BiH Energija I Zivotna Sredina Udzbenik Bosanski

ENERGIJA I
IVOTNA SREDINA
Udbenik za uenike osnovnih i srednjih kola
ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

ENERGIJA I
IVOTNA SREDINA

kolski projekat za odrivo koritenje
energetskih resusrsa

SADRAJ
UVOD
06
PRVO POGLAVLJE ENERGIJA
09
1. ENERGIJA JE VJENA
2. ENERGIJA OBLICI, OSOBINE I VELIINE
3. PRVI ZAKON TERMODINAMIKE
4. DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE
10
10
13
14
DRUGO POGLAVLJE KORITENJE ENERGIJE
17
1. OVJEANSTVU JE POTREBNO SVE VIE I VIE ENERGIJE

2. ISTORIJA KORITENJA ENERGIJE
3. KORITENJE ENERGIJE U SVIJETU
4. POSLJEDICE KORITENJA ENERGIJE
5. EFEKAT STAKLENIKA
6. ENERGETSKA KRIZA
7. BUDUE PERSPEKTIVE KORITENJA ENERGIJE
18
18
21
23
24
27
27
TREE POGLAVLJE KLIMATSKE PROMJENE
29
1. KLIMA
2. GLAVNI IZVORI STAKLENIKIH GASOVA UZROKOVANIH DJELOVANJEM LJUDI
3. EFEKTI KLIMATSKIH PROMJENA
4. MEUNARODNI SPORAZUMI
30
31
32
34
ETVRTO POGLAVLJE TEDNJA ENERGIJE
37
1. PRIMJENA NAUKE
2. DOBITI VIE OD MANJE
3. GRIJANJE PROSTORA
4. KORITENJE TOPLE VODE
5. RASVJETA
6. SAOBRAAJ
7. PROIZVODI I RECIKLIRANJE
38
38
40
42
44
44
45
PETO POGLAVLJE IZVORI ENERGIJE
47
1. SUNCE
2. BIOENERGIJA
3. VJETAR
4. ELEKTRINA ENERGIJA IZ HIDROELEKTRANA
5. UGALJ
6. NAFTA
7. PRIRODNI GAS
8. NUKLEARNA ENERGIJA
48
51
53
55
55
56
57
57
ZAKLJUCI
61

Dragi ITAOCI!
Od 2010. godine Razvojni program Ujedinjenih nacija sprovodi projekat pod nazivom Zapoljavanje i sigurno snabdijevanje energijom koritenjem energije iz biomase u Bosni i
Hercegovini - Biomass. Projekat finansira Globalni fond za ivotnu sredinu (GEF).
Ovaj udbenik je prilagoen i tampan u okviru projekta, a
baziran je na originalnim materijalima Norvekog SPARE programa za odrivo koritenje energetskih resursa, namijenjenog kolskoj djeci.
Mnogo ozbiljnih ekolokih problema svjetskih razmjera povezano je sa proizvodnjom i koritenjem energije.
Energija i ivotna sredina se u mnogo emu razlikuju od redovnih kolskih predmeta, jer ne pruaju samo suhoparno
znanje nego i podstiu uenike na samostalno nauno istraivanje te ih ohrabruju i na praktinu primjenu raznih dostignua. Ovaj udbenik pomae da se na praktine naine povea efikasno koritenje energije u koli i kod kue. Rezultati
istraivanja, te praktina saznanja do kojih uenici mogu da
dou u oblasti energetske efikasnosti, mogu da budu korisni
za sve roditelje, prijatelje i komije.
Projekat e doprinijeti sticanju lokalnog iskustva i osvjetenosti o koristima energije iz biomase i dati vrste temelje
da se ova pitanja stave u kontekst irih inicijativa vezanih
za energiju, umarstvo, poslovnu politiku i zakonodavstvo.
Takoe, ovim se projektom uklanjaju trine barijere za uspostavljanje odrivih usluga vezanih za energiju biomase u
ruralnim podrujima Bosne i Hercegovine putem transformacije trita, stvaranja novih radnih mjesta, smanjenja siromatva u zajednici i bezbjednog snabdijevanja energijom na
lokalnom nivou.
Jedan od ciljeva projekta je uspostavljanje dravnog obrazovnog programa i kolskog udbenika pod naslovom Energija
i ivotna sredina za izborni predmet u osnovnom i srednjem
obrazovanju na bazi iskustva steenog kroz SPARE program.
Zahvaljujemo se svim uenicima, nastavnicima, aktivistima
nevladinih organizacija i strunjacima koji su pomogli u prilagoavanju programa ovog udbenika. Takoer izraavamo
zahvalnost Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvima Vlade Republike Srpske: Ministarstvu prosvjete i kulture, Ministarstvu industrije, energetike i
rudarstva, Ministarstvu za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju i Ministarstvu poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede, koji su dali podrku ovom projektu.
Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH UNDP BiH

O EMU EMO UITI

Zato uvati energiju?
1992. godine, u Rio de aneiru u Brazilu odrana je konferencija Ujedinjenih nacija (UN) o ivotnoj sredini i razvoju. Na
konferenciji su uestvovali predstavnici 197 zemalja.
Orijentisana prema odrivom razvoju, ovo je bila prva konferencija koja je na globalnom nivou afirmisala ideju odrivog
koritenja resursa i ouvanja ivotne sredine za budue generacije. Uteda energije i koritenje obnovljivih izvora energije
igraju kljunu ulogu u razvoju i zatiti ivotne sredine, poto
su uobiajeni izvori energije do sada bili najvei zagaivai na
planeti.
Svi energetski procesi koriste izvore energije. Neki od tih
izvora su isti, poput energije sunca i vjetra, bez ikakvog isputanja gasova, te stoga nemaju negativan uticaj na ivotnu sredinu; dok koritenje nekih drugih izvora moe dovesti
do ozbiljnih posljedica zbog isputanja ogromnih koliina staklenikih gasova i zagaujueg otpada. Svi neobnovljivi izvori energije, bez izuzetka, negativno utiu na ivotnu sredinu i
to u takvoj mjeri da dovode do promjena i klime i prirode u
svjetskim razmjerama.
Najvei dio energije koja se koristi u Evropi stvara se u procesima sagorijevanja nafte, uglja i gasa. Koritenjem ovih neobnovljivih izvora energije ljudi prouzrokuju zagaenje do kojeg
dolazi oslobaanjem u atmosferu ugljen-dioksida (CO2) i drugih staklenikih gasova. Ugljen-dioksid je glavni uzronik globalnog zagrijavanja, koje ve dovodi do neeljenih posljedica.
Mada jo uvijek nismo sigurni kada i u kojem obimu e se ove
promjene desiti, prema navodima Komiteta za klimu UN-a
globalne klimatske promjene su bez sumnje ve zapoele.
Koritenjem manjih koliina neobnovljive energije, koliina
staklenikih gasova bi se u znaajnoj mjeri smanjila.
Najjednostavnije rjeenje
Bez suneve svjetlosti ivot na planeti Zemlji e prestati da
postoji. Sunevi zraci dolaze na povrinu Zemlje za osam minuta i petnaest sekundi i skoro sva energija koju ovjeanstvo koristi, neposredno ili posredno potie sa sunca. Za 15
minuta sunce nam poalje koliinu energije koja je ovjeanstvu dovoljna u toku cijele godine. Ako bi se ova energija
mudro iskoristila, mnogi energetski problemi koji nas u budunosti oekuju bi se mogli izbjei.
Ouvanje energije, jednostavnije reeno tednja energije odnosno koritenje energije na efikasniji nain je vjerovatno i najjednostavniji nain smanjenja zagaenja ivotne sredine. Velike koliine energije se mogu utedjeti
uz odgovarajue napore i u javnom i u privatnom sektoru.
Da li energije ima dovoljno za svakoga?

Koritenje energije za potrebe ovjeanstva dovodi do ozbiljnih posljedica za nau planetu. Samo u posljednjih 100 godina koliina energije koju koristimo je udvostruena.
Podjela dobara izmeu sjevera i juga, izmeu bogatih i siromanih zemalja je izuzetno neravnomjerna. Na jednom kraju skale nalaze se zemlje sa hladnijm klimom, manjim brojem
stanovnika i velikim bogatstvima, kao to su na primjer skandinavske zemlje i Kanada, dok sa druge strane imamo gusto
naseljene i siromane zemlje, kao to su Indija, Indonezija i
Banglade. Pad potronje energije, koji je zabiljeen u nekima
od tih siromanih zemalja ne moe se naalost pripisati mjerama ouvanja energije i strahu od globalnog zagrijavanja.

Taj pad je rezultat smanjenja ekonomskog rasta, dunikih

kriza i nerazvijenih tehnologija. Jednom kad te zemlje rijee
svoje ekonomske probleme i one e krenuti putem poveanja energetske potronje, jer i one tee poboljanju ivotnog
standarda do nivoa koji uivaju bogate zemlje sjevera.
Budunost su mladi ljudi

UN naglaava da u brizi za ivotnu sredinu djeca i omladina
irom svijeta moraju preuzeti aktivnu ulogu.
Svrha SPARE projekta se sastoji u tome da mladim generacijama prui to vie znanja o energiji i da ih motivie da grade
drutvo zasnovano na koritenju energije na nain koji nee
koditi ivotnoj sredini. Ovaj projekat e osposobiti uenike
da energiju koriste pravilno i da u isto vrijeme pozitivno djeluju u svom okruenju, usmjeravajui i ostale ljude da slijede
njihov primjer. Pored toga, nadamo se da emo doprinijeti i
uspostavljanju meusobnog kontakta izmeu kola u razliitim dravama i time omoguiti da uenici razmijene iskustva
i informacije.
Mnogo malih rijeka stvara veliko jezero

Zajedno sa nastavnicima i uenicima u mnogim drugim zemljama svijeta i vi sada kaete Da! za preuzimanje aktivne
uloge vas samih u uvanju energije u vaoj porodici i u vaoj
koli. Kroz praktine zadatke i primjere, stei ete vjetine potrebne za produktivnije i pametnije koritenje energije i poeete sa prvim malim koracima u ostvarenju konkretnih uteda.
Na cilj je da svako od nas postane bolji u koritenju energije
na razumniji nain nego do sada! Smatramo da svako mora
poeti od sebe i to sad odmah!

Zadatak 1
Test ouvanja energije
Kod svoje kue vi:
Biljeite svoju potronju struje
Gasite svjetlo kad izlazite iz kue
Maina za pranje vea je uvijek napunjena do vrha kada je koristite
Friider se nalazi u hladnoj prostoriji
Namjetaj nije postavljen ispred grejnih tijela
Poeli ste koristiti tedne sijalice za rasvjetu
Koristite lokalnu rasvjetu (na primjer, stolnu lampu)
Provjetravate prostoriju brzo i efektivno svaki put u trajanju samo nekoliko minuta
Obljepljujete prozore zatitnom trakom tokom zime
Nou zatvarate prozore
Prilikom kuhanja stavljate poklopac na kuhinjski lonac
esto odmrzavate friider
Za pranje sua koristite sudoper
Radije se tuirate nego kupate u kadi
Idete biciklom ili pjeke u kolu i na posao
Smanjujete temperaturu u kui kad izlazite
Smanjujete temperaturu u kui tokom noi
Reciklirate staklo, papir i metal
Ne kupujete proizvode za jednokratnu upotrebu
Ne kupujete robu u velikim koliinama
Radije popravljate stvari nego ih mijenjate
Saberite sve odgovore sa Da. Ukoliko imate:

od 1 do 5 odgovora Da:
morate mnogo nauiti, te stoga ponite odmah;
imate mnogo dobrih navika koje mogu sluiti kao dobra osnova za va daljnji rad;
vrlo ste dobar primjer drugima;
neko iz vae porodice bi trebao postati ministar zatite okolia.
DA
NE

PRVO POGLAVLJE
ENERGIJA

PRVO POGLAVLJE ENERGIJA

1. ENERGIJA JE VJENA
Veina astrofiziara danas vjeruje da su u momentu stvaranja svemira sva energija i masa bile sakupljene u jako malom
prostoru, zvanom kosmiko jaje. Meutim, poto se ova energija tu nije mogla zadravati u duem vremenskom periodu, prije 20 milijardi godina je dolo do eksplozije, takozvanog velikog praska. Nama sada nije toliko neophodno da
detaljnije prouavamo ovu teoriju, ali je bitno da znamo da je
energija postojala od samog poetka nastanka svemira i da e
postojati vjeno.
Ali ta je energija? Ovo pitanje je vrlo jednostavno postaviti, ali
je pravilan odgovor koji bi svako mogao razumjeti vrlo teko
dati.
Ponimo sa konstatacijom da je energija apstraktan pojam
koji su uveli fiziari kako bi pokuali sa optim terminima objasniti razne pojave koje se odnose na rad. Ovaj koncept je
postao toliko primjenljiv da je energija postala jednom od
osnovnih pojmova ne samo u prirodnim naukama nego i u
svim ostalim oblastima ivota i u svim drutvima. Ne moemo
zamisliti ni jednu aktivnost koja nije povezana sa energijom
ak i proces razmiljanja podrazumjeva koritenje energije.
Najjednostavnija definicija energije jeste da je to sposobnost tijela ili mase da obavlja rad. Razne vrste rada mjere se
razliitim mjernim kategorijama (veliinama) kao to su temperatura, masa, rastojanje, radijacija, elektrina struja i tako
dalje.
Naravno, moemo uivati u gledanju televizije bez da o njoj
znamo ita vie osim koritenja dugmeta za ukljuivanje i
iskljuivanje. Takoe moemo aktivno uestvovati u raspravama o tome kako osigurati dovoljno energije za budunost, bez
da znamo ita o njenim osobinama. Meutim, ako se u prirodu
energije malo dublje zagledate, dobiete vrlo efikasan klju
za bolje razumijevanje mnogih problema vezanih za ivotnu
sredinu i postaete ubijeeni u neophodnost pronalaenja u
budunosti novih naina obezbjeenja energije.
Bavei se energijom, izgradiemo navike, vjetine i nain
razmiljanja koji e nam pomoi da u veoj mjeri doprinesemo odrivom razvoju.
2. ENERGIJA - OBLICI, OSOBINE I

VELIINE
Kua u kojoj ivim je ute boje i duga je 14 metara. Napolju pada kia i duva vjetar i temperatura je samo 7 stepeni
10
Celzijusa. Ovako opisujemo predmete i okolinu, koristei

razne fizike karakteristike i veliine kao to su boja, duina,
temperatura, itd. Naravno, sve ove karakteristike nisu jednako vane, niti ih sve moramo istovremeno navoditi. Meutim,
jedna karakteristika ili bolje reeno veliina, prisutna je svuda i u svemu.
Energija se javlja u mnogo razliitih oblika:
>> Sve to se kree, zbog svog pomjeranja ima kinetiku
energiju
>> Predmet koji se nalazi u nekom prostornom odnosu prema drugom predmetu ima potencijalnu energiju u odnosu na taj predmet.
Ove dvije vrste energije sainjavaju mehaniku energiju.
Postoje i druge vrste energije. Kada u pei sagorijevaju drva,
hemijska energija uskladitena u cjepanicama se oslobaa i
pretvara u toplotnu energiju (toplotu). Elektro dalekovodi u
naim naseljima prenose elektrinu energiju. Sunce emituje
ogromnu koliinu energije zraenja na planetu Zemlju. Nuklearna energija se transformie u elektrinu energiju u nuklearnim elektranama. Energija zraenja iz radioaktivnih izvora se
koristi u bolnicama za razne medicinske tretmane. Jednom
rjeju, postoji mnogo oblika energije kao to su: toplotna,
hemijska, elektrina, nuklearna i magnetna, da spomenemo
samo one najpoznatije. O njima emo u ovoj knjizi govoriti na
pristupaan nain, koristei termine koje upotrebljavamo i u
svakodnevnoj konverzaciji.
Zadatak 2
Kako ja koristim energiju
Analizirajte svoje dnevne aktivnosti za ije obavljanje je potrebno koritenje energije. Koju vrstu energije ste koristili da biste obavili odreene aktivnosti?
Razgovarajte o ovome sa svojim kolskim drugovima.
Energija - mjerilo neega to moe da se desi

Pojedini oblici energije su vrlo vani sami po sebi, meutim
jo vanije je ono to se deava kada energija prelazi iz jednog oblika u drugi.
Svi predmeti koji se kreu imaju kinetiku energiju. Kada se
predmet zaustavlja, (to predstavlja odreenu promjenu),
ova kinetika energija prelazi u drugi oblik. Sjetite se samo
zloslutne izreke Ne ubija velika brzina kojom se kreemo,
nego iznenadno zaustavljanje.
Kada se predmet nalazi na nekoj visini iznad neke povrine, on ima potencijalnu energiju u odnosu na tu povrinu.

ovjek na ovim ilustracijama (koji je u ovom sluaju predstavlja taj predmet) ima potencijalnu energiju u odnosu na
tlo. To e mu uskoro postati jasno - kad njegova potencijalna
energija iznenada pree u kinetiku!
Ovo bi bile dvije jednostavne ilustracije opteg pravila koje

glasi: svaki put kada energija promijeni oblik, neto se desi; i
obratno - svaki put kada se neto desi, energija mijenja oblik.
Da bismo saeli sve to smo do sada nauili u jednoj kratkoj
reenici koja na jednostavan nain opisuje ta je to energija,
moemo rei energija je ono to moe prouzrokovati da se
neto desi.
Poto energija postoji, moramo je znati izmjeriti. Elektrina
energija se u praksi mjeri u kilovat satima (kWh). 1kWh je
otprilike jednak koliini energije koja je na primjer potrebna
da bi se kamion teak 10 tona pokrenuo i postigao brzinu od
100 kilometara na sat. Ista koliina energije se nepotrebno
potroi u toku 24 sata ako u praznoj sobi ostavimo upaljenu
sijalicu od 40 vati.
U fizici, energija se mjeri u dulima. Odnos izmeu razliitih

jedinica za mjerenje energije prikazan je donjoj tabeli.
Snaga mjera brzine kojom se energija

transformie
Kada priate o tome da ste putovali vozom iz grada A u
grad B, vjerovatno e vam biti korisno da pri tome koristite novi pojam - brzinu. Ako vam je trebalo puno vremena
da preete udaljenost izmeu ova dva grada, to znai da je
vaa brzina bila mala. Ukoliko vam je trebalo malo vremena, vaa brzina je bila velika. Prema tome, brzina je mjera
prelaska odreenog rastojanja u jedinici vremena tokom
vaeg kretanja.
Brzina = rastojanje /vrijeme
U mnogim sluajevima je korisno imati i veliinu koja nam
govori kojom brzinom se energija transformie ili koristi.
Ta veliina se naziva snaga, a izraunava se ovako:
Snaga = upotrijebljena energija/vrijeme
Velika snaga znai da se odreena koliina energije transformie (ili koristi) u kratkom vremenskom periodu, i obratno mala snaga znai da nam treba vie vremena da bismo transformisali istu koliinu energije
Zadatak 3
Mjerenje potronje energije u vaem domu
Svako vee u toku sedmice oitajte stanje vaeg brojila i zapiite oitanje.
Unesite ta oitanja u prikazanu tabelu. Na ovaj nain ete vidjeti koliko energije troite u domainstvu.
Pri dnu tabele zabiljeite i ta koristite za grijanje (centralno grijanje, ugalj, gas, naftu, drvo, elektrinu struju).
Ponite da zapisujete oitanja struje u ponedjeljak navee. U utorak treba da uradite isto. Kako biste odredili koliko
energije ste potroili u posljednja 24 sata, oduzmite oitanja sata za ponedjeljak od oitanja za utorak. Upiite rezultate
u odgovarajui prostor u tabeli. Ponovite ovo svako vee, ukljuujui zadnji ponedjeljak. Na kraju povucite liniju koja
spaja oznake za svako oitanje. Dobiete grafikon koritenja energije po danima u sedmici. Saberite rezultate kako biste dobili ukupnu energiju potroenu u vaem domu tokom sedmice. Zapamtite da je neophodno da zapiete i koju
vrstu energije ste koristili.
Nakon ovoga moete prestati da mjerite potronju energije u periodu od narednih sedam dana.
U isto vrijeme, paljivo sagledajte svoju potronju energije i potrudite se da je smanjite. Nakon toga ponovite evidentiranje potronje jo jednu sedmicu. Ponovo zapiite rezultate u predviene prostore u tabeli, ali ovaj put nekom drugom bojom. Na kraju uporedite rezultate. Da li ste ostvarili neku utedu energije?
11

20
19
18
17
16
15
14
13
12
kW/h
11
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
Ponedjeljak
Napiite:
ta koristite za grijanje:
Centralno grijanje
Utorak
Ugalj
Srijeda
Gas
etvrtak
Naftu
Petak
Drva
Subota
Nedjelja
Elektrinu struju
Razmisli i odgovori
1. Pogledaj oko sebe i navedi one predmete koji posjeduju potencijalnu energiju.
2. Navedite primjere onih predmeta koji posjeduju kinetiku energiju.
3. Koju vrstu energije imaju:
>> plamen svijee
>> avion
>> baterija u digitronu
>> kruh izvaen iz penice
4. Zato je tee popeti se na peti nego na drugi sprat?
5. Kada potroite vie energije uenjem lekcije za svojim stolom uz koritenje stolne lampe jaine 60 vati u trajanju
od tri sata, ili ukljuivanjem elektrinog grijaa vode snage 600 vati u trajanju od deset minuta, kako biste skuvali aj?
12

3. PRVI ZAKON TERMODINAMIKE

Energija je stalna
Fiziari koji su radili sa energijom su formulisali dva vana
zakona energije. Ta dva zakona su od samog poetka smatrana tako bitnim da su dobila status osnovnih zakona termodinamike. Ovi zakoni energije imaju mnogo naziva, i
izraavaju se na razliite naine. Prvi se esto opisuje kao
zakon o energiji, a drugi kao zakon entropije. Radi jednoobraznosti moda je najbolje da se prvi zakon naziva i zakon
koliine (kvantiteta) energije a drugi zakon kvaliteta energije. Uskoro ete vidjeti i zato.
Koliina energije ostaje nepromijenjena

