze u amonijev hidrogenkarbonat (NH 4HCO3) uz velike
gubitke N u obliku amonijaka
poseban oblik nestabilnosti gnojiva je eksplozivnost amonijevog nitrata koji u

prisustvu tvari koje djeluju kao detonatori ili upaljai (mineralne kiseline,
oksidansi, metali Al, Pb, Ni, Cu i Zn) lako moe eksplodirati
za amonijsko-nitratna gnojiva s visokim udjelom N propisano je obavezno

ispitivanje otpornosti na detonaciju
u proizvodnji pojedinih mineralnih gnojiva koriste se kondicioneri ili hidrofobne

opne da bi se smanjila hidratacija ili kemijska nestabilnost gnojiva
17.
Navedi svojstva za ocjenu kvalitete mineralnih gnojiva. Navedi
vrste estice krutih mineralnih gnojiva. Objasni prakasta gnojiva i
opii njihova svojstva.
-
oblici krutih gnojiva znaajni za pravilnu raspodjelu gnojiva
dobra gnojidbena praksa ukljuuje tonu i ujednaenu aplikaciju, dok

neujednaena i nepravilna aplikacija rezultiraju nejednakim usjevom, prinos i
kvalitet su manji, efikasnost gnojiva je manja
za dobru raspodjelu gnojiva vano je da je veliina estica konzistentna, da

nema grudica i da je to manje praine
s obzirom na vrstu estica, kruta mineralna gnojiva mogu biti u tri oblika
1.
2.
3.
-
prakasta
kristalizirana
granulirana
prakasta mineralna gnojiva su kruta gnojiva u obliku vrlo sitnih estica
proizvodnja u prakastom obliku prije razvoja procesa granuliranja, a
danas se u prakastom obliku proizvode i primjenjuju samo gnojiva manje
topivosti i raspoloivosti hraniva (npr. Tomasovi fosfati, sirovi fosfati)
prakastim je oblikom osigurana vea aktivna povrina, tj. dodirna
povrina estica gnojiva s otopinom i esticama tla, a radi breg otapanja
i prevoenja hraniva u biljkama raspoloive oblike
prakasta se gnojiva najee koriste kao sporodjelujua gnojiva
znaajni nedostatci prakastih gnojiva zbog uvanja i aplikaciju gnojiva:
10
velika sklonost sljepljivanju, taloenju i zgrudnjavanju

nemogunost ravnomjerne aplikacije centrifugalnim rasipaima
nisu sipka, zaprauju pri skladitenju, transportu i aplikaciji.
u proizvodnji prakastih gnojiva propisano je deklariranje veliine estica
gnojiva
- npr. Tomasovi fosfati moraju ispunjavati uvjet da najmanje 75 % estica
mora proi kroz sito s otvorom od 0,16 mm, a najmanje 96 % estica
mora proi kroz sito s otvorom od 0,63 mm
18.
vrste estice krutih mineralnih gnojiva. Objasni kristalizirana gnojiva i
opii njihova svojstva.
-
kristalizirana gnojiva rezultat su kristalizacije gnojiva iz zasienih otopina

zagrijavanjem ili vakumiranjem
takvim nainom proizvode se amonijev sulfat i kalijeva gnojiva
kristali su estice ravnih povrina, otrih bridova i vrhova (kao kristali eera i
kuhinjske soli)
ponekad se veliki kristali nazivaju granule
danas se na tritu u kristalnom obliku nalaze gnojiva za fertigacijske sustave i

za runo raspodjeljivanje po proizvodnim povrinama (kalijev klorid, kalijev
sulfat, kalcijev nitrat, amonijev sulfat, vodotopiva NPK gnojiva)
kristalizirana gnojiva ne sadre estice sitnije od 0,16 mm, tj. ne sadre prainu
(oznaka dustfree)
19.
vrste estice krutih mineralnih gnojiva. Navedi i objasni naine
granuliranja.
-
granulirana gnojiva su sva kruta gnojiva koja su oblikovana u estice unaprijed

odreenih veliina
propisani postotni udio granula mora biti unutar deklariranog raspona veliina
granula
veliine, oblici i vrstoe granula su razliite, a ovise o tipu gnojiva i nainu

granuliranja
granuliranja obuhvaaju sve procese kojima se proizvode estice krutih gnojiva

ujednaenih oblika i dimenzija:
1. drobljenje
2. briketiranje ili peletiranje
3. priliranje
4. granuliranje (u uem smislu)
-
listie ili zrnate proizvode odreenih dimenzija
zrna su nepravilnog oblika, otrijih bridova kao kamenii, tj. usitnjeni dijelovi
razbijene stijene
u ovakvom obliku se esto proizvodi kalijev korid

11
briketiranje ili peletiranje je postupak okrupnjavanja estica gnojiva (suprotno

postupku drobljenja)
okrupnjavanje estica gnojiva, najee u prakastom obliku, postie se

kombinacijom zbijanja sitnih estica i istiskivanja radi poprimanja planiranog
oblika
briketirati se mogu i estice krupnije od praha
20.
vrste estice krutih mineralnih gnojiva. Objasni razliku izmeu granula
i prila i navedi prednosti granuliranih gnojiva.
-
priliranje je postupak proizvodnje granula (prila) zgunjavanjem kapljica

zasiene otopine gnojiva hlaenjem u struji zraka
postupak hlaenja i zgrunjavanja provodi se slobodnim padom kapljica gnojiva

kroz struju zraka u visokim tornjevima
prile su glatke sferine granule, manjih dimenzija i vrstoe od granula

proizvedenih drugim nainima
priliranjem se proizvode prile ureje, amonijevog nitrata i nekih sloenih NPK

gnojiva
granuliranje u uem smislu je proizvodnja granula okrupnjavanjem manjih

estica sukcesivnim oblaganjem gustom zasienom otopinom gnojiva koje se
pretvara u krutinu kristalizacijom ili suenjem
granuliranjem se proizvode sferine granule nepravilnijeg oblika od prila,

hrapavije povrine, ali su krupnije i vre
na ovaj nain proizvode se granule monoamonijevog fosfata (MAP), sloenih

NPK gnojiva, amonijevog nitrata, KAN-a, ureje
granule i prile istog gnojiva imaju istu fertilizacijsku vrijednost
praktine su razlike meu njima male, razlikuju se po veliini i vrstoi, to

dovodi do sljedeih razlika:
prile su manje i neotpornije na drobljenje te e imati vei udio praine
zbog manjih dimenzija (praina i manje estice) prile su higroskopnije
prile se bre otapaju jer su sitnije te granulirane estice imaju izraeniji produni
uinak
optimalne veliine granula i prila su 2-3 mm
deklariraju se rasponi veliina 0,1-5 mm (urea 0,1-5 mm, sloena NPK gnojiva
0,5-5 mm)
granulirana gnojiva su karakterizirana boljim fizikalnim svojstvima od prakastih

gnojiva
prednosti granuliranih gnojiva su:
manje sljepljivanje granula nego estica praha
12
sipka su i ne prae se pri transportu i aplikaciji
jednostavna raspodjela centrifugalnim rasipaima
produno djelovanje u tlu u usporedbi s prakastim oblikom jer je manja dodirna

povrina i sporije je otapanje granula
mogue kondicioniranje presvlaenjem granula radi poboljanja fizikalnokemijskih svojstava
kondicioniranje granula moe se provoditi:
zapraivanjem s 1-2 % inertne praine (vapnenac, dolomit)
tretiranjem s tekuim povrinski aktivnim sredstvima (alifatski amini, akrilsulfonati)
tretiranjem sa sumporom ili polietilenom
21.
to su pojedinana N gnojiva? Navedi 6 grupa N gnojiva. Napii
formulu, % udio N i najznaajnija svojstva amonijevog sulfata.
-
N gnojiva su najvie koritena gnojiva - izraen prinosotvorni uinak
proizvodnja i potronja N gnojiva na svjetskoj razini znaajno vee od

proizvodnje i potronje fosfatnih (2,4 3,2 puta) i kalijevih (3,3 -3,9 puta)
gnojiva
godinja proizvodnja N gnojiva (izraeno u istom N) 1,4 vea od sume

ukupne proizvodnje P2O5 i K2O
potronja N kao gnojiva vea 1,8 od sume potronje P 2O5 i K2O
6 grupa pojedinanih N gnojiva prema agregatnom stanju i obliku N:
1. amonijska
2. nitratna
3. amonijsko-nitratna
4. amidna
5. tekua N gnojiva
6. spororazlagajua N gnojiva
-
AMONIJ FOSFAT- vodotopivo gnojivo s 21 % N u amonijskom obliku i 24 % S, a

deklariran kao EZ gnojivo mora sadravati minimalno 20 % N
prvo N gnojivo proizvedeno Haber-Bosch postupkom i reakcijom NH 3 sa

sulfatnom kiselinom (1) ili reakcijom amonijevog karbonata s gipsom (2):
(1)
2NH3 + H2SO4 (NH4)2SO4
(2)
CaSO4 2H2O + (NH4)2CO3 CaCO3 + (NH4)2SO4 + 2H2O
stabilno gnojivo male higroskopnosti
dobrih fizikalnih svojstava (kristalizirano ili granulirano gnojivo)
brzodjelujue gnojivo
13
fizioloki (ili rezidualno) vrlo kiselo gnojivo
mali znaaj upravo zbog izrazite kiselotvornosti, ali i zbog relativno niske
koncentracije N (poveava trokove skladitenja i transporta)
zbog izrazite kiselotvornosti na alkalnim tlima pospjeuje usvajanje fosfora i

mikroelemenata
potpuno je topiv u vodi (75 g u 100 ml vode) pa se osim predsjetvene i startne

primjene, moe koristiti za prihranu
22.
formulu, % udio N i najznaajnija svojstva amonijevog klorida.
-
vodotopivo kristalizirano ili granulirano gnojivo s 24-26 % N u amonijskom obliku
granulirano se izravno koristi u gnojidbi, a kristalizirani oblik slui za proizvodnju

sloenih gnojiva
vea koncentracija N od sulfata (nia cijena po jedinici aktivne tvari)
izrazito kiselotvorno gnojivo, a uz fizioloki vrlo kiselu reakciju nepovoljna je i

visoka koncentracija klorida koji negativno utjee na mikrofloru
dobar izvor N za penicu, jeam, kukuruz, sirak, konoplju, lan, riu i pamuk, a
nije pogodan za vinovu lozu, krumpir i duhan
proizvodi se modificiranim Solvay procesom (1) ili direktnom neutralizacijom

amonijaka s klorovodinom kiselinom (2):
NH3 + H2O + CO2 + NaCl NaHCO3 + NH4Cl

NH3 + HCl NH4Cl
23.
formulu, % udio N i najznaajnija svojstva natrijevog nitrata.
o
o
bijelo kristalizirano vodotopivo gnojivo s oko 15-16 % N u nitratnom obliku
kristalizirano ili granulirano, praktino nehigroskopno gnojivo
jako alkalno rezidualno djelovanje jer u tlu zaostaje Na +
redovita primjena ilske salitre rezultira zaslanjivanjem tla i peptizacijom

koloida, tj. loijim fizikalnim svojstvima (stvaranje pokorice, naruavanje
strukture, poveana vododrivost, vea ljepljivost tla) i teom obradom tla
ne treba koristiti na neutralnim i alkalnim tlima, vrlo dobro na kiselim tlima
ilska salitra je najstarije duino gnojivo
prvotno se proizvodila ekstrakcijom iz mineralnih naslaga salitre (caliche) s do

20 % natrijevog nitrata, do 3 % kalijevog nitrata i manjih koliina klorida, sulfata
i borata (prirodna su nalazita u ileu i Peruu)
dananja je proizvodnja industrijska reakcijom NaCl i nitratne kiseline:
- 4HNO3 + 3NaCl 3NaNO3 + Cl2 + 2H2O + NOCl

24.
formulu, % udio N i najznaajnija svojstva kalcijevog nitrata.
14
vodotopivo bijelo sitnokristalizirano gnojivo sa samo 13-16 % N u nitratnom

obliku i 21 % Ca
vrlo higroskopno gnojivo, upija vlagu i kristalizira kao Ca(NO 3)22H2O ili
Ca(NO3)24H2O pa se iskljuivo pakira u nepromoive vree
vrlo dobro N gnojivo jer sadri Ca i nije kiselotvorno gnojivo, ve povoljno djeluje
na strukturu kiselih tala i pristupanost drugih hraniva
rezudualno alkalno djelovanje
korisno na slanim tlima jer supstituira Na s koloida tla
dobro se otapa u vodi (127 g u 100 ml) pa je pogodno za folijarnu ishranu i

fertigaciju
proizvodi se neutralizacijom nitratne kiseline kalcijevim karbonatom
- CaCO3 + 2HNO3 Ca(NO3)2 + H2O + CO2

25.
formulu, % udio N i najznaajnija svojstva amonijevog nitrata.
-
jedno od 3 najee koritena N gnojiva
sadri 32-35 % N, od ega je amonijskog i nitratnog N
vodotopivo bijelo kristalizirano higroskopno gnojivo
zbog higroskopnosti se sljepljuje te se granulira ili prilira uz dodatsk Ca i Mg

karbonata radi kondicioniranja
u prisustvu tvari koje djeluju kao detonatori ili upaljai (mineralne kiseline,
oksidansi, metali Al, Pb, Ni, Cu i Zn) moe lako eksplodirati
vrlo uinkovito N gnojivo jer nitratni oblik N djeluje odmah nakon primjene, a
amonijski je raspoloiv nakon nitrifikacije i ima produno djelovanje
dobro gnojivo za predsjetvenu i startnu gnojidbu ili za prihranu, a zbog visoke

topivosti (188 g u 100 ml vode) koristi se i za folijarnu gnojidbu
kiselotvorno gnojivo s ekvivalentom kiselosti oko 80, to znai da za

neutralizaciju rezidualnog efekta 100 kg AN-a treba 80 kg CaCO 3
proizvodnja amonijevog nitrata temelji se na proizvodnji nitratne kiseline iz

amonijaka koja se zatim neutralizira s jo amonijaka:
- NH3 + HNO3 NH4NO3

26.
formulu, % udio N i najznaajnija svojstva kalcijevog amonijevog
nitrata.
-
pojedinano N gnojivo koje predstavlja AN pomijean s vapnencem (CaCO 3) ili

dolomitom (CaCO3MgCO3)
sadri 27 % N, od ega je N u amonijskom i N u nitratnom obliku
sadri 4.5-5.5 % MgO, 6.5-8.5 % CaO
bolja fizikalna svojstva od istog AN i nije kiselotvorno gnojivo (zakiseljavajui

rezidualni efekt neutraliziran je kationima Ca i Mg)
15
proizvodnja kao granulirano ili prilirano gnojivo
najee se koristi za prihranu, a moe se primjenjivati i startno jer nitratni N

djeluje odmah, a amonijski N ima produno djelovanje
proizvodi se dodavanjem vapnenca ili dolomita amonijevom nitratu:
- NH4NO3 + CaCO3 MgCO3 NH4NO3 + CaCO3MgCO3

