Professional Documents
Culture Documents
Elektrana Na Biogas 1
Elektrana Na Biogas 1
Elektrana Na Biogas 1
Saetak
Uvjeti za isplativo koritenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije u Republici
Hrvatskoj postoje od 2007. godine. Sustav poticajnih otkupnih cijena definiranih Tarifnim
sustavom za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
omoguio je ope prihvatljivu isplativost ovakvih, najee privatnih, investicija.
Zaokruenim prikazom od ideje do realizacije preko planiranja, projektiranja,
izgradnje, montae, ispitivanja, putanja u probni rad i putanja u pogon, ovaj rad detaljno
i sistematino prikazuje cjelokupan proces realizacije nekoliko bioplinskih elektrana
nazivne snage 1 MW i 2 MW u razliitim vremenskim periodima i tehnikim okolnostima.
Realizacija investicije u bioplinsku elektranu zapoinje izradom Analize opravdanosti
izgradnje elektrane pa je u radu posebna pozornost usmjerena ka tehnikim i ekonomskim
karakteristikama takvih postrojenja. Tehnike i ekonomske karakteristike bioplinskih
elektrana ovise o planiranoj lokaciji i blizini ulazne sirovine, vrsti tehnologije za proizvodnju
bioplina, ali i o smjetaju u elektroenergetskom sustavu.
Elektrana na bioplin u pravilu se prikljuuje na distributivnu elektroenergetsku mreu
te kao takva mijenja uobiajenu prirodu distributivnih mrea iz pasivne u aktivnu. Iz tog
razloga svaka elektrana prije konanog odobrenja za rad mora proi proces ispitivanja i
analize utjecaja generatora elektrane na mreu, provjeru ugraenih zatitinih ureaja te
ispitivanje kvalitete elektrine energije prema normi HRN EN 50160.
Kljune rijei: realizacija bioplinske elektrane, tehno-ekonomska analiza isplativosti,
utjecaj na mreu
11
Abstract
Conditions for cost-effective use of renewable energy sources and cogeneration in Croatia
are established in 2007. The system of incentive purchase price defined by Feed-in Tariff
system for electricity production from renewable energy sources and cogeneration enabled
generally acceptable cost-effectiveness of these, mostly private, investment.
By all-around perspective from idea to realization through planning, design,
construction, installation, testing, commissioning and trial operation this paper thoroughly
and systematically presents the process of realization of several biogas plants of rated
power of 1MW and 2MW in different time periods and technical circumstances. Realization
of investment in a biogas power plant begins by making of Feasibility study of power plant
construction so in this paper, special attention is focused on the technical and economic
characteristics of such systems. Technical and economic characteristics of biogas plants
depend on the planned location and close input of raw material, type of technology for the
production of biogas, but also location in the electric power system.
Biogas power plant is typically connected to the distribution grid, and as such,
altering the nature of distribution networks from passive to active. For this reason, each
plant before final authorization must undergo a process of testing and analysis of the
impact of generator to the network, checking and computing the installed protective
devices and power quality testing according to HRN EN 50160.
Key words: biogas power plant realisation, cost/benefit analysis, grid influence
1 Uvodno o bioplinskim postrojenjima
Bioplinsko postrojenje je sloena instalacija koja se sastoji od irokog spektra glavnih
elemenata. Izgled postrojenja jako ovisi o vrsti i koliini sirovine koja e se koristiti za
proizvodnju bioplina. Budui da sirovina prikladna za digestiju u bioplinskim postrojenjima
dolazi u mnotvu razliitih oblika razliitog porijekla, samim time postoje razliite tehnike i
tehnologije za preradu pojedinih vrsta sirovina i razliite konstrukcije fermentera i razliiti
sustavi radnog procesa, odnosno funkcioniranja sustava. Pored toga, ovisno o tipu, veliini
i radnim uvjetima procesa pojedinog bioplinskog postrojenja mogue je implementirati i
razliite tehnologije za kondicioniranje, skladitenje i koritenje bioplina. Skladitenje i
koritenje digestata prvenstveno je orijentirano na koritenje digestata kao gnojiva i
neophodne su mjere zatite okolia koje se odnose na digestat, [1]. Proces proizvodnje
bioplina u poljoprivrednim bioplinskim postrojenjima obino se odvija u etiri faze, [2]:
12
vozila, sustav za punjenje digestora krutom sirovinom. Druga faza procesa ukljuuje
proizvodnju bioplina u reaktoru za bioplin (fermentatoru ili digestoru). Trea faza procesa
sadri spremnik za skladitenje digestata i primjenu digestata kao gnojiva na polju. etvrta
faza procesa odvija se u spremniku za skladitenje plina i kogeneracijskoj jedinici.