Kada okreemo elastinu oprugu malog motora na navijanje, na tu elastinu oprugu prenosimo rad. Taj rad se sastoji
u pretvaranju energije naeg tijela u potencijalnu energiju
elastine opruge. Kada klju za navijanje ispustimo i motor na navijanje pustimo u pogon, dolazi do transformacije
potencijalne energije u kinetiku energiju koja se prenosi u
pogonski remen, a odatle u osovinu u dinami. Uz osovinu
koja rotira izmeu namotaja u dinami postavljeni su magneti. Ako bismo na taj motor prikjuili malu sijalicu, ona bi
zasvijetlila. Do toga bi dolo jer se u dinami kinetika energija pretvara u elektrinu energiju u namotajima, koja se
onda preko provodnika prenosi u sijalicu, a u vlaknu sijalice
dalje pretvara u svjetlosnu i toplotnu energiju.
Ovo je samo jedan od bezbrojnih primjera koji ilustruju
osnovne osobine energije, kao to je ta da se prelaz energije iz jednog oblika u drugi deava u veoma dugom lancu
takozvanom energetskom lancu.
Ovu osobinu energije opisuje prvi zakon termodinamike,
koji se obino formulie na sljedei nain:
Energija se ne moe unititi niti stvoriti sama od sebe.
ili kao:
Energija moe samo promijeniti oblik ili prostor.
Prvi zakon termodinamike nam govori o koliini energije, o
tome koliko energije ima, i koje vrste energije postoje.
Upravo je ovo zakon iz kojeg proizilaze iskustva i saznanja koja nam omoguavaju da se bavimo sa veliinama
kao to su toplotni kapacitet i razliite energetske jedinice.
Potencijalna energija
vode u akumulaciji
Kinetika energija
padajue vode
Ukratko reeno, te veliine nam omoguavaju da proraunamo koliko energije postoji, koliko energije nam stoji
na raspolaganju u obliku uglja, elektrine energije, solarne
energije, itd. Moemo i brojano prikazati sa koliko energije radimo, te otuda dolazi i sam naziv ovog zakona zakon
koliine (kvantiteta) energije.
Upravo ovaj zakon koristimo kada uspostavljamo razne vrste energetskih obrauna, energetskih bilansa ili dijagrama
energetskih tokova. Ovdje je prikazan jedan primjer dijagrama toka energije, koji ilustruje tok energije u procesu
proizvodnje elektrine energije u hidrocentralama.
S obzirom da se prema ovom zakonu energija ne moe
istroiti, nepravilno je govoriti o potronji energije. Moe
se potroiti samo jedan oblik energije, prilikom njegove
transformacije u neki drugi oblik, koji ponekad za nas moe
biti beskoristan ili ak i tetan. Stoga je ispravno koristiti
termin potronja elektrine energije u sluaju kad se ona
pretvara na primjer u toplotnu energiju. Meutim, energiju
kao takvu moemo samo koristiti, ne i potroiti.
Zakon koliine energije nam govori da energija ne nestaje
ona se samo transformie iz jednog oblika u drugi. Kada
bi ovaj zakon uzeo u obzir sve osobine energije, dao bi nam
i jednostavno rjeenje problema nedostatka energije u budunosti: reciklau energije koja bi nam omoguila da se
energija uvijek transformie u oblik koji nam je potreban!
Drugi zakon energije e nam objasniti zato stvari nisu ba
tako jednostavne.
Kinetika energija
turbine i generatora
Elektrina energija u
generatoru
Toplotna energija u
vlaknu sijalice
Svjetlosna energija u
vlaknu sijalice
13

Zadatak 4
Kreirajte svoj energetski ciklus
Trebae vam 2 kilograma suvog graka i lijeb koji moete napraviti od bilo kojeg materijala. Najbolje je uzeti komad
starog oluka. Vrlo je bitno da na lijebu nema nikakvih rupa. Takoe e vam trebati neki lavor ili zdjela u koji graak
moe padati.
Postavite lijeb pod bilo kojim nagibom, tako da se zrna graka mogu nesmetano kotrljati i skupljati na dnu lavora ili
zdjele. Zahvatite ga nekom oljom i brzo ponovo sipajte na vrh lijeba, te stalno ponavljajte istu proceduru. Time ste
napravili protok graka koji formira strujni krug, koji moemo zvati zatvoreni strujni krug. Vi tu predstavljate bateriju
koja omoguava kontinuirani protok graka sa dna lijeba prema vrhu, odakle zrna graka ponovo padaju na dno.
U elektrinom strujnom krugu sa baterijom i provodnikom (lijebom u naem eksperimentu), baterija je ta koja odrava punjenje elektronima (u naem sluaju na vrhu lijeba), tako da oni mogu padati kroz provodnik (u ovom sluaju lijeb).
4. DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE

Zato se automobil kree? Jedan dio hemijske energije,
koju sadri gorivo kojim se pogoni motor automobila, pretvara se u kinetiku energiju koja se koristi za pokretanje
automobila. To nazivamo korisnom energijom ili radom, tj.
eksergijom. Preostali dio energije (sjetite se zakona koliine energije) se zatim prenosi u okolinu i transformie u toplotnu energiju. Taj dio energije nazivamo neiskoristivom
energijom ili anergijom.
Ovaj pojednostavljeni primjer benzinskog motora ilustruje
jo jednu drugu karakteristiku energije, a to je da se pri svakom prelasku energije iz jednog oblika u drugi moe iskoristiti samo jedan njen odreeni dio, dok se ostatak beskorisno gubi i prelazi u atmosferu u vidu toplotne energije.
Veliina korisnog dijela energije moe biti jako razliita, u
zavisnosti od oblika energije i koritene tehnologije.
Toplotne maine pretvaraju toplotnu energiju u oblike
energije koji su nam potrebni na primjer u mehaniku
ili elektrinu. Jedan od primjera takvih maina je benzinski motor. Da bi toplotna maina funkcionisala, mora da sadrava i toplu i hladnu komponentu. Temperaturna razlika
izmeu tople i hladne komponente je onaj parametar koji
djelimino odreuje koliko se iskoristive energije od te maine moe dobiti. to je temperaturna razlika vea, vea je
koliina iskoristive energije.
Za nas kao korisnike nisu svi oblici energije jednako iskoristivi niti jednako vrijedni, jer imaju razliit energetski kvalitet. to je kvalitet nekog oblika energije vii, znai da se
vei dio tog oblika energije moe iskoristiti za proizvodnju
korisnog rada. Stoga se moe rei da je kvalitet energije
mjera za koliinu energije koja nam je dostupna.
14
S obzirom na njihov kvalitet, razne oblike energije dijelimo na slijedee kategorije:

Energija odlinog kvaliteta:
Primjeri: potencijalna energija, kinetika energija, elektrina energija
Energija visokog kvaliteta:
Primjeri: nuklearna energija, hemijska energija, toplotna energija visoke temperature (vee od 100 stepeni
Celzijusa).
Energije niskog kvaliteta:
Primjer: toplotna energija niske temperature (manje od
100 stupnjeva Celzijusa)
Uzmimo kao primjer dvije vrste energije u jednakoj koliini
od po 1kWh, jednu u obliku elektrine energije i drugu u
obliku toplotne energije sa temperaturom malo viom od
sobne. Meutim, one se meusobno znaajno razlikuju,
jer imaju razliit energetski kvalitet. Ova koliina elektrine
energije se moe koristiti za obavljanje mnogih poslova, od
pokretanja automobila na kratkim relacijama do zagrijavanja neke manje prostorije. Ista koliina toplotne energije
moe se koristiti samo za zagrijavanje prostorije.
Ta osobina energije o kojoj ovdje govorimo, moe se opisati definicijom da se energija visokog kvaliteta moe transformisati u energiju nieg kvaliteta uz odreeni gubitak
dok je obrnuta transformacija na isti nain nemogua.
Naravno, energija visokog kvaliteta se moe transformisati

u energiju odlinog kvaliteta, kao na primjer pri pretvaranju hemijske energije u elektrinu energiju, koje se vri u
termoelektranama. Meutim, uvijek je rezultat ovog procesa transformacija najveeg dijela prvobitne koliine energije u energiju nieg kvaliteta, pri emu dolazi do gubitka toplote. Da zakljuimo, prvobitna koliina energije e nakon
konverzije (pretvaranja) biti nieg kvaliteta.
Razmisli i odgovori
1. Svrha parne i elektrine lokomotive je identina.
Zato je onda elektrina lokomotiva zamijenila parnu?
2. Pokuajte nabrojati sve naine na koje se tokom kretanja automobila gubi energija.
O ovoj osnovnoj osobini energije govori drugi zakon termodinamike, koji glasi:
Nije mogue napraviti mainu koja moe u potpunosti
transformisati datu koliinu toplotne energije u korisan rad.
Ili:
Kada se odreena koliina energije transformie, njen kvalitet se smanjuje.
Drugi zakon termodinamike razmatra na koji nain se kvalitet energije smanjuje kada odreena koliina energije mijenja oblik, te ga zato nazivamo zakonom kvaliteta energije.
15

16

drugo POGLAVLJE
koritenje
energije
17

DRUGO POGLAVLJE KOritenje eNERGIJe

1. OVJEANSTVU JE POTREBNO SVE VIE I
VIE ENERGIJE
Kada su nai preci savladali upotrebu energije, to je dovelo
do prave prekretnice u istoriji ovjeanstva. Kontrola nad
energijom i njeno koritenje bili su jedan od glavnih preduslova za najstariju revoluciju u zdravstvu. Ljudi su nauili
kako da hranu kuvaju i peku, smanjujui tako tetne uticaje
bakterija i parazita koje namirnice sadre. Savladavi upotrebu vatre, mogli su drati opasne divlje ivotinje na odstojanju, grijati se i paliti osuenu travu olakavajui time
rast novim biljkama. Ovdje moramo naglasiti da nama kao
potroaima nije najbitnija energija sama po sebi, nego razne usluge i robe koje nam stoje na raspolaganju, a za iju
proizvodnju nam je ta energija potrebna.
Jedan od darova koji je dat ljudskom rodu, je sposobnost
razmiljanja i realizacija svojih ideja. Kao rezultat, tokom
istorije su se pojavljivale razne metode i tehnike za eksploataciju razliitih izvora energije i za njihovo koritenje pri
obavljanju raznih aktivnosti.
Obilni energetski izvori i tehnologije za njihovo eksploatisanje omoguuju nam da energiju i maine koje ta energija
pokree koristimo kako bismo zamijenili ljudski rad. Meu
prvim primjerima je svakako bilo uvoenje maine sa viestrukim kalemovima za fino predenje (na engleskom:
spinning jenny), koja je zamijenila veliki broj radnika u
tekstilnoj industriji; zatim pojava traktora koji je zamijenio rad tovarnih ivotinja i konano uvoenje robota koji
su zamijenili ljudsku radnu snagu pri opasnim i tekim poslovima. Mnoge robe i usluge koje veina stanovnika industrijalizovanog drutva povezuje sa poveanim ivotnim
standardom, iziskuju znaajna energetska ulaganja u procesu njihove proizvodnje, ili dodatno napajanje energijom
prilikom njihovog funkcionisanja.
2. POVIJEST KORITENJA ENERGIJE

Ovo poglavlje razmatra nekoliko glavnih momenata koji
pokazuju na koji nain je ljudski rod kroz istoriju bio u stanju da toliko postigne, drugim rijeima o prekretnicama
u istoriji energije. Iz cjelokupne istorije upotrebe energije
vidi se da je poveanje ivotnog standarda uvijek bilo povezano sa poveanim koritenjem energije.
Koritenje lokalnih izvora energije

Jedan od glavnih trendova u razvoju ljudskog roda, za koji
nalazimo mnoge primjere je sljedei: sva drutva koriste
one izvore energije koji im stoje na raspolaganju. Hajde da
malo razmotrimo mljevenje penice kroz razne istorijske
epohe. U poetku su ljudi usitnjavali penicu pomou kamenova i drvenih motki, koristei snagu svojih miia.
18
Uvoenje u upotrebu mlinskog kamenja (rvnjeva) oznailo je mogunost mljevenja mnogo veih koliina penice. Ova tehnika se zasnivala na gornjem pokretnom kamenu koji se okretao, dok je donji kamen ostajao nepomian.
Zrna penice bi se ubacivala kroz otvor u gornjem kamenu
u meuprostor izmeu gornjeg i donjeg kamena, gdje su
se vanjske penine ljuske uklanjale a oiena zrna penice se zatim usitnjavala.
Prvobitno se za pokretanje gornjeg kamena ove vrste mli-
na koristilo ljudsko tijelo, to jeste njegova miina energija,

a kasnije se poela koristiti energija miia domaih ivotinja. U brdovitim podrujima koja su obilovala vodom razvile su se tehnike koje su koristile energiju tekue vode,
u prvo vrijeme koritenjem malih vodenica postavljenih
na potocima, a kasnije velikih mlinova sa vodeninim tokovima i mlinskim kamenovima. U ravniarskim i vjetrovitim podrujima su se razvile sline tehnike, ali uz koritenje
energije vjetra kao i energije plime i oseke.
Danas itarice meljemo uz pomo elektrine energije. Ali
za dobivanje energije i dalje koristimo lokalne izvore. Nije
sluajno da se u naoj zemlji najvei dio elektrine struje
dobiva transformacijom hemijske energije uglja, jer je naa
zemlja bogata ugljem. Znaajan dio struje dobivamo i transformacijom kinetike energije rijeka u elektrinu energiju,
poto je naa zemlja bogata i hidropotencijalom.
Od obnovljive do neobnovljive energije

Vjerovatno se najznaajnija prekretnica u istoriji energije moe definisati na sljedei nain: Ljudski rod je najprije
poeo da oprezno koristi obnovljive izvore energije, ali je
nakon toga postepeno preao na nepromiljeno koritenje
neobnovljivih energetskih izvora.
Ovu tvrdnju moemo ilustrovati sa nekoliko primjera. Za
prevoz ljudi i roba preko mora najprije se koristila energija
ljudskih miia za veslanje, zatim se poeo koristiti vjetar
i vodene struje, da bi se u 19. vijeku, nakon konstruisanja
najsavrenijih jedrenjaka dolo do jo efikasnijeg koritenja
energije vjetra. Nakon toga ovjeanstvo je krenulo u pravcu koritenja sve veih koliina energije uglja, zatim nafte
i urana.

Uzmimo drugi primjer: proizvodnju hrane. U sutini, svrha zemljoradnje je da iskoritava proces fotosinteze u kojem se suneva energija prikuplja i transformie u prehrambene proizvode i prirodne sirovine za proizvodnju odjee.
Zemljoradnik doprinosi ovom procesu ulaganja (dopunjavanjem) izvjesne koliine energije u obliku vlastitog rada,
rada stoke, traktora i alata, kao i ubriva, sistema za navodnjavanje i insekticida. Sve su to razni naini stimulisanja poveanja prinosa.
Prolo je mnogo godina otkako se u zemljoradnji u Evropi prestala koristiti motika i ostali runi alati, ali motiku danas jo uvijek koristi skoro 460 miliona ljudi irom svijeta.
Takoe, za vrijeme ivotnog vijeka samo jedne generacije,
u Evropi se na seoskim gazdinstvima prestala koristiti teglea stoka, ali stoku za obavljanje poljoprivrednih radova
jo uvijek koristi oko 260 miliona ljudi irom svijeta koji u
radu koriste i 335 miliona konja, volova, kamila i magaraca.
Samo 50 miliona ljudi u svijetu koriste traktore u poljoprivrednoj proizvodnji.
Interesantan je i energetski pregled za sve ovdje nabrojane oblike rada. U poljoprivrednoj proizvodnji gdje se za
rad koriste motika i stoka, koliina energije sadrana u nekom poljoprivrenom proizvodu je mnogo puta vea nego
koliina energije potroena u procesu proizvodnje tog
Razmisli i odgovori
1. Gdje se sada koristi energija ljudskih miia?
2. Zato se izraz konjska snaga jo uvijek ponekad
koristi kao jedinica mjere za snagu?
3. Da li promjene cijena naftnih proizvoda utiu na cijene prehrambenih proizvoda? Zato?
4. Kako objanjavate izraz Kontrola nad energijom
daje mo?
proizvoda. U savremenoj poljoprivrednoj proizvodnji koja

koristi traktore i ostalu modernu mehanizaciju, situacija je
potpuno obrnuta. Energija uloena u procesu proizvodnje
je esto mnogo puta vee od energije sadrane u krajnjem
proizvodu, pri emu se koliina ove ulazne (dopunske)
energije moe skoro uvijek dovesti u vezu za raspoloivim
izvoritima nafte.
Jo jednu bitnu prekretnicu u povijesti energije oznaava i
sljedei zakljuak: Na putu prema tehnoloki razvijenijem
drutvu, sve vie postajemo zavisni od neobnovljivih energetskih izvora i od elektrine energije. Kako stvari stoje,
izgleda da neemo shvatiti u kolikoj mjeri smo postali zavisni od struje i naftnih proizvoda sve dotle dok oni ne nestanu. Kako emo onda prevoziti robu? Ako elektrina struja
nestane na samo nekoliko dana, monitori svih kompjutera
e se ugasiti zamislite samo haos do kojeg bi tada dolo!
Kontrola nad energijom daje mo

Posljednja bitna injenica u istoriji energije koju ovdje moramo spomenuti je sljedea: Mo imaju oni koji kontroliu
izvore energije i tehnologiju ekspoatacije ovih izvora.
Istorija koritenja energije vodi nas do sljedeeg zakljuka:
vladaju oni koji kontroliu energetske resurse.
Ovo bi mogao biti jedan od glavnih razloga slabog koritenja suneve energije. Sunce na zemlju emituje ogromne
koliine energije, ali je ta energija rasuta i niko nad njom
ne moe da ima iskljuivu kontrolu. Zbog ovakve raspostranjenosti suneve energije, vjerovatno bi najpogodniji
nain njenog koritenja bila izgradnja malih i jednostavnih elektrana. Na taj nain ne bi dolo do centralizacije i
akumulacije moi, to je sluaj kod neobnovljivih izvora
energije.
Zamisli da ivi u Engleskoj krajem 19. vijeka u Bejker ulici, u istom stanu kao i erlok Holms, i da se zove Vatson.
Kasna je no, sjedite ispred kamina i razgovarate o dogaajima koji su se desili toga dana. Danas si opet zajedno sa
gospodinom Holmsom rasvjetljavao neki zloin.
Navedi koje izvore energije ste koristili tokom dana i u koju
svrhu, poevi od ranog jutra. Koje izvore energije koristi u
dananje vrijeme u obavljanju svojih poslova?
19

Zadatak 5
Hrana i energija
ta se nalazi u vaem stomaku? Napravite spisak sadraja (sastojaka) veere koju ste sino pojeli.
Ispunite prikazanu tabelu, sami, prije nego to o tome prodiskutujete sa svojim kolskim drugovima.
Pokuajte pogoditi odakle dolazi hrana koju ste pojeli. Ukoliko dolazi iz oblinjeg mjesta, oznaite iksiem prvu kolonu.
Ukoliko se proizvodi malo dalje ali jo uvijek u naoj zemlji, oznaite iksiem drugu kolonu. Ukoliko se hrana uvozi iz
inostranstva, stavite iksi u treu kolonu.
Pokuajte odrediti za proizvodnju koje vrste hrane je potrebno najvie energije. Pri tome uzmite u obzir proces njenog
uzgajanja, transporta i prerade. U koloni Energija upiite slovo E pored onog prehrambenog proizvoda za koju je potrebno najvie energije. Mrkva koja je izrasla u vaoj bati i koju ste odmah pojeli je sigurno jeftina to se tie energije uloene u njenu proizvodnju i preradu. Meutim, ukoliko je mrkva konzervisana, onda je u njenu preradu uloeno
mnogo vie energije.
Razjasnite da li je ono to ste pojeli zaista neophodno za va rast i odravanje zdravlja.
Uporedite rezultate sa rezultatima do kojih je dolo nekoliko vaih kolskih drugova. Pomozite jedno drugome i zajedno popunite rubrike E (energija) i K (korisno).
Razmotrite u malim grupama na koji nain se nai prehrambeni artikli mogu poboljati u smislu potronje energije i
hranjivosti. Najvanija pitanja prodiskutujte sa cijelim razredom.
Sastojci
Iz blie okoline
Moja drava
Primjer:
Krompir
Mrkva
Mlijeko
Banana
Hljeb
Meso
20
Inozemstvo
Energija
Korisno

3. KORITENJE ENERGIJE U SVIJETU

Koritenje energije u raznim drutvima
Prvim zajednicama lovaca i zemljoradnika bilo je potreban
vrlo mali upravljaki aparat. Postojao je moda voa ili vijee staraca koje je vodilo pleme. Veina voa je i sama morala da lovi i prikuplja ljetinu kao i ostali lanovi plemena.
Hrane i drugih potreptina je rijetko bilo u tolikom izobilju
da bi se moglo priutiti da se voe bave iskljuivo upravljanjem plemenom.
U prvim zemljoradnikoim drutvima, na svaki posijani kilogram penice moglo se ponjeti tri do deset kilograma.
Jedan dio ovog vika hrane i energije se mogao dati zajednici, tako da je nakon odreenog vremena pleme moglo
podmiriti potrebe voa, vraeva, svetenika i ratnika. Iako
se sami nisu bavili zemljoradnjom, ovi lanovi drutva su
poboljavali uslove za poljoprivrednu proizvodnju na taj
nain to su osiguravali stabilnost i bezbjednost zemljoradnika, koji su zauzvrat mogli potpuno posvetiti svoje vrijeme i rad daljnjem poveanju proizvodnje hrane i energije.
Tamo gdje su uslovi za poljoprivredu bili naroito povoljni
i gdje je tehnologija obrade zemlje bila razvijenija, stvoreni
viak proizvoda je bio dovoljno velik da je mogao obezbjediti hranu za potrebe veeg broja ljudi. Koncentracija veeg broja stanovnika u naseljima je zauzvrat omoguavala
pojavu sve veeg broja strunjaka kao to su bili zidari, drvosjee, kovai, trgovci i moreplovci. Robe koje su ovi strunjaci proizvodili i usluge koje su obezbjeivali, poveavale su ivotni standard svih stanovnika zajednice. Kada se u
srednjem vijeku vodenini toak pojavio u Evropi, s njim
su dole i maine koje su mogle koristiti energiju sadranu
u energetskim izvorima mnogo obilnijim nego to je bila
radna snaga ovjeka ili ivotinje.
1784. godine Dems Vat je izumio prvu pokretnu parnu
mainu. Od tada pa do danas, ovjeanstvo za obavljanje
rada moe koristiti i bioenergiju (sadranu na primjer u drvnoj masi), kao i neobnovljive izvore energije kao to je na
primjer ugalj. Ovo otkrie je imalo vodeu ulogu u prelasku
sa runog na mainski rad.
U modernim drutvima, tehnologije za koritenje neobnovljivih energija i elektrine struje su veoma razvijene i
jo se i dalje neprekidno razvijaju.
Sve do kraja devetnaestog vijeka, dominantni izvori energije su bili ugalj i drvo. Krajem 1890. godine, nafta je zauzimala samo 2% od ukupne godinje potronje energije. Koritenje neobnovljivih izvora energije je izuzetno poraslo
nakon drugog svjetskog rata, i ovaj rast se nastavlja sve do
dananjih dana. Na elektrinu struju proizvedenu u hidroelektranama ili nuklearnim elektranama otpada samo mali
dio globalne svjetske potronje energije.
Nejednaka globalna raspodjela