27.
formulu, % udio N i najznaajnija svojstva amonijevog sulfonitrata.
-
smjesa amonijevog nitrata i amonijevog sulfata
sadri 26 % N, od ega je u amonijskom obliku, a u nitratnom obliku
sadri 12,1 % S
vodotopivo kristalizirano ili granulirano gnojivo
dobrih fizikalnih i kemijskih svojstava jer je manje higroskopno nego amonijev

nitrat
kiselotvorni rezidualni efekt amonijevog sulfata dodatkom amonijevog nitrata je

prepolovljen
pogodan za predsjetvenu i startnu primjenu te za prihranu
proizvodnja na dva naina:
kristalizacija iz mjeavine zasienih otopina dvostrukih soli amonijevog

sulfata i amonijevog nitrata
o neutralizacija smjese nitratne i sulfatne kiseline amonijakom
28.
formulu, % udio N i najznaajnija svojstva ureje.
o
Urea CO(NH2)2
sporodjelujue vodotopivo bijelo kristalizirano gnojivo
u grupi mineralnih (anorganskih) gnojiva iako je organska molekula
s 46 % N u amidnom obliku najkoncentriranije kruto N gnojivo
deklarirana kao EZ gnojivo urea mora sadravati minimalno 44 % N uz

maksimalni udio biureta 1,2 %
stabilno gnojivo dobrih skladinih svojstava
najkoritenije N gnojivo
proizvodnja kao prilirano, granulirano ili peletirano sporodjelujue gnojivo
prilirana urea je manjih dimenzija i vrstoe od granulirane te se vie mrvi i

sadri vie praine, stoga je i higroskopnija
primjena kao osnovno gnojivo uz zaoravanje, kao predsjetveno i startno gnojivo

plitko uneseno u tlo te u prihranama uz plitko unoenje u tlo
djeluje sporije od AN-a i ima znaajno produno djelovanje
16
gnojivo bez punila koje se vrlo dobro otapa u vodi (1 kg/L pri 20C) i moe se
koristiti za folijarnu ishranu i fertigaciju
dozvoljene koncentracije ureje za folijarnu primjenu:
itarice
do 30 %
uljana repica
do 30 %
livade
do 30 %
masline
8-10 %
kukuruz
0,6-6,4 %
krumpir
do 5 %
eerna repa
do 4,5 %
mrkva i perin
1,2-3,8 %
luk
1,6-2,5 %
celer
0,8-2,4 %
vonjaci
0,5-2 %
kupus
0,8-1,6 %
salata
0,6-1 %
krastavci
0,5-1 %
vinova loza
0,5-1 %
rajica i paprika
0,4-0,7 %
mahune
0,3-0,6 %
pri otapanju urea oduzima toplinu otapalu i potrebno je priekati prije primjene
da otopina izjednai temperaturu s okolinom
vrlo kvalitetno gnojivo sa irokom primjenom, ali nepravilna aplikacija ureje

moe prouzroiti neeljene gubitke i probleme:
1. aplikacija prilirane ili granulirane ureje po tlu bez inkorporacije u tlo moe
prouzroiti znaajne gubitke volatizacijom zbog brze hidrolize ureje do
amonijaka. Vlanost i niske temperature smanjuju gubitke
2. brza hidroliza ureje do amonijaka moe fitotoksino djelovati, posebice na
klijance ako je vea koliina ureje aplicirana preblizu sjemenu
3. urea moe sadravati biuret koji je fitotoksian u koncentracijama > 2 %, a u
folijarnoj primjeni ve u koncentracijama 0,25-0,5 %
4. ureju ne treba koristiti za prihranu ozimih strnih ita pri niskim temperaturama i
na slabo razvijene biljke jer moe izazvati trovanje biljaka poveanom
koncentracijom amonijaka, to rezultira zastojem u vegetaciji
5. pri viim temperaturama primjena ureje za prihranu moe izazvati ozbiljna
oteenja (oegotine) na listu
17
prva reakcija ureje u tlu je slabo alkalna jer uz vodu prelazi u amonij-karbamat
uz odgovarajuu vlanost, temperaturu i kisik za nekoliko dana transformira se

do nitrata to rezultira slabim prolaznim zakiseljavanjem te se urea smatra
slabo kiselotvornim gnojivom
proizvodnja ureje:
reakcijom anhidriranog amonijaka s CO2 pod visokim pritiskom uz prisustvo

katalizatora prvo se proizvodi karmabat, a zatim urea:
- 2NH3 + CO2 NH2COONH4 NH2CONH2 + H2O
29.
formulu, % udio N i najznaajnija svojstva anhidriranog amonijaka.
-
anhidrirani amonijak kao ukapljeni plin najjeftiniji je izvor N
najkoncentriranije N gnojivo jer sadri 82 % N u amonijskom obliku
anhidrirani jer u proizvodnji amonijaka nema vode ve se proizvodi direktnom

sintezom N iz zraka i vodika u omjeru 1:3
N2 + 3H2 2NH3
skladiti se kao tekuina u tankovima pod pritiskom i na niskoj temperaturi
uz atmosferski pritisak postaje bezbojni plin
transport cisternama i plinovodima (direktna doprema do farme)
iskljuivo predsjetvenom aplikacijom u tlo injektorom s cijevima na dubinu 1530 centimetara
uz tijelo aplikatora je cijev pod pritiskom s anhidriranim NH 3, u tlo ulazi u

plinovitom stanju i neophodna je vlanost tla da se izbjegne volatizacija
uz plitku aplikaciju, suho alkalno i neutralno tlo realna je volatizacija
zbog toga je ea upotreba otopine amonijaka u vodi
vei znaaj anhidriranog NH3 za proizvodnju amonijevih soli reakcijom s

nitratnom, sulfatnom ili fosfatnom kiselinom reakcijom s CO2 koristi se u
proizvodnji ureje
30.
formulu, % udio N i najznaajnija svojstva urea amonijevog nitrata.
(UAN) - CO(NH2)2NH4NO3
-
tekue N gnojivo, otopina ureje i amonijevog nitrata u vodi
30 % N od ega je u amidnom, u amonijskom i u nitratnom obliku
maksimalan sadraj biureta je 0,5 %
Primjena:
1. unoenjem u tlo
2. irom po povrini tla
3. folijarno (ist, razrijeen ili pomijean s pesticidima i mikroelementima)
18
4. fertigacijom
5. kemigacijom (pomijean s pesticidima)
-
nerazrijeen primijenjen folijarno izaziva razliit stupanj oteenja lista i drugih

organa, ovisno o temperaturi i fenofazi usjeva
folijarna primjena preporuena za biljke koje su u fazi brzog vegetativnog

porasta, a provodi se za oblanog vremena, ujutro ili predveer
prednosti UAN-a:
1. sigurna i jednostavna primjena

2. lako unoenje u irigacijski sustav
3. siguran za transport i skladitenje
4. ravnomjerna aplikacija
5. jeftiniji od veine krutih gnojiva
6. pogodan za pripremu tekuih NPK mjeavina
-
proizvodnja otapanjem krute ureje u otopini amonijevog nitrata (75-80 %

otopina ureje i 80-85 % otopina amonijevog nitrata) uz dodavanje vode radi
postizanja odreene koncentracije
vea koncentracija N podrazumijeva i viu temperaturu isoljavanja, a za

koncentracije 28-32 % N temperatura isoljavanja je <0C
sadri malu koliinu antikorozivnih sredstava koja omoguuju koritenje posude

za uvanje i aplikatora izraenih od uobiajenih materijala (plastika, elik,
aluminij)
31.
to su pojedinana N gnojiva? Navedi 6 grupa N gnojiva. to su
sporodjelujua N gnojiva? Navedi nedostatke i prednosti tih gnojiva, te
3 postupka proizvodnje ili oblaganja granula.
-
gnojiva ija je topiva komponenta nakon kristalizacije, priliranja ili granuliranja

obloena ili presvuena zatitnim slojem s ciljem usporavanja ulaska vode,
otapanja, razlaganja i oslobaanja hraniva
razvijena su jer je nitrifikacija mineralnih N gnojiva, ak i onih sa

sporodjelujuim uinkom kao to su urea ili kalcijev cijanamid, jo uvijek prebrza
da bi gnojivo bilo ravnomjeran izvor N kroz vegetaciju
spororazlagajua gnojiva razvijena raznim tehnikama kondenziranja, oblaganja

ili presvlaenja granula N gnojiva s ciljem usporavanja razlaganja gnojiva i/ili
usporavanja i inhibiranja nitrifikacije
tri osnovne kategorije materijala za oblaganje granula gnojiva:
1. polimeri (npr. formaldehid) i monomeri (krotonaldehid, izobutilaldehid)

2. sumporno-polimerni materijali
3. sumporni materijali
-
nedostatak je znaajno vea cijena

19
prednosti sporozlagajuih gnojiva:
1. znatno nii gubitci ispiranjem, denitrifikacijom i volatizacijom

2. smanjena fitotoksinost zbog neznatnog poveanja osmotske vrijednost vodene
faze tla
3. apliciraju se jednom za itavu vegetaciju
4. ne oneiavaju okoli
-
postupci oblaganja granula mineralnih gnojiva:
1. prevlaenje granula elementarnim sumporom (9-30 % S), voskovima i

polimerima (akrilne smole, polistiren, polietilen)
2. kondenzacija ureje s aldehidima (ureaform s 38 % N, Crotodur s 28 % N, Isodur s
28 % N)
3. primjena inhibitora nitrifikacije
-
inhibitori nitrifikacije nisu toksini za biljku, a inhibiraju prevoenje amonijaka u

nitrate
znaajni inhibitori su nitrapyrin, DCD (dicyandiamide), tiourea, kalij azid
0,5 do 2 kg/ha inhibitora selektivno inhibira aktivnost nitrificirajuih bakterija

(npr. Nitrosomonas), to je dovoljno za usporavanje nitrifikacije i smanjivanje
gubitaka N ispiranjem i denitrifikacijom
primjeri spororazlagajuih N gnojiva (18-36 % N):
1. krotoniliden diurea (reakcijom ureje s krotonaldehidom) s 28 % N

2. izobutiliden diurea (reakcijom ureje s izobutilaldehidom) s 28 % N
3. urea formaldehid (reakcijom ureje s formaldehidom) s 36 % N
4. amonijev sulfat s inhibitorom nitrifikacije (sadri dicijan-diamid) s 20 % N
5. amonijev sulfonitrat s inhibitorom nitrifikacije (sadri dicijan-diamid) s 24 % N
6. otopina N gnojiva s urea formaldehidom s 18 % N
32.
to su pojedinana P gnojiva? Navedi 3 kategorije topivosti P
gnojiva. Navedi i objasni sirovine u proizvodnji P gnojiva.
-
sva P gnojiva proizvode se iz sirovih fosfata, tj. fosfatnih stijena
obuhvaaju razliite oblike mineralnog P proizvedenog mehanikom, kemijskom

ili termikom obradom sirovina bogatih fosforom
glavna sirovina su prirodni minerali i rude
P gnojiva su najee kalcijevi fosfati razliite topivosti
topivost P gnojiva:
1. raspoloivi vodotopivi fosfati

2. raspoloivi citrotopivi fosfata
20
3. tekotopivi tercijarni fosfata

-
veliina estica gnojiva znaajno utjee na dinamiku raspoloivosti
sitne estice imaju veu aktivnu dodirnu povrinu i bre razlaganje
znaajno ovisi o pH reakciji tla
iako sitnije estice gnojiva samo djelomino nadoknauju manju topivost

fosfata, ipak je propisana proizvodnja sve sitnijih estica kako opada topivost
fosfata:
1. fosforna gnojiva s vodotopivim fosfatima (npr. trostruki superfosfat) ne moraju

biti sitno mljevena i koriste se granulirana
2. Tomasov fosfat s citrotopivim fosforom mora biti usitnjen tako da je 75 % estica
promjera < 0,160 mm, a ostale < 0,630 mm
3. dikalcijev fosfat (fosfor topiv u alkalnom amonijevom citratu) i djelomino topivi
kameni fosfat (40 % ukupnog fosfora je vodotopivo) moraju biti usitnjeni tako da
je 90 % estica promjera < 0,160 mm, a ostale < 0,630 mm
4. meki kameni fosfat (55 % deklariranih fosfata topivo u 2 %-tnoj mravljoj kiselini)
mora biti usitnjen tako da je 90 % estica promjera < 0,063 mm, a ostale <
0,125 mm
-
fosfatni minerali su osnovne sirovine u prvom stupnju proizvodnje kompleksnih

gnojiva gdje se razlau na topivije oblike
fosfatne minerale dijelimo u dvije osnovne grupe:
1. apatiti
2. fosforiti
-
apatiti su najea vrsta minerala u svim sirovim fosfatima
najznaajniji kristalni fosfatni minerali u magmatskim stijenama
nalaze se i u metamorfnim stijenama, ali i kao sekundarni minerali u

sedimentnim fosfatnim stijenama, tj. fosforitima
u magmatskim stijenama je fluorapatit najznaajnija vrsta apatita, a manje je

prisutan klorapatit
fluorapatit Ca10(PO4)6F2
klorapatit
Ca10(PO4)6Cl2
apatiti biolokom i kemijskom razgradnjom ulaze u sastav sedimentnih stijena
fosforiti su sedimentne naslage sitnozrnate smjese razliitih vrsta kalcijevih

fosfata sa silikatima i karbonatima (vapnenac, dolomit)
najznaajniji kalcijevi fosfati u fosforitima su:
1. fluorapatit
3Ca3(PO4)2 CaF2
2. karbonatapatit
3Ca3(PO4)2 CaCO3
3. hidroksilapatit
3Ca3(PO4)2 Ca(OH)2
21
veina sedimentnih naslaga fosforita sadri frankolit kao smjesu razliitih vrsta
karbonat-fluorapatita
fosfati se akumuliraju u sedimentima fosforita troenjem primarnih minerala i

organogenim procesima
meki kameni fosfat je posebna vrsta koloidnog fosfata, esto manje istoe jer
smjesa sadri kalcijev karbonat i glinu
sadri 18-25 % P2O5 netopivog u vodi
nije podloan ispiranju i ima produno djelovanje jer se godinje razloi tek oko
2 % fosfora
blagi kalcizacijski uinak, nema fitotoksino djelovanje i moe se primjenjivati

zajedno sa sjetvom
oko 80 % fosfata u svijetu proizvodi se preradom fosforita
naini proizvodnje fosfornih gnojiva, tj. otapanje teko topivih oblika sirovih
fosfata su:
1. elektrokemijski
2. razlaganje mineralnim kiselinama (sulfatna, fosfatna i nitratna)
3. termika prerada sirovih fosfata i drugih ruda
33.
to su pojedinana P gnojiva? Navedi podjelu P gnojiva prema
nainu proizvodnje i obliku P. Navedi nazive, formulu, postotak aktivne
tvari i najznaajnija svojstva sirovih fosfata.
-
fosforna gnojiva se prema nainu proizvodnje i kemijskom obliku fosforne

komponente, tj. prema stupnju razloenosti i topivosti dijele:
1. sirovi fosfati
2. primarni kalcijevi fosfati (kalcij-dihidrogen fosfati), vodotopivi fosfati
3. sekundarni kalcijevi fosfati (kalcij-hidrogen fosfati), citrotopivi fosfati
4. topljeni i termofosfati
Sirovi fosfati
Fosforitno brano - 6Ca3(PO4)2 CaF2 CaCO3
Djelomino topivi kameni fosfat
Primarni kalcijevi fosfati
Superfosfat - Ca(H2PO4)2 + CaSO4
Obogaeni superfosfat - Ca(H2PO4)2 + CaSO4
Trostruki superfosfat ili tripleks - Ca(H2PO4)2 H2O
Sekundarni kalcijevi fosfati
Dikalcijev fosfat ili precipitat ili talonik - CaHPO 4 2H2O
Topljeni i termofosfati
22
Kalcinirani fosfati (Rhenania fosfat) CaNaPO 4 Ca2SiO4