Navedeni dijelovi bioplinskog postrojenja prikazani su slikom 1, [3]:
8. spremnik za bioplin
9. kogeneracijska jedinica
10. skladite za digestat
11. poljoprivredne povrine
12. transformatorska stanica
13. koritenje toplinske energije
13
na one tehnike i ekonomske karakteristike bitne pri realizaciji i pogonu ovih elektrana i
njihovom utjecaju na okolnu elektroenergetsku (u pravilu distributivnu) mreu.
2 Proces realizacije bioplinskog postrojenja
Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije (NN 88/12)
propisuje nain na koji odreeni pravni subjekt moe prodavati elektrinu energiju
proizvedenu u bioplinskoj elektrani po cijeni iz Tarifnog sustava za proizvodnju elektrine
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012). Povlateni proizvoa
je energetski subjekt koji u pojedinanom proizvodnom objektu istodobno proizvodi
elektrinu i toplinsku energiju, koristi otpad ili obnovljive izvore energije na gospodarski
primjeren nain koji je usklaen sa zatitom okolia, [4].
Postupak ishoenja potrebne dokumentacije zakonodavnog
projektiranja i realizacije postrojenja prikazan je slikom 2.
INVESTITOR
Tehno-ekonomska
analiza opravdanosti
izgradnje
MINISTARSTVO
ODS
HERA
okvira,
planiranja,
HROTE
Energetsko
odobrenje
Idejni projekt
Prethodna
elektroenergetska
suglasnost
Lokacijska dozvola
Ugovor o prikljuenju
na mreu
Prethodno rjeenje o
stjecanju statusa PP
Glavni projekt
Rjeenje o uvjetima
graenja / Gra.
dozvola
Ugovor o koritenju
mree (uvjetovani)
Izvedbeni projekt
Elektroenergetska
suglasnost
Gradnja i montaa
opreme
Ugovor o otkupu
elektrine energije
Dozvola za obavljanje
energetske
djelatnosti
Ugovor o koritenju
mree
Tehnoloki opis, mjerni ureaji...
Uporabna dozvola
Rjeenje o statusu
povlatnog
proizvoaa
2.1
Prema Pravilniku o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 88/12), izrada
preliminarne analize opravdanosti izgradnje postrojenja i prikljuka na elektroenergetsku
mreu s tehno-ekonomskim podacima i podacima prostornog ureenja je preduvjet za
14
Idejni projekt je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna
oblikovno funkcionalna i tehnika rjeenja graevine (idejno tehniko rjeenje) te
smjetaj graevine na graevnoj estici na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi.
Takoer, idejni projekt mora sadravati podatke o prikljunoj snazi elektrane i pripadajueg
postrojenja, kategoriju potronje, rok prikljuenja, nazivnu snagu i karaktersitike znaajnijih
troila tehnolokog procesa, nain koritenja snage i energije, predvidivu godinju
potronju te druge podatke poput podataka o obraunskom mjernom mjestu ili o vlastitom
izvoru napajanja, [5]. Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o
prostornom ureenju i gradnji i propisa donesenih na temelju toga Zakona te u skladu s
dokumentima prostornog ureenja i posebnim propisima. Lokacijska dozvola prilae se
zahtjevu za ishoenje energetskog odobrenja i zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog
projekta.