Jedan od razloga poveanja ivotnog standarda u naem
dijelu svijeta bio je pristup jeftinoj energiji. Do odreenog
nivoa, postoji direktna povezanost izmeu materijalnog
blagostanja drutva i potronje energije. Meutim, kada se
ovaj nivo pree, situacija postaje mnogo komplikovanija
jer znaajnu ulogu poinju igrati i politiko ureenje, nivo
tehnolokog razvoja i nain podjele roba.
Svake godine, UN objavljuju statistike podatke o tome koliko energije u prosjeku potroi svaki stanovnik u razliitim
zemljama. Dva su glavna razloga zbog kojih ove podatke
ne moemo prihvatiti zdravo za gotovo. Prvo, postoji znaajna razlika u potronji energije izmeu siromanih i bogatih stanovnika jedne te iste drave. Drugo, ti statistiki
podaci ukljuuju samo potronju energije u komercijalne
svrhe. Tako na primjer, u mnogim siromanim zemljama
drvo je glavni izvor energije, ali njegova upotreba nije uvijek obuhvaena ovim statistikim podacima.
300000
250000
Potreba za energijom
200000
150000
100000
50000
0
praistorija
zajednica lovaca
3000 godina
prije nove ere
Evropa
1400 godine
Velika Britanija SAD 1970 godine

1875 godine
Energetske potrebe jedne osobe u razliitim fazama razvoja civilizacija
21

300000
geotermalni izvori
plima, oseka i ostale struje
sunce
vjetar
200000
voda
biomasa
nuklearna
gas
100000
nafta
ugalj
0
1900
1920
1940
1960
1980
2000
2020
2040
2060
Istorija i prognoza proizvodnje energije u svijetu
Zadatak 6
Razmotrite
Jedan Amerikanac troi onoliko energije koliko i dva Evropljana, ili 35 Indijaca, ili 210 Tanzanijaca, ili 600 Butanaca. ta
e se desiti sa potronjom energije kada Indijci, Tanzanijci i Butanci budu htjeli da troe isto onoliko energije koliko se
sada troi u razvijenim zemljama? Moemo li mi za toliko poveati proizvodnju energije?
Da li mi imamo pravo da poveavamo svoju potronju energije, kada to drugima nije omogueno?
Razmisli i odgovori
Poredajte hronolokim redom navedene izvore energije, onim redosljedom kojim su postajali dostupni ovjeanstvu,
poevi od najranijih:
>> Nuklearna energija
>> Energija miia ivotinja za rad
>> Nafta
>> Energija vjetra
>> Energija miia ljudi
>> Ugalj
>> Hidro energija
>> Biomasa
22

4. POSLJEDICE KORITENJA ENERGIJE

Sve ima svoje lice i nalije, pa ni energija nije izuzetak. Jednostavnije reeno, sve vrste transformacije energije i njene
potronje imaju i neeljene posljedice. Ovo poglavlje se sastoji iz dva dijela, gdje u prvom razmatramo negativne posljedice koje potronja energije ima na ivotnu sredinu, a u
drugom energetsku krizu kao posljedicu brzog rasta energetske potronje.
Suneva svjetlost
Organska
tvar + Kisik
Ugljen-dioksid
+ Voda
Hlorofil
Posljedice na ivotnu sredinu

Danas ovjeanstvo koristi vie energije nego ikada prije.
To s jedne strane znai da moemo imati mnogo udobniji
ivot, ali nam s druge strane prouzrokuje i veoma mnogo
problema.
Ako uzmemo u obzir ekoloke posljedice koritenja raznih
izvora energije, vidjeemo da postoje ogromne razlike izmeu izvora energije koji su ekoloki najprihvatljiviji, i onih
po ivotnu sredinu najnepovoljnijih.
Poto ne postoji nijedan izvor energije ili kombinacija nekoliko tih izvora, koji na ovaj ili onaj nain nisu tetni po
ivotnu sredinu, najvanija stvar koju ovjek moe da uradi jeste da energiju tedi. Energiju moramo tedjeti kako
bismo smanjili njeno tetno djelovanje na prirodu, a takoe moramo to vie koristiti one izvore energije koji prirodi nanose najmanje tete. Samo tada emo postii odrivi
razvoj civilizacije. S obzirom da vrlo nepovoljan uticaj koji
na ivotnu sredinu, i u lokalnom i globalnom smislu ima
koritenje neobnovljive energije, malo emo detaljnije razmotriti sintezu i razgradnju organskih materija.
elije biljaka sadre hlorofil, koji u procesu fotosinteze koristi suneve zrake pri pretvaranju neorganskih sastojaka
kao to su ugljen-dioksid i voda, u visokoenergetska organska jedinjenja kao to su ugljeni hidrati, uz istovremeno oslobaanje kiseonika. Ova visokoenergetska organska
jedinjenja predstavljaju najvaniju vrstu graevinskih blokova koji su sastavni dio elija svih ivih organizama. U izgradnji elija uestvuju i drugi elementi, kao to su azot i
sumpor. Na kraju se tako formiraju cjelokupni ivi organizmi biljnog i ivotinjskog carstva nae planete. Njihove elije i organi, kao i cjelokupni organizmi u razliitim koliinama sadre sve ove navedene elemente.
primjer kada se u jesen pone suiti trava, ili brzo, kada sagorijevaju nafta ili drvo. Zbog svega ovoga se koncentracija ugljen-dioksida u atmosferi stalno poveava, ali je glavni uzrok tome njegovo oslobaanje prilikom sagorijevanja
neobnovljivih goriva. Zato je to tako?
U principu, bez obzira da li upotrebljavamo neobnovljivo
gorivo (fosilno gorivo, kao to je ugalj ili nafta) ili obnovljivo
(biogorivo), uvijek se u atmosferu oslobaa ugljen-dioksid.
Ipak, sagorijevanje biogoriva se znaajno razlikuje od sagorijevanja fosilnog goriva.
Neobnovljivi izvori energije, koji sadre velike koliine
ugljenika su uskladiteni pod zemljom. Pri njihovom sagorijevanju, ovaj ugljenik se oslobaa u atmosferu u obliku
ugljen-dioksida, to dovodi do realnog poveanja koncentracije ugljen-dioksida u atmosferi.
S druge strane, koliina ugljenika koja se oslobaa sagorijevanjem biogoriva koristi se za rast novih biljaka (koje
se ponovo mogu koristiti kao biogorivo), to zatvara krug
ugljen-dioksida u atmosferi i u sutini ne prourokuje nikakvo poveanje njegove realne koncentracije u atmosferi. Naravno, preduslov za to jeste da rast rezervi biogoriva
bude jednak upotrijebljenim koliinama, i onda moemo
rei da sagorijevanje biogoriva nema nikakav uticaj na poveanje ugljen-dioksida u atmosferi.
Porast koncentracije ugljen-dioksida u atmosferi prouzrokuje efekat staklenika globalnih razmjera, to predstavlja
jedan od najveih ekolokih problema s kojim se svijet danas suoava.
Ova organska jedinjenja imaju sposobnost sagorijevanja.

Ako su se na primjer uz prisustvo kiseonika stekli odgovarajui fiziki uslovi, ova jedinjenja poinju sagorijevati dajui ugljendioksid i vodu. to je istovremeno praeno oslobaanjem energije. Ostali elementi, kao to su azot i sumpor,
se pri tome takoe mogu osloboati u manjim koliinama.
Naglasimo jo jednom - pri razgradnji organskih jedinjenja
oslobaa se ugljen-dioksid. On se najprije isputa u atmosferu, to dovodi do poveanja koncentracije ovog gasa.
Razgradnja organskih materija se moe odvijati polako, na
23
Obnovljivi izvori energije

Sunce
Obnovljivost
Dostupnost
Nestabilnost
Visoka cijena solarnih baterija
Vjetar
Obnovljivost
Buka
Vjetroelektrane zauzimaju velike
povrine zemljita
Biomasa
Dostupnost
Jednostavnost primjene
Neophodnost transporta biomase

Velike koliine vode koja je potrebna u
procesu proizvodnje biomase
Niska cijena vode kao sirovine
Dravne granice
Akumulacije vode zauzimaju velike
povrine poljoprivrednog zemljita
Negativan uticaj brana na
hidroakumulacijama
Niska cijena rada povezanog sa vodom
Neobnovljivost
Zagaivanje ivotne sredine
Problem odlaganja otpadnog materijala
Emisije ugljen-dioksida
Nafta
Mogunost primjene u raznim

tehnologijama
Jednostavnost koritenja
Ograniena dostupnost
Neobnovljivost
Opasnost od izbijanja poara
Gas
Relativno bezopasan po ivotnu sredinu

Jednostavnost koritenja
Ograniena dostupnost
Neobnovljivost
Opasnost od eksplozija
Dostupnost
Raspoloivost u velikim koliinama

Neobnovljivost
Problem skladitenja nuklearnog otpada
Rizik irenja nuklearnog oruja
Teke posljedice kvarova u nuklearnim
elektranama
Voda
Neobnovljivi izvori energije
Ugalj
Nuklearna energija
5. EFEKAT STAKLENIKA
Posljednjih decenija efekat staklenika je u centru panje
svjetske javnosti. Meutim, ovdje moramo razlikovati prirodni efekat staklenika od onog koji svojim aktivnostima
prouzrokuje ovjek. Efekat staklenika je od sutinske vanosti za ivot na zemlji, jer bi bez njega prosjena temperatura bila oko minus 18C. Zbog prirodnog efekta staklenika
danas je prosjena temperatura na planeti oko +14 C.
Efekat staklenika na zemlji i u atmosferi je proces koji je
vrlo slian onome u staklenicima koji se koriste u vrtlarstvu. Sunevi zraci prolaze kroz zidove i krov napravljene
od stakla, dolaze do tla i zagrijavaju zemlju. Zagrijana zemlja zatim i sama poinje da emituje energiju, ali sada u
obliku toplote a ne svjetlosti, a tu toplotu apsorbuju zidovi
i krov staklenika. Znai, sunevi zraci mogu doprijeti do tla
24
unutar staklenika, ali se ne mogu ponovo vratiti u atmosferu jer u povratku ne mogu ponovo proi kroz krov staklenika zbog promjene svoje talasne duine. Stoga, sunevi zraci nastavljaju da ulaze i ostaju zarobljeni unutar staklenika,
u znaajnoj mjeri poveavajui temperaturu prostora unutar staklenika. Jednostavno reeno, u ovom sluaju zidovi i
krov staklenika igraju istu ulogu kao i sloj vazduha oko planete Zemlje, koji nazivamo atmosfera.
ovjeanstvo na planeti Zemlji doslovce balansira na ici
to se tie odravanja prirodnih uslova pogodnih za ivot.
Ovu tvrdnju emo lake razumjeti ako pogledamo nama
najblie planete Mars i Veneru. Venera, koja je blia Suncu
nego Zemlja, ima atmosferu koja se uglavnom sastoji od

ugljen-dioksida i koja je mnogo gua od zemljine atmosfere. Temperatura na Veneri je oko 0C u visini oblaka, dok
neposredno uz povrinu tla dostie +500C. Do tako visoke temperature dolazi upravo zbog efekta staklenika. Oigledno, nemogue je da na takvim temperaturama postoje
ikakvi sloeniji ivotni oblici.
Mars je udaljeniji od Sunca nego Zemlja, pa zbog toga dobiva manje suneve energije. Atmosfera Marsa je jako rijetka, i atmosferski pritisak na Marsu je 200 puta manji nego
na povrini Zemlje. Zbog toga na Marsu efekat staklenika nije prisutan. Na Marsu je jako hladno: temperatura na
ovom planetu varira od -50C na srednjim geografskim irinama do -100C na njegovim polovima. Nedavna otkria
ukazuju da na Marsu moda postoje jednostavniji oblici ivota. Meutim, atmosfera na ovoj planeti je veoma nestabilna a voda neophodna za razvoj ivota zamrznuta, pa je
bilo nemogue da se u tako surovim uslovima pojave tako
kompleksni oblici ivota kao to su ivotinje, biljke i ljudi.
Meutim, na Zemlji je uspostavljena ravnotea izmeu
atmosfere i efekta staklenika, uz prosjenu godinju temperaturu od +14C, to znai da nije ni previe vrue ni
previe hladno da bi nastao ivot. Naalost, kao posljedica
ljudskih aktivnosti dolazi do isputanja gasova koji prouzrokuju zgunjavanje atmosfere, poveavaju efekat staklenika i time poviuju temperaturu, dovodei tako do klimatskih promjena. Sve e to imati ozbiljne posljedice.
Najvea zabrinutost vlada zbog toga to e stakleniki efekat dovesti do promjena temperature na Zemlji. Ukoliko
se ovo desi, nivo mora e porasti a raspored padavina e
se promijeniti. Velike povrine kopna e biti potopljene, a
stotine miliona ljudi e morati da napuste svoja ognjita.
Velike migracije ljudi, prouzrokovane promjenama uslova
ivota i unitenjem njihovih naselja bi takoe mogle imati
veoma ozbiljne posljedice.
Naunici u svijetu vjeruju da e do kraja 21. vijeka prosjena temperatura u svijetu porasti za 3C ako se emisije staklenikih gasova drastino ne smanje. Tri stepena u stotinu godina moda ne zvui suvie dramatino, ali to bi bio
najvei porast temperature u proteklih 10,000 godina, koji
bi prouzrokovao najveu prosjenu temperaturu u posljednjih 150,000 godina. Sa tog stanovita je oigledno da ove
promjene zaista mogu biti dramatine.
Velike termoelektrane zauzimaju ogromne povrine zemljita, to znai da je time onemogueno koritenje tog zemljita za poljoprivredu ili zelene povrine. U zavisnosti od
toga za koje svrhe se taj teren inae mogao koristiti, ovo
moe dovesti do sukoba izmeu zainteresovanih strana
koje imaju suprotstavljene interese.
Koritenje radioaktivnih materijala u nuklearnim elektranama takoe prouzrokuje ogromne dodatne i nove ekoloke
probleme.
Razmisli i odgovori
1. ta je fotosinteza?
2. Da li se fotosinteza moe odvijati nou?
3. Zato koritenje biogoriva za proizvodnju energije
ne poveava koncentraciju CO2 u atmosferi?
4. Kako se stvaraju kisele kie?
5. ta je to efekat staklenika?
Ostale posljedice koritenja energije

Pri sagorijevanju organskih materija, u atmosferu se takoe
oslobaaju materije kao to su azot i sumpor u obliku svojih oksida. Fosilna goriva sadre mnogo vee koliine ovih
sastojaka, nego na primjer drvo. Nakon odreenog vremena ovi sastojci stupaju u hemijsku reakciju sa kiseonikom i
vodom, to kao rezultat daje kisele kie, smog i ozon. Ovi
zagaivai se mogu nai kako na lokalnom tako i na regionalnom nivou.
25

Zadatak 7
Efekat staklenika
Za ovaj zadatak e vam trebati dva termometra sa
jednakim skalama, koji su dovoljno mali da svaki od
njih moe stati u teglu od dema sa poklopcem na
zavrtanje. U prvu teglu stavite komad crnog mat kartona koji e pokriti odprilike polovinu visine staklene
povrine tegle. U ovoj tegli termometar treba da se
postavi na stranu zatamnjenu kartonom.
U drugu teglu stavite komad aluminijske folije na
isti nain na koji ste postavili i crni karton u prvoj tegli. I u ovoj tegli termometar treba da stoji na strani zatamnjenoj folijom. Postavite tegle jednu pored
druge, na direktnu sunevu svjetlost. Postavite ih na
neku podlogu koja moe posluiti kao termoizolacija,
npr. na neku knjigu. Vodite rauna da su termometri
postavljeni na zatamnjenim stranama tegli. Uskoro
ete vidjeti da temperatura raste bre u tegli sa crnim
kartonom.
Evo ta se tu deava: Sunevi zraci koji do nas dolaze,
sadre i kratke i duge elektromagnetne talase. Staklo
dobro proputa kratke talase pa oni prolaze kroz staklo. U tegli sa aluminijumskom folijom sunevi zraci
se odbijaju od metala. Njihova talasna duina ostaje nepromijenjena i oni izlaze iz tegle isto onako lako
kao to su i uli.
U tegli sa crnim kartonom zrake prikuplja (absorbuje) karton, koji se pri tome zagrijava, to kao rezultat
poveava temperaturu u tegli. Zagrijani crni karton
zatim i sam poinje emitovati toplotu, ali je talasna
duina toplotnih zraka vea od talasne duine sunevih zraka, pa oni ne mogu ponovo proi kroz staklo i
izai iz tegle. Energija vazduha tako ostaje u tegli, na
taj nain poveavajui temperaturu u njenoj unutranjosti. Na ovakav nain funkcionie i zemljina atmosfera. Bez atmosfere prosjena temepratura na zemlji
bi bila -18C.
26

6. ENERGETSKA KRIZA
Kriza elektrine energije i goriva
Kada se u ekonomski razvijenim zemljama svijeta govori o
energetskoj krizi, pod time se podrazumijevaju vanredne
i neoekivane situacije koje bi nastale ukoliko se ne bi u
dovoljnoj mjeri mogao osigurati pristup jeftinoj elektrinoj
energiji i energiji iz nafte. Nema sumnje da e se rezerve
nafte iscrpiti prije ili kasnije - i ta emo onda koristiti kao
gorivo?
Da bi se izbjegla takva situacija, ulau se ogromni napori u
pronalaenje novih izvora nafte, grade se nove i modernije nuklearne elektrane i velika energetska postrojenja koja
koriste neke druge vrste goriva. Procjenjuje se da e svjetske rezerve nafte trajati jo narednih 70 godina, dok e rezerve prirodnog gasa biti na raspolaganju samo jo oko 50
godina. Sve do sada nije bilo toliko interesantno ulagati u
efikasnije koritenje energije ili u manje elektrane koje koriste obnovljive izvore energije, ali ovaj trend se moda ipak
konano poinje mijenjati. Sve to u potpunosti zavisi od
nas i vas samih.
Kriza goriva
Dok razvijene zemlje svijeta tek stoje pred opasnou energetske krize do koje moe doi u nekom momentu u budunosti, veliki broj ljudi ve danas i na svojoj koi osjea
svu brutalnost energetske krize kao na primjer katastrofalan nedostatak drva za loenje koja su potrebna za kuvanje i zagrijavanje vode i domova.
U poreenju sa industrijskim zemljama, prosjena potronja energije po stanovniku u zemljama treeg svijeta je
veoma mala. Najvaniji izvor energije u tim zemljama su
ume. Kod pripreme hrane i grijanja praktino svaki stanovnik seoskih podruja u tim zemljama u potpunosti ili
djelimino zavisi od drva za loenje. U mnogim gradovima,
drveni ugalj i drvo su najvaniji izvori energije za siromanu i srednju klasu. Sve do sada ovi izvori energije su bili besplatni ili vrlo jeftini.
Prema statistikama UN-a, ve i danas milioni ljudi ive u podrujima gdje koliina drveta koja se potroi prevazilazi koliinu koja nanovo izraste. Unitavanje umskih povrina ne
moe se produavati u beskonanost. Pored toga, gorivo i
inae postaje sve skuplje i sve do sada nisu postojale nikakve alternative uobiajenim vrstama goriva. Za mnoge
ljude skuplje je skuhati supu nego nabaviti za to potrebne
namirnice. Pored toga, paraziti iz neprokuhane vode predstavljaju direktnu prijetnju po zdravlje.
Nedostatak ogrjevnog drveta u ekstremno hladnim podrujima kao to su Himalaji, Andi i drugi planinski lanci
dovodi do toga da ljudi ne mogu ni zapaliti vatru da bi se
ugrijali. Uz to, kada je ljudima hladno oni su mnogo podloniji raznim bolestima.
Drvo, ugalj, sueni ivotinjski izmet i otpad iz domainstva
i dalje predstavljaju najvaniji izvor energije u mnogim zemljama. Svakoga dana dvije milijarde ljudi koristi obroke
pripremljene na drvenom uglju ili drvima. Polovina svog
posjeenog drvea i bunja koristi se za spravljanje hrane
i grijanje.
Jedna i po milijarda ljudi ne moe doi do dovoljno drva.
Najvei dio svog vremena oni provode u potrazi za ogrevnim drvetom, neprestano prelazei velika podruja, pa za
njih nedostatak drveta ve sam po sebi predstavlja energetsku krizu.
Kada se poljoprivredni otpad i ivotinjski izmet koriste kao
gorivo, velike koliine vitalnih gnojiva se ne vraaju u tlo.
To smanjuje plodnost tla dovodei do slabijeg rasta usjeva
i loijeg kvaliteta travnatih panjaka koji su kljuni za opstanak mnogih ljudi u zemljama u razvoju.
Ovu krizu najvie osjeaju siromane zemlje i zemlje u razvoju. One razvijene, koje to sebi mogu priutiti, prelaze na
dostupnije izvore energije ili gorivo uvoze.
U podrujima gdje jo uvijek ima dovoljno uma, siromani ljudi vrlo esto nemaju pravo na sakupljanje drva. Kako
drvo i drveni ugalj postaju komercijalni proizvod pa time
njihova cijena raste, radnici i zemljoradnici koji zemlju dre
pod zakup gube prava koja su nekad imali na sakupljanje
drveta ili biljnog otpada sa velikih posjeda. U Nepalu, Indiji i Bangladeu najsiromaniji su esto prinueni da kradu
drvo iz dravnih uma ili privatnih posjeda, time rizikujui
plaanje kazne ili odlazak u zatvor.
Kriza goriva u zemljama u razvoju je upeatljiv primjer situacije gdje siromano stanovnitvo u svojoj borbi za preivljavanjem danas, unitava temelj svog budueg opstanka.
Oni ovo rade ne zato to ne razumiju posljedice, nego zato
to nemaju drugog izbora.
7. BUDUE PERSPEKTIVE KORITENJA

ENERGIJE
Na meunarodnom planu, danas je interes za koritenjem
raznih vrsta obnovljivih izvora energije u znaajnom porastu. Ovo se posebno odnosi na energetske izvore kao to
su sunce, vjetar i energija biomase.
U proteklih 15 godina, ovi obnovljivi izvori energije su znaajno poveali svoju konkurentnost u odnosu na naftu,
gas, ugalj i nuklearnu energiju. Ukoliko se ovaj trend nastavi, obnovljivi izvori energije e osvojiti vei dio energetskog trita. Danas ve vidimo da bi obnovljivi izvori energije mogli pobijediti u trci sa izgradnjom novih nuklearnih
elektrana.
Situacija u ovoj oblasti je vrlo interesantna, jer obnovljivi
izvori energije danas slijede iste trendove razvoja kao i nafta u prethodnih stotinu godina.
27

U izvjetaju koji je prezentirao Svjetski komitet UN-a za ivotnu sredinu i razvoj, sadanja energetska situacija je definisana na sljedei nain:
Ne moemo ivjeti bez energije u ovom ili onom obliku.
Daljnji razvoj u potpunosti zavisi od stalne raspoloivosti
energije, poveanja njenih koliina, i od energetskih izvora
koji su pouzdani, nisu opasni i koji ne ugroavaju ivotnu
sredinu. Trenutno na raspolaganju nemamo ni jedan pojedinaan izvor energije niti bilo koju njihovu kombinaciju
koji bi nam omoguili da u budunosti pokrijemo potrebe
za energijom.
Drugim rjeima, izazovi s kojima se u ovoj oblasti moramo
suoavati su nemjerljivi, i svako od nas, u granicama svojih mogunosti, mora uraditi sve kako bi odgovorio na ove
izazove. Moemo poeti sa najjednostavnijim izazovom,
koji je mnogima od nas najzanimljiviji sa ekonomske take
gledita, a to je da nauimo kako da energiju koja nam je na
raspolaganju koristimo na nain koji je za ivotnu sredinu
najprihvatljiviji.
Zato je prelazak sa neobnovljivih izvora energije na obnovljive izvore tako vaan za ovjeanstvo?
Postrojenje za koritenje
energije sunca
energije vjetra
Postrojenje za reciklau
energije biomase
energije vode
28
Razmisli i odgovori

tree POGLAVLJE
klimatske
promjene
29

TREe POGLAVLJE klimatske promjene

Ugljen-dioksid i ostali stakleniki gasovi prirodnim putem
zagrijavaju povrinu nae planete, zadravajui sunevu
toplotu u atmosferi. To je dobro, jer se time odrava ivot
na naoj planeti. Meutim, sjeom uma i sagorijevanjem
fosilnih goriva kao to su ugalj, gas i nafta mi smo dramatino poveali koliinu ugljen-dioksida u zemljinoj atmosferi i
time prouzrokovali porast temperatura.
1. KLIMA
Po definiciji, klima je prosjeno stanje vremenskih uslova
tokom jednog dueg vremenskog perioda. ta to u stvari
znai? To znai da, iako vrijeme moe biti kiovito ili sunano, vjetrovito ili mirno, moemo sabrati vremenske uslove
u toku tog nekog dueg vremenskog perioda i vidjeti koliko je dana bilo kiovitih, koliko oblanih, a koliko sunanih.
Moramo takoe znati prosjene vrijednosti dnevnih temperatura, da bismo vidjeli koja vrsta temperaturnog reima
preovladava, tj. da li su dani uglavnom vrlo topli, hladni ili
sa umjerenom temperaturom. Na takav nain emo dobiti glavne klimatske karakteristike. Dakle, vrijeme je trenutno stanje atmosferskih uslova, mjereno u prilino kratkom
vremenskom periodu. Klima je stabilan parametar koji je
karakteristian za odreene regije, dok je vrijeme nestabilno i promjenljivo, i moe se istovremeno javljati u razliitim
dijelovima svijeta, i u razliitim klimatskim zonama. Vrijeme
se iz dana u dan moe mijenjati, dok se klima mijenja jako
sporo, tokom mnogih decenija ili vijekova.
Jo od nastanka nae planete klima se kontinuirano mijenjala, u zavisnosti od raznih geolokih i astronomskih pomjena kao to su vulkanske aktivnosti i promjene zemljine
orbite. Razvoj ivota na zemlji je uvijek zavisio od klimatskih uslova. Ove promjene klimatskih reima se odvijaju
ve milionima godina.
Prirodne klimatske promjene

Hladni i topli periodi na naoj planeti su se meusobno
smjenjivali. Naunici koriste razliite metode da bi odredili
kako se u proteklim geolokim razdobljima klima mijenjala, i danas je poznato da je tokom vremena znaajno varirala. Razliite vrijednosti prosjenih temperatura predstavljaju razliku izmeu pojedinih klimatskih perioda, to ima za
posljedicu promjenu oblika ivota (i biljaka i ivotinja).
Hladnije i toplije vremenske periode koji su se smjenjivali
jedan za drugim, naunici su nazvali ledeno i meuledeno
doba. Danas se naa planeta nalazi u meuledenom dobu
koje je poelo prije otprilike 10,000 godina. Prognozira se
da e hladnoa narednog ledenog doba dostii svoj vrhunac za 80,000 godina, ali se jo uvijek ne zna tano kada e
to ledeno doba poeti.
30
U geolokim okvirima ovo je relativno kratak vremenski period, ali u poreenju sa ljudskom istorijom ovaj period je
zaista dug.
Uticaj ovjeka na klimu

Klimatske promjene o kojima danas govorimo su drugaije.
One se deavaju u razdoblju jednog ljudskog ivota ili ak i
u kraim periodima i uglavnom su prouzrokovane djelovanjem ovjeka. Na moderan nain ivota doprinio je poveanju koliine staklenikih gasova u atmosferi. Sagorijevanjem
fosilnih goriva oslobaa se CO2 koji je milionima godina bio
zarobljen pod zemljom, i njegova koncentracija u atmosferi
se poveava. Moderna poljoprivreda (ratarstvo i uzgoj stoke) takoe dovodi do oslobaanja staklenikih gasova.
Iako stakleniki efekat predstavlja fenomen koji se prirodno javlja, njegov intenzitet je znatno povean u 20. vijeku
kao rezultat ljudskih aktivnosti. Svi smo danas svjedoci velikih posljedica efekta staklenika, prouzrokovanog ljudskim
faktorom. Danas efekat staklenika vie nije tako zatitniki i
koristan za ivot na zemlji, kao to je bio nekad. Ranije smo
napomenuli da je ugljen-dioksid sastavni dio prirodnih
procesa, ali moramo shvatiti da danas koliina ovog gasa u
amosferi daleko prevazilazi koliine potrebne za odvijanje
normalnih prirodnih ciklusa. Pored toga, CO2 nije jedini gas
koji stvara efekat staklenika. I ostali gasovi koji se isputaju
u vazduh ljudskim aktivnostima, dio su staklenikog efekta, kao na primjer azotsuboksid N2O koji je takoe otrovan
i metan CH4 koji je zapaljiv. Meutim, oni ine samo mali
procenat mjeavine gasova u atmosferi. Ne smijemo zaboraviti ni ozon (O3), gas koji je neophodan u viim slojevima
atmosfere radi zatite ivota na zemlji od UV zraenja, ali
koji prisutan u niim slojevima doprinosi efektu staklenika.
Ovaj efekat, stvoren prekomjernom koliinom staklenikih
gasova koji sprjeavaju vraanje vika toplote natrag u vasionu, dovodi do prekomjernog zagrijavanja tla, vazduha
i vode. Zato ovaj sloj staklenikih gasova zadrava na zemlji vie toplote nego ranije i to mnogo vie nego to je
ivim biima na zemlji zaista potrebno. Ovaj fenomen koji
se javio uslijed staklenikog efekta prouzrokovanog ovjekovom aktivnou naziva se globalno zagrijavanje, poto
je jedna od glavnih posljedica ovog efekta globalni porast
temperature.
Bilo je potrebno mnogo vremena da bi efekat nakupljanja
staklenikih gasova dobio ovako znaajan uticaj na klimu
na zemlji. Vjerovatno e biti potrebno jo vie vremena
da bi se efekti prisustva sadanjih koliina ovih gasova u
atmosferi smanjili. Poveano isputanje staklenikih gasova je posljedica brzog razvoja u svijetu, do kojeg je dolo u

2. GLAVNI IZVORI STAKLENIKIH

GASOVA UZROKOVANIH
DJELOVANJEM LJUDI
20
19
18
17
16
15
14
13
12
11
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
Danas imamo osnove da smatramo da su ljudske aktivnosti pokrenule lanac reakcija koje su dovele do promjena u
atmosferi, vodi, zemlji i ivotu na planeti, prije svega zbog
intezivne emisije staklenikih gasova.
Uganda
Togo
Brazil
Kina
vedska
Rusija
Norveka
Kanada
Australija
Saudijska
Arabija
SAD
Termoelektrane
Emisija ugljen dioksida u svijetu 2002. godine po glavi stanovnika
devetnaestom vijeku, nakon industrijske revolucije. Dosadanja industrijalizacija se zasnivala na obilnom koritenju
fosilnih goriva kao to su ugalj, nafta i gas. Prilikom sagorijevanja ova goriva oslobaaju CO2 u atmosferu, to daje
najvei doprinos stvaranju efekta staklenika uzrokovanog
djelovanjem ovjeka. Tokom posljednih decenija ove promjene su postepeno postale sve oiglednije i sve tetnije.
Danas, prosjena godinja emisija CO2 u svijetu iznosi etiri
tone po stanovniku. Meutim, u zemljama kao to su SAD,
Kanada i Rusija, emisija ugljen-dioksida po stanovniku je
znatno vea od ovog prosjeka, zbog ogromnog industrijskog potencijala tih zemalja. U ostalim zemljama, posebno
onima u nerazvijenim dijelovima svijeta, emisije CO2 su daleko manje od svjetskog prosjeka.
Da li ste znali:
>> da je u okeanima rastvoreno oko 50 puta vie ugljen
dioksida nego u atmosferi?
>> da je 10 najtoplijih godina ikad zabiljeenih, bilo nakon 1990. godine, zbog porasta emisije CO2
Termoelektrane proizvode elektrinu struju iz razliitih

izvora energije, ali najvie iz tradicionalnih, fosilnih goriva.
Ova postrojenja pretvaraju razliite oblike energije (kao to
su hemijska ili toplotna) u oblike pogodne za koritenje.
Termoelektrane koje koriste fosilna goriva kao to su ugalj,
nafta ili prirodni gas su najvei izvor staklenikih gasova na
zemlji, naroito ugljen-dioksida. U mjeavini staklenikih
gasova ugljen-dioksid zauzima 72%, pa je stoga i najvei
krivac za globalno zagrijavanje.
Industrija
Proizvodnja i obrada raznih materijala je takoe jedan od
najveih izvora ugljen-dioksida. Sagorijevanje drvne mase
i fosilnih goriva, hemijska industrija, proizvodnja cementa i krea, kao i industrija eljeza i elika u znaajnoj mjeri
uestvuju u emisiji staklenikih gasova u atmosferu, naroito ugljen-dioksida. Koliina energije koja se koristi u industrijskom sektoru u svijetu porasla je u periodu od 1971. do
2004. godine za 61%.
Saobraaj
Saobraaj je drugi najvei izvor emisije ugljen-dioksida, sa
trendom konstantnog rasta. U Evropi jedna petina emisije
CO2 dolazi od saobraaja, dok u SAD saobraaj u atmosferu
emituje jednu treinu od ukupne koliene ugljen-dioksida.
Vano je naglasiti da izduvni gasovi vozila ne sadre samo
ugljen dioksid nego prouzrokuju i formiranje ozona, zbog
hemijskih reakcija na sunevoj svjetlosti. Ozon u niim slojevima atmosfere takoe djeluje kao stakleniki gas, jer zarobljava infracrvene suneve zrake koji se reflektuju sa povrine zemlje.
Poljoprivreda
Danas je uzgoj stoke jedan od glavnih izvora jo jednog staklenikog gasa metana. Stoka, perad i svinje prouzrokuju isputanje do 37% koliine metana prouzrokovane dejstvom ovjeka, i to metana koji se stvara u njihovom procesu
varenja. Najvea koliina metana na planeti stvara se na gasnim poljima, pri eksploataciji prirodnog gasa. Poljoprivredni usjevi su najvei izvor azota u atmosferi (ali i u vodama),
naroito zbog prevelike upotrebe vjetakih ubriva.
31

Godinja emisija staklenikih plinova po sektorima za

2000. godinu.
Termoelektrane 21,3%
Industrija 16,8%
Transport 14,0%
Poljoprivreda 12,6%
Prerada fosilnih goriva 11,4%
Stambeni i komercijalni izvori 10,4%
Koritenje zemlje i sagorjevanje biomase 10,0%
Odlaganje i tretman otpada 3,5%
3. EFEKTI KLIMATSKIH PROMJENA

Efekti na prirodu
Unitavanje uma
Nikada prije sjea uma nije bila tako intenzivna kao danas,
pri emu najbre nestaju kine ume koje prekrivaju tropska podruja nae planete. Svake godine 17 miliona hektara tropskih uma se posijee ili izgori u umskim poarima,
to je povrina otprilike jednaka povrini etiri Bosne i Hercegovine. Tamo gdje su ume posjeene, este kie ispiru
zemlju, ime dolazi do opasnosti od stvaranja pustinje. Poto biljke koriste ugljenik u svojim fiziolokim procesima,
smanjenje broja drvea znai da e se sve manje ugljenika moi ukloniti iz vazduha. Prekomjerna sjea uma spreava da drvee kao jedan od najveih prirodnih preistaa
vazduha doprinese usporavanju klimatskih promjena. Stoga, iako se ugljen-dioksid ne emituje kroz sam proces sjee
uma, ova ljudska aktivnost ima ogroman uticaj na porast
koncentracije ovih gasova u atmosferi.
32
Prije nekoliko decenija, klima u razliitim dijelovima svijeta se poela mijenjati i postajati netipina, odnosno poela
je da pokazuje znake neuobiajene za odreena godinja
doba. Uragani, poplave, snjene oluje i sue poele su da
se javljaju u podrujima gdje nisu bile uobiajene i gdje ih
niko nije oekivao. Prosjene godinje temperature, naroito u polarnim podrujima poele su pokazivati znake postepenog ali konstantnog porasta. Gleeri u visokim planinskim lancima kao to su Alpe u Evropi ili Kordiljeri u Americi,
poeli su se tokom toplih godinjih doba topiti mnogo bre
nego to je ranije bio sluaj, i u toku zime stvarati svoju ledenu masu mnogo sporije nego prije. Koliine leda i snijega na Grenlandu, na sjeveru Evrope i Kanade i u Sibiru ve
pokazuju znakove nestajanja. Ptice selice poinju da mijenjaju pravce svojih selidbenih puteva, postepeno pomjerajui poetke sezona selidbe, parenja i gnijeenja. Ostale
ivotinje takoe pokazuju vremenska pomjeranja svojih
aktivnosti, a biljke cvjetaju ranije nego prije.
Nijedan od ovih dogaaja ne mora biti alarmantan sam po
sebi, ali sagledani zajedno daju jasnu sliku promjena klime
i posljedica tih promjena. Imamo sve razloge da vjerujemo
da se klima na naem planetu mijenja.
U globalnim razmjerama vrlo je vjerovatno da e okeanske
struje, barem lagano, promijeniti svoje pravce, jer se moe
desiti da e se temperatura tih struja promijeniti zbog velikog dotoka svjee hladne vode koja se stvara otapanjem
leda i snijega. Vrlo je vjerovatno da e i nivo mora u narednim decenijama znaajno porasti. Sva ova deavanja e
imati snaan uticaj na ivi svijet u morima i okeanima i na
priobalne ekosisteme.

Zbog promjene temperaturnog reima, mnoga kopnena

i vodena stanita ve nestaju. Biljke i ivotinje naviknute
na odreene uslove ivota, esto se ne mogu adaptirati na
novo okruenje u tako kratkom vremenu, to dovodi do velikog gubitka biodiverziteta.
Efekti na ljude
Voda
Iako stanovnici nekih krajeva na naoj planeti jo uvijek
raspolau sa dovoljnom koliinom vode, generalno gledajui svijet je ve suoen sa krizom zbog nedostatka vode.
Priblino 25% svjetske populacije nema dovoljne koliine
vode, dok ih 40% nema ni osnovne sanitarne uslove. 1997.
godine organizacija UN-a je uspostavila 22 mart kao Svjetski dan voda, u cilju podizanja javne svijesti o vjerovatno
najveem zdravstvenom problemu u svijetu. Zbog nemogunosti pristupa istoj vodi najugroenija su podruja Centralne Afrike i Bliskog Istoka, dok je u veini zemalja Afrike, Indokine, Malajske regije i zapadnog dijela June
Amerike alarmantno visok procenat bolesti prouzrokovan
koritenjem vode loeg kvaliteta.
vremenskih uslova, te se oekuje da e se obim ovakvih

ljudskih pomjeranja u bijegu od poplava, sua i gladi, u budunosti poveavati.
Podizanje nivoa mora

U periodu od prije 3000 godina do kraja devetnaestog vijeka, nivo mora je bio vie ili manje stalan. U toku cijelog
dvadesetog vijeka prosjena godinja stopa podizanja nivoa mora je bila 1-2mm, dok je od devedesetih godina dvadesetog vijeka do danas dostigla vrijednost od preko 3mm.
Porast nivoa mora povezan je sa globalnim zagrijavanjem
i najvjerovatnije je posljedica topljenja snijega i leda u sjevernim podrujima i visokim planinskim lancima. Porast
nivoa mora predstavlja ogromnu opasnost za obalna podruja kontinenata.
Hrana
Globalni porast temperature moe dovesti do pomjeranja klimatskih pojaseva zbog irenja toplijih podruja prema sjeveru, to moe imati brojne posljedice. U podrujima koja obiluju plodnom zemljom i blagom klimom moe
doi do pojave estih sua i poplava, to e ugroziti poljoprivrednu proizvodnju. Povoljnija klimatska zona sa temperaturnim reimom pogodnim za proizvodnju hrane e se
preseliti u sjevernije regije gdje je zemljite nepogodno za
veinu usjeva. U oblastima vjenog snijega i leda, smrznuto tlo e prilikom otapanja poeti oslobaati velike koliine
metana. Pomjeranje klimatskih pojaseva stvara vrlo povoljne uslove za irenje mnogih parazitskih vrsta na koje tamonji poljoprivredni usjevi i druge biljke nisu prilagoeni.
Promjene globalnih klimatskih obrazaca dovode do pada
proizvodnje hrane. Temperaturni reimi, sue i poplave
imaju jak uticaj na veliinu prinosa, i sa padom prinosa cijene hrane e poeti da rapidno rastu.
Bolesti i migracije
Sa nedostatkom vode i hrane, ljudska bia postaju podlonija bolestima. Sa porastom temperature, tropske bolesti se
preko insekata mogu iriti na podruja gdje ih ranije nije bilo.
Kod ostalih prenosilaca bolesti kao to su mievi, takoe se
poveava brojnost u podrujima gdje temperatura postaje
pogodnija za glodare.
Na taj nain bakterije i virusi stiu u nova podruja, gdje ljudi
nisu navikli na te bolesti. Malarija, kolera i lajmska bolest tako
dopiru do veih nadmorskih visina i veih geografskih irina.
Promjene u klimi su ve dovele do velikih evakuacija i migracija ljudi i unitenja usjeva zbog destruktivnih
Napominjemo da toplije vrijeme zbog rasta temperatura nije jedina posljedica klimatskih promjena, iako
govorimo o globalnom zagrijavanju. Zbog ovih globalnih poremeaja klime, u istim podrujima moe
doi i do neuobiajenog pada temperature i drugih
neuobiajenih vremenskih uslova kao to su snjene
oluje, tornada, prekomjerne padavine ili sue, sve kao
posljedica promjena klimatskih zakonitosti.
33

UPOZORENJA O GLOBALNOM
ZAGRIJAVANJU
Promjene ve vidimo. Gleeri se tope, biljke i ivotinje
su primorane da napuste svoja prirodna stanita, i broj
snanih oluja i velikih sua se poveava.
Danas moemo vidjeti da...
>> je broj uragana etvrte i pete kategorije u posljednjih 30 godina udvostruen;
>> se malarija proirila na vee nadmorske visine, kao
na primjer na 2170 metara u Kolumbijskim Andima;
>> je odvajanje leda sa gleera na Grenlandu vie nego
udvostrueno u proteklih 10 godina;
>> najmanje 279 vrsta biljaka i ivotinja ve reaguje na
globalno zagrijavanje, kreui se blie prema zemljinim polovima
Ukoliko se globalno zagrijavanje nastavi sadanjim
tempom, moemo oekivati katastrofalne posljedice:
>> umiranje od globalnog zagrijavanja e se udvostruiti za samo 25 godina, na 300,000 ljudi godinje;
>> globalni nivo mora bi se mogao podii vie od est
metara, uz gubitak leda na Grenlandu i Antarktiku,
unitavajui priobalna podruja irom svijeta;
>> talasi estokih vruina e biti ei i intenzivniji;
>> ee e se javljati sue i poari u netaknutoj prirodi;
>> Arktiki okean bi do 2050. godine mogao ostati bez
leda;
>> vie od milion biljnih i ivotinjskih vrsta irom svijeta
bi moglo izumrijeti do 2050. godine.
34
Da li ste znali...
...da se 96% leda i snijega u svijetu nalazi na Antarktiku
i Grenlandu?
...da e se zbog porasta broja stanovnika na planeti, u
sljedeih 50 godina morati proizvesti vie hrane nego
to je bilo proizvedeno u proteklih 10,000 godina?
...da je preko 30 vrsta bolesti preneseno u dijelove svijeta u kojima prenosioci tih bolesti ranije nisu mogli
opstati zbog nepovoljnih klimatskih uslova?
...da e do 2050. godine jedna milijarda ljudi postati
izbjeglice, zbog promjena klimatskih uslova?
...da bi se u sljedeih 100 godina nivo mora mogao podii za oko 90 cm?
4. MEUNARODNI SPORAZUMI
Promjene klime su postale naroito oigledne u posljednjih 15-20 godina, iako je emisija staklenikih gasova u
procesu sagorijevanja fosilnih goriva zapoela prije vie od
100 godina.
Svjetska meteoroloka organizacija i Program UN-a za ivotnu sredinu formirali su 1988. godine Meudravni panel za klimatske promjene (IPCCIntergovermental Panel
for Climate Changes). Zadatak ovog tijela je da procijeni rizike koje donose klimatske promjene prouzrokovane djelovanjem ovjeka i da objavljuju izvjetaje vane za realizaciju Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama
(UNFCCC United Nations Framework Convention on Climate Changes).
UNFCCC je meunarodni sporazum koji je uspostavljen na
svjetskom samitu odranom 1992. godine u Rio de aneiru u Brazilu. Ovaj skup, zvanino nazvan Konferencija UN-a
o ivotnoj sredini i razvoju (UNCED The United Nations
Conference on Environment and Development), i koji je
imao za cilj borbu protiv globalnog zagrijavanja je uspio
da ostvari donoenje nekoliko protokola, od kojih je najpoznatiji protokol iz Kjota, potpisan u decembru 1997. godine. Cilj ovog protokola je stabilizacija koncentracija staklenikih gasova u atmosferi na takvom nivou koji nee
dovesti do opasnog uticaja ljudskih aktivnosti na klimatski
sistem.
Od 2007. godine do danas, protokol iz Kyota je ratifikovalo
175 drava. Od tog broja, od 36 razvijenih zemalja se zahtijeva da smanje svoju emisiju staklenikih gasova, dok su
zemlje u razvoju obavezne da prate svoje emisije i izvjetavaju o njima.
Na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama, odranoj
u Indoneziji na ostrvu Bali u decembru 2007. godine, prisustvovali su predstavnici 189 drava. Cilj ove konferencije je

bio nai daljnje naine borbe protiv klimatskih promjena i

postii saglasnost o potpisivanju novog sporazuma koji bi
naslijedio protokol iz Kyota ije vaenje istie krajem 2012.
godine. Drave uesnice su se dogovorile da do kraja 2012.
godine definiu kljuna podruja djelovanja koja bi novi
sporazum pokrivao, kao i vremenski rok za ratifikaciju novog protokola.
Sjedinjene Amerike Drave (SAD) su zemlja sa najveom
stopom emisije staklenikih gasova u svijetu. Drugo mjesto
pripada Kini, tree Evropskoj Uniji i etvrto Rusiji. Od zemalja Evropske Unije, najveu emisiju staklenikih gasova ima
Njemaka. SAD nisu pristale da ratifikuju protokol iz Kjota,
dok ga je Kina potpisala ali se nije obavezala na smanjenje
emisija, poto spada u zemlje u razvoju iji napredak u velikoj mjeri zavisi od espanzije industrije. Njemaka je ratifikovala protokol u maju 2002, a Rusija u novembru 2004.
godine.
Poevi od januara 2007. godine, nekoliko drava SAD-a je
zapoelo vlastitu inicijativu, sljedei prijelomnu odluku drave Kalifornije iz 2006. godine da smanji emisije staklenikih gasova, i time poele vriti pritisak na federalne vlasti
vezano za nivoe emisije. Ove drave koje uestvuju u toj zajednikoj inicijativi se nalaze na sjeveroistoku SAD-a i imaju
ukupno 46 miliona stanovnika. Od 4. decembra 2007. godine, 750 gradova u svih 50 drava SAD-a je pokrenulo inicijativu za ispunjavanje zahtjeva protokola iz Kjota.
I mnoge druge zemlje, preko svojih vlada ali i preko inicijativa civilnog drutva su poele da preduzimaju mjere za
usporavanje tempa klimatskih promjena. Kroz obrazovne
programe u kolama kao i putem medija, ljudi danas mogu
mnogo nauiti o situaciji u svijetu, vie nego to su to mogli ikada ranije. Informacije koje dobivamo u koli, putem
radio i TV programa, kao i preko interneta mogu nam dati
mnogo novih znanja o ovoj problematici. Ono to je vrlo
vano da zapamtite jeste da se, ukoliko djelujemo zajedno, moemo boriti protiv klimatskih promjena i da je svaka, pa ak i najmanja aktivnost koju obavljamo na ekoloki
prihvatljiv nain, korak naprijed ka ouvanju nae planete.
Za diskusiju
Zato mislite da je trebalo tako mnogo vremena da se
pojave efekti emisije staklenikih gasova?
Koja je glavna svrha protokola iz Kjota?
Zato je bitno postii sljedei sporazum koji e naslijediti onaj iz Kjota?
Koji bi mogao biti glavni razlog to SAD, Kina, Rusija i
Evropska Unija imaju najvee vrijednosti emisije staklenikih gasova u svijetu?
Razmisli i odgovori
Zimski dani u sjevernoj Evropi ponekad mogu biti
sunani i blagi, ali ono to nam kae klima jeste da e
oni biti uglavnom hladni i oblani, sa velikom mogunou snjenih padavina (iako neki dani mogu i odstupati od ovoga).
Znai, vrijeme u istom godinjem dobu moe da varira i moe da se mijenja u vrlo kratkom vremenskom
roku, ak u nekoliko minuta ili sati. Istovremeno, klima
je mnogo stabilniji parametar koji oslikava prosjeno
vrijeme za dui vremenski period.
Zadatak 8
Opii kakvo je danas vrijeme u vaem gradu? Da li se
razlikuje od onog uobiajenog za ovo doba godine?
Na primjer, vrijeme moe biti sunano, vjetrovito ili kiovito, i moe se brzo mijenjati.
Zadatak 9
Opii kakva je klima tamo gdje ivi? Da li su trenutni
vremenski uslovi uobiajeni ili su netipini za klimu u
vaem regionu?
Kontaktirajte vau lokalnu meteoroloku stanicu i zamolite da vam pokau podatke o vremenu zabiljeene
u posljednjih 10 godina. Da li primjeujete ikakve promjene vremenskih slika nekad i sad?
1) Napravite tabelu sa prosjenim godinjim brojem
sunanih i kiovitih dana, u toku posljednje decenije.
Uporedite podatke koje dobijete. Obratite panju na
eventualne promjene u koliini padavina.
2) Napravite tabelu sa prosjenim mjesenim temperaturama za posljednjih 10 godina, i zabiljeite eventualne promjene u prosjenim temperaturama u toku
ovog vremenskog perioda.
35

Primjer:
Klima u sjevernoj Evropi je hladnija nego u podruju Mediterana, gdje je mnogo suvlje i toplije, dok je klima u tropskim predjelima vrua i moe biti vrlo vlana. Ne zaboravite da u svim ovim podrujima moe biti kiovito, sunano
ili vjetrovito. Meutim, sva ova podruja nee imati snjene padavine tokom zime ili vrlo visoke ljetnje temperature, jer to zavisi i od prosjenih godinjih temperatura u tim
podrujima.
36
Sve ove pojave ukazuju na istu injenicu ljudi su ovaj put

pretjerali. Globalne promjene u godinjim ciklusima prirode i situacija u pogledu temperatura ukazuje na istu injenicu neto se mora uraditi prije nego to naa planeta
doe do take sa koje nema povratka. Sve je vei broj dokaza i razloga da vjerujemo da do klimatsih promjena zaista
dolazi uglavnom zbog ljudskih aktivnosti, ili jo preciznije
- zbog isputanja staklenikih gasova

etvrto POGLAVLJE
tednja
energije
37

etvrto POGLAVLJE tednja energije

Veina energije koju koristimo dolazi iz izvora koji doprinose degradaciji ivotne sredine. Ove ekoloke posljedice daju
nam dobar razlog da potraimo mogunosti smanjenja potronje energije. Efikasnije koritenje energije e imati pozitivno dejstvo na ivotnu sredinu, a istovremeno e dovesti
i do drugih pozitivnih rezultata. Mjere potrebne za poboljanje energetske efikasnosti e nam takoe donijeti veu
udobnost i poveati kvalitet korisnog rada koji uz pomo
te energije obavljamo. I naravno, koritenje manjih koliina energije i resursa je i dobar nain za smanjenje trokova.
Energetske usluge
Energija koja se nalazi u obliku elektrine struje, nafte ili
gasa nam nije korisna kao takva. Ustvari, struja i gas nisu
samo nevidljivi nego ak i opasni. S druge strane, rad i usluge koje moemo dobiti uz pomo ovih izvora energije su
kljuni elementi naeg svakodnevnog ivota. Ovi nevidljivi
i opasni izvori energije mogu se transformisati u svjetlost,
toplotu, kretanje i druge vrste korisnog rada. Ovaj koristan
rad koji dobivamo iz tih izvora energije jednim imenom nazivamo energetskim uslugama.
Postoje etiri osnovna oblika energetskih usluga koje nam
razliiti izvori energije mogu obezbijediti, i to:
>> Grijanje
>> Hlaenje
>> Rasvjeta
>> Mehaniki rad
Razmisli i odgovori
Koje energetske usluge najee koristite?
1. PRIMJENA NAUKE
Nae energetske potrebe moemo podmiriti na mnogo
razliitih naina. Moemo koristiti razliite izvore energije, a njihova transformacija u korisne energetske usluge
moe se izvriti na razliite naine. Veliina gubitaka korisne energije tokom ove transformacije i mogui uticaji na
ivotnu sredinu zavisie od energetskog izvora i od tehnologije koja se pri tome koristi. Kako bismo poboljali efikasnost potronje energije i smanjili njen negativan uticaj na
ivotnu sredinu, moramo primijeniti najbolja i najkvalitetnija znanja i iz prirodnih i iz drutvenih nauka.
U poglavlju Energija predstavljena su dva zakona termodinamike. Ovi zakoni pruaju nam osnovno znanje i podlogu
38
za rad na ouvanju energije. Prvi zakon termodinamike govori o tome da koliina energije ostaje konstantna, ali nam
drugi zakon kae da e se kvalitet energije smanjiti pri koritenju tih izvora energije.
Balansirajui izmeu potrebe za poboljanjem uslova ivota i potrebe smanjenja negativnih uticaja na ivotnu sredinu, potrebno je pronai metode i tehnike da bismo postigli
slijedee:
Koritenje energije na efikasan nain

Tok energije moramo usmjeravati samo i iskljuivo na koristan rad! Podmirivanje naih potreba za energetskim uslugama bi trebalo biti efikasno i bez gubitaka. Sprjeavanje
izlaenja toplog vazduha iz prostorija, upotreba energetski
efikasnih sijalica i smanjenje vremena isticanja tople vode
iz esme samo su tri primjera ovog principa.
Primjena niskokvalitetnih energetskih izvora

gdje god je to mogue
Kvalitetnu energiju ne bismo trebali rasipati. Za podmirenje onih potreba gdje je mogue koristiti energiju niskog
kvaliteta (kao to je toplota), moramo izbjegavati koritenje visokokvalitetne energije (kao to je na primjer elektrina energija).
Meutim, ak i ukoliko se pridravamo ovih principa u skladu sa zakonima fizike, moramo uloiti dodatne napore da
bismo organizovali drutvo i svoj ivot na odriv nain. U
to bi trebalo ukljuiti sve vrste drutvenih nauka, politiku
i javnost.
Organizovanje cijelog drutva i naeg ivota

na odriv nain
Na nain ivota u modernom drutvu mora se razvijati u
skladu sa energetskim zakonima. Energetska efikasnost,
reciklaa raznih materijala, koritenje javnog transporta i
druge mjere koje doprinose odrivom stilu ivota trebale
bi donositi korist cijelom drutvu ukljuujui oblasti zakonodavstva i ekonomije.
2. DOBITI VIE OD MANJE

Posmatrajui razliite naine ouvanja energije, vidjeemo da tu postoje ogromne mogunosti. Energiju je mogue sauvati bilo gdje i uz koritenje mnogo razliitih mjera.
Neke od tih mjera moe primijeniti svako, ovdje i sada. To
su mjere koje zavise od individualne svijesti i linog uea
svakog pojedinca. Mnoge od njih ne zahtijevaju nikakve investicije i zavise iskljuivo od naeg ponaanja. Druge mjere e zahtijevati neke male investicije, kako bismo prilagodili ili poboljali ve postojee tehnologije koje koristimo.

Uzmimo primjer da vaa porodica kupuje novi friider. Dva

modela friidera koja isto izgledaju i pruaju iste mogunosti, mogu biti veoma razliita. Ako odaberete energetski
najefikasniji friider, tedjeete energiju svake godine, sve
dok va friider bude u funkciji.
Ouvanje energije u praksi

U naem radu usmjerenom na ouvanju energije, razmatramo razliite energetske usluge koje koristimo i ispitujemo kako do njih moemo doi uz to manje energije, bez
gubitaka kvaliteta energije i uz optimalno koritenje obnovljivih energetskih izvora. Ovakvih aktivnosti ima jo
mnogo, a ovdje smo nabrojali samo neke najjednostavnije
primjere. Mjere za ouvanje energije se moraju uvijek paljivo razmatrati za svaki pojedinani sluaj.
I zapamtite, jedna sauvana jedinica energije je mnogo bolja nego ona novo proizvedena. Ukoliko tedite energiju u
vaem domu, time takoe doprinosite smanjenju gubitaka u sistemu proizvodnje i distribucije energije. Naposlijetku, time smanjujete i negativni uticaj procesa proizvodnje
energije na ivotnu sredinu.
Puno uspjeha u tom tako vanom radu!
Razmisli i odgovori
Razmotri pregled transformacije energije prikazan na
sljedeoj stranici, i pokuaj pronai primjere energetskih gubitaka i mjera utede energije, u skladu sa tri
razliita principa ouvanja energije.
Zadatak 10
Posjeti trgovinu u kojoj se prodaju friideri i zatrai
od prodavaa podatke o potronji energije za razliite modele friidera. Izraunaj vrijednosti moguih godinjih uteda za energetski efikasnije modele, kao i
vrijednost cjelokupne utede za vrijeme vijeka trajanja tog friidera.
U mnogim situacijama ouvanje energije nije samo
stvar line odluke. Razni sistemi i tehnika rjeenja su
ve u upotrebi i potrebno je donijeti kolektivnu odluku da bi se na njima izvrile promjene. Na primjer, stanovi se mogu zagrijavati isporukom toplote iz sistema
centralnog gradskog grijanja, na kome su esto potrebna razna poboljanja. Meutim, da bi se ta poboljanja mogla realizovati, u taj proces je potrebno ukljuiti sva domainstva i sve lanove njihovih porodica,
zatim firme koje domainstvima isporuuju toplotnu
energiju, optinske tehnike strunjake, proizvoae
opreme i tako dalje.
Moderni energetski sistemi imaju vrlo kompleksnu
strukturu, pa rezultati ouvanja energije umnogome zavise od uea strunjaka i velikih organizacija.
Bez obzira na to, svi se mi svakodnevno susreemo sa
energijom i kroz edukaciju i praktine aktivnosti svi se
moemo osposobiti da doprinesemo poboljanjima u
ovoj oblasti.
Sve u svemu, potencijal za utedu energije i smanjenje uticaja naih aktivnosti na ivotnu sredinu je ogroman. Poredei uobiajene naine potronje energije
sa energetski najefikasnijim primjerima, neki naunici u oblasti energetike predlau uvoenje koncepta
faktor 4. Dugoroni cilj tog koncepta bi trebao biti
da se od svake primarne energetske jedinice dobije
etiri puta korisnija energetska usluga. Ovo bi osiguralo smanjenje potronje energije i negativnih uticaja na ivotnu sredinu i dovelo do poveaja ivotnog
standarda.
39

OSNOVNI OBLICI ENERGIJE

Fosilni: nafta, gas, ugalj
nuklearna energija
Obnovljivi: solarna, hidro, bio,
vjetar, geotermalna
TRANSFORMACIJA U KORISNU
ENERGIJU
ZAGAENJE I UTICAJ NA
ivotnu sredinu
GUBITAK ENERGIJE
ENERGETSKE USLUGE
grijanje, hlaenje,
rasvjeta, mehaniki rad
3. GRIJANJE PROSTORA
Za ljude koji ive u tropskim umama i drugim toplim predjelima svijeta, zagrijavanje prostorija u kojima ive vjerovatno ne predstavlja problem. Za nas koji ivimo u krajevima sa hladnijom klimom, potrebno je pronai vjetake
metode ouvanja toplote. Moramo biti i dobro obueni.
Dobra odjea omoguava da preivimo i u uslovima sibirske zime. S druge strane, jako je praktino i udobno imati mogunost da skinemo kapu i debeli kaput kada smo u
uionici ili kod kue. Standard za ugodnu unutranju temperaturu je 18C - 24C, u zavisnosti od namjene prostora.
Zagrijavanje prostorija zahtijeva puno energije i danas je
postalo vrlo skupo. Postojei sistemi grijanja su napravljeni
u ranije vrijeme, kada su cijene energije bile niske i energetska efikasnost jo uvijek nije imala takav prioritet kao
danas. Neefikasnost sistema grijanja esto dovodi do poveane potronje goriva, dok ekonomski i tehniki problemi stvaraju tekoe u dostizanju ugodne temperature u
prostorijama.
U radu na postizanju uteda energije, glavni problem nije
kako isporuiti dovoljno toplote. Glavni problem je kako tu
toplotu odrati. Na primjer, ova prostorija je ranije bila topla, a sada je hladna. Kuda je ta toplota nestala?
Teoretski, mogue je izgraditi hermetiki potpuno zatvorene prostorije. ta pojam hermetiki u ovom sluaju znai?
On oznaava sobu sa osobinama konzerve. Ukoliko bi soba
40
bila dobro izolovana ili postavljena u bezvazdunom prostoru, energija ili temperatura bi u njoj ostala zauvijek, ali
takva prostorija nam naravno ne bi ba bila od neke koristi.
U stvarnoj stambenoj zgradi, u prostorijama postoje prozori i vrata, a svje vazduh za disanje nam je potreban stalno. Sve to omoguava da topli vazduh pobjegne napolje
i da se toplota prenese kroz povrine prostorije. Da bismo
ovaj gubitak toplote nadoknadili, moramo prostoriju stalno snabdijevati dodatnom toplotom.
U naoj uionici i u naim domovima toplota se gubi na dva
naina:
>> proputanjem vazduha ili ventilisanjem, gdje topli vazduh izlazi a hladan ulazi u sobu,
>> prenoenjem toplote od toplih unutranjih povrina
sobe na hladnije vanjske strane.
Postoje mnogi naini i metode da se izbjegne gubitak toplote iz kue. Mnogi primjeri pokazuju da je u novim stambenim objektima mogue znaajno smanjiti potrebu za
snabdijevanjem toplotom izvana. Tu je jedan od glavnih
principa koritenje izolacije, koja oteava prolaz toplote
kroz zidove i ostale povrine prostorija. Pored toga, neophodno je onemoguiti proputanje vazduha. Svje vazduh
koji je potreban za ventilaciju mora biti pod naom kontrolom i mora se prethodno zagrijati starim vazduhom koji

izlazi iz objekta. Gubici toplote ne bi trebali biti mnogo vii

od otpadne toplote koja se stvara kroz razne aktivnosti
koje se odvijaju u kui. Izvori ove otpadne toplote mogu
biti ukuani, rasvjeta i razni kuanski aparati.
ta uraditi:
Nae zgrade su do sada pravljene bez previe razmiljanja
o tome koliko e energije biti potrebno obezbijediti da bi
se odrala odgovarajua sobna temperatura. Izolacija zidova, podova i krovova nije dovoljno dobra, ili je napravljena
od materijala koji proputaju previe toplote, ili ugraeni
izolacioni materijali nemaju dovoljnu debljinu. Vrlo esto
se na zgradama nalaze takozvani toplotni mostovi, to jeste povrine bez toplotne izolacije, koje takoe proputaju
toplotu.
Postavljanje termoizolacije na ve postojee objekte zahtijeva mnogo posla i vrlo esto je jako skupo. Meutim, u sluajevima kapitalnog renoviranja kue, bilo bi jako pametno
dodati novu izolaciju na zidove i krov. Ako je vaa soba veoma hladna, kao prva pomo izolacija se moe postaviti i
na mnogo jednostavniji nain. ak i tepisi mogu biti od pomoi ako se njima pokriju najhladniji zidovi ili podovi, kao i
debele zavjese na prozorima. Naravno, najefikasnija mjera
energetske efikasnosti koju moemo i sami preduzeti jeste
smanjenje promaje kroz pukotine, prozore i vrata. Kod starih kua ulazi mnogo vie hladnog i svjeeg vazduha nego
to ga je za disanje potrebno. Ukoliko osjetite promaju na
vlastitom dlanu, onda je to stvarno previe! Hladan vazduh
struji kroz pukotine u zidovima, i kroz prozore i vrata koji
slabo dihtuju. Zato je dobra navika da pripremimo kuu za
nastupajuu zimu, tako to emo pokuati nai sve pukotine i dobro ih zatvoriti. Prozori su najoiglednije mjesto
gdje treba poeti. Napuknuta stakla moramo zamijeniti, a
spojeve prozorskih stakala i okvira moramo oblijepiti specijalnim samoljepljivim izolir trakama. Najkritinije take se
takoe nalaze na spojevima prozorskoh okvira i zida, kao
i na uglovima kue ili drugim mjestima gdje se spajaju razliiti elementi. to se tie odravanja eljene temperature, situacija kod friidera je ista kao i kod prostorija u kui.
Friider ima ugraen mehanizam koji ispumpava toplotu.
Da bi se ovaj proces nesmetano odvijao, moramo voditi rauna da se u unutranjosti friidera ne nakupi previe leda.
Najbolji nain za to je da se friider postavi tako da izmeu
njegove unutranjosti i spoljanjosti bude to manja temperaturna razlika, odnosno da se postavi na hladno mjesto
u kui.
Jednostavne mjere tednje:
>> Oblijepite izolir trakom spojeve prozorskih stakala i okvira, kako biste smanjili protok hladnog vazduha;
>> Prekontroliite prostorije i smanjite promaju kroz vrata,
pukotine i druge otvore;
>> Pokrijte najhladnije povrine u sobi tepisima ili drugim

izolacionim materijalima;
>> Prostorije provjetravajte otvaranjem svih prozora u kratkom vremenskom periodu, umjesto da ih due vremena
drite lagano otvorenim, jer ete time postii da se vazduh u prostoriji izmijeni bez hlaenja zidova i ostalih povrina u sobi.
Mjere koje zahtijevaju strunost:
>> Ugradnja pojedinanih ili automatskih regulatora toplote na radijatore u svakoj sobi;
>> Koritenje mehanike ventilacije sa povratom toplote;
>> Zamjena prozora i ugradnja dodatne izolacije
Za diskusiju
Iz termodinamikih zakona znate da se energija ne
moe potroiti niti nestati. Topli vazduh u sobi sadri
toplotnu energiju. Kuda ova energija ode kada se prostorija rashladi?
Zadatak 11
Pokai da razni materijali imaju razliitu sposobnost
prenoenja toplote. Uzmi olju vrueg aja. Stavi u nju
metalnu kaiicu, i ona e se zagrijati. Pokuaj uraditi
isto sa komadom drveta i vidjee da drvo slabo prenosi toplotu.
Vazduh ne prenosi mnogo toplote i mogao bi se koristiti za izolaciju izmeu prozorskih stakala i na zidovima. U sauni moe ostati na temperaturi vazduha od
90C, dok bi ti voda iste temperature sprila kou. To
vidi i kada pljusne vodu na vru poret jer vazduh u
prostoriji postane vlaniji. ta ovaj primjer pokazuje?
Vjeba:
Nacrtaj svoju kuu iz snova, a isto neka urade i svi tvoji kolski drugovi. Nakon toga probajte prodati kuu
jedni drugima. Razmislite TA URADITI kako bi postigli niske trokove odravanja i malu potronje energije i tako mogli prodati kuu po vioj cijeni?
41

Da li ste znali ....

... da ete osjetiti hladnou ak na vioj temperaturi,
ukoliko je povrina prostorije hladna?
... da e vam vuneni demper i dobre papue pomoi da vam bude toplo bez poveavanja sobne
temperature?
... da zbog niske sposobnosti prenoenja toplote,
ljudi mogu hodati po uarenom uglju, a da ne dobiju opekotine?
... da ak i krto zimsko sunce moe zagrijati sobu,
zato razmaknite zavjese ukoliko vam je potrebna
dodatna toplota.
... da u nekoliko gradova u BiH postoje sistemi centralnog grijanja, koji koriste otpadnu toplotu stvorenu u industrijskim postrojenjima ili termoelektranama. Uz poboljanje efikasnosti ovih sistema,
moemo dobiti najbolje i najfleksibilnije sisteme za
grijanje prostora.
da postojei stari topli vazduh zagrije svje vazduh izvana

prije njegovog ubacivanja u kuu. Solarni kolektor na krovu
doprinosi zagrijavanjem polovine potrebne koliine tople
vode. Trokovi izgradnje kue nisu vei od uobiajenih, a
povrat investicije je lako dostii zahvaljujui malim raunima za utroenu energiju.
4. KORITENJE TOPLE VODE

Za grijanje vode je potrebno mnogo energije. Na pripremu potrone tople vode u prosjenom domainstvu u BiH
otpada otprilike 20% ukupne godinje potronje toplotne
energije. Prosjeni graanin potroi dnevno oko 200-300
litara pitke vode, od ega u prosjeku 40-70 litara otpada na
potronu toplu vodu temperature 45C koja se uglavnom
koristi za odravanje line higijene i pranje sua. U sezoni
kada nema grijanja priprema tople vode predstavlja najvei pojedinani troak za energiju jednog domainstva, bez
obzira koji se energent koristi. Efikasna priprema i koritenje tople vode moe stoga znaajno utjecati na smanjenje
ukupnih trokova za energiju u domainstvu.
Smanjenje potronje nije toliko pitanje tehnologije, koliko
je to pitanje nae svijesti i motivacije da smanjimo gubitke.
Primjeri
ta uraditi:
Niskoenergetska/Eko-kua
Topla voda se uglavnom koristi za pranje, tuiranje, pranje

sua, pranje rublja i podova. Budite paljivi i vodite rauna da za ove svrhe ne koristite vie tople vode nego to je
potrebno.
esto je veoma teko rijeiti se starih navika, ali morate procijeniti vae potrebe za toplom vodom i vidjeti da li moete
nai nove naine rada koji bi dali dobre rezultate i sa manje
vode. Toplu vodu moete na primjer utedjeti tako to ete
smanjiti njen protok ili temperaturu. Pazite da vam voda ne
tee uzalud i popravite slavine koje cure. Pranje velike koliine sua pod otvorenom slavinom sa toplom vodom troi
mnogo energije.
U Evropi se ekoloke porodine kue koriste ve nekoliko

godina. Time je grejna sezona sa potrebnim dodatnim grijanjem smanjena sa 230 na 90 dana godinje. Ova kua ima
i niz drugih ekolokih elemenata, kao to su kompostiranje
kuhinjskog otpada i lokalni tretman otpadnih voda.
Energetski efikasne zgrade

Mnogi objekti se koriste kako bi se pokazala mogunost
energetske efikasnosti u postojeim zgradama. Pored izolacije prozora i koritenja povratne toplote iz vazduha za
ventilaciju kuhinje, napravljen je novi sistem grijanja. Novo
centralno grijanje u podrumu omoguava automatsku regulaciju toplote, to poveava udobnost i smanjuje potronju. Ovim mjerama potronja energije se prepolovljuje.
Novi sistem zahtijeva paljivije koritenje tople vode, to je
dovelo do dodatnog smanjenja potronje energije.
Pasivne kue
U Getenburgu u vedskoj, izgraeno je 20 novih stanova
bez ikakvog sistema grijanja. Ove dobro izolovane kue
kombinuju prijatnu unutranju klimu sa niskom potronjom energije. Toplota koju svojim tijelima stvaraju ukuani
i toplota od rasvjete i od rada kuanskih aparata je dovoljna za zagrijavanje kue u toku zime. Ove kue ne proputaju spoljanji vazduh, ali sistem ventilacije omoguava
42
Nemojte pustiti da voda tee cijelo vrijeme dok perete zube.

Brzo tuiranje troi mnogo manje vode nego ako punite
kadu za kupanje. Meutim, ak se i tuiranje moe poboljati. Specijalni tuevi koji tede energiju koriste manje od 10 litara vode u minuti a omoguavaju ugodno tuiranje. Moda
biste mogli izmjeriti potronju vode na vaem tuu?
Prilikom kuhanja, potrebno je koristiti posude koje dobro
nalijeu na plou poreta i koristiti posude odgovarajue veliine za koliinu hrane koju pripremate. Bitno je takoe da
pri kuvanju ne koristite vie vode nego to treba i da smanjite gubitke energije koritenjem poklopca.
>> Ne perite sue pod slavinom iz koje tee voda, nego koristite sudoper;

>> Ukoliko smatrate da je voda iz slavine ili tua prehladna,

moete smanjiti dotok iz slavine sa hladnom vodom;
>> Brzim tuiranjem koristi se mnogo manje vode nego kupanjem u kadi;
>> Pri tuiranju se ne bi trebalo troiti vie od 10 litara vode
u minuti pa da se ipak postigne odgovarajui komfor. Izmjerite potronju i kupite novu glavu za tu ako je potronja velika;
>> Popravite slavine koje cure;
>> Pri kuhanju koristite poklopce i ne vie vode nego to je
potrebno;
>> Prije nego to ukljuite mainu za pranje vea, provjerite proizvoake oznake na odjei kako biste izbjegli koritenje previsoke temperature.
Zadatak 12
Mjerite potronju tople vode u svojoj kui i izraunajte
koliinu energije koja je za to potrebna. Potronju vode
u jednoj minuti moete izmjeriti na jednostavan nain,
tako to ete izmjeriti vrijeme potrebno za punjenje
posude zapremine 1 ili 10 litara. Da biste izraunali potronju energije, izmjerite i temperaturu vode.
Osim tople vode iz slavine, vodu u stanu grijemo pri
kuvanju. Maine za pranje vea i sua vodu zagrijavaju
vlastitim unutranjim elektrinim grijaima. Ovaj proces se takoe moe vrlo esto poboljati u smislu potronje energije.

>> Smanjite gubitke toplote u distributivnoj mrei;
>> Provjerite da tlak i temperatura vode nisu previsoki;
Da li ste znali...
...ako iz slavine curi 10 kapi vode u minuti, to je
2000 litara tokom jedne godine
...ako svaki lan porodice pusti da topla voda beskorisno tee 5 minuta dnevno, to znai rasipanje
energije u vrijednosti 50 KM godinje
...e hrana biti gotova, bez obzira da li se kuha polako ili brzo, zato temperatura ne treba prelaziti
100C.
Da li ste znali...
...Da elektrina rasvjeta i elektrini aparati dobiju
veliko optereenje u momentu ukljuivanja? Da bi
aparati due trajali, ne trebate ih gasiti ako znate da
ete ih uskoro ponovo koristiti
....Da TV prijemnik i drugi aparati sa stand-by funkcijom troe struju i kada su iskljueni daljinskim
upravljaem? Zato za gaenje tokom noi koristite
dugme na aparatu, da utedite struju i smanjite opasnost od poara.
....Da svijetli zid reflektuje 70 80% svjetlosti, dok tamni zid reflektuje samo 10 15%?
43

5. RASVJETA
Ljudima treba svjetlo da bi mogli da rade. U ranija vremena
ljudi su bili aktivni tokom dnevnog svjetla, a nou su spavali.
Dananje moderno drutvo je aktivno 24 sata dnevno, i ljudi provode mnogo vremena u prostorijama u koje dnevna
svjetlost ne dopire. Potreba za dodatnim vjetakim osvjetljenjem je naroito velika za vrijeme kratkih zimskih dana.
podijeljena sa brojem ljudi u autobusu, koliina goriva po

pojedinom putniku u autobusu manja, iako je autobus tei
nego automobil.
Mogue su i velike razlike u potronji energije kod iste vrsta prevoza. Dok obian automobil troi 10 litara goriva na
100 km, mali moderni auto koristi ne vie od 4 litra za istu
udaljenost.
U davna vremena, za obezbjeivanje svjetla koristilo se sve

to je moglo da gori. Nakon zuma elektrine sijalice i uspostave sistema distribucije elektrine struje, elektrina rasvjeta se pokazala kao najbolje rjeenje za obezbjeenje vjetakog svjetla. Rasvjeta je jedno od podruja gdje se zaista
isplati koristiti energiju visokog kvaliteta, ali tu jo uvijek postoji mogunost daljnje utede kroz koritenje prirodnog
dnevnog svjetla u kombinaciji sa vjetakim osvjetljenjem
>> ugasite svjetlo kada vam nije potrebno;
>> koristite energetski efikasne fluorescentne sijalice. Energija koju koristite sa jednom standardnom sijalicom e
biti dovoljna za koritenje 5 novih fluorescentnih sijalica;
>> ponekad je bolje promijeniti roletne i zavjese nego ugraditi dodatno osvjetljenje;
>> omoguite pristup dnevnoj svjetlosti, razmaknite zavjese.
ta uraditi:
6. SAOBRAAJ
Zamislite da idete u posjetu prijatelju koji ivi na udaljenosti od 50 km od vas. Da biste doli do njega potrebna vam
je energija, ali koliina te energije zavisi od toga na koji nain ete putovati. Ukoliko ste sportista ili u dobroj formi,
moda je najbolje da idete biciklom. Vaem tijelu e za to
trebati energija u obliku hrane. Pretvoreno u energiju, u organizam morate unijeti 1 kWh kako biste mogli biciklom
prei taj put. U povratku e vam moda vie odgovarati da
idete autobusom. Potronja goriva autobusa koja otpada
samo na vas kao pojedinca bi bila otprilike 1 litar, to je jednako 10 kWh. Ukoliko se umjesto toga vozite u autu, potronja goriva je 5 litara ili oko 50 kWh.
Razliite metode prevoza u ovom primjeru se odlikuju razliitim koliinama energije potrebnim za postizanje istog
rezultata (prevoz na udaljenosti 50 km). Velika potronja energije u primjeru koritenja automobila je rezultat
njenog velikog gubitka u motoru (toplota) i dodatnog
rada potrebnog za pokretanje samog automobila tekog
preko 1000 kg, zajedno s vaom teinom. Zbog toga je,
44
Automobil i avion su transportna sredstva koja troe najvie energije.

Javni prevoz, kao to je prevoz autobusom, vozom, tramvajem i metroom su energetski efikasni naini prevoza.
Da bi nae drutvo postiglo utede energije u oblasti transporta, neophodno je razviti javni prevoz i uiniti ga atraktivnom alternativom koritenju automobila.
Ne prevoze se samo ljudi. Prevoze se i razne robe na velike
udaljenosti, i to poevi od poetnih sirovina koje ulaze u
proces proizvodnje, pa do finalnih proizvoda koji se prevoze u trgovine.
Jednostavne mjere koje moemo primijeniti:
>> Planirajte da vae aktivnosti ukljuuju koritenje javnog
prevoza;
>> Koristite bicikl ili idite pjeke kad god je to mogue i
bezbjedno;
>> Kupujte domae proizvode jer je za njihov transport potroeno manje energije
>> Potrebno je planirati gradsku infrastrukturu tako da ona
ukljuuje i efikasan javni prevoz;
>> Poboljanje energetske efikasnosti motornih vozila

7. PROIZVODI I RECIKLIRANJE
Velike dio ukupne koliine energije potroi se u industriji.
Veinu industrijskih proizvoda direktno ili indirektno koristi
stanovnitvo, ili se ti proizvodi izvoze u inostranstvo. Prema tome, potrebe drutva za raznim robama prouzrokuju
veliki dio ukupne potronje energije.
ta uraditi:
Postoji nekoliko naina za smanjenje potronje energije u
industrijskoj proizvodnji. Jedan od njih jeste da koristimo
proizvode za iju proizvodnju je potrebna manja potronja
energije. Na primjer, prozorski okviri se mogu proizvesti od
aluminija ili od drveta. U kojoj varijanti se troi manje energije? Ponekad moemo izbjei kupovinu novog proizvoda
popravkom starog. Energetski najefikasnije rjeenje je izbjegavanje kupovine novih proizvoda i popravka postojeih.
Ukoliko je proizvod istroen i ne moemo ga vie koristiti,
moda je mogue iskoristiti materijale od kojih je napravljen. Reciklaa je za mnoge materijale odlian nain da se
smanji otpad i utedi energija. Za proizvodnju svih vrsta
metala troe se jako velike koliine energije, dok je za njihovu reciklau potrebno mnogo manje energije. Na primjer:
za reciklau 20 kg aluminijuma potroi se ista koliina energije koja je potreba za proizvodnju samo jednog kilograma
novog aluminijuma.
Ukoliko najbolje i ekoloki najprihvatljive alternative, kao
to su ponovno koritenje i recikliranje nisu mogue, potrebno je razmotriti i varijantu spaljivanja otpada u svrhu
proizvodnje toplote. Meutim, nekontrolisano spaljivanje
otpada je esto vrlo prljav proces koji zagauje ivotnu sredinu. Nikada ne bi trebalo spaljivati pomijeani otpad. Da
ne bi dolo do pojave opasnih otrovnih gasova neophodno
je izvriti pravilno sortiranje otpada i vriti njegovo spaljivanje samo u specijalizovanim pogonima.
Jednostavne mjere koje moemo primijeniti:
>> Stare predmete popravite i ponovo koristite, umjesto da
kupujete nove;
>> Predajte na recikliranje sve to moete u mjestu gdje
ivite;
>> Nabavljajte papir i druge proizvode, koji su proizvedeni
od recikliranog materijala.
>> Razvijte sustav za prikupljanje i reciklau raznih otpadnih
materijala
>> Razvijte sustav proizvodnje od recikliranih materijala
Da li ste znali...
....da uz koritenje iste koliine energije moete putovati est puta due elektrinim vozom nego avionom?
... da kod motora sa unutranjim sagorijevanjem vie
od 60% energije goriva zavri u vidu toplote i izduvnih gasova?
Vjeba:
Uzmite neki uobiajeni domai proizvod, koji je napravljen od nekoliko vrsta materijala. Pokuajte saznati gdje je napravljen i odakle potiu ti materijali. Uzmite geografsku kartu i povucite liniju koja povezuje sve
razliite lokacije sa kojih su ti materijali transportovani.
Da li ste znali...
... da je otpad ustvari resurs, samo smjeten na pogreno mjesto?
... da recikliranje aluminijuma utedi do 95% energije
koja se koristi za njegovu proizvodnju?
... da je kupovina visokokvalitetnih proizvoda esto
ekonominija, i prouzrokuje manje otpada
45

Zadatak 12
Pogledajte ovaj dijagram koji pokazuje koje industrijske grane u Bosni i Hercegovini troe najvie energije. Pokuajte u vaem okruenju nai primjere proizvoda za svakodnevnu upotrebu, koji u potpunosti ili
djelimino potiu od ovih industrijskih grana.
46
Industrija netrajnih
dobara i ostalo 14%
Industrija trajnih dobara 3%
Industrija osnovnih
proizvoda 24%
Metalna
industrija 59%

peto POGLAVLJE
izvori
energije
47

PeTO POGLAVLJE izvori energije

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Obnovljivi izvori energije se mogu svrstati u pet kategorija:
energija sunca, vjetra, vode, biomase i geotermalna energija. Kategorija voda obuhvata energiju koja se dobiva
od rijeka i okeana. Osim geotermalnih svi navedeni izvori
energije nastaju uslijed djelovanja sunca. Biomasa je bilo
koja organska supstanca, koja zadrava energiju nastalu
djelovanjem sunca u procesu fotosinteze. Rijeke se napajaju kiama, koje nastaju uslijed isparavanja okeana i jezera
zbog djelovanja toplote sunca. Vjetar duva iznad povrine
zemlje kao rezultat neravnomjernog zagrijavanja suncem
povrine zemlje i vazduha. Geotermalna energija je energija nastala uslijed postojanja toplote zemljine kore. U nastavku emo prikazati samo razvijenije izvore energije i
one koji su najperspektivniji za upotrebu u budunosti.
Spektar talasa sunevih zraka
1. SUNCE
Sunce u svemir alje ogromnu koliinu energije. Odprilike
jedna treina suneve energije koja dolazi na zemlju je infracrvena svjetlost (toplotni zraci). Veina talasa sunevog
spektra ne moe se raspoznati ljudskim okom. Vidljivi zraci
koje opaamo kao svjetlost, predstavljaju samo jedan procenat ukupnog sunevog zraenja.
Snaga zraenja sunca je zaista ogromna 385 ZJ/s (385 x
1021 J/s ili 385 000 000 000 000 000 000 000 vata). Samo
kao poreenje, procjenjuje se da ukupna svjetska potronja energije na godinjem nivou iznosi do 0,5 ZJ. Godinja
koliina sunevog zraenja koje dolazi do povrine zemlje
je odreena goegrafskim poloajem odreene lokacije na
naoj planeti.
Ova koliina energije sunca koju zemlja prima naziva se
insolacija. Na ekvatoru, insolacija je ravnomjerno rasporeena u toku cijele godine. Mjesta na ekvatoru dobivaju do
2.500 kWh/m2 godinje. Sunevi zraci se sastoje od malih
elementarnih estica fotona, od kojih svaki nosi izuzetno
male koliine energije, u vrijednosti od 1 do 3 elektronvolta. Talasna duina fotona i frekvencija oscilovanja odreuju
vrstu zraka koje oni stvaraju (elektromagnetne, infracrvene, ultraljubiaste, vidljivu svjetlost, itd).
Sunce je najvei izvor energije na zemlji. Za ovjeanstvo
je najvei izazov uhvatiti suneve zrake i iskoristiti njihovu
energiju za obezbjeenje elektrine struje gdje god nam
ona treba. Od svih obnovljivih izvora energije sunce je, kao
48
i vjetar, najistiji i najpristupaniji izvor energije koji danas

imamo.
Strunjaci su do sada uspjeli da iskoriste sunevu energiju na mnogo naina, gradei razna postrojenja koja koriste energiju radijacije sunca. Poto e se trokovi izgradnje
ovih postrojenja vremenom smanjivati, takva postrojenja
e sve vie privlaiti panju javnosti to garantuje njihov
daljnji razvoj.
U mnogim zemljama vlade finansijski podravaju graane
da bi u svojim domovima koristili obnovljive izvore energije, to je samo jedan od naina za promociju i podrku alternativnim i istim energetskim izvorima.
Uobiajene tehnologije za koritenje suneve energije, kao
to su solarni sistemi za pripremu tople vode, ne zahtijevaju velike investicije. Ti sistemi stvaraju energiju dovoljnu za
zadovoljenje osnovnih potreba domainstva za toplom vodom tokom cijele godine a naroito u proljee, ljeto i jesen.
Grijanje vode i prostora u kuama e u ovoj knjizi biti detaljno objanjeno, kako biste to znanje mogli primijeniti u
vlastitim domovima.
Pasivno koritenje suneve energije

Kada se energija sunca koristi za grijanje zgrada, bez koritenja bilo kakvih posebnih tehnologija kao to su solarni
sistemi koji toplotu sunca pretvaraju u energiju koja moe
zagrijavati domove, to znai da se radi o pasivnom zagrijavanju sunevom energijom.
Da bi se postiglo pasivno koritenje energije sunca, kue
se grade sa prozorima i vratima okrenutim prema jugu. Na
ovaj nain, prozori djeluju kao hvatai sunca. Toplota sunca
se moe iskoristiti i ugradnjom posebnog stakla u prozore,
ili izgradnjom kua na takav nain da ih sunce moe zagrijavati u najveoj moguoj mjeri. U takvom sluaju potrebno je mnogo manje elektrine struje za osvjetljenje prostorija, kao i mnogo manje energije za grijanje.
Desalinizacija vode
Svjea voda je od sutinske vanosti za ljudske aktivnosti.
Za stanovnike neplodnih i pustinjskih podruja izuzetno je
bitno da imaju snabdijevanje svjeom vodom. Na mnogim
mjestima u pustinji nalaze se znaajne koliine slane vode,
i mnogo je jeftinije izvriti njenu desalinizaciju nego je dovoditi sa drugih mjesta.
Najjednostavnija oprema za desalinizaciju je solarni destilator. On se sastoji od plitke posude sa crnim zidovima
i dnom, i prozirnim paronepropusnim poklopcem. Destilator se napuni slanom vodom. Suneva energija koja
prolazi kroz poklopac, zagrijava vodu pa dio te vode pri

tome isparava. Vodena para, nastala kao rezultat zagrijavanja vode se podie do vrha i kondenzuje na hladnijem
poklopcu. Kapljice vode se zatim preko povrine poklopca
sputaju do ljebova u kojima je potom voda spremna za
koritenje.
Grijanje vode
U prolosti su se za grijanje vode i domova koristili otvoreni
rezervoari. Danas postoji bolje rjeenje - zatvoreni izolovani rezervoari u kojima temperatura vode dostie temperaturu nekoliko puta viu nego u otvorenim rezervoarima; i
vakumski rezervoari gdje je gubitak toplote minimalan. Postoji nekoliko razliitih naina da se ovo primijeni kod kue.
Najjednostavniji nain je da vodom napunimo crni rezervoar ili bavu koje emo zatim postaviti na sunce. Na ovaj
nain moemo ugrijati vodu za tuiranje tokom sunanih
ljetnih dana.
Meutim, ako rezervoar ili bavu postavite u ograeni prostor sa staklenim poklopcem i dobro ga izolujete, a onda ga
postavite na junu stranu, moete se tuirati ili prati sue
ak i tokom hladnijih oblanih dana.
Jo bolje rjeenje bi bilo ubacivanje cijevi sa vodom u izolovanu kutiju, i njeno izlaganje sunevoj energiji. Efikasnost
ovakvog sistema za pripremu tople vode je poveana, zbog
efikasnijeg koritenja izolacije.
Danas nam za grijanje naih domova stoje na raspolaganju
solarni sistemi i vanjski grijai vode. Kako bismo dobili optimalne rezultate, grade se veliki kompleksi solarnih kolektora koji se izrauju od skupih materijala kao to su bakar, elik i aluminijum. Prednost takvih sistema, ukoliko su spojeni
u sistem kunog grijanja, jeste u tome da mogu odravati
ugodnu toplotu doma tokom hladnih zimskih dana.
Zagrijavanje domova energijom sunca

Ideja zagrijavanja kue sunevom energijom je poznata jo
od davnina, kada su ljudi poeli graditi kue sa prozorima
okrenutim prema jugu (to se odnosi na podruje sjeverne
hemisfere). Danas postoji moderni dizajn zgrada i stambenih objekata baziran na pasivnom zagrijavanju sunevom
energijom. Koritenjem jednostavnih arhitektonskih rjeenja za ugraene prozore, zidove i krov mogue je sauvati
toplotu, a time i novac kojim bi morali platili raune za grijanje. U praksi, ove kue sa pasivnim grijanjem se zagrijavaju bre ako imaju ugraene ventilatore koji omoguuju
cirkulaciju toplog vazduha izmeu pojedinih prostorija.
Kada koristimo sunevu toplotu, stvaramo sistem solarnog
grijanja u koji moemo uskladititi velike koliine energije.
Ovakvi sistemi koriste se za isporuku toplotne energije u
industriju, bazene za plivanje, ili zgrade, i esto se postavljaju na stambene objekte kao njihov sastavni dio. U tom
sluaju takvi sistemi esto imaju i druge funkcije, kao to je
priprema tople vode za tuiranje i slino. Solarni sistemi za
grijanje se sastoje od absorbera (prijemnika suneve energije), spremnika za toplotu i sistema za distribuciju toplote.
Ali kako se prostorija uopte zagrijava? Prijemnik suneve
energije (na primjer stakleni prozor) sakuplja suneve zrake, dozvoljavajui im da uu u prostoriju i zagriju je. On meutim istovremeno onemoguava zracima da izau iz prostorije, zbog njihove transformacije iz kratkih u duge zrake
koji ne mogu proi kroz materijale kao to je staklo. Ovakav
isti proces se javlja u staklenicima, kao i u naoj atmosferi
gdje je poznat kao stakleniki efekat.
Solarni sustavi za proizvodnju elektrine

energije
Solarne elije za proizvodnju elektrine energije su u toku
XX vijeka ve proizvedene, iako je u poetku njihova efikasnost bila vrlo ograniena, iznosei samo 1 do 2%. Istraivanja izvrena dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog vijeka, razvoj novih metoda etrdesetih godina kao i
svemirski programi iz pedesetih godina dvadesetog vijeka
predstavljali su vane etape razvoja sistema solarnih elija
koje danas imamo. Danas je efikasnost standardnih sistema solarnih elija izmeu 10 i 15%.
Kao to je spomenuto ranije, svjetlost se sastoji od fotona.
Kada fotoni padaju na povrinu predmeta koji absorbuje
svjetlost, oni izbacuju elektrone. Ovaj proces se naziva fotonaponski efekat i javlja se na metalnim povrinama, tenostima i u gasovima. Elektroni prolaze kroz materijal, dok
ostatak fotona (pozitivno napunjenih) protie u suprotnom smjeru. Ovi putujui elektroni stvaraju protok elektrine struje. Najjednostavnija i najprikladnija povrina za
ovaj proces je metal. Meutim, ne stvaraju svi metali fotonaponski efekat. Materijal najpogodniji za stvaranje fotonaponskog efekta je silicij koji je nakon kisika drugi najei elemenat u zemljinoj kori. Silicij se moe proizvesti iz
kvarcnog pijeska.
Vjerovatno ste vidjeli solarne kalkulatore ili satove? Cijena
fotonaponskih sistema je sreom u stalnom padu, i njihova upotreba u domainstvima, transportu i privredi je sve
rasprostranjenija.
49

Solarni kolektor
Solarna penica
Zadatak 14
Solarna penica
Ovdje emo vam pokazati jedan od naina da sami napravite solarni kolektor za zagrijavanje vode.
Uzmite plitku metalnu kutiju (ija dubina mora biti dovoljna da se u nju moe postaviti vrst karton i izolacija), zatim
vrst taman karton ija je povrina jednaka povrini unutranjosti kutije i namotaj od plastine cijevi. Na suprotnim
uglovima kutije treba napraviti otvore za ulaz i izlaz plastine cijevi.
Zatim sve ove elemente postavimo u kutiju. Najprije postavimo izolaciju (npr. staklenu vunu) a preko nje vrst karton
koji moemo obojiti u crno (na taj nain emo uhvatiti vie
sunevih zraka), a zatim namotaj od cijevi koji se privruje na karton kako se ne bi pomjerao. Svaki od krajeva cijevi
se provlai kroz pripremljene otvore na kutiji. Sve ovo se
pokriva staklom debljine 3 do 4 mm, koje titi sadraj kutije
od prodiranja vode i zraka.
Spojite slobodne krajeve cijevi sa rezervoarom punim vode
(jedan kraj cijevi na vrh rezervoara, a drugi na dno) i dobiete jednostavan mehanizam za zagrijavanje vode.
Bie vam potreban sljedei materijal:

1. kartonska ili drvena kutija (cca 30x30x20 cm),
2. aluminijumska folija (cca 5 m2),
3. staklo ili prozirna plastika (veliine prednje strane
kutije),
4. konopac (cca 1m),
5. ljepljiva traka i
6. termometar.
Zatim uradite sljedee:
1. Obloite unutranjost kutije folijom;
2. Obloite poklopac kutije folijom;
3. Privrstite konopac na poklopac (kako bi sluio za
mijenjanje poloaja poklopca);
4. Pokrijte kutiju staklom i postavite poklopac u optimalnu poziciju kako bi reflektovao suneve zrake u
unutranjost kutije;
5. Postavite termometar u kutiju i provjerite porast
temperature
6. Izmjerite maksimalnu dostignutu unutranju temperaturu
7. Stavite erpu ili tavu u sredinu kutije i pokuajte pripremiti neto u rerni: jaje, olju aja i slino.
Dodatna pitanja:
1. Koliko kota izgradnja solarne rerne?
2. Koliko kota priprema omleta koritenjem poreta
na drva? Koliko drva za loenje je potrebno prosjenom domainstvu za pripremu hrane u toku jedne
godine?
3. Napravite od folije dodatna krilca za kutiju. Da li to
poveava temperaturu u kutiji?
50
Razmisli i odgovori
1. Koju boju odjee je bolje nositi tokom sunanih
dana svijetlu ili tamnu? Zato?
2. Na selu mnogi ljudi prave tueve sa rezervoarima
za vodu koji se griju na suncu. Koje boje takav rezervoar za vodu treba da bude? Kakva je to vrsta koritenja suneve energije: pasivna ili aktivna?
3. Da li je efektivno koristiti solarne module za proizvodnju elektrine energije u hladnijim predjelima?
Zato?
4. Zato su aktivnosti na razvoju svemirskih programa u znaajnoj mjeri unaprijedile koritenje solarnih modula za proizvodnju elektrine energije?

2. BIOENERGIJA
To je vie od grijanja drvetom
Dok ljudi nisu poeli koristiti snagu vode i neobnovljive
izvore energije, bioenergija je bila najvie koriten energetski oblik. Isputanje ugljen-dioksida do kojeg dolazi u
procesu sagorijevanja biomase ne utie na ukupni iznos
ovog gasa u atmosferi sve dotle dok sagorena koliina biomase ne postane vea od godinjeg prirasta biomase. Poto drvee i ostale biljke koriste ugljen-dioksid za svoj rast,
koliina ugljen-dioksida upotrijebljenog u tom procesu se
izjednaava sa njegovom koliinom osloboenom sagorijevanjem biogoriva.
ta je bioenergija
Energija sadrana u raznim vrstama bioloke mase (biomase), odnosno energija koja se nalazi u bilo kojoj organskoj
tvari, naziva se bioenergija. Ova energija se stvara u procesu fotosinteze kada biljke, koristei ugljen-dioksid preuzet iz
vazduha zajedno sa vodom, stvaraju organsku materiju. Za
ovaj proces biljke koriste energiju suneve svjetlosti i istovremeno oslobaaju kiseonik. Iako ovo izgleda prilino jednostavno, injenica je da na zemlji ne postoji ni jedan drugi
proces koji bi stvarao biomasu sa takvom efikasnou. Kada
se biomasa u prirodi razgrauje, pri tome se odreena koliina energije oslobaa i takvu energiju nazivamo bioenergija. Proizvedena biomasa se tako kroz proces sagorijevanja
moe koristi kao alternativni izvor energije. Krajnji proizvod
sagorijevanja je obino termika energija (toplota), ali se od
biomase moe dobiti i elektrina struja.
Ovo su jo neki primjeri vanih izvora biomase:
>> Otpad iz umarstva i drvnopreraivake industrije,
>> Prirodna ubriva kao bioloki otpad sa stonih farmi,
>> Bioplin iz ivotinjskog izmeta,
>> Organski otpad iz domainstva i industrijske proizvodnje,
>> Sadraj kanalizacije.
Ukupni prirast biomase na naoj planeti se procjenjuje na
cca 130 milijardi tona suve materije (nakon isparavanja
vode) svake godine, to je jednako 660.000 TWh godinje.
Globalna potronja bioenergije je oko 15.000 TWh godinje, to predstavlja cca 15% svjetskih potreba za energijom. Za polovinu stanovnitva na zemlji biomasa predstavlja osnovni izvor energije.
Daljnji potencijal za razvoj u ovoj oblasti je znaajan, naroito kroz poveanje proizvodnje i koritenja resursa biomase, a djelomino i kroz racionalizaciju procesa proizvodnje energije. Meutim, ovdje moe doi do protivrjenosti i
konflikata izmeu poveanih potreba za biomasom koja se
koristi u proizvodnji energije, i biomase proizvedene kao
hrana za potrebe sve brojnije svjetske populacije.
Od biomase do bioenergije
Poznavajui prirodu procesa fotosinteze namee nam se
oigledna prednost koritenja biomase, kao izvora energije pri ijem se sagorijevanju koliina ugljen-dioksida na
zemlji ne mijenja. Biljkama je ovaj gas potreban za njihov
rast kako bi pretvarale neorgansku materiju u organsku (na
primjer u eer), pa se pri sagorijevanju biomase ne moe
stvoriti vie ugljen-dioksida nego to su ga biljke prije toga
ve upotrijebile.
Oito je zato je biomasa tako dragocjena. Postavlja se pitanje na koji nain se biomasa moe pretvoriti u energiju
koja nam treba?
Sagorijevanje
Najstariji i najuobiajeniji nain stvaranja energije iz biomase je sagorijevanjem drva. Ovaj nain dobivanja energije uzrokuje prosjean gubitak drvne mase od 700 kg po
osobi godinje. Vie od polovine ovog iznosa se koristi za
zagrijavanje domova. esto se u tu svrhu koriste stare vrste
pei i poreta, koji zbog nedostatka filtera za preiavanje imaju uasno negativan efekat na ivotnu sredinu. Sa
koritenjem novih pei koje imaju katalizatore, ove emisije
tetnih gasova se znaajno smanjuju.
Piroliza
Piroliza je proces razgradnje na visokim temperaturama
bez prisustva vazduha da bi se od produkata pirolize dobila toplota sagorevanjem, gdje biomasa gori bez kontakta
sa vazduhom. Sporedni proizvodi u procesu pirolize su gasovi (metan, ugljen oksidi) i drveni ugalj, koji se svi mogu
koristiti kao izvor toplotne energije. Drveni ugalj dobiven
pirolizom se moe koristiti kao gorivo za grijanje ili kao sirovina u odreenim granama industrije.
Ureaji za dobivanje toplotne energije iz

drvne biomase
Danas postoji niz ureaja i nekoliko naina pretvaranja
energije sadrane u drvnoj masi u toplinsku energiju, i to
uz pomo:
>> Sagorijevanja u peima i kaminima
>> Sagorijevanja u kotlovima
>> Dobivanja topline od produkata pirolize
51

Pei i kamini
Prednosti
>> Biomasa je obnovljivi izvor energije;
>> Biomasa je neutralna to se tie isputanja ugljen-dioksida;
>> Biomasa doprinosi rjeavanju problema otpada;
>> Ovdje se radi o konkurentnim tehnologijama sa izuzetno
velikim mogunostima.
Nedostaci
Standardni kotao na kruto

gorivo s pelet plamenikom
loen peletima i kotao na
kruto gorivo s ugraenim
inox spremnikom za
sanitarnu vodu
Kotao za dobivanje toplote

pirolizom
Veliki toplovodni kotlovi na

biomasu
>> Za proizvodnju biomase u energetske svrhe potrebne su

velike povrine zemljita;
>> Ukoliko se drvee sijee u koliinama veim od njegove
stope prirasta, moe doi do vrlo tetnih uticaja na ivotnu sredinu;
>> Sve bri rast svjetske populacije zahtijeva sve intenzivniju proizvodnju hrane, pa se potreba za proirenjem poljoprivrednih povrina za uzgoj prehrambenih proizvoda
konstantno poveava, to ne ostavlja mnogo prostora za
proizvodnju biomase u svrhu proizvodnje energije;
>> Neodgovorno koritenje drvne mase moe dovesti do
znaajnih emisija ugljenmonoksida, azotnih oksida
(NOx) i zagaujuih estica. Naravno, koritenjem modernih postrojenja taj se rizik moe smanjiti.
Zadatak 15
Bioenergija u vaoj regiji
Razmislite i napiite koji izvori bionergije postoje u
vaoj regiji. Biomasa moe biti:
Preporuke kod koritenja kotlova za biomasu

Biomasa koja se koristi kao gorivo u kotlovima mora odgovarati zahtjevima koje navodi proizvoa kotlova, a tu se
prvenstveno misli na sadraj vlage i dimenzije.
>> Kotao mora biti konstruisan za odgovarajui tip biomase.
>> Dimnjak mora biti dimenzioniran prema snazi kotla, izraen iz kvalitetnih materijala i izolovan.
>> Drvnu biomasu potrebno je prije upotrebe suiti na zraku minimalno 12 mjeseci da se postigne traena vlaga.
>> Kotao treba istiti prema uputstvu proizvoaa, a po potrebi i ee.
>> Kontrolu i ienje dimnjaka treba povjeriti strunoj osobi (dimnjaaru) svake godine.
52
>> Drvni otpad

>> ubrivo i bioloki otpad iz poljoprivrede
>> Organski otpad iz domainstava i industrije
>> Otpadne vode
>> Treset
Neke od ovih vrsta biomase navedenih u ovom spisku
bi morale postojati na vaem podruju. Drvni otpad
se moe koristiti za pravljenje briketa i peleta. ubrivo
i bioloki otpad iz poljoprivrede se mogu koristiti za
grijanje. Sagorijevanjem organskog otpada iz domainstava i industrije mogue je dobiti toplotnu energiju. Otpadne vode se mogu koristiti za proizvodnju
biogasa, koji se zatim moe koristiti za proizvodnju
elektrine energije.

Razmisli i odgovori
1. ta je biomasa?
2. Zato je biomasa obnovljivi izvor energije ?
3. Kako se zeleno lie moe transformisati i sauvati
nakupljenu sunevu energiju?
4. Koji proces dobivanja bioenergije je racionalniji piroliza ili jednostavno sagorijevanje biomase? Zato?
5. Zato je neophodno zasaditi nove ume, kako bi se
zamijenile one koje su posjeene?
3. VJETAR
Kretanje vazduha je prouzrokovano sa samo 1% sunevog
zraenja koje dolazi na zemlju. To pomjeranje se javlja
kada vazduh poinje da se premjeta zbog razlike u
temperaturama na razliitim mjestima na planeti. U
ukupnom obimu potencijal energije vjetra je oko 100 puta
vei od svjetske potronje energije. Meutim, samo mali dio
ovog potencijala vjetra se iskoristi u praksi.
ovjeanstvo je davno nauilo da koristi energiju vjetra. Ve
prije 3000 godina ovjek je koristei vjetar plovio morima,
prelazei velike razdaljine. Danas elektrane na vjetar
doivljavaju svoj procvat i njihovo koritenje u proizvodnji
elektrine energije se sve vie poveava.
Elektrane na vjetar proizvode elektrinu struju samo onda
kad duva dovoljno jak vjetar. One se naroito koriste u
vjetrovitim i ravniarskim zemljama kao to je Danska, koja
je jedan od svjetskih lidera u koritenju energije vjetra, kao i
u Njemakoj, paniji i SAD. Tokom 90-tih godina, Njemaka
je zapoela proces zabrane izgradnje nuklearnih elektrana,
okreui se alternativnim rijeenjima kao to su vjetrenjae,
pa poizvodnja struje iz vjetroelektrana prelazi proizvodnju
nuklearnih elektrana za 3000 MW.
Vjetroelektrane su postale bitan izvozni proizvod Njemake
i Danske. U posljednjih 10 godina ova industrija je
zaposlila preko 50,000 ljudi i razvija se bre nego industrija
telekomunikacija.
Izgradnja prve vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini,
Mesihovine u optini Tomislavgrad, snage 44 MW, bi
trebala biti zavrena krajem 2012. godine. Planirane su 22
vjetrenjae pojedinanog proizvodnoga kapaciteta od
2 MW. Uz prosjenu brzinu vjetra veu od est metara u
sekundi, investitori oekuju godinju proizvodnju od 115
GWh elektrine energije.
Kada se radi o vjetrenjaama, tu je jedna od glavnih
potekoa konflikt razliitih interesa vezanih za koritenje
zemljita. Drugi faktor koji se ini bitnim je vizuelni efekat
ovih vjetrenjaa na pejza. Od nedavno, a naroito zbog ovog

zadnjeg razloga, vjetrenjae se postavljaju u priobalnim
morskim akvatorijima, du nenaseljenih obala. Kao i svaka
druga aktivnost koja se tek razvija, koritenje energije vjetra
pokazuje i svoje negativne strane. Buka vjetroagregata,
ometanje radio veza i negativan uticaj vjetrenjaa na navike
ptica sve su to argumenti koje oponenti najee koriste
protiv razvoja industrije vjetroelektrana.
ENERGIJA VJETRA
Prednosti
Vjetroelektrane ne stvaraju otpad, a u poreenju sa drugim
vrstama obnovljivih energija, investicije za izgradnju ovih
postrojenja za proizvodnju elektrine energije su najnie.
Snaga vjetra, kao i bioenergija i energija sunca, je konkurentna u poreenju sa neobnovljivim izvorima energije.
Stoga je vrlo vjerovatno da e se u narednim decenijama
najjeftinija elektrina energija proizvoditi iz energije vjetra.
Nedostaci
Vjetar je veoma nestabilan i nepredvidljiv, sa svojim iznenadnim udarima i zatijima. Varijacije smjera i jaine vjetra
dodatno komplikuju tehnologiju koritenja snage vjetra.
Vjetroelektrane proizvode mnogo buke i mogu u nekom
krajoliku izgledati prilino runo. U Evropi su zbog toga vjetroelektrane postavljene na prilinoj udaljenosti od naselja, tako da njihova buka ne prelazi 40 do 50 dB, a i daleko
su od pogleda. Ometanje radio talasa se takoe javlja kao
bitan negativan efekat vjetroelektrana.
Vjetrenjae su ponekad locirane na glavnim putevima migracija ptica i stoga naruavaju njihove ivotne navike. Zauzimanje zemljita koje bi se inae moglo koristiti u poljoprivredne svrhe predstavlja jo jedan argumenat protiv
vjetroelektrana. Statistika ipak pokazuje da vjetroelektrane u stvari ne zauzimaju vie od 1% povrine kompleksa
na kojima su postavljene. Pojedinane vjetrenjae u sklopu
jedne savremene vjetroelektrane se nalaze na meusobnom razmaku od 200-500 metara, to znai da se cijeli taj
meuprostor moe koristiti za gajenje raznih poljoprivrednih kultura ili kao panjak.
Razmisli i odgovori
1. Zato je vjetar obnovljivi izvor energije?
2. Navedi primjere koritenja energije vjetra danas i tokom istorije.
3. Po tvom miljenju, koji je glavni nedostatak vjetra
kao izvora energije?
53

Zadatak 16
Vodenice/Mlinovi na vjetar
Vodenicu moete napraviti od kartonske ambalae za mlijeko ili sok. Odreite dno i vrh kutije, a zatim skratite preostali dio na visinu od 5 cm. Savijte
susjedne stranice prema unutra, i u sredinu tako napravljene vodenice ubacite neki tapi koji e sluiti
kao osovina. Stavite vodenicu ispod slavine i pustite
vodu. Ovaj vodenini toak moete takoe pokretati
duvajui u njega.
54
Razmisli i odgovori
Svjetski najpoznatiji (ali ne i najvei) Nijagara vodopadi su visoki oko 50 m, i imaju protok vode od 5.900
kubnih metara u sekundi. Kada bi se sva energija vodopada Nijagare pretvorila u elektrinu energiju, koliko stanova poput tvog bi moglo biti snabdijeveno
elektrinom energijom u toku jednog mjeseca? Da bi
to izraunao, posavjetuj se sa svojim nastavnicima i
pitaj svoje roditelje koliko kilovat-sati elektrine energije vaa porodica troi svakog mjeseca.

4. ELEKTRINA ENERGIJA IZ
HIDROELEKTRANA
Hidroelektrane u Bosni i Hercegovini proizvode znaajan
dio elektrine energije. Energija vode je u sutini obnovljivi
izvor energije, jer se voda kao gorivo kontinuirano obnavlja i u proizvodnom procesu se ne isputaju nikakve tetne
materije u atmosferu. Meutim, izgradnja brana i hidroelektrana koje za proizvodnju elektrine energije koriste
snagu vode ima znaajan efekat na pejza i moe dovesti
do negativnih promjena u lokalnim ekosistemima - na nain da biljke i ivotinje gube svoja prirodna stanita.
Energija iz hidroelektrana je proizvod zapremnine vode i
visine njenog pada. To znai da ak i rijeke sa prilino ogranienom zapremninom vode mogu proizvesti mnogo
energije ako je visina pada vode velika. Neki veoma visoki
vodopadi su stoga bili kanalisani u cijevi i iskoriteni za proizvodnju elektrine energije.
Na obalama mora i okena pojava plime i oseke se takoe
moe koristiti kao izvor energije. Poevi od 1966. godine,
dva francuska grada su podmirila sve potrebe za elektrinom energijom uz pomo snage plime i oseke. Veliki plimni talasi stvaraju se gravitacijom mjeseca, i njihova snaga
pokree turbine povezane sa elektrinim agregatima.
Da zakljuimo: moramo naglasiti da, iako proizvodnja elektrine energije u hidroelektranama sama po sebi ne prouzrokuje zagaenja isputanjem tetnih gasova u atmosferu, negativni uticaji te proizvodnje na ekosisteme i pejza
mogu biti znatni.
NEOBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Sada emo razmotriti najvanije neobnovljive izvore energije. Neobnovljivi izvori energije su oni za ije stvaranje su
prirodi bili potrebni milioni godina. Ono to im je zajedniko je da e se potpuno potroiti u narednih 100 do 200
godina, to je relativno kratak period u poreenju sa vremenom koje je bilo potrebno za njihovo stvaranje. Radi poreenja istaknimo da e novi, obnovljivi izvori energije trajati dokle god sunce bude proizvodilo energiju.
Faktori koji odluuju koliko je pojedini izvor energije primjenljiv su sljedei:
>> Kratkoroni i dugoroni period u kojem e taj izvor
energije biti pristupaan,
>> Neto sadraj energije,
>> tetni efekti na okoli.
U Europi, industrijsko drutvo je zasnovano na neobnovljivim izvorima energije plina, nafte i uglja. Koliina ovih
Zadatak 17
Uporedi obnovljive izvore energije.
Uporedi energiju sunca, vjetra, vode i biomase, kao
izvore energije. Koji izvor najbolje odgovara za regiju
u kojoj ti ivi?
nosilaca energije je ograniena, a zagaenje koje prouzrokuju osjea se i na lokalnom i na globalnom nivou.
Visoko razvijene zemlje dobivaju oko 80% energije iz neobnovljivih izvora energije, kao to su prirodni plin, nafta
i ugalj.
5. UGALJ
Ugalj je bio prvi neobnovljivi izvor energije koji je ovjeanstvo poelo koristiti. Naroito znaajnu ulogu u razvoju
eksploatacije uglja je imala Engleska. Upravo tamo je zapoela i industrijska revolucija. Kao to emo vidjeti, ugalj je
bio od sutinske vanosti za razvoj nae civilizacije.
Prvu parnu mainu je napravio Tomas Njukomen, 1712. godine u Engleskoj. Ona je pretvarala toplotnu energiju uglja
u mehaniki rad i koristila se za pumpanje vode.
U periodu izmeu 1774. i 1787. Dems Vat je konstruisao
univerzalnu mobilnu parnu mainu i ugalj se stoga mogao
poeti koristiti kao univerzalni nosilac energije. Parni brodovi i eljeznice su olakali komunikaciju, i ugalj se mogao
transportovati irom Engleske i svijeta. Nastajali su novi
gradovi oko fabrika koje su koristile energiju uglja i bile orijentisane na svjetsko trite.
Zagaivanje ivotne sredine zbog sagorijevanja uglja se
brzo poveavalo, mada je ono zaustavilo jo gori proces
unitavanja umskih resursa. U osamnaestom i devetnaestom vijeku zagaenje vazduha u gradovima je postalo
ogroman problem. Zagaenje smogom (mjeavinom dima
i magle) u Engleskoj, u periodu nakon industrijske revolucije dovelo je do najneslavnijih posljedica zagaenja ivotne
sredine bez presedana, prouzrokovanih koritenjem fosilnih goriva.
1965. godine ugalj je jo uvijek bio najvaniji izvor energije u svijetu. 1985. godine ugalj je uestvovao u proizvodnji
elektrine energije sa 31%. Osim to je pogodan za dobivanje elektrine energije, ugalj je i jeftin energetski izvor, bar
za zemlje u kojima je lako dostupan.
Ugalj je proizvod transformacije vegetacije barutina i movara. Tu su biljke postepeno odumirale, tonule u blato i prekrivale se sedimentima iji su slojevi postajali sve deblji. Pod
uticajem visokog pritiska, temperature i mikroorganizama,
55

postepeno i tokom miliona godina, te biljne naslage su se

pretvarale najprije u treset, a zatim u ugalj.
Ugalj je tetan za ivotnu sredinu. U stvari, sagorijevanjem
uglja stvaraju se brojni gasovi, kako oni otrovni kao to su
ugljen monoksid (CO) i sumpor dioksid (SO2), tako i staklenike gasovi kao to je ugljen dioksid (CO2). Emisija ovih gasova se znaajno poveala nakon industrijske revolucije. Nijedan drugi neobnovljivi izvor energije ne isputa toliko CO2
kao ugalj. irenje praine i ai zbog sagorijevanja uglja je
takoe veliki problem.
Razmisli i odgovori
1. Kako se ugalj stvara u prirodi?
2. Zato je ugalj bio odluujui faktor u industrijskoj
revoluciji u Engleskoj i irom svijeta?
3. Zato je ugalj dugo vremena ostao glavni izvor
energije u industriji i u transportu?
4. Koje su prednosti uglja kao izvora energije?
5. Koji su glavni nedostaci uglja kao izvora energije?
6. NAFTA
Nafta nije samo izvor energije, nego se koristi i u proizvodnji plastinih masa i lijekova. Neki sastavni dijelovi sirove
nafte se koriste vie od sto godina. Oko 90% nafte se koristi kao gorivo, dok se ostatak koristi u hemijskoj industriji.
Moderna naftna industrija je poela da se razvija u Pensilvaniji 1859. godine i od tada neprestano raste. Sirova nafta
je neravnomjerno rasporeena, kao to se neravnomjerno
i koristi irom svijeta. Industrijske zemlje su poveale svoj
ivotni standard upravo i prije svega koritenjem veih koliina nafte nego siromane zemlje. Pored naftnih rezervi
u Rusiji, izvorita nafte su uglavnom koncentrisana na Bliskom istoku, Junoj Americi i Africi. S druge strane, najvei
potroai nafte su Evropa i SAD, gdje su rezerve nafte prilino male.
Nafta se u velikoj mjeri koristi u sektoru saobraaja. Meutim, od nedavno se poveavaju interes i investicije za razvoj
automobila na elektrini pogon, i za koritenje prirodnog
gasa (metana) i tenih naftnih gasova (propana i butana)
u autobusima i slinim prevoznim sredstvima. U dugoronom smislu ove mjere mogu zamijeniti velike koliine nafte
koja se u ovom sektoru koristi danas. Za nas uenike, ipak
je lake da naemo nain za smanjenje upotrebe automobila. Umjesto da naa porodica koristi automobil, moemo
56
etati ili voziti se biciklom. Ako moramo stii na neko udaljenije mjesto, moemo koristiti sredstva javnog prevoza
(autobus, tramvaj, voz).
Naftu je jednostavno transportovati i za to se obino koriste naftovodi ili pomorski saobraaj.
Sirova nafta je nastala od sitnih morskih organizama (zooplanktona), koji su bili milionima godina uskladiteni pod
pritiskom unutar zemlje. Drugim rijeima, prirodi su bili potrebni milioni godina da stvori naftu. Nafta je stoga neobnovljivi izvor energije i prilino ogranien resurs. Teko je
rei koliko dugo e naftne rezerve trajati. Predvia se da
e se one moi koristiti jo 50 do 100 godina, iako se u meuvremenu moda jo mogu pronai neka nova nalazita.
Kako god da bude, hitno treba pronai alternative, i to one
koje su povoljne za ivotnu sredinu i koje se mogu obnavljati u kratkim vremenskim periodima.
Vaenje, transport i koritenje nafte prouzrokuju veliku
ekoloku tetu morima, atmosferi i svim ivim biima.
Sve faze u proizvodnji i koritenju nafte, kao to su buenje,
izgradnja naftnih platformi, proizvodnja, transport i sagorijevanje, rezultuju tetnim emisijama ugljendioksida. Obim
ovih aktivnosti za proizvodnju nafte raste istim tempom
kao i njeno koritenje, pa raste i koliina tetnih gasova isputenih u atmosferu.
Sve ee imamo priliku vidjeti nesree naftnih tankera i
njihove poraavajue posljedice na prirodu. Izljevanje nafte blizu kopna ima naroito velike posljedice na morske ptice, a i na ribe. ak i ako neke ribe ive na veim dubinama
do kojih izlivena nafta ne dopire, riblja ikra i mla se obino nalaze blizu povrine mora. U obalnom pojasu pogoenom naftnom katastrofom, koji je izloen jakim vjetrovima,
strujama i talasima potrebno je 4 do 5 godina da bi se ekosistem oporavio. U vodama sa manje vjetra i morskih struja
proces oporavka traje i do 10 - 15 godina.
Prosuta nafta formira naftnu mrlju na povrini vode i pri
tome prekrije jata ptica koja se tu sluajno zateknu. Kao posljedica, kod ptica dolazi do oteenja njihovog tjelesnog
sistema termoregulacije. Ukoliko im nafta ue u oi, ptice oslijepe i postaju dezorjentisane. Stoga, upotreba nafte
prouzrokuje izuzetne tete cijelokupnoj ivotnoj sredini
okeanima, vazduhu i biodiverzitetu. Zbog toga bi se trebala koristiti samo u procesima gdje je nezamjenjiva.

7. PRIRODNI gas
Razmisli i odgovori
1. Kako se nafta stvara u prirodi?
2. Koje su prednosti nafte kao izvora energije u poreenju sa ugljem?
3. Da li se nafta koristi bilo gdje drugo, osim za proizvodnju energije?
4. Da li u tetne posljedice upotrebe nafte spada
samo emisija zagaujuih gasova tokom njenog
sagorijevanja?
Zalihe prirodnog gasa se najee nalaze zajedno sa naftom, mada postoje i nalazita istog gasa. Prirodni gas, poput nafte i uglja, nastaje u zemlji transformacijom biljaka i
sitnih ivotinjica.
Sadraj energije u prirodnom gasu je skoro isto toliko visok
kao i kod nafte. Prirodni gas se koristi kao gorivo u elektranama, za grijanje i u industriji.
Prirodni gas je najistiji oblik neobnovljive energije, jer mu
je sadraj otrovnih materija veoma nizak. Poto moe sagorijevati veoma brzo, lak je za koritenje. Meutim, pri koritenju prirodnog gasa ipak postoji problem sa isputanjem
ugljen-dioksida, jer se on, kao i nafta i ugalj stvara od ostataka biljnih i ivotinjskih organizama.
Prirodni gas se na svoja odredita obino transportuje cjevovodima, ili mu se temperatura sniava da bi preao u teno stanje, nakon ega se prevozi posebnim brodovima za
teni prirodni gas. Teni gas nazivamo teni prirodni gas ili
skraeno LNG (na engleskom: Liquified Natural Gas).
Razmisli i odgovori
1. Zato se prirodni gas smatra jednim od ekoloki najistijih neobnovljivih izvora energije?
2. Po vaem miljenju, koje su prednosti i nedostaci
prirodnog gasa kao izvora energije?
8. NUKLEARNA ENERGIJA
Nuklearna energija se skoro u potpunosti koristi za proizvodnju elektrine energije, mada se u nekim sluajevima
ova energija koristi i kao pogonsko gorivo. Prva nuklearna
elektrana je napravljena i otvorena u Sovjetskom Savezu,
1954. godine.
Danas nam nuklearna energija obezbjeuje oko 17% od
ukupne koliine elektrine energije proizvedene u svijetu.
U nuklearnim elektranama kao resurs za dobivanje elektrine energije koriste se uranij, torij ili plutonijum. Kao rezultat odvajanja (fizije) atoma ovih elemenata, u nuklearnoj reakciji se proizvodi toplotna energija. Ona se koristi za
zagrijavanje vode iz koje se zatim stvara vodena para koja
pokree parne turbine agregata, pa tako nastaje elektrina
energija.
Nuklearne elektrane koriste hemijske elemente koji se lako
raspadaju, to jeste one kod kojih se nukleusi u procesu fisije lako razdvajaju na laka jezgra. Kroz taj proces koji se
odvija u nuklearnom reaktoru oslobaa se ogromna koliina energije.
57

U nuklearnim elektranama, hemijski elementi se stavljaju u

reaktor, i nakon sagorijevanja se uklanjaju i mijenjaju sa novima. Iskoriteni elementi, koji se sastoje od radioaktivnih
materija hlade se vodom tokom odreenog vremenskog
perioda. Zatim se taj nuklearni otpad transportuje specijalnim kontejnerima u skladita nuklearnog otpada. U tim
skladitima se vri odvajanje urana i plutonijuma, gdje uran
postaje novo gorivo a plutonijum se skladiti na specijalan
nain.
Ono to ostaje je visoko radioaktivan otpad, koji se skladiti u rezervoare od nerajueg elika. Ovaj otpad je veoma
opasan i potrebno je hiljade godina da bi se razgradio.
Prednosti nuklearne energije

Nuklearne elektrane mogu proizvesti ogromne koliine
energije. Od jednog kilograma urana moe se proizvesti
ista koliina energije kao i od 2,500 tona najboljeg uglja!
Otpad iz nuklearnih elektrana ne sadri CO2 , a, sumpor ili
azot, ali je bez obzira na to veoma tetan po ivotnu sredinu.
Nedostaci
Izgradnja nuklearnih elektrana je veoma skupa. Iako u svom
radu ne prouzrokuju isputanja staklenikih gasova, nuklearne elektrane su veoma tetne za ivotnu sredinu, zbog
svog radioaktivnog sadraja.
Do sada nije pronaen nijedan nain za potpuno sigurno
uskladitenje radioaktivnog otpada. Osim mogunosti ekonomske propasti vlasnika nuklearnih elektrana, ova injenica trenutno predstavlja najveu opasnost proizvodnje elektrine energije u nuklearnim elektranama.
Izgradnja nuklearne elektrane je oko pet puta skuplja od
izgradnje termoelektrane na ugalj. Visoki trokovi nuklearnih reaktora i nuklearnih elektrana su velikim dijelom posljedica potrebe primjene strogih mjera sigurnosti kako bi
se izbjegle nesree. Pored toga, moramo imati na umu da
su trokovi transporta, skladitenja i prerade radioaktivnog
otpada stvorenog u nuklearnim elektranama veoma visoki.
Stoga, i pored injenice da je nuklearna energija sama po
sebi naizgled jeftina i bezopasna za zemljinu atmosferu, u
stvari se radi o jednom od najskupljih izvora energije. U cijenu elektrine energije dobivene iz nuklearne elektrane treba uzeti u obzir i vaenje i transport radioaktivne sirovine,
izgradnju nuklearne elektrane, kao i rjeavanje problema sa
radioaktivnim otpadom.
Ruenje i uklanjanje nuklearnih elektrana nakon isteka njihovog uobiajenog vijeka trajanja je izuzetno komplikovan
i opasan proces.
Ozbiljna opasnost koja je povezana sa koritenjem nuklearne energije je i mogunost zloupotrebe radioaktivnih materija za proizvodnju ili koritenje nuklearnog oruja.
Jo jedna opasnost u vezi sa nuklearnim elektranama je
mogunost nesrea sa katastrofalnim posljedicama. Nesrea u nuklearnoj elektrani u ernobilu do koje je dolo 1986.
58
godine je bila najvea i imala je najtee posljedice do kojih

je ikada dolo. Razmjere ove nesree se mjere u svjetskim
razmjerima, i njene posljedice su ozbiljno pogodile stanovnitvo nekoliko drava. Ekonomski gubitak zbog nesree u
ernobilu je bio tri puta vei od ekonomskih pogodnosti
proizvodnje elektrine energije u toj elektrani od poetka
njenog rada pa sve do nesree. Problem postizanja bezopasne proizvodnje nuklearne energije ostaje i dalje nerijeen.

Tuma koritenih pojmova

Termodinamika (nauka o toploti) je dio fizike koja prouava
pretvaranje toplote u mehaniki rad kao i u druge vrste energije, i obrnuto.
Dinama je vrsta generatora koji proizvodi jednosmjernu struju. Dinama se na primjer koristi za proizvodnju elektrine
energije koja je potrebna za paljenje i pokretanje automobila,
i za paljenje automobilskih svjetala.
Ventilacija je proces dovoenja i odvoenja vazduha prirodnim ili mehanikim putem iz prostorije ili u prostoriju.
Termoizolacija (prostora) je oblaganje prostora materijalima
koji sprjeavaju prolaz toplote kroz povrine prostorije.
Izolator je materijal koji ne provodi toplotu ili elektricitet.
Resurs je pomono sredstvo; u privredi: izvor iz koga se dobavljaju sirovine.
Termiki most je manje podruje u omotau grijanog dijela

zgrade kroz koji je protok toplote povean zbog promjene
materijala, debljine ili oblika elemenata zgrade.
Parna maina je takva maina, u kojoj tlak pare pokree klip ili
turbinu, ime se omoguava pokretanje velikih maina u tvornicama i slino.
Distributivna mrea (u ernergetici) je sustav za prenoenje

elektrine energije kroz elektro sustave srednjeg i niskog napona sa ciljem njene isporuke kupcima.
Kisele kie su padavine zagaene sumpor-dioksidom, azotnim oksidima, amonijakom i drugim kemijskim spojevima.
Dospije li kisela kia u tlo, oslobaaju se teki metali koji tako
dospijevaju u podzemne vode, pa time i u vodu za pie. Na
taj nain se ovjek izlae pojaanom unoenju tetnih tekih
metala u organizam.
Katalizator je materija koja pospjeuje i omoguava neku kemijsku reakciju, ali u njoj ne uestvuje.
Ozon je gasni omota u atmosferi koji titi zemlju od ultraljubiastog zraenja.

Fotosinteza je proces u kojem posredstvom suneve energije zelene biljke pretvaraju ugljen-dioksid i vodu u ugljene hidrate (eer, skrob). Za fotosintezu je potreban zeleni pigment
hlorofil, koji hvata svjetlosnu energiju sunca.
Hlorofil se nalazi u malim tvorevinama, hloroplastima, koje su
najbrojnije na gornjoj strani lista. Hlorofil pretvara svjetlosnu
energiju u hemijsku, te tako potie fotosintezu. Kao dodatni
proizvod u tom procesu stvara se kiseonik.
Entropija je termodinamiki pojam koji slui kao mjera one
koliine energije koja nije na raspolaganju za vrenje korisnog
rada u nekom termodinamikom procesu.
Tornado je rotirajui stub vazduha velike jaine, koji se kree u
stalnom dodiru sa tlom, a najee izgleda kao ljevkasti oblak.
Na svom putu nosi sve pred sobom, i svojom snagom moe
razoriti itava naselja.
Uragan je rotirajui tropski vjetar velike brzine. Nastaje iznad
toplih mora u tropskim krajevima. Lako se uoava na satelitskim snimkama i prepoznaje se po intenzivnom krunom gibanju oko sredita.
Hermetian, koji je potpuno zatvoren, tako da ne proputa ni
tenost ni vazduh.
Reflektirati: odbijati, na primjer svjetlost ili zvuk.

Recikliranje je svaki postupak ponovne obrade otpada u nekom proizvodnom procesu, radi njegovog ponovnog koritenja u materijalne i energetske svrhe.
Industrija netrajnih dobara je proizvodnja onih dobara koja se
potroe odmah ili nakon vrlo kratkog vremena. Pojam dobro
u ekonomskom smislu je definiran kao proizvod ili usluga koji
zadovoljava neke ljudske potrebe.
Industrija trajnih dobara je proizvodnja onih dobara koji imaju
dui rok trajanja, od najmanje nekoliko godina.
Industrija osnovnih proizvoda se odnosi na proizvodnju onih
roba koje nam nisu potrebne kao takve, nego slue za proizvodnju dobara koritenjem tih osnovnih proizvoda (npr. Tekstil, koji nam je potreban za izradu odijela).
Metalna industrija je proizvodnja raznih metala iz odgovarajui ruda.
Solarna elija je ureaj koji sunevu energiju pretvara u
elektrinu.
Foton (u fizici) je elementarna estica koja predstavlja najmanji djeli svjetlosti.
Elektron je elementarna estica koja krui oko jezgra atoma.
Kretanje elektrona stvara elektrinu struju.
Modul je mjera za odreivanje veliine nekog predmeta.
59

Staklena vuna je vrsta termoizolacionog materijala.
Protoni su estice u jezgru atoma koje nose pozitivan naboj.
Inox je vrsta nerajueg elika.
Biomasa je obnovljivi izvor energije koji ukljuuje brojne proizvode biljnog porijekla (ogrjevno drvo, grane i drvni otpad
iz umarstva, piljevina, kora i drugi ostaci iz drvne industrije,
slama, kukuruzovina, stabljike suncokreta, itd) kao i proizvode ivotinjskog porijekla (komunalni i industrijski otpad, itd).
Piroliza je razlaganje (ili ralanjivanje) toplotom, uz potpuno

odsustvo kiseonika.
Pelet je mali djeli, koji se proizvodi kompresijom (sabijanjem)
sitnih estica prvobitnog materijala, na primjer drveta.
Briket (u energetici) je sitan ugalj koji se upotrebljava kao gorivo, a sabijen je u obliku loptice, cigle i slino.
Wh (wat-sat) je mjera za elektrinu energiju koja je jednaka
radu jednog wata koji djeluje jedan sat.
Hidroelektrana je elektrina centrala koja pomou vodenih turbina pretvara potencijalnu energiju vode u kinetiku i mehaniku koja se dalje koristi za pokretanje elektrinih
generatora.
Neobnovljivi izvori energije su fosilna (ugalj, nafta i prirodni
plin) i nuklearna goriva (uran, plutonij) ija su nalazita i zalihe
ograniene i podlone konanom iscrpljivanju.
dB (decibel) je jedinica mjere za jainu zvuka.

MW (megawat) ili milijun wati, jedinica za snagu.
GWh (gigawatsat) ili tisuu megawat sati.
Turbina je maina iju osovinu pokree mlaz pare, zraka, vode
ili neke druge tenosti koja udara o lopatice