Aluminijev kalcijev fosfat
Kameni fosfat bez fluora (Coronet fosfat)
Tomasov fosfat ili Tomasova ljaka - Ca5[SiO4(PO4)2]
34.
gnojiva. Navedi nazive, formulu, postotak aktivne tvari i najznaajnija
svojstva superfosfata i dvostrukog superfosfata.
Superfosfat - Ca(H2PO4)2 + CaSO4
-
vodotopivo pojedinano P gnojivo s niskim sadrajem P (16-19 % P 2O5)
slabo higroskopno, ali se duim stajanjem slijepi, vie ako je u obliku praha, a
manje u granuliranom obliku
Sivkaste boje
proizvodnja razlaganjem apatita (ili fosforita) sulfatnom kiselinom:

Ca10(PO4)6(OH/F)2 + 7H2SO4 3Ca(H2PO4)2 + 7CaSO4/F2 + H2O
gips je balast te superfosfat sadri dvije komponente:
1. primarni kalcijev fosfat ili dihidrogen fosfat topiv u vodi (> 90 %)

2. kalcijev sulfat ili gips netopiv u vodi
-
kao EZ gnojivo superfosfat mora sadravati minimalno 16 % P 2O5, a najmanje 93

% od toga mora biti vodotopivo
neutralno gnojivo i nema znaajno kiselotvorno djelovanje na tlo
granuliranom superfosfatu se radi neutralizacije slobodne fosforne kiseline i

manjeg sljepljivanja moe dodati usitnjeni vapnenac ili dolomit
Obogaeni superfosfat - Ca(H2PO4)2 + CaSO4

-
obogaeni ili koncentrirani ili dvostruki superfosfat je vodotopivo pojedinano

fosfatno gnojivo s neto veim sadrajem P, 22-34 % P2O5
razlaganje sirovih fosfata smjesom sumporne i fosfatne kiseline:

3Ca5(PO4)3F + 7H2SO4 + 7H3PO4 8Ca(H2PO4)2 + 7CaSO4 + 3HF
takoer sadri dvije komponente:
1. primarni kalcijev fosfat topiv u vodi (> 90 %)

2. gips netopiv u vodi
-
gips je i u ovom gnojivu balast, ali je prisutan s manjim udjelom (ovisi o udjelu
fosfatne kiseline u proizvodnji)
praktino, obogaeni je superfosfat kao smjesa superfosfata i trosturkog

superfosfata
23
kao EZ gnojivo obogaeni superfosfat mora sadravati minimalno 25 % P 2O5, a

najmanje 93 % od toga mora biti vodotopivo
35.
nainu proizvodnje i obliku P. Navedi formulu, postotak aktivne tvari i
najznaajnija svojstva trostrukog superfosfata.
Trostruki superfosfat ili tripleks - Ca(H2PO4)2H2O
-
najkoncentriraniji primarni kalcijev fosfat, sadri 42-48 % P 2O5
proizvodnja reakcijom mljevenog fosforita s fosfornom kiselinom
prisutnost fluorapatita u fosforitu smanjuje koliinu proizvedenog

monokalcijevog fosfata te bi idealna proizvodnja bila s istim hidroksilapatitom
Ca10 (PO4)6(OH)2 + 14H3PO4 10Ca(H2PO4)2 + 2H2O
fosforna komponenta trostrukog superfosfata topiva je u vodi (> 90 %)
bezbalastno gnojivo (za razliku od superfosfata, ne sadri gips)
proizvodnja u granulama
dobrih je skladinih svojstava i u pogodnom je obliku za raspodjeljivanje

centrifugalnim rasipaima
kao EZ gnojivo trostruki superfosfat mora sadravati minimalno 38 % P 2O5, a

najmanje 85 % deklariranog udjela mora biti vodotopivo
36.
gnojiva. Navedi naziv, formulu, postotak aktivne tvari i najznaajnija
svojstva gnojiva iz grupe sekundarnih kalcijevih fosfata.
Dikalcijev fosfat (precipitat ili talonik) - CaHPO 4 2H2O
-
pojedinano fosfatno gnojivo proizvedeno taloenjem (precipitacijom) iz

suspenzije mljevenog vapnenca i otopine fosfatne kiseline:
2CaCO3 + 2H3PO4 2CaHPO42H2O + 2CO2
bijeli talog se nakon suenja usitnjava na propisanu veliinu estica
fosforna komponenta u obliku hidrogenfosfata (dikalcijev fosfat dihidrat) te nije

vodotopiva ve citrotopiva (u luini amonijevog citrata)
uinkovitije gnojivo na kiselim nego na neutralnim i alkalnim tlima
moe sadravati i do 40 % P2O5, a kao EZ gnojivo mora sadravati minimalno 38

% P2O5 topivog u luini amonijevog citrata, a estice moraju biti usitnjene tako
da:
1. najmanje 90 % estica mora proi kroz sito otvora 0,160 mm

2. najmanje 98 % estica mora proi kroz sito otvora 0,630 mm.
-
dikalcijev fosfat nije higroskopno i nije kiselotvorno gnojivo
znaajan nedostatak je relativno skupa proizvodnja te se rijetko koristi kao

gnojivo ve kao dodatak u hranidbi stoke
24
37.
nainu proizvodnje i obliku P. to su topljeni i termo fosfati? Objasni
razlike i na kakvim se tlima koriste.
Topljeni i termo fosfati
-
pojedinana fosforna gnojiva koja se proizvode ili nastaju kao nusproizvod

obradom sirovina na visokoj temperaturi
ne sadri fosfate topive u vodi, ve samo citrotopive ili fosfate topive u

uglavnom se primjenjuju u prakastom obliku kao gnojiva s produnim

djelovanjem na kiselim tlima
razlaganje minerala visokom temperaturom iskljuuje potrebu (skupih)

mineralnih kiselina za razgradnju fosforita, ali je i proizvodnja termofosfata
skupa
nedostatci termofosfata:
1. ne sadre vodotopive fosfate

2. visoki energetski zahtjevi (poskupljuje proizvodnju)
3. ne moe se uvoditi amonijak za proizvodnju sloenih gnojiva
-
topljeni i termofosfati razlikuju se po temperaturama u proizvodnim procesima:
1. termofosfati se proizvode procesima kalcinacije na temperaturama ispod toke

taljenja (proizvod je porozan)
2. topljeni fosfati proizvode se procesima fuzije s temperaturama iznad toke
taljenja te dolazi do stapanja sirovih fosfata s kremenom (proizvod je sjajna
talina)
38.
gnojiva. Navedi nazive, formule, postotke P2O5 i najznaajnija svojstva
najmanje 3 gnojiva iz grupe topljenih i termo fosfata.
Kalcinirani fosfati (Rhenania fosfat) CaNaPO 4 Ca2SiO4
-
proizvodnja zagrijavanjem smjese apatita, natrijevog karbonata i pijeska na

temperaturu oko 1200C
Ca5(PO4)3F + 2Na2CO3 + SiO2 CaNaPO4 Ca2SiO4 + NaF + 2CO2
sadri 28 % citrotopivog fosfata
kao EZ gnojivo mora ispunjavati sljedee uvjete:
1. ukupno minimalno 25 % P2O5 topivog u alkalnom amonijevom citratu

2. minimalno 75 % estica mora biti promjera < 0,160 mm
minimalno 96 % estica mora biti promjera < 0,630 mm
Aluminijev kalcijev fosfat
-
proizvodnja zagrijavanjem usitnjenih minerala

25
sadri aluminijeve i kalcijeve fosfate topive u alkalnom amonijevom citratu ili

kao EZ gnojivo mora ispunjavati sljedee uvjete:
1. ukupno minimalno 30 % P2O5

2. minimalno 75 % deklariranog P2O5 topivo u alkalnom amonijevom citratu
Kameni fosfat bez fluora (Coronet fosfat)
-
topljeni fosfat
proizvodnja zagrijavanjem smjese fino usitnjenog kamenog fosfata, silikata i

vode
temperatura topljenja smjese 1500-1600C kroz 30 minuta
sadri 21 % P2O5, a 18 % je citrotopivo
Tomasov fosfat ili Tomasova ljaka - Ca5[SiO4(PO4)2]

-
topljeni fosfat
nusprodukt u proizvodnji elika ako ruda sadri vie od 1 % fosfora
neistoe eljezne rude odstranjuju se uz dodatak vapnenca i silikata na 1600C

oksidacijom fosfora i stvaranjem kalcijevog silikofosfata
sadri 8-18 % P2O5
kao EZ gnojivo Tomasov fosfat treba ispunjavati uvjete:
1. ukupno minimalno 12% P2O5

2. minimalno 75 % deklariranog P2O5 topivo u 2 %-tnoj limunskoj kiselini
-
kalcizacijsko djelovanje jer sadri 42-50 % CaO
koristan je i sadraj mikroelemenata Fe i Mn
39.
to su pojedinana K gnojiva? Navedi podjelu K gnojiva. Navedi
nazive, formule i postotke aktivne tvari sirovih i obogaenih sirovih
kalijevih soli.
-
kalijeva gnojiva proizvode se mehanikom i/ili kemijskom obradom sirovih

kalijevih soli iz prirodnih nalazita
kalijeva su gnojiva vodotopiva
prema nainu proizvodnje dijele se na:
1. sirove kalijeve soli
26
2. obogaene sirove kalijeve soli

3. koncentrirana kalijeva gnojiva
-
koncentrirana gnojiva proizvode se preradom sirovih soli otapanjem i

frakcijskom kristalizacijom
Sirove kalijeve soli
Obogaene sirove kalijeve soli
Obogaena kainitna sol - K2SO4 MgSO4 Na2SO4 KCl
Kiserit s kalijevim sulfatom - MgSO4 K2SO4
Koncentrirana kalijeva gnojiva
Kalijev klorid KCl
Kalijev sulfat - K2SO4
Kalijev klorid - magnezijev sulfat (Korn kalij) KClMgSO 4
Kalijev-magnezijev sulfat (Patent kalij) - K 2SO4 MgSO4
Kalijev-magnezijev-natrijev sulfat - Kainit (Magnesia kainit)
40.
to su pojedinana K gnojiva? Navedi podjelu K gnojiva. Navedi
nazive, formule i postotke aktivne tvari koncentriranih kalijevih
gnojiva.
- prirodni minerali, kloridi i sulfati s razliitim udjelima kalija:
1. silvit
2. silvinit
3. kainit
4. karnalit
KCl
KCl + NaCl
20-42 % K2O
KClMgSO43H2O minimalno 10 % K2O

KClMgCl26H2O
5. langbeinit
K2SO42MgSO4
6. einit
K2SO4MgSO46H2O
9-12 % K2O
41.
to su sloena mineralna gnojiva i kako se proizvode? Navedi
sirovine za proizvodnju i 4 grupe procesa proizvodnje mineralnih
gnojiva.
Kalijev klorid - KCl
-
najire koriteno pojedinano kalijevo gnojivo
potpuno vodotopivo i proizvodi se u razliitim oblicima:
1. prakasto kao sirovina za daljnju proizvodnju kompleksnih gnojiva

2. kristalno bez estica < 0,16 mm, pogodno je za runu raspodjelu i fertigaciju
biljaka tolerantnih na kloride
3. granulirano za mehaniko raspodjeljivanje rasipaima
27
proizvodnja iz razliitih smjesa prirodnih minerala
najea sirovina silvinit (smjesa silvita KCl i halita NaCl) iz kojega se otapanjem
i frakcijskom kristalizacijom proizvodi kalijev klorid:
KCl NaCl KCl + NaCl
kalijev klorid sadri 60 % K2O, a kao EZ gnojivo sadri minimalno 37 % K2O
Kalijev sulfat - K2SO4

-
za gnojidbu vrsta osjetljivih na kloridni anion (vinova loza, duhan, krumpir,

rajica, patlidan, luk)
na tritu prisutno s 50 % K2O u razliitim oblicima (5052 %):
1. kristalno kao sirovina za daljnju proizvodnju kompleksnih gnojiva i za runo

rasipavanje (50-51 % K2O s 0,5-1 % Cl)
2. kristalno poboljane topivosti za fertigaciju i folijarnu primjenu (52 % K 2O)
3. granulirano za mehaniko raspodjeljivanje rasipaima (50 % K 2O)
-
kao EZ gnojivo sadri minimalno 47 % K2O i maksimalno 3 % Cl
proizvodnja iz kalijevog klorida i sulfatne kiseline (1), ili frakcijskom

kristalizacijom iz prirodnih kompleksnih soli (2):
(1) 2KCl + H2SO4 K2SO4 + 2HCl

(2) K2SO4MgSO46H2O K2SO4 + MgSO4 + 6H2O
Kalijev klorid - magnezijev sulfat (Korn kalij) KClMgSO 4
-
kalijevo gnojivo s 40 % K2O
granulirano je pogodno za raspodjeljivanje rasipaima
sadri neto magnezija (6 % MgO), sumpora (4 % S) i natrija (3 % Na)
Kalijev-magnezijev sulfat (Patent kalij) - K 2SO4 MgSO4

-
kalijevo gnojivo s 30 % K2O
granulirano je pogodno za raspodjeljivanje rasipaima
sadri i neto magnezija (10 % MgO) i sumpora (17 % S)
dozvoljena je upotreba u ekolokoj poljoprivredi
42.
to su sloena mineralna gnojiva i kako se proizvode? Nain
proizvodnje i svojstva kompleksnih gnojiva iz grupe AMOFOSA.
-
kompleksna ili mijeana gnojiva koja sadre najmanje dva od tri glavna hraniva
mogu biti dvojna (NP, NK i PK gnojiva) i trojna ili potpuna (NPK gnojiva)
proizvodnja kompleksnog gnojiva:
1. kemijske reakcije sirovina

2. suenje i granulacija u proizvodnji krutog sloenog gnojiva
28
3. ili otapanje u proizvodnji tekueg sloenog gnojiva

-
svaka granula pri tome sadri jednaki omjer deklariranih hraniva
mijeano gnojivo proizvodi se suhim mijeanjem nekoliko gnojiva bez kemijske

reakcije
sloena gnojiva deklarirana kao EZ gnojiva moraju sadravati minimalno 15-20

% aktivne tvari (N+P2O5+K2O) uz minimalno 2-5 % N, 3-5 % P2O5 i 3-5 % K2O,
ovisno o vrsti i agregatnom stanu gnojiva
gnojiva grupe AMOFOSA (amonijak + fosfor) proizvode se neutralizacijom

amonijaka i fosfatnih kiselina
postupku neutralizacije prethodi proizvodnja fosfatne kiseline razlaganjem

prirodnih fosfata sulfatnom kiselinom te moemo rei da proizvodnja amofosa
poinje razlaganjem sirovih fosfata sulfatnom kiselinom
proces proizvodnje gnojiva odvija se u dva (dvojna NP) ili tri (trojna NPK)
osnovna stupnja:
1.
razlaganje sirovih fosfata sulfatnom kiselinom i proizvodnja fosfatne kiseline

Ca10(PO4)6F2 + 10H2SO4 6H3PO4 + 10CaSO4 + 2HF
2.
neutralizacija fosfatne kiseline amonijakom za proizvodnju AMOFOSA

H3PO4 + NH3 NH4H2PO4
3.
dodavanje kalijeve soli amofosu za proizvodnju trojnog gnojiva

NH4H2PO4 + KCl NH4Cl + KH2PO4
-
svojstva gnojiva iz grupe amofosa:
1. N je iskljuivo u amonijskom obliku (nema nitratnog N)

2. fosfat je u vodotopivom obliku
3. kalij je vodotopiv
4. mogue je proizvesti gnojiva s veim udjelom aktivne tvari nego postupkom
proizvodnje amonitrofosa
neutralizacijom fosfatne kiseline amonijakom nastaje niz gnojiva iz grupe AMOFOSA. U
prvom stupnju nastaju dvojna gnojiva MAP i DAP, a dodavanjem kalijeve soli nastaju
trojna gnojiva razliitih formulacija.
43.
naziv, formulu, formulaciju i osnovna svojstva MAP-a i DAP-a.
MAP
-
monoamonijev fosfat ili MAP je vodotopivo dvojno kompleksno bezbalastno NP

gnojivo
uglavnom se proizvodi i koristi u granuliranom obliku, moe i prakasto
stabilno gnojivo dobrih fizikalnih svojstava
29
kemijska stabilnost omoguuje uporabu bez praktinog gubitka N skladitenjem

ili nakon aplikacije
isti MAP ima 12 % N i 52 % P2O5 (formulacija 12-52-0)
svojstva MAP-a su:
1. visoka koncentracija aktivne tvari (ukupno 64 %)

2. zbog omjera hraniva 1:4,3:0 najpogodnije je za osnovnu gnojidbu, ali se koristi i
u predsjetvenoj gnojidbi
3. fosfor je u vodotopivom obliku
4. meuprodukt je u proizvodnji trojnih NPK gnojiva razliitih formulacija
DAP
-
diamonijev fosfat ili DAP je dvojno kompleksno bezbalastno NP gnojivo
proizvodi se i koristi u granuliranom obliku
gnojivo dobrih fizikalnih svojstava
raspodjeljivanjem po povrini tla bez odgovarajue aplikacije postoji opasnost

gubitka dijela N volatizacijom (posebice pri pH tla > 7)
DAP ima 16 % N i 48 % P2O5 (formulacija 16-48-0)
svojstva DAP-a su:
1. visoka koncentracija aktivne tvari (ukupno 64 %)

2. zbog omjera hraniva 1:3:0 najpogodnije je za osnovnu gnojidbu
3. fosfor je u citrotopivom obliku
4. meuprodukt je u proizvodnji trojnih NPK gnojiva
5. pogodniji je za kisela tla nego za neutralna i alkalna tla (zbog topivosti fosfata i
zbog mogueg gubitka N)
44.
to su sloena mineralna gnojiva i kako se proizvode? to su
amonij polifosfati, a to trojna gnojiva iz grupe AMOFOSA. Navedi
osnovna svojstva i primjere.
-
polifosfati su polimeri ravnih lanaca dok su metafosfati ciklinog oblika
proizvodnja neutralizacijom fosfatne kiseline anhidriranim amonijakom uz

oduzimanje vode
dobra fizikalna svojstva, stabilna su i bez posebnih zahtjeva za skladitenje
esta formulacija krutih polifosfata je 15-62-0, a mogu biti razliitih formulacija:

(NH4)3P3N3O6H3
27-60-0
(NH2)3PO
43-74-0
HNPO(OH)
17-80-0
30
najee se koriste za proizvodnju tekuih gnojiva kao smjesa ortofosfata,

pirofosfata i polifosfata formulacije 10-34-0
polifosfati u tlu vrlo lako i brzo hidroliziraju te biljke lako usvajaju fosfor
za razlaganja tekuih amonijevih polifosfata u tlu potrebno je 2-9 dana, a krutih

4-27 dana (ovisno o pH reakciji i prozranosti tla)
trojna NPK gnojiva iz grupe amofosa koriste se za osnovnu gnojidbu i

predsjetvenu gnojidbu
sav N je u amonijskom obliku, a fosfor je vodotopiv
za osnovnu gnojidbu pogodne su formulacije

5-20-30
5-15-30
6-18-36
7-20-30
8-26-26
10-30-20
za predsjetvenu gnojidbu pogodna formulacija 15-15-15
45.
proizvodnje i svojstva kompleksnih gnojiva iz grupe NITROFOSA.
Navedi primjere.
- gnojiva grupe NITROFOSA proizvode se izravnim razlaganjem sirovih fosfata
nitratnom kiselinom
- u razlaganjem nastalu kiselu masu uvodi se amonijak te se ova grupa
gnojiva naziva i amonijev nitrofos ili AMONITROFOS (amonijak + nitrat +
fosfor)
- zbog manjeg udjela fosfatne kiseline, fosfatna je komponenta manje topiva,
tj. uglavnom je citrotopiva jer je u obliku hidrogenfosfat aniona (HPO 42-)
-
1.
2.
3.
4.
-
postupak proizvodnje u 4 koraka do trojnih gnojiva:
1. Razlaganje sirovih fosfata nitratnom kiselinom

Ca10(PO4)6F2 + 20HNO3 6H3PO4 + 10Ca(NO3)2 + 2HF
2. Uvoenje amonijaka za proizvodnju AMONITROFOSA
2H3PO4 + 3Ca(NO3)2 + 4NH3 4NH4NO3+2CaHPO4+Ca(NO3)2
3. Razgradnja Ca(NO3)2 uvoenjem u otopinu CO2 iz sinteze amonijaka
Ca(NO3)2 + H2CO3 + 2NH3 2NH4NO3 + CaCO3
4. Dodavanje kalijeve soli amonitrofosu za proizvodnju trojnog gnojiva
svojstva gnojiva iz grupe amonitrofosa:
N je u amonijskom i nitratnom obliku
fosfat je djelomino ili potpuno u citrotopivom obliku
kalij je vodotopiv
proizvodni procesi pruaju ui raspon formulacija proizvedenih gnojiva te se udio
aktivne tvari poveava dodavanjem fosfatne kiseline
zbog N u oba oblika, amonijskom i nitratnom, amonitrofosi su pogodniji za
startnu gnojidbu nego za osnovnu gnojidbu
koriste se i u prihrani
31
zbog manje topivosti fosfora (citrotopiv), pogodnija su gnojiva za kisela tla, a

manje pogodna za neutralna i alkalna tla.
- za predsjetvenu i startnu gnojidbu pogodne su formulacije
7-14-21
8-16-24
13-13-21
13-10-12
- za prihranu formulacije 15-15-15, 18-9-9 i 20-10-10
NH4NO3 + CaHPO4 + KCl NH4NO3 + CaHPO4 + KCl
46.
proizvodnje i svojstva kompleksnih dvojnih PK gnojiva.
-
proizvodnja neutralizacijom kalijevog hidroksida ortofosfatnom, pirofosfatnom ili

metafosfatnom kiselinom:
H3PO4 + 3KOH K3PO4 + 3H2O (kalijev fosfat)
H4P2O7 + 4KOH K4P2O7 + 4H2O
(kalijev pirofosfat)
HPO3 + KOH KPO3 + H2O
(kalijev metafosfat)
odlina gnojiva zbog visokog sadraja fosfata
esto se koriste u proizvodnji tekuih gnojiva za folijarnu aplikaciju
prednosti su ovih gnojiva:
1. visok sadraj aktivne tvari

2. nemaju klorida
3. nizak indeks zaslanjivanja
formulacije kalijevih fosfata

monokalijev fosfat
KH2PO4
0-52-35
dikalijev fosfat
K2HPO4
0-40-54
tetrakalijev pirofosfat
K4P2O7 0-40-57
kalijev metafosfat
KPO3
0-60-40 ili 0-57-35
47.
naziv, formulaciju i osnovna svojstva jednog gnojiva iz grupe
kompleksnih dvojnih NK gnojiva.
Kalijev nitrat KNO3
-
kompleksno dvojno NK gnojivo bez balasta ili punila
vrlo malo higroskopno
u prakastom obliku se s kalijevim solima koristi za pripremanje mijeanih

gnojiva, u kristaliziranom obliku pogodno za fertigaciju, a u granuliranom obliku
za aplikaciju u tlo
pogodno za biljne vrste osjetljive na kloridni anion i kaliofilne biljke
sadri 14 % N i 46.5 % K2O (formulacija 14-0-46,5)
32
prirodna nalazita kalijevog nitrata (salitre) su oskudna (sadre uglavnom

natrijev nitrat s manjim udjelom kalijevog nitrata te klorida i sulfata)
industrijska proizvodnja reakcijom kalijevog klorida i nitratne kiseline

KCl + HNO3 KNO3 + HCl
48.
to su sloena mineralna gnojiva i kako se proizvode? to su
mijeana gnojiva. Navedi osnovne razlike u odnosu na kompleksna
gnojiva.
-
mehaniko mijeanje krutih pojedinanih gnojiva u prakastom ili granuliranom

obliku
po agrokemijskim svojstvima i fertilizacijskom uinku ne razlikuju se od

kompleksnih
kompleksna gnojiva imaju znaajno veu koncentraciju aktivne tvari to sniava

trokove prijevoza, skladitenja i raspodjele
mijeana gnojiva kao punilo obino sadre vee koliine kalcijevog karbonata
koji povoljno djeluje na fizikalna svojstva tla i neutralizira dio suvine kiselosti
kiselih tala (pogodno za kisela tla)
mogu se dodati mikroelementi, zatitna sredstva, stimulatori rasta
primjeri mijeanih gnojiva:
1. urea + DAP (diamonijev fosfat) 35-17-0

2. superfosfat + KCl
0-20-30 ili 0-15-20
3. superfosfat + K2SO4
0-14-22
4. Tomasov fosfat + KCl
0-10-20
5. kalcinirani fosfat + KCl
0-15-22 ili 0-18-20
6. meki kameni fosfat + KCl
0-15-25 ili 0-20-20
49.
to su sloena mineralna gnojiva i kako se proizvode? Nabroji i
navedi primjere moguih negativnih posljedica mijeanja gnojiva.
-
razlozi ili mogue posljedice kada ne treba mijeati gnojiva:
1. gubitak N
-
gubitak u obliku amonijaka ili nitroznih plinova:
1. gubitak kao plinoviti amonijak
reakcija amonijskih gnojiva s alkalnim komponentama
dekompozicijom ureje uz povienu temperaturu
raspadanje gnojiva s veim udjelom amonijskog N (npr DAP do MAP)
2. gubitak kao nitrozni plinovi
reakcija ureje s nitratima
reakcija amidnih ili amonijskih gnojiva s gnojivima koja sadre kiseline

33
2. imobilizacija vodotopivih fosafata

-
vodotopive fosfate (npr. tripleks ili MAP) ne treba mijeati s gnojivima ili
kondicionerima alkalne reakcije koji sadre kalcij
stvaraju se sekundarni i tercijarni fosfati koji nisu vodotopivi
relativno skupi vodotopivi fosfati gube svoju uinkovitost (topivost)
3. pogoranje fizikalnih svojstava sljepljivanjem ili zgrudnjavanjem

-
mijeanje higroskopnih gnojiva uz hidrataciju gnojiva rezultira sljepljivanjem ili

zgrudnjavanjem i oteava ravnomjernu aplikaciju gnojiva
iznimno se mogu mijeati samo za suhog vremena i neposredno prije

raspodjeljivanja i aplikacije
izrazito higroskopna gnojiva su norveka salitra - Ca(NO 3)2 i amonijev nitrat NH4NO3
nepoeljne kemijske reakcije nakon mijeanja gnojiva koje rezultiraju

pogoranjem kemijskih ili fizikalnih svojstava gnojiva
1. Neutralizacija (posljedica npr. manja topivost imobilizacijom fosfata):

Ca(H2PO4)2 + NH3 CaHPO4 + NH4H2PO4
3CaHPO4 + 2NH3 Ca3(PO4)2 + (NH4)2HPO4
2. Dekompozicija (posljedica npr. gubitak hraniva):
CO(NH2)2 + H2O 2NH3 + CO2
(NH4)2HPO4 NH4H2PO4 + NH3
3. Dvostruka dekompozicija (posljedica npr. gubitak nitroznih para)
2NH4NO3+Ca(H2PO4)22NH4H2PO4+Ca(NO3)2
NH4NO3 + H3PO4 NH4H2PO4 + HNO3
4. Hidratacija (posljedica npr. sljepljivanje)
CaHPO4 + 2H2O CaHPO4 2H2O
50.
to su mikrognojiva? Navedi 5 naina koritenja mikrognojiva i
primjere Fe, Mn i Zn gnojiva.
-
mikrognojiva se koriste na sljedee naine:
1. zajedno s kompleksnim mineralnim gnojivima

2. folijarnom aplikacijom mikrognojiva
3. tretiranjem sjemena
4. samostalnom aplikacijom mikrognojiva u tlo
5. kao dodatak ili smjesa s pesticidima
Mikrognojiva eljeza (Fe gnojiva)
34
najee se koriste vodotopive soli ili kelati u koliini od 2 do 5 kg/ha
Fe gnojiva se dominantno koriste kao otopina za folijarnu aplikaciju (0.1-0.2 %

otopina)
mikrognojiva Fe:
1. eljezo sulfat (20 % Fe) vodotopivo za folijarnu aplikaciju

2. eljezo kelati (Fe soli EDTA s 5-9 % Fe, Sequestren 6 % Fe) vodotopivo za
folijarnu aplikaciju, za kiselo tlo Fe-EDTA, za alkalno tlo Fe-EDDHA.
3. eljezo oksalat (22 % Fe) djelomino vodotopivo kao nadopuna rezervi Fe u tlu
ili kao sporodjelujue folijarno gnojivo
Mikrognojiva mangana (Mn gnojiva)
-
najee se koriste vodotopive soli ili kelati u koliini od 0,3 do 1 kg/ha
mikrognojiva Mn:
1. manganovi sulfati (24-32 % Mn) vodotopivo za folijarnu aplikaciju (0,5-2 %

otopina u hortikulturi i gnojidbi itarica)
2. kelati mangana (Mn-EDTA s 13 % Mn) vodotopivo za folijarnu aplikaciju, ali i za
tlo
3. manganovi oksidi (48 % Fe) netopivo kao nadopuna rezervi Mn u tlu ili kao
sporodjelujue folijarno gnojivo
Mikrognojiva cinka (Zn gnojiva)
-
najee se koriste vodotopive soli ili kelati u koliini od 0,1 do 0,4 kg/ha
mikrognojiva Zn:
1. cinkovi sulfati (23-55 % Zn) vodotopivo za folijarnu aplikaciju (0,2-0,5 %

otopina u hortikulturi i gnojidbi itarica)
2. cinkovi kelati (Zn-EDTA s 14 % Zn) vodotopivo za folijarnu aplikaciju
3. cinkovi oksidi (70 % Zn) netopivo kao nadopuna rezervi Zn u tlu ili kao
51.
to su mikrognojiva? Navedi 5 naina koritenja mikrognojiva i
primjere Cu, B i Mo gnojiva.
Mikrognojiva bakra (Cu gnojiva)
-
koriste se vodotopive i netopive soli u koliini od 30 do 100 g/ha folijarno, do 5

kg/ha u tlo
mikrognojiva Cu:
1. bakrovi sulfati modra galica (25-36 % Cu) vodotopivo za gnojidbu tla kao
dodataka mineralnim gnojivima, u folijarnoj aplikaciji lako izaziva klorozu
2. alkalni bakrov klorid ili zeleni bakar (48 % Cu) folijarno (0,1-0,3 % otopina)
3. kelatni bakar za folijarnu aplikaciju
35
4. bakrov oksid (71 % Cu) netopiva sol kao nadopuna rezervi Cu u tlu ili kao
Mikrognojiva bora (B gnojiva)
-
borna gnojiva se vrlo esto koriste u uzgoju eerne repe aplikacijom 2-4 kg/ha
B u tlo
folijarnom aplikacijom 1-2 puta u koliini 0.5-1.0 kg/ha B (koncentracija 0.5-1.0

%)
za unoenje u tlo najee kompleksna gnojiva s dodatkom bora
najznaajnija su borna gnojiva:

1. Na2B4O710H2O (boraks = Na-tetraborat s 11 % B)
2. Na2B4O7
(anhidrirani boraks s 22 % B)
3. H3BO3
(borna kiselina s 18 % B)
4. Na2B80134H2O
(solubor, poliborat, borsol s 21 % B)
5. Ca2B60115H2O
(kolemanit s 9 - 14 % B, netopiv u vodi)
Mikrognojiva molibdena (Mo gnojiva)

-
mikrognojiva molibdena potrebna su u vrlo malim koliinama (do 0,5 kg/ha jer
biljke iznose 5-20 g/ha)
rijetko se koriste sama, uglavnom se dodaju konvencionalnim gnojivima radi

pravilnije raspodjele
aplikacija u tlo, folijarna aplikacija i tretiranje sjemena
najznaajnija su Mo gnojiva:
1. natrijev molibdat
Na2MoO4H2O (40 % Mo) - vodotopiv
2. amonijev molibdat (NH4)6Mo7O244H2O (54 % Mo) - vodotopiv

3. molibdenov trioksid
MoO3 (66 % Mo) sporodjelujue gnojivo
4. kalcijev molibdat
CaMoO4 (sol netopiva u vodi s 48 % Mo)
52.
to je kalcizacija? Objasni znaaj pH i hidrolitike kiselosti za
odreivanje potrebne kalcizacije. Navedi i objasni uzroke
zakiseljavanja tla.
-
kalcizacija je agrotehnika mjera kojom se u kiselo tlo aplicira sredstvo koje

sadri Ca i/ili Mg s ciljem neutralizacije suvine kiselosti tla i postizanja ciljne pH
vrijednosti
potreba za kalcizacijom je koliina vapnenca ili drugog alkalnog materijala za

neutralizaciju nedisocirane i disocirane kiselosti tla u rasponu od trenutne
vrijednosti pH do ciljne neutralne pH vrijednosti ili manje kiselog stanja tla
podaci o tlu za utvrivanje potrebe kalcizacije:
1. pH reakcija tla (pHH2O, pHCaCl2, pHKCl)

36
(pre)niska pH reakcija tla implicira potrebu neutralizacije suvine kiselosti

pH je negativan logaritam aktiviteta H+ iona, pa se u iskazivanju pH vrijednosti
koristi logaritamska skala
pH vrijednost tla mjeri se u suspenzijama tla u deioniziranoj vodi (pH H2O), otopini
0,01 M CaCl2 (pHCaCl2) ili otopini 1 M KCl (pHKCl)
pHH2O nazivamo aktualna ili trenutna kiselost tla jer mjeri pH vrijednost vodene
faze tla
pHKCl je izmjenjiva ili supstitucijska kiselost jer mjeri pH vrijednost nakon
zamjene kationa s adsorpcijskog kompleksa tla
razlike pHH2O i pHKCl u prosjeku oko 1 pH jedinice, ali mogu biti 0,4-1,5 pH jedinica
ili ak i iri raspon (razlika je vea to su kiselost i KIK tla vei)
vrijednost pHCaCl2 u pravilu je izmeu pHH2O i pHKCl, otprilike 0,5-0,9 pH jedinica
nie vrijednosti od pHH2O
u svijetu se za prikaz raspoloivosti hraniva u tlu, optimalnih pH vrijednosti i
ciljnih pH vrijednosti kalcizacije najee koristi upravo pH CaCl2 jer je to najblie
kiselosti kojoj e biti izloen korijen biljke
2. hidrolitika kiselost
-
hidrolitika kiselost predstavlja znaajnu frakciju ukupne ili potencijalne kiselosti

tla i koristi se za izraunavanje potrebe u kalcizaciji
rezultat se ne izraava kao pH vrijednost ve u cmol/kg (toan izraz cmol(+)kg -1)
dio ukupne kiselosti koju iz odreene mase tla supstituira hidrolitika sol
esto je tumaenje da tla s Hy > 4 cmol/kg treba kalcizirati, a manje kisela tla
ne treba
to ipak ovisi o kationskom izmjenjivakom kapacitetu tla (KIK)
hidrolitiku kiselost nema potrebe analizirati ukoliko je pH vrijednost nekog tla
unutar optimalnog raspona jer nema potrebe za provedbom kalcizacije
ukoliko je tlo kiselije od optimuma, hidriolitika kiselost nam daje tonu mjeru
kiselosti koju treba neutralizirati
Hy ovisi o pH reakciji (vea je to je manja pH vrijednost), o razlici izmeu dvije
pH vrijednosti (vea je to je razlika vea) i o sadraju humusa (takoer raste
porastom sadraja humusa)
3. adsoprcijski kompleks i kationski izmjenjivaki kapacitet tla

4. humoznost i mehaniki sastav tla (udio gline, praha i pijeska)
5. volumna gustoa tla.
-
zakiseljavanje tla je kompleksni elementarni pedogenetski proces do kojeg

dolazi u veem ili manjem intenzitetu na podruju cijele pedosfere, prije svega u
humidnim i perhumidnim podrujima
dvije su velike grupe procesa zakiseljavanja tla:
pedogenetsko-klimatsko ili prirodno

zakiseljavanje
antropogeno zakiseljavanje
53.
odreivanje potrebne kalcizacije. Objasni utjecaj kiselosti tla na biljku i
mehanizam neutralizacije suvine kiselosti tla.
37
kiselost limitira rast biljaka izravno toksinim djelovanjem ili posredno

smanjenjem raspoloivosti hraniva:
1. toksinost Al3+
(najvaniji limitirajui initelj rasta u kiselim tlima, izraen pri pH < 5,0 uslijed
toksinosti Al3+ vrlo slab razvoj korijena, kako u dubinu, tako i bono grananje)
2. toksinost Mn2+
(po znaaju odmah iza toksinosti Al, ovisi o ukupnoj koncentraciji Mn u tlu, pH,
humoznosti, aeriranosti i mikrobiolokoj aktivnosti, javlja se ve pri pH reakciji 5,5.
Moe se javiti i pri veem pH u saturiranim zbijenim tlima zbog redukcije do Mn 2+,
toksinost Mn2+ intenzivira gnojidba N zbog zakiseljavanja, a organska gnojidba
moe smanjiti toksinost uslijed kelatiranja dvovalentnog Mn)
3. toksinost vodikovih iona (H+)
(manjeg znaaja od Al3+ i Mn2+, uz kiselost pH < 4 korijen je krai, tanji, slabo
razgranat i izbjedjele sive boje. Najznaajniji uinak prekomjerne koncentracije
protona je poveana propustljivost membrana korijenovih dlaica.)
4. toksinost ostalih metalnih kationa
5. nedostatak ili neraspoloivost hraniva (Ca, Mg, P i Mo).
Neutralizacija suvine kiselosti
-
uinkovit nain neutralizacije toksinosti Al 3+ i Mn2+
mehanizam neutralizacije kiselosti u tlu nije jednostavan, a ukljuuje otapanje

karbonata i hidrolizu:
CaCO3 + H2O Ca2+ + HCO3- + OH-
OH- reagira s protonima nastalim hidrolizom aluminija i s izmjenjivim Al 3+

kationima te nastaju izmjenjivi Ca2+, Mg2+ te Al(OH)3 i Fe(OH)3.
pri potpunoj neutralizaciji kiselosti tla pH bi bio 8,3
kalcizacija se ciljano provodi do pH oko 6,5
rezultat kalcizacije:
1. Ca i Mg dodani sredstvom za kalcizaciju postaju izmjenjivi,

2. kiselost i toksinost tla je neutralizirana
3. u tlu preostaje odreeni dio kiselosti tla (hidroksilne komponente Al i Fe tipa
[Al(OH)1-2]n i [Fe(OH)1-2]n)
54.
odreivanje potrebne kalcizacije. Navedi svojstva koja utjeu na
kvalitetu sredstava za kalcizaciju.
-
svaki materijal koji sadri Ca i/ili Mg u oblicima koji mogu neutralizirati suvinu
kiselost podizanjem pH reakcije tla do odreene razine, ovisno o
neutralizacijskoj vrijednosti i koliini sredstva
38
kalcizacijski materijali su kalcijevi i/ili magnezijevi karbonati, oksidi, hidroksidi i

silikati
najei kalcizacijski materijali su vapneni materijali i industrijski nusproizvodi
vrijednost kalcizacijskih materijala na temelju efikasnosti neutralizacije suvine

kiselosti tla, iako pored toga neposredno opskrbljuju biljku raspoloivim oblicima
Ca i/ili Mg i posredno utjeu na niz kemijskih, fizikalnih i biolokih svojstava tla.
kvaliteta sredstva odreena nizom kemijskih i fizikalnih svojstava materijala:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
koncentracija i kemijski oblik Ca (karbonati, oksidi, hidroksidi...)

koncentracija i kemijski oblik Mg
veliina estica (finoa)
tvrdoa matine stijene
brzina reakcije u tlu
sadraj ostalih hraniva i tetnih elemenata
vlanost
izbor vrste i izraun potrebne koliine kalcizacijskog sredstva na temelju

njegove neutralizacijske efikasnosti
razvijeno je nekoliko sustava ocjene neutralizacijske uinkovitosti
osnovna svojstva za ocjenu i usporedbu sredstava za kalcizaciju su:
1. neutralizacijska vrijednost
2. finoa estica
3. reaktivnost
55.
odreivanje potrebne kalcizacije. Objasni neutralizacijsku vrijednost i
finou estica.
-
neutralizacijska vrijednost kalcizacijskog materijala je postotni udio odreenog

oblika Ca
u Europi je neutralizacijska vrijednost postotni udio ekvivalenta kalcijevog

oksida (CaO), dok se u Sjevernoj Americi neutralizacijska vrijednost odnosi na
ekvivalentan udio kalcijevog karbonata (CaCO 3)
oba su naina postotna ocjena kemijske istoe materijala, a znaajan je utjecaj

postotnog udjela Ca i Mg
u Europi se neutralizacijska vrijednost svih materijala prikazuje ekvivalentan

sadraj CaO, a u Americi ekvivalentan sadraj CaCO 3
kemijska istoa materijala preraunata na ekvivalent, bilo CaO bilo CaCO 3, nije
dovoljan pokazatelj stvarne neutralizacijske efikasnosti
propisuju se i odreuju finoe (dimenzije estica) i efektivne neutralizacijske

vrijednosti kalcizacijskih materijala (Sjeverna Amerika) ili finoe i reaktivnost
(Europa)
Finoa estica
-
u EU neutralizacijska vrijednost propisana kao ekvivalenti udio razliitih oblika

Ca i Mg u kalcizacijskom materijalu, a izraava se kao ekvivalent CaO (NV CaO)
39
propisana minimalna vrijednost NVCaO ovisi o finoi estica
npr. vapnenac standardne kvalitete mora imati minimalnu neutralizacijsku

vrijednost 42, a vapnenac fine kvalitete minimalnu neutralizacijsku vrijednost 50
56.
odreivanje potrebne kalcizacije. Navedi 6 grupa sredstava za
kalcizaciju.
-
materijali za kalcizaciju su vapneni materijali podijeljeni u 5 kategorija, te ostali

kalcizacijski materijali:
1. Prirodna vapna
2. Oksidna i hidroksidna vapna prirodnog podrijetla
3. Vapna iz industrijskih postupaka
4. Mijeano vapno
5. Mjeavine vapnenih materijala s gnojivima
6. Ostali kalcizacijski materijali.
57.
odreivanje potrebne kalcizacije. Navedi primjere i osnovna svojstva
prirodnih vapnenih materijala.
-
prirodna vapna: vapnenac, vapnenac s magnezijevim oksidom, dolomitski

vapnenac, morski vapnenac, kreda i suspenzija karbonata
oksidna i hidroksidna vapna prirodnog podrijetla: paljeno ili ivo vapno, paljeno
vapno s magnezijevim oksidom, dolomitsko ivo vapno, gaeno vapno
(hidratizirano ili vapno u prahu), gaeno vapno s magnezijevim oksidom, gaeno
dolomitsko vapno i gaena vapnena suspenzija.
vapna iz industrijskih postupaka: eeransko vapno i eeranska vapnena

suspenzija
mijeana vapna: mjeavine prirodnih vapna i oksidnih i hidroksidnih vapna
mjeavine vapnenih materijala s gnojivima
ostali kalcizacijski materijali: lapor, drveni pepeo, silikati, ostaci proizvodnje

gnojiva
58.
oksidnih i hidroksidnih vapnenih materijala.
kiselost neutraliziraju bre nego materijali iz grupe prirodnih vapna
ivo vapno (paljeno vapno)
-
kao osnovni sastojak sadri kalcijev oksid (CaO) dobiven spaljivanjem prirodnih
sedimenata vapnenca (spaljivanjem se izdvaja CO 2)
minimalna NVCaO 75 (osnovna kvaliteta) i 85 (vrhunska kvaliteta)
ivo vapno (paljeno vapno) s magnezijevim oksidom

40
kao osnovni sastojak sadri kalcijev oksid (CaO) i magnezijev oksid (MgO)
dobiven spaljivanjem prirodnih sedimenata vapnenca s magnezijevim oksidom.
minimalna NVCaO 80 (osnovna kvaliteta) i 85 (vrhunska kvaliteta) s minimalno 7

% MgO
Dolomitsko ivo vapno (paljeno vapno)

-
kao osnovni sastojak sadri kalcijev oksid (CaO) i magnezijev oksid (MgO)
dobiven spaljivanjem prirodnih sedimenata dolomita
minimalna NVCaO 85 (osnovna kvaliteta) i 95 (vrhunska kvaliteta) s minimalno 17

% MgO
Gaeno vapno (vapno u prahu)

-
kao osnovni sastojak sadri kalcijev hidroksid dobiven spaljivanjem i gaenjem

prirodnih sedimenata vapnenca
minimalna NVCaO 65
Gaeno vapno s magnezijevim oksidom

-
kao osnovni sastojak sadri kalcijev hidroksid i magnezijev hidroksid dobiven

spaljivanjem i gaenjem prirodnih sedimenata vapnenca s magnezijevim
oksidom.
minimalna NVCaO 70 s minimalno 5 % MgO
Gaeno dolomitsko vapno

-
kao osnovni sastojak sadri kalcijev hidroksid i magnezijev hidroksid
dobiven spaljivanjem i gaenjem prirodnih sedimenata dolomita
minimalna NVCaO 70 s minimalno 12 % MgO
Gaena vapnena suspenzija

-
kao osnovni sastojak sadri kalcijev hidroksid i/ili magnezijev hidroksid dobiven
iz prirodnih sedimenata spaljivanjem, gaenjem i suspendiranjem u vodi
minimalna NVCaO 20
tipino je 50-75 % sredstva za kalcizaciju, 0,5-5 % gline i 25-50 % vode
bra reakcija nego kod obinih vapnenih materijala, pogodno za viestruke

aplikacije manjih koliina
59.
vapna iz industrijskih postupaka, te svojstva mjeavina vapnenih
materijala s ostalim gnojivima.
Vapna iz industrijskih postupaka
eeranskog vapna ili eeranske vapnene suspenzije su nusproizvodi u

proizvodnji eera
41
dobiveni karbonacijom iskljuivo paljenog vapna iz prirodnih izvora i kao osnovni

sastojak sadre fino razdijeljen kalcijev karbonat
eeransko vapno (karbokalk)

-
minimalna NVCaO 20
djeluje vrlo brzo, za karbokalk je NVCaO 51, CCE 90,5 a ENV 69,1
eeranska vapnena suspenzija (tzv. saturacijski mulj)

-
minimalna NVCaO 15
Mjeavine vapnenih materijala s ostalim gnojivima

-
dobiveni mijeanjem, komprimiranjem ili granuliranjem vapnenih materijala s

mineralnim gnojivima
zabranjene su sljedee mjeavine:
1. amonijev sulfat ili urea s oksidnim ili hidroksidnim vapnima (iva i gaena
vapna)
2. superfosfat, obogaeni superfosfat ili trostruki superfosfat s bilo kojim
navedenim sredstvom za kalcizaciju
60.
odreivanje potrebne kalcizacije. Navedi osnovna kalcizacijska svojstva
lapora, drvenog pepela, silikata i fosfogipsa.
Lapor
-
rastresita sedimentna stijena, tj. talono mekano kamenje koje je mjeavina

gline, praha, pijeska i kalcita (depozit kalcijevog karbonata od ostataka koljaka)
udio gline, praha i pijeska u laporu kree se 20-80 %, a kalcita i/ili dolomita 1080 %
prhke su grae te ih esto ne treba dodatno usitnjavati
neutralizacijska uinkovitost lapora istovjetna vapnima ekvivalentnog udjela

CaCO3
zbog gline, praha i/ili pijeska, lapori djeluju i kao poboljivai strukture i teksture
tla
glineni lapori su najbolji za pjeskovita tla jer im poveavaju skupnost (smanjuju

rastresitost)
pjeani lapori najbolji za teka tla koja e uiniti lakima
Drveni pepeo
-
drveni pepeo je alkalne reakcije, djeluje bre od vapnenih materijala i

neutralizira po prilici upola manje kiselosti tla nego vapneni materijali
u praksi se ne aplicira vie od 1-1,5 t/ha svake 2-3 godine uz obaveznu kontrolu
pH
42
u drvenom je pepelu i neto hraniva, ne sadri N, ve malo P (prosjeno 1-2,

maksimalno 4-7 % P2O5), a znaajne su koliine K (prosjek 7-12 % K 2O) i
sekundarnih hranjivih elemenata Ca (26-40 % CaO) i Mg (3-5 % MgO)
pepeo moe sadravati znaajne koliine Zn i Cu i ostalih esencijalnih tekih

metala
pri aplikaciji pepela treba biti vrlo oprezan zbog moguih ostataka PAH-ova
(policikliki aromatski ugljikovodici) ili PCB-ova (poliklorirani bifenilni spojevi)
potencijalno tetne tvari u drvenom pepelu su i toksini teki metali (Cd, Cr, Hg,
Pb)
Silikati
-
silikati spadaju u grupu industrijskih otpada
primjer su kalcijevi silikati kao otpad, tj. bazina zgura (troska ili ljaka) iz
industrije elika
neutralizacijske vrijednosti (NVCaO) kalcijevog silikata (CaSiO3), magnezijevog

silikata (MgSiO3) i dikalcijevog silikata (Ca2SiO4) su u rasponima 34-50 (CCE 6090)
Fosfogips
-
fosfogips je nusproizvod u proizvodnji mineralnih gnojiva dobiven kao ostatak

fosfatne sirovine
ini ga najveim dijelom kacijev sulfat, tj. gips (CaSO 4 2H2O)
dobar izvor kalcija s 31,6 % CaO, slabo utjee na promjenu pH reakcije tla, ali
smanjuje koncentraciju mobilnog aluminijevog iona (Al 3+) stvaranjem manje
toksinog alumosulfatnog (AlSO4+) iona
gips nije sredstvo za kalcizaciju, ali je sulfatno sredstvo za gnojidbu kalcijem bez
podizanja pH vrijednosti
gips neutralizira alkalnost tla izazvanu suvikom Na
dobar je izvor Ca i S, a koristi se i kao umjereni zakiseljiva prekomjerno alkalnih

tala s pozitivnim uinkom na strukturu tla
61.
Navedi minimalan set podataka o tlu za izraun potrebne
gnojidbe. Objasni utjecaj pH reakcije kiselog tla i pH reakcije alkalnog
tla na raspoloivost hraniva.
-
optimalna gnojidba temelji se na potrebama usjeva i raspoloivosti hraniva koju

procjenjujemo na temelju rezultata analize tla
rezultati analize tla mogu obuhvaati razliite podatke veeg ili manjeg utjecaja
na plodnost tla
minimalni set podataka neophodan za izraun potrebne gnojidbe obuhvaa

sljedee podatke:
1. pH reakcija tla
43
utjecaje pH reakcije tla na raspoloivost hraniva i izraun gnojidbe moemo

svesti na utjecaj preniskih i previsokih pH vrijednosti
najznaajnije promjene u kiselim tlima su sljedee:
1. smanjena raspoloivost fosfora uslijed kemijske fiksacije ionima Al, Fe i Mn

2. smanjena raspoloivost Ca i Mg uslijed procesa ispiranja alkalnih kationa s
adsorpcijskog kompleksa tla
3. smanjen intenzitet mineralizacije
4. poveana raspoloivost mikroelemenata (osim Mo ija je raspoloivost
smanjena)
5. poveani gubitci duika denitrifikacijom
-
promjene raspoloivosti hraniva u alkalnim tlima obuhvaaju sljedee:
1. smanjena raspoloivost P uslijed kemijske fiksacije ionima Ca

2. smanjena raspoloivost mikroelemenata (osim Mo) i poveana mogunost
kloroza
3. povean antagonizam Ca i Mg prema K
4. poveani gubitci duika volatizacijom
5. intenzivnija mineralizacija
2. humoznost
3. koncentracija biljci raspoloivog fosfora i kalija
62.
gnojidbe. Objasni klase opskrbljenosti tla raspoloivim fosforom i
princip izrauna gnojidbe na temelju tih klasa.
-
na tumaenje raspoloivosti P utjee pH reakcija tla:
Klasa opskrbljenosti tla
mg/100 g P O
2 5
mg/100 g P O
2 5
(A) Jako siromano tlo
<5
<8
(B) Siromano tlo
5-12
8-16
(C) Dobro opskrbljeno tlo
17-25
(D) Visoka opskrbljenost
21-30
26-45
(E) Jako visoka opskrbljenost
> 30
> 45
izraun potrebne koliine P i K u gnojidbi temelji se na pripadnosti klasi

opskrbljenosti tla
najvea gnojidba potrebna je za jako siromana tla (A klasa), a za tla jako visoke
opskrbljenosti (E klasa) nije potrebna gnojidba s P i K
63.
gnojidbe. Objasni klase opskrbljenosti tla raspoloivim kalijem i princip
izrauna gnojidbe na temelju tih klasa.
44
raspoloivost K ne tumaimo prema pH reakciji ve prema teksturi tla
tako je za istu klasu opskrbljenosti K u tekom tlu potrebna vea koncentracija

AL-metodom ekstrahiranog K nego u tlima lake teksture, u srednje tekom tlu
neto manja, a u lakom tlu najmanja vrijednost:
lako tlo
srednje teko
teko tlo
mg/100g K O
2
mg/100g K O
2
mg/100g K O
2
Klasa
opskrbljenosti
tla
<8
< 12
< 15
(B) Siromano tlo
9-15
13-19
16-24
(C) Dobro opskrbljeno

tlo
(D)
Visoka
opskrbljenost
(E)
Jako
visoka
opskrbljenost
16-25
20-30
25-35
26-35
30-45
36-60
> 35
> 45
> 60
64.
Objasni princip izrauna potrebe hraniva za planirani prinos i
osnovu izrauna potrebne gnojidbe s N.
Potreba hraniva (kg/ha) = planirani prinos (t/ha) potreba za jedinini prinos i
pripadajuu masu nadzemnih ostataka (kg/t)
-
primjer izrauna fizioloke potrebe:
planiran je prinos zrna penice 7 t/ha te je fizioloka potreba penice za

ostvarivanje planiranog prinosa s pripadajuom masom slame:
Potreba N (kg/ha)
= 7 t/ha 25,0 (kg/t) = 175 kg/ha N
Potreba P2O5 (kg/ha)
= 7 t/ha 10,5 (kg/t) = 73,5 kg/ha P2O5
Potreba K2O (kg/ha)
= 7 t/ha 16,0 (kg/t) = 112 kg/ha K2O
Izraun potrebne gnojidbe s N

Potreba hraniva (kg/ha) = planirani prinos (t/ha) potreba za jedinini prinos i
pripadajuu masu nadzemnih ostataka (kg/t)
-
primjer izrauna fizioloke potrebe:
planiran je prinos zrna penice 7 t/ha te je fizioloka potreba penice za

ostvarivanje planiranog prinosa s pripadajuom masom slame:
Potreba N (kg/ha)
= 7 t/ha 25,0 (kg/t) = 175 kg/ha N
Potreba P2O5 (kg/ha)
= 7 t/ha 10,5 (kg/t) = 73,5 kg/ha P2O5
Potreba K2O (kg/ha)
= 7 t/ha 16,0 (kg/t) = 112 kg/ha K2O
65.
Objasni princip izrauna potrebe hraniva za planirani prinos,nain
koritenja rezultata Nmin metode i procjene mineralizacije u izraunu
potrebne gnojidbe s N.
-
raspoloivi mineralni N u tlu (Nmin) utvruje se analitiki kao suma amonijskog

(NH4+-N) i nitratnog (NO3--N) N
45
Nmin metoda se provodi u dva navrata u proljee:
1. za utvrivanje potrebne prihrane strnih itarica:

I.
sredina 2. mjeseca na dubini 0-30 i 30-60 cm
II.
druga polovica 3. mjeseca 60-90 cm
2. kod okopavina za utvrivanje potrebne predsjetvene gnojidbe i prihrane:

I.
predsjetveno na dubini 0-30 i 30-60 cm
II.
za prihranu u 5. mjesecu 0-30, 30-60, 60-90 cm
Nmin metodom analizira se tlo na dubinama do 60 ili do 90 cm
vrlo esto se koristi za izraun gnojidbe strnih itarica, eerne repe i kukuruza,
a neto rjee za gnojidbu uljane repice, soje i suncokreta
Nmin = NO3--N + NH4+-N (u mg/kg ili u kg/ha)
procjena mineralizacije podrazumijeva poznavanje ili procjenu dinamike

temperature i vlanosti tla te ostalih svojstava tla koja znaajno utjeu na
mikrobioloku aktivnost
Primjer izrauna mineralizacije (1):
Tlo u sloju 0-30 cm sadri 1.0 % humusa. Specifina gustoa tla v = 1.4 kg dm -3.
Humus sadri 5 % N, a godinje se mineralizira 1.0 % ukupnog sadraja humusa.
Kolika je godinja koliina mineraliziranog N izraeno u kg N ha -1?
(1) izraun mase tla:

300 dm3 m-2 1,4 kg dm-3 10 000 m2 ha-1 = 4.200.000 kg ha-1 = 4,2 106 kg ha-1
(2) izraun koliine humusa:
4.200.000 kg tla ha-1 1,0/100 = 42.000 kg humusa ha-1
(3) izraun koliine N:
42.000 kg humusa ha-1 5/100 = 2.100 kg N ha-1
(4) izraun godinje mineralizacije N:
2.100 kg N ha-1 1,0/100 = 21,0 kg N ha-1 godinje
-
Primjer izrauna mineralizacije (2):
Tlo u sloju 0-30 cm sadri 3.0 % humusa. Specifina gustoa tla v = 1.5 kg dm -3.
Humus sadri 5 % N, a godinje se mineralizira 1.0 % ukupnog sadraja humusa.
Kolika je godinja koliina mineraliziranog N izraeno u kg N ha -1?
(1) izraun mase tla:
300 dm3 m-2 1,5 kg dm-3 10 000 m2 ha-1 = 4.500.000 kg ha-1 = 4,5 106 kg ha-1
(2) izraun koliine humusa:
4.500.000 kg tla ha-1 3,0/100 = 135.000 kg humusa ha-1
46
(3) izraun koliine N:

135.000 kg humusa ha-1 5/100 = 6.750 kg N ha-1
(4) izraun godinje mineralizacije N:
6.750 kg N ha-1 1,0/100 = 67,5 kg N ha-1 godinje
-
raspon mineralizacije u primjerima 21-68 kg/ha (razlika 47 kg/ha), od toga 19-26

zbog sadraja humusa, a 2-5 kg/ha zbog volumne gustoe tla
reducirana obrada, suho tlo i prekomjerna vlanost smanjuju mineralizaciju (npr.

na 10-33 kg/ha, razlika 23 kg/ha)
aeracija tla obradom, optimalna vlanost i temperatura, kalcizacija, organska

gnojidba priming efektom intenziviraju mineralizaciju (npr. 42-135 kg/ha,
razlika 93 kg/ha)
66.
Objasni princip izrauna potrebe hraniva za planirani prinos,
osnovni princip te pravila izrauna potrebne gnojidbe fosforom.
-
izraun potrebne gnojidbe fosforom usmjeren je ouvanju plodnosti tla, tj.

postizanju ili odravanju razine raspoloivosti fosfora u klasi dobro opskrbljenih
tala (C klasa)
osnovni princip temelji se na ukupnoj bilanci fosfora:
1. u jako siromana (klasa A) i siromana (klasa B) tla potrebno je unijeti vie

fosfora nego to je odneseno prinosom i etvenim ostatcima jer e se tako
postupno podii razina raspoloivosti fosfora do dobre opskrbljenosti (klasa C)
2. u tla dobre opskrbljenosti (klasa C) dostatno je dodati koliinu fosfora koja je
odnesena prinosom jer e se tako odrati ista razina raspoloivosti fosfora
3. u tla visoke opskrbljenosti (klasa D) dovoljno je unijeti manju koliinu od
prinosom odnesene jer e se tako razina raspoloivosti fosfora postupno
sniavati do klase dobre opskrbljenosti (klasa C)
4. u tla jako visoke opskrbljenosti (klasa E) ne treba unositi fosfor jer je njegova
raspoloivost dostatna
Pravila izrauna gnojidbe fosforom
-
izraun potrebne gnojidbe kalijem takoer slijedi obrazac usmjeren ouvanju

plodnosti tla, tj. postizanju ili odravanju razine raspoloivosti kalija u klasi
dobro opskrbljenih tala (C klasa)
osnovni princip temelji se na ukupnoj bilanci kalija:
1. u jako siromana (klasa A) i siromana (klasa B) tla potrebno je unijeti vie kalija
nego to je odneseno prinosom i etvenim ostatcima jer e se tako postupno
podii razina raspoloivosti kalija do dobre opskrbljenosti (klasa C)
2. u tla dobre opskrbljenosti (klasa C) dostatno je dodati koliinu kalija koja je
odnesena prinosom jer e se tako odrati ista razina raspoloivosti kalija
prinosom odnesene jer e se tako razina raspoloivosti kalija postupno sniavati
do klase dobre opskrbljenosti (klasa C)
47
4. u tla jako visoke opskrbljenosti (klasa E) ne treba unositi kalij jer je njegova
67.
Objasni princip izrauna potrebe hraniva za planirani prinos,
osnovni princip te pravila izrauna potrebne gnojidbe kalijem.
-
izraun potrebne gnojidbe kalijem takoer slijedi obrazac usmjeren ouvanju

plodnosti tla, tj. postizanju ili odravanju razine raspoloivosti kalija u klasi
dobro opskrbljenih tala (C klasa)
osnovni princip temelji se na ukupnoj bilanci kalija:
1. u jako siromana (klasa A) i siromana (klasa B) tla potrebno je unijeti vie kalija
nego to je odneseno prinosom i etvenim ostatcima jer e se tako postupno
podii razina raspoloivosti kalija do dobre opskrbljenosti (klasa C)
2. u tla dobre opskrbljenosti (klasa C) dostatno je dodati koliinu kalija koja je
odnesena prinosom jer e se tako odrati ista razina raspoloivosti kalija
prinosom odnesene jer e se tako razina raspoloivosti kalija postupno sniavati
do klase dobre opskrbljenosti (klasa C)
4. u tla jako visoke opskrbljenosti (klasa E) ne treba unositi kalij jer je njegova
Pravila izracuna gnojidbe kalijem
1. ukupnu bilancu kalija prilagoditi klasi opskrbljenosti tla
2. razdoblje izrauna bilance prilagoditi plodnosti tla, a posebice teksturi
3. organskom gnojidbom poveati humoznost tla
4. laka tla niske raspoloivosti kalija kondicionirati glaukonitom i zeolitima
5. na tlima siromanim kalijem poveati uporabu tekuih organskih gnojiva i
obavezno zaoravati etvene ostatke
6. izbor kalijevih gnojiva prilagoditi osjetljivosti usjeva na kloridni anion i
opskrbljenosti tla izmjenjivim Mg
68.
Napii postupak izrauna potrebne gnojidbe povra. Objasni
izraun potrebne koliine hraniva za ciljni prinos i koliine hraniva
preostale iza predkulture.
-
postupak izrauna optimalne gnojidbe ovisno o kiselosti tla i reakciji povra na

organsku gnojidbu:
1. odreivanje ciljnog prinosa

2. izraun potrebne koliine hraniva za ciljni prinos
3. izraun koliine hraniva (N, P2O5 i K2O) preostale iza predkulture
4. izraun optimalne potrebe N u gnojidbi
5. izraun optimalne potrebe fosfora (P 2O5) i kalija (K2O) u gnojidbi
6. (izraun organske gnojidbe)
48
7. (izraun potrebne kalcizacije)

8. optimalna distribucija N s obzirom na dinamiku gnojidbe
9. optimalna distribucija P2O5 i K2O s obzirom na dinamiku gnojidbe
10.utvrivanje potrebe i plan aplikacije mikrognojiva
11.izbor optimalnog oblika hraniva i izraun koliina optimalnih gnojiva
(pojedinanih i sloenih) u osnovnoj gnojidbi i prihranama
12.izraun predviene bilance hraniva
izraun koliine hraniva (N, P2O5 i K2O) preostale iza predkulture
-
nakon berbe povra znaajne koliine nadzemne mase biljke ostaju na

proizvodnim povrinama
koliine P2O5 i K2O veim dijelom nee biti ponovo raspoloive ve za sljedeu
kulturu, pogotovo ako e biti kratka vegetacija
vrlo znaajno za izraun bilance hraniva i planiranja gnojidbe
potrebno je voditi rauna o bilanci prethodno dodanog P 2O5 i K2O jer moda nisu
izneseni berbom kako je planirano (na primjer uslijed nieg prinosa)
koliina rezidualnog duika u tlu nakon skidanja predusjeva izuzetno je znaajna

jer moe initi i vie od 50 % ukupnih potreba
raspoloivim duikom svakako treba smatrati mineralni duik (N min) koji je

zaostao u tlu, bilo kao posljedica mineralizacije, bilo kao posljedica prethodne
mineralne gnojidbe koju skinuti usjev nije iskoristio
raspoloivim smatramo i N u ostatku nadzemne mase koja e biti razloena

tijekom vegetacije idueg usjeva
69.
izraun optimalne potrebe N u gnojidbi povra.
-
na temelju ukupne potrebe (fizioloke potrebe ili iznoenja) za planirani prinos,

utvrene koliine Nmin u tlu, procjene mineralizacije i raspoloivog N iz organskog
gnojiva:
Gnojidba N = Fizioloka potreba Nmin Nmineralizacija Norgansko

-
gnojivo
Korekcija
primjer:
Gnojidba N = 245 (180+65) 30 25 30 = 160 kg/ha N
primjer izrauna gnojidbe kupusa u Nizozemskoj:

potreba N (kg/ha) = 220 kg 1,7 Nmin (0-60)
primjer izrauna gnojidbe kupusa u Belgiji:

potreba N (kg/ha) = 290 kg 1,5 Nindex
Nindex (Nmin do 60 cm, humus, organski gnoj, glina, struktura)
49
70.
izraun optimalne potrebe fosfora i kalija u gnojidbi povra.
na temelju klasa opskrbljenosti tla fosforom i kalijem:
pHKCl < 6,0
pHKCl > 6,0
mg/100 g P2O5
mg/100 g P2O5
<5
<8
(B) Siromano tlo
5-12
8-16
13-20
17-25
21-30
26-45
> 30
> 45
pHKCl < 6,0
pHKCl > 6,0
mg/100 g P2O5
mg/100 g P2O5
<5
<8
(B) Siromano tlo
5-12
8-16
13-20
17-25
21-30
26-45
> 30
> 45
obogaivanje siromanih tala (klase A i B), ouvanje raspoloivosti hraniva u

tlima dobre opskrbljenosti (klase C i D) i izostavljanje gnojidbe fosforom i/ili
kalijem u tlima jako visoke opskrbljenosti (klasa E) uz postupno smanjivanje
raspoloivosti hraniva u takvim tlima
potrebnu koliinu fosfora i kalija u gnojidbi moemo raunati koristei tabline

faktore korekcije ili kontinuirane funkcije korekcije
Gnojidba = Ukupno odnoenje Faktorkorekcije - Hranivoorgansko
gnojivo
faktor korekcije ovisi o klasi opskrbljenosti tla
0-1,5 za P2O5 i 0-1,75 za K2O
najmanje vrijednosti (0) za tlo jako visoke opskrbljenosti (klasa E) i znae da

gnojidba fosforom i/ili kalijem u toj vegetaciji uope nije potrebna
najvee su vrijednosti (1,5 ili 1,75) za jako siromana tla (klasa opskrbljenosti A)
i znae da e se tlo obogatiti za 50 % vie fosfora ili 75 % vie kalija nego to e
biti odneseno planiranim prinosom
nedostatak tablinih faktora korekcije to to preporuke mogu biti identine za

tla s razliitim vrijednostima AL-raspoloivog hraniva unutar iste klase
opskrbljenosti tla
50
cilj je odravati ili postii odreenu razinu raspoloivosti fosfora i kalija

postupnim viegodinjim gnojidbama sukladnim plodnosti tla i potrebama
usjeva, navedena mogua odstupanja u izraunu gnojidbe su zanemariva
omoguuje kontinuirano obogaivanje siromanih tala jer e u tlo biti uneseno

vie hraniva nego to e biti odneseno prinosom
u tlima s razinom raspoloivih hraniva iznad dobre opskrbljenosti postupno,

polako i kontrolirano e se smanjivati koliina raspoloivih hraniva
primjer:
tlo s 8 mg/100 g P2O5 je siromano tlo (klasa B), a s 25 mg je visoko opskrbljeno

(klasa D):
Gnojidba P2O5 (klasa B) = Odnoenje 1,5 - Hranivoorgansko
gnojivo
Gnojidba P2O5 (klasa D) = Odnoenje 0,5 - Hranivoorgansko
gnojivo
kontinuirane funkcije korekcije rezultiraju drukijom preporukom za svaku, pa i

najmanju, promjenu ulaznih vrijednosti, tj. AL-raspoloivog fosfora ili kalija
npr, kontinuirana funkcija korekcije za fosfor za tla iji je pH < 6:
Gnojidba (8 mg)
= Odnoenje (175-4,58)/100 - Hranivo org. gnojivo
= Odnoenje 1,39 - Hranivoorg. gnojivo

Gnojidba (25 mg)
= Odnoenje (175-4,525)/100 - Hranivo org. gnojivo
= Odnoenje 0,625 - Hranivoorg. gnojivo

-
procjenu godinje koliine P2O5 i K2O mineralizacijom organskog gnojiva

raunamo jednako kao i koliine N
10 t/ha organskog gnojiva s 0,2 % P2O5 (npr. govee stajsko gnojivo) rezultirat
e s 10 kg/ha P2O5 u prvoj, a u treoj godini samo 4 kg/ha
za 20 t/ha raspon po godinama e biti 8-20 kg/ha
za 30 t/ha 12-30 kg/ha
71.
povezanost klase raspoloivosti fosfora u tlu, razdoblja bilanciranja
fosfora i izbora organskog gnojiva.
-
na temelju:
1. reakcija izabrane vrste povra na organska gnojiva

2. plodnost tla (potreba za obogaivanjem tla organskom tvari, deficit P, fiksacija
P, fiksacija K, deficit mikroelemenata)
3. kvaliteta organskog gnojiva
4. raspoloivost organskog gnojiva
-
izraun organske gnojidbe je uvjetni korak koji ne trebamo ako izabrana vrsta
povra nije tolerantna na direktnu organsku gnojidbu
51
organska je gnojidba u proizvodnji povra uvijek korisna i gotovo neophodna,

bilo direktno za planirano povre ili za predusjev
grupe povra s obzirom na reakciju na organsku gnojidbu:
vrlo pozitivna reakcija na organsku gnojidbu:

kupus, kelj, cvjetaa, korabica, kelj pupar, brokula, rajica, paprika, patlidan,
krumpir, dinja, lubenica, krastavac, tikvica, bundeva, poriluk, enjak, kukuruz
eerac
negativna reakcija na organsku gnojidbu:
rotkva, rotkvica, salata, endivija, pinat, luk, mrkva, perin, pastrnjak
72.
izraun potrebne organske gnojidbe u uzgoju povra.
-
na temelju:
1. reakcija izabrane vrste povra na organska gnojiva

2. plodnost tla (potreba za obogaivanjem tla organskom tvari, deficit P, fiksacija
P, fiksacija K, deficit mikroelemenata)
3. kvaliteta organskog gnojiva
4. raspoloivost organskog gnojiva
-
izraun organske gnojidbe je uvjetni korak koji ne trebamo ako izabrana vrsta
povra nije tolerantna na direktnu organsku gnojidbu
organska je gnojidba u proizvodnji povra uvijek korisna i gotovo neophodna,

bilo direktno za planirano povre ili za predusjev
grupe povra s obzirom na reakciju na organsku gnojidbu:
vrlo pozitivna reakcija na organsku gnojidbu:

kupus, kelj, cvjetaa, korabica, kelj pupar, brokula, rajica, paprika, patlidan,
krumpir, dinja, lubenica, krastavac, tikvica, bundeva, poriluk, enjak, kukuruz
eerac
negativna reakcija na organsku gnojidbu:
rotkva, rotkvica, salata, endivija, pinat, luk, mrkva, perin, pastrnjak
73.
izraun potrebne kalcizacije u uzgoju povra.
-
uvjetni korak samo za tla ija je pH reakcija preniska
granica prevelike kiselosti u uzgoju povra je kiselost tla ispod 5,0-5,5
cilj kalcizacije je postizanje optimalne pH reakcije tla (gornja granica pH 6,8-7,0,

za neke vrste povra 7,5)
donja granica ovisi o tolerantnosti vrste povra na kiselost tla:
slabo tolerantne vrste (minimalan pH na mineralnim tlima 6,0):

52
brokula, kupus, cvjetaa, celer, kineski kupus, salata, luk, pinat

umjereno tolerantne vrste (minimalan pH 5,5):
grah, kelj pupar, mrkva, krastavac, patlian, enjak, korabica, pastrnjak, graak,
paprika, bundeva, radi, kukuruz eerac, rajica
vrlo tolerantne vrste (minimalan pH 5,0):
krumpir, slatki krumpir, lubenica.
-
na tzv. organskim tlima s veim udjelom organske tvari sve vrste povra
toleriraju neto nie pH vrijednosti zbog manje toksinog Al 3+
74.
utvrivanje potrebe i plan aplikacije mikrognojiva.
-
u tlima nepovoljnih pH reakcija esti su nedostatci mikroelemenata
u kiselim tlima oekujemo nedostatak raspoloivog Mo
u alkalnim oekujemo nedostatak raspoloivog Fe, Mn, Zn, Cu i B
povre iz tla iznese mikroelemente u koliinama nekoliko desetina (Mo) ili

stotina grama po hektaru, a iznoenje Fe moe biti i 1-2 kg/ha
koliina mikroelemenata koja se dodaje gnojidbom ponekad manje od 1 kg/ha

(Mo, B), najee u koliinama 1-2 kg/ha, a pri izraenim nedostatcima do 10
kg/ha
malu koliinu teko je i zahtjevno ravnomjerno raspodijeliti po tlu ili u tlo te se

mikrognojiva ee primjenjuju zajedno sa sloenim gnojivima ili folijarno
vrste povra znaajno se razlikuju po osjetljivosti ili potrebama prema

mikroelementima:
1. rajica je osjetljivija na nedostatak Fe, Zn, Cu i B

2. graak je osjetljiviji na nedostatak Fe, Mn, B, Mo
3. cvjetaa i brokula osjetljivije na nedostatak Fe, B, Mo
4. ciklu je osjetljivija na nedostatak B, Mo
5. salata i luk su osjetljivi na nedostatak Mo
6. krumpir osjetljiv na nedostatak Mn
celer osjetljiv na nedostatak B
75.
izraun predviene bilance hraniva.
-
bilanca hraniva
= koliina hraniva planiranom gnojidbom dodanih u tlo
koliina hraniva planiranim prinosom odnesenih iz tla
neophodno je izraunati bilancu radi viegodinjeg planiranja gnojidbe
53
nakon izrauna potrebne gnojidbe za predstojeu vegetaciju, planiranu bilancu

hraniva moramo uklopiti u viegodinji plan bilance gnojidbe s ciljem
odravanja plodnosti tla, ali i u okvire ekonomski odrive gnojidbe
u sluaju potrebnih i moguih smanjivanja trokova, gnojidbu moemo

racionalizirati smanjenjem koliina gnojiva ili smanjenjem broja prohoda na
plodnim povrinama
npr, u jednoj vegetaciji moemo propustiti gnojidbu P i/ili K na plodnim

povrinama na kojima je utvrena mala potreba gnojidbe
nadoknada ovih hraniva u sljedeoj vegetaciji zbog viegodinje bilance hraniva
u slinim uvjetima moemo racionalizirati gnojidbu tako da umjesto potrebne

aplikacije 200 kg/ha tripleksa (90 kg/ha P2O5) i 350 kg/ha KCl (210 kg/ha K2O)
apliciramo 450 kg/ha sloenog gnojiva 0-20-30 (90 kg/ha P 2O5 i 135 kg/ha K2O)
te tako P i K aplicirati jednim prohodom s 450 kg/ha gnojiva umjesto s dva
prohoda
obaveza u iduoj vegetaciji gnojiti s jo 75 kg/ha K 2O koje smo ovom promjenom

izostavili u gnojidbi (210-135 kg/ha K2O)
76.
Navedi osnovne karakteristike gnojidbe kupusnjaa (reakcija na
organsku gnojidbu, osjetljivost na Cl, posebni zahtjevi prema
mikroelementima, dinamika aplikacije N, P i K).
-
Najznaajnije vrste povra iz porodice krstaica su:
rod Brassica: kupus, kelj, cvjetaa, brokula, korabica, kelj pupar, ratika
rod Raphanus: rotkva i rotkvica
reakcija na organsku gnojidbu

Utjecaj organske gnojidbe na kupusnjae:
pozitivna reakcija: kupus, kelj, cvjetaa, brokula, korabica, kelj pupar, ratika
negativna reakcija: rotkva i rotkvica
posebni zahtjevi prema mikroelementima
Na nedostatak pojedinih mikroelemenata posebno su osjetljivi:
cvjetaa: Fe, B, Mo
brokula: Fe, B
koraba: Fe, B
osjetljivost na Cl
vrlo mala tolerantnost na Cl-, te je K potrebno dodavati u obliku sulfata

kompleksna gnojiva (5-20-30, 7-14-21)
pojedinana gnojiva (kalijev sulfat, kalijev-magnezijev sulfat, kiserit s kalijevim
sulfatom, langbeinit, einit)
dinamika aplikacije N, P i K
Jesensko-zimska aplikacija organskog gnojiva
54
N, P2O5 i K2O
2. Osnovna gnojidba
do potrebnog P2O5 i K2O
nije potrebno dodavati N, ali moe do potreba (amidni oblik)
3. Predsjetvena gnojidba
do potrebnog N
ostatak potrebnog P2O5 i K2O ( do )
4. Prihrane
1. prihrana nakon ukorjenjivanja biljaka
2. prihrana prije zamotavanja glavica
ostatak potrebnog N ( do ukupne potrebe) u obliku KAN-a (kisela i neutralna
tla) ili AN-a (karbonatna tla)
1. siromana tla:
200:125:350
kg/ha N:P2O5:K2O
2. tla srednje plodnosti:

175:75:250
kg/ha N:P2O5:K2O
3. tla visoke plodnosti:

150: 50:100 kg/ha N:P2O5:K2O
77.
Navedi osnovne karakteristike gnojidbe pomonica (reakcija na
organsku gnojidbu, osjetljivost na Cl, zahtjevi prema mikroelementima,
dinamika aplikacije N, P i K u gnojidbi krumpira).
Najznaajnije vrste povra: rajica, paprika, patlidan, krumpir
Utjecaj organske gnojidbe na pomonice:
pozitivna reakcija: rajica, paprika, patlidan, krumpir
pojedinana gnojiva (kalijev sulfat, kalijev-magnezijev sulfat, kiserit s

kalijevim sulfatom, langbeinit, einit)
Na nedostatak pojedinih mikroelemenata posebno su osjetljivi:
rajica: Fe, Zn, Cu, B
krumpir: Mn
osjetljivost na Cl
55

pojedinana gnojiva (kalijev sulfat, kalijev-magnezijev sulfat, kiserit s kalijevim
sulfatom, langbeinit, einit)
dinamika aplikacije N, P i K u gnojidbi krumpira

1. Jesensko-zimska aplikacija organskog gnojiva
N, P2O5 i K2O
2. Osnovna gnojidba
do potrebnog P2O5 i K2O
malsimalno do potreba N (amidni oblik)
do potrebnog N
ostatak potrebnog P2O5 i K2O ( do )
4. Prihrane
ostatak potrebnog N ( do ukupne potrebe)
na karbonatnim tlima (za rajicu, moe i za ostale pomonice):
folijarno Fe (0.1-0.2 % otopine vodotopivih soli ili kelata)
folijarno Zn (0.1-0.2 % otopina vodotopivih soli ili kelata)
folijarno Cu (0.1-0.3 % otopina zelenog ili kelatnog bakra)
folijarno B (0.5-1.0 % otopina vodotopivog B)
78.
Navedi osnovne karakteristike gnojidbe titarki (reakcija na
organsku gnojidbu, osjetljivost na nedostatak mikroelemenata,
dinamika aplikacije N, P i K u gnojidbi mrkve).
Najznaajnije vrste povra iz porodice titarki su: mrkva, perin, celer i pastrnjak.
Utjecaj organske gnojidbe na titarke:
pozitivna reakcija: celer
negativna reakcija: mrkva, perin i pastrnjak
celer: osjetljiv na nedostatak B
-
gnojidba mrkve podrazumijeva osnovnu gnojidbu, predsjetvenu gnojidbu i

prihrane
mrkva je osjetljiva na prevelike koncentracije soli (NK) u ranom razvoju
usvaja najvee koliine N tijekom druge treine vegetacije
potrebna dovoljna koliine K (odnos K/N) zbog kvalitete korijena mrkve
uobiajena mineralna gnojidba bez direktne upotrebe organskih gnojiva
1. Osnovna gnojidba
ukupna potreba P2O5 i K2O
nije potrebno dodavati N (nikako ne vie od ukupne potrebe)
- potrebnog N
3. Prihrana
56
ostatak N (do )kao KAN u prvoj polovini vegetacije

Optimalna gnojidba:
150:80:300 kg/ha N:P2O5:K2O
79.
Navedi osnovne karakteristike gnojidbe tikvenjaa (reakcija na
organsku gnojidbu, osjetljivost na Cl, dinamika gnojidbe krastavca u
uzgoju s fertirigacijskim sustavima kap po kap).
Najznaajnije vrste povra iz porodice tikvenjaa su: krastavac, tikva, bundeva,
lubenica i dinja.
Organska gnojidba vrlo povoljno utjee na visinu i kvalitetu prinosa tikvenjaa,
optimalni su modeli organo-mineralne gnojidbe.
Utjecaj organske gnojidbe na tikvenjae:
pozitivna reakcija: krastavac, tikva, bundeva, lubenica i dinja
negativna reakcija: krastavac: osjetljiv na kloridni anion
-
vrlo povoljan uinak neposredne organske gnojidbe
dobro podnosi iri odnos NH4+/NO3- oblika N
krastavac je vrlo osjetljiv na kloridne anione (Cl-)
K+ potrebno dodavati u obliku skupljih sulfata ili organskom gnojidbom
gnojidba krastavca u uvjetima bez navodnjavanja
1. jesensko-zimska (ili ranoproljetna) aplikacija organskog gnojiva

2. osnovna gnojidba s do potrebnog P2O5 i K2O
3. predsjetvena gnojidba s ostatkom potrebnog P2O5 i K2O ( do ) te do
potrebnog N
4. prihrane: ostatak potrebnog N ( do ukupne potrebe)
Raspon optimalne gnojidbe:
175-300 kg/ha N
60-160 kg/ha P2O5
-
180-350
kg/ha K2O
mogua je i folijarna prihrana krastavca (poskupljuje proizvodnju)
oprez zbog moguih opekotina lista i cvijeta
u toplim ljetnim mjesecima vlaenje lista nije preporuljivo zbog opasnosti

pojave pepelnice i plamenjae
pri folijarnoj prihrani treba potivati sljedee:
1. u fazi od presaivanja do cvatnje (22-25 dana) koristiti formulacije s naglaenim

udjelom fosfora (npr. 11-44-11, 13-40-13 ili 8-42-14)
57
2. u fazi od cvatnje do plodonoenja, tj. do formiranja prvih plodova (20-22 dana)

koristiti formulacije s blago naglaenim udjelom kalija (npr. 15-5-30, 16-8-32 ili
19-11-24)
3. u plodonoenju i berbi (50 i vie dana) koristiti formulacije s jako naglaenim
udjelom kalija (npr. 9-12-36, 12-12-36, 3-11-38)
4. u sluajevima gubitka lisne mase jednom tjedno koristiti formulacije jednakog
udjela N, P i K (npr. 18-18-18 ili 20-20-20)
-
optimalna gnojidba krastavca s fertigacijskim sustavima kap po kap:
1. jesensko-zimska (ili ranoproljetna) aplikacija organskog gnojiva

3. predsjetvena gnojidba s do potrebnog N i dio potrebnog P 2O5 i K2O
(maksimalno do ) te
dio P2O5 (do ukupnih potreba) i dio K 2O (do ) ostaviti za prihrane, to ovisi o
svojstvima tla (nepovoljna svojstva tla podrazumjevaju vei udio gnojidbe
prihranama) i oekivanim prinosima (vei prinosi znae i vei postotni udio hraniva
u prihranama)
1. ostatak potrebnog N ( do ukupne potrebe) te preostalu koliinu P 2O5 (do )
i K2O (do ) dodati prihranama
formulacije po fazama od presaivanja i cvatnje do plodoneanja i berbi:
presaivanje do cvatnje - naglaeni udio P (npr. 11-44-11)
cvatnja do plodonoenja - blago naglaeni udio K (npr. 19-11-24)
plodonoenje i berbe - jako naglaeni udio K (npr. 3-11-38)
-
prihrana uz fertirigaciju kap po kap
1. od presaivanja do cvatnje (25-30 dana)

formulacije s naglaenim udjelom P (11-44-11, 13-40-13, 8-42-14)
2. od cvatnje do plodonoenja, tj. formiranja prvih plodova (20-22 dana)
formulacije blago naglaenog udjela K (15-5-30, 16-8-32, 19-11-24)
3. u berbi od prvih plodova (40-50 dana)
formulacije jako naglaenog udjela K (9-12-36, 12-12-36, 3-11-38)
80.
Navedi osnovne karakteristike gnojidbe lepirnjaa (reakcija na
organsku gnojidbu, osjetljivost na nedostatak mikroelementima,
dinamika i koliine gnojidbe graka s N).
Najznaajnije vrste povra iz porodice lobodnjaa su: pinat, blitva i cikla
osjetljive na neposrednu organsku gnojidbu
potencijalna akumulacija NO3 intenzivnom mineralizacijom organskog gnojiva
prakticirati sjetvu nakon usjeva koji je gnojen organskim gnojivom
- graak: osjetljiv na nedostatak Fe, Mn, B i Mo (posebno Mn i B)
-
organska gnojidba praktino se ne primjenjuje neposredno za graak

58
gnojidba graka

2. predsjetvena gnojidba s ostatkom potrebnog P2O5 i K2O ( do ) te sav N
potreban u gnojidbi (do 40 kg/ha) za rani porast i razvoj korijena
3. prihrana graka nije uobiajena, ali je ponekad potrebna ako nitrofiksacija nije
odgovarajueg intenziteta
graku slabijeg porasta prihranom dodati 25-30 kg/ha N (100 kg KANa)
4.
na alkalnim (karbonatnim) tlima folijarno aplicirati B (0,5-1,0 kg/ha B otopinom
koncentracije 0,5-1,0 %), Fe (0,1-0,2 %) i Mn (0,2-0,5 %)
5.
na kiselim tlima folijarno aplicirati Mo u vodotopivim oblicima
Raspon optimalne gnojidbe:

30-50
kg/ha N
45-80
kg/ha P2O5
120-300
kg/ha K2O
59

Ispitna Pitanja Za 2. Parcijalu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Ispitna Pitanja Za 2. Parcijalu

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ispitna Pitanja Za 2. Parcijalu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ispitna pitanja drugi dio

1. Gnojiva - definicija. Podjela gnojiva prema nainu proizvodnje. Objasni

podjela prema namjeni (ili prema agrokemijskom znaaju):

posredna gnojiva koristimo s ciljem poboljavanja fizikalno-kemijskih svojstava

3. Gnojiva - definicija. Podjela gnojiva prema agregatnom stanju. Objasni

podjela prema agregatnom stanju:

veinom se gnojiva proizvode i primjenjuju u krutom stanju (prakasta, kristalna

u grupi tekuih gnojiva nalazi se mineralno gnojivo UAN i razliita folijarna

najmanje je predstavnika u grupi plinovitih gnojiva (bezvodni ili anhidrirani

4. Gnojiva - definicija. Podjela gnojiva prema porijeklu. Objasni kategorije

podjela prema podrijetlu:

organska gnojiva sadre organske spojeve biljnog ili ivotinjskog porijekla

mineralna gnojiva sadre hraniva u obliku anorganskih soli, a proizvedena su

organo-mineralna gnojiva sadre hraniva organskog i anorganskog porijekla,

biognojiva (mikrobioloka ili bakterijska) su posredna gnojiva koja obuhvaaju

5. Gnojiva - definicija. Podjela gnojiva prema vremenu primjene. Objasni

podjela prema vremenu primjene:

predsjetvenom i/ili startnom gnojidbom dodaju se preostale potrebe fosfora i

hraniva se unose na dubinu 10-15 cm, to uz osnovnu gnojidbu osigurava

vei udio N nego u gnojivima za osnovnu gnojidbu jer je njihova aplikacija

prihranom ratarskih usjeva dodaje se N (P i K samo se izuzetno) pa su gnojiva za

gnojiva za folijarnu primjenu spadaju u grupu gnojiva za prihranu

6. Gnojiva - definicija. Objasni podjelu mineralnih gnojiva i kategorije

podjela mineralnih gnojiva prema sadraju primarnih hraniva ili elemenata

1. pojedinana gnojiva (ili jednostavna, sadre samo N ili P ili K)

sloena gnojiva su gnojiva s deklariranim udjelom najmanje dva primarna

dvojno sloeno gnojivo mora imati udio hraniva minimalno 18 %, NP gnojivo

primjer, sloeno gnojivo s 8 % N, 4% P 2O5 i 10 % K2O deklarira se kao NK gnojivo

7. Gnojiva - definicija. Objasni podjelu i kategorije sloenih mineralnih

kompleksno gnojivo proizvodi se kemijskom reakcijom uz otapanje (i

u krutom stanju svaka granula sadri sva hraniva u njihovom deklariranom

mijeano gnojivo proizvodi se suhim mijeanjem nekoliko gnojiva bez kemijske

8. Gnojiva - definicija. Objasni mineralna gnojiva sa sekundarnim

gnojiva koja ne sadre primarna hraniva ve samo sekundarna hraniva,

sadraj aktivne tvari ili koncentracija hraniva je suma postotnog teinskog

udio tri primarna hraniva izraava se na razliit nain:

1. duik (azot) uvijek se izraava u elementarnome obliku (N) bez obzira je li u

formulacija gnojiva je prikaz teinskih postotnih udjela svih hraniva u gnojivu to

npr. za gnojivo NPK 6-18-36 ukupna je koncentracija hraniva 60 %

sekundarna hraniva u mineralnim gnojivima s primarnim hranivima takoer se

2 % CaO (1,4 % Ca)

2 % MgO (1,2 % Mg)

3 % Na2O (2,2 % Na)

formulacija sloenog mineralnog gnojiva sa sekundarnim hranivom deklarira se

gdje je prisutno vie od jednog sekundarnog hraniva, navodi se ovim redom:

omjer N prema P i/ili K vrlo je znaajno svojstvo za izbor sloenog gnojiva za

omjer P i K znaajan je pak za izbor gnojiva s obzirom na razinu raspoloivosti P

znaajan je i oblik u kojem se hraniva nalaze, a posebice N koji u gnojivima za

omjer hraniva u gnojivima za osnovnu, predsjetvenu i startnu gnojidbu te

za osnovnu gnojidbu najpogodniji su najmanji udjeli N prema P i/ili K u omjerima

za predsjetvenu ili startnu gnojidbu mogu koristiti i sloena NPK gnojiva

za prihranu krutim gnojivima koriste se jednostavna N gnojiva te rjee sloena

to su gnojiva u kojima je N u amonijskom i nitratnom obliku, s omjerima hraniva

vodotopiva frakcija svih hraniva u gnojivima je ujedno i frakcija raspoloiva

neke frakcije netopive u vodi (npr. citrotopivi fosfor) takoer su raspoloive

N je u mineralnim gnojivima u nitratnom, amonijskom ili amidnom obliku

svi navedeni oblici su vodotopivi

nitratni je N biljkama raspoloiv odmah nakon otapanja estica gnojiva (granula)

zbog negativne sorpcije nitratni je anion u tlu podloan ispiranju