2.3
15
16
2.4
Glavni projekt se prilae zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta ili zahtjevu za
donoenje rjeenja za graenje. Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata
kojima se daje tehniko rjeenje graevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za
graevinu, kao i drugih zahtjeva prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji i posebnih
propisa te tehnikih specifikacija. U pogledu lokacijskih uvjeta, glavni projekt ne smije biti u
suprotnosti s idejnim projektom, [5]. Primjer nacrta glavnog elektrotehnikog projekta
prikazan je slikom 4.
17
Izvedbeni projekt
Elektroenergetska suglasnost
18
19
(1)
20
To ini ukupni godinji prihod od 10.557.008,00 kn. Kako je bioplinsko postrojenje vrsta
elektrane koja ne ovisi o vanjskim imbenicima (suncu, vjetru) raspodjela prihoda
tijekom godine je jednakomjerna i ne odstupa znaajno po mjesecima.
Prema opisu tehnoloko-tehnikih potreba provedbe projekta, za takvo tipino postrojenje
instalirane snage 1 MW oekuje se okvirna struktura trokova prikazana u tablici 1, dok su
ulazni tehno-ekonomske podaci (i pretpostavke) prikazani u tablici 2 [1,2].
Tablica 1. Pregledni trokovnik bioplinske eletrane
Koliina
Investicija
Cijena []
Graevinska oprema
700.000,00
1.500.000,00
Elektrotehnika oprema
1.000.000,00
150.000,00
UKUPNO: 3.350.000
25.125.000,00
1000
7.790
1,20
7.300
18.500
750.000
25%
4,00%
2,00%
Rok otplate
12 godina
Poek
2 godine
Predviena inflacija
2,4%
NPV
k j
k
k 1
k
k
k 1
k 1
k
k
(2)
k 1
21
gdje je: Ik investicija izvrena u k-toj godini (n.j.); TPk trokovi pogona (rada i
odravanja), TGk nabavni trokovi za gorivo, TEk (eksterni) trokovi emisije (CO2)
(n.j.), TDk trokovi dekomisije postrojenjau k-toj godini u (n.j.); i diskontna stopa (ili
stopa aktualizacije); j godine protekle izmeu poetka davanja i putanja postrojenja u
pogon; n ivotni ili ekonomski vijek projekta (elektrane).
Na temelju izraunate neto sadanje vrijednosti interna stopa rentabilnosti rauna se kao
ona pri kojoj se investicije u postrojenje jednake dobiti koju e elektrana ostvariti u
promatranom ekonomskom vijeku projekta. Polazne informacije za tu ocjenu sadrane su
u izraenom financijskom i ekonomskom tijeku projekta, ija se izrada temelji na slijedeim
postavkama [1,2]:
x ekonomski vijek projekta utvren je u trajanju od 12 godina, a temelj je razdoblje
otplate kredita u trajanju od deset godina uz 2 godine perioda poeka
x svi podaci su svedeni na godinju razinu
x u utvrenom vijeku projekta nema reinvestiranja dobiti
x za diskontnu stopu (aktualizacije) uzima se 10 % prema [9]
Tablica 3. Rezultati dinamike ocijene projekta
IRR
NPV (HRK)
Godina povrata
29%
36.556,543,85
7
Ocjena likvidnosti investicijskog projekta prikazuje se kroz financijski tok (tok novca) koji u
vijeku projekta pokazuje sve primitke i izdatke (slika 5). U financijskom toku, u okviru
primitaka sadrani su i izvori financiranja, a u okviru izdataka ulaganja i obveze prema
izvorima financiranja. Pozitivni neto primici, kao razlika izmeu primitaka i izdataka, u
financijskom toku ovoga projekta ukazuju da je projekt u svim godinama likvidan, odnosno
da u svakoj godini vijeka projekta uspijeva pokriti sve obveze prema dobavljaima,
djelatnicima, kreditnim institucijama i dravi.
22
23
Slika 7. Ukupno harmonino izoblienje napona THDU u % Un, prije prikljuenja bioplinske
elektrane
24
Osim obveznog mjerenja kvalitete elektrine energije, elaborat utjecaja na mreu sadri i
utjecaj elektrane na tokove snaga i kratki spoj u mrei. Prema podacima koje dostavlja
nadleni operater distribucijskog sustava (HEP ODS) i 'Elaborata optimalnog tehnikog
rjeenja prikljuenja na elektroenergetsku mreu elektrane saini se model okolne
distributivne mree za proraun tokova snaga, prikaza naponskih prilika, prorauna i
analize kratkog spoja pomou dostupnih ekspertskih programskih paketa temeljenim na
numerikom (iteracijskom) postupku.
Pri proraunima se u razmatranje uzimaju mogunosti alternativnog napajanja mjesta
prikljuka bioplinske elektrane kako bi se prorauni izvrili za najnepovoljnije mogue
sluajeve. Podaci o optereenju distributivnih 10(20)/0,4 kV transformatorskih stanica (TS)
ukoliko nisu dostupni od strane HEP ODS pretpostavljaju se kao linearna raspodjela
izmjerenih optereenja 10(20) kV izvoda po pojedinim TS 10/0,4 kV sukladno nazivnim
snagama njihovih transformatora i to uz pretpostavljeni faktor snahe cos = 0,95.
Faktorom gubitaka uzeti su u obzir gubici u mrei i transformatorima ovisni o topologiji
mree i naponskim prilikama u mrei, a razmatraju se i eventualni zahtjevi za izdavanje
prethodne elektroenergetske suglasnosti sa veim prikljunim snagama.
Obzirom da distribuirane bioplinske elektrane podiu iznos napona u okolnoj mrei utjecaj
na mreu moe biti pozitivan u sluaju jako optereenog sustava i posljedino loih
(niskih) naponskih prilika. Meutim, kod bioplinskih postrojenja esto je sluaj da se radi o
prikljuku u ruralnom, slabo optereenom podruju u kojem takve elektrane mogu
uzrokovati pojavu previsokih napona.
Ovo je ilustrirano u tablici 4 gdje je dan prikaz osnovnih rezultata prorauna tokova snaga
prije i nakon prikljuenja jedne bioplinske elektrane snage 1 MW u sluaju prikljuka u
jednu slabo optereenu ruralnu mreu, pri minimalnom optereenju. Uz naponske prilike i
provjeru doputenih naponskih granica od 10%, provjeravaju su (eventualna) strujna
(pre)optereenja, kao i oekivani faktor snage, koje se dramatino mijenjaju s ulaskom
ovakvih snanih elektrana u slabe ruralne mree, pri emu u pravilu smanjuju optereenje
na izvodu, osim u sluaju izgradnje vie distribuiranih elektrana (npr. fotonaponskih i dr.)
kada mogu uzrokovati i porast optereenja izvoda.
Tablica 4. Rezultati prorauna tokova snaga (strujno naponskih prilika) prije i nakon
ukljuenja tipine bioplinske elektrane u okolnoj distributivnoj mrei
Redni
broj
1
2
3
Mjesto
VP 10 kV prije
VP 10 kV poslije
TS bioplin. postr. 10 kV prije
TS bioplin. postr. 10 kV poslije
TS bioplin. postr. 0.4 kV (generator) prije
TS bioplin. postr. 0.4 kV (generator) poslije
Napon
Struja
cos I
kV
10,52
10,55
10,59
10,96
0,45
A
57,58
16,84
60,59
1.509,59
0,96
0,09
- 0,86
- 0,85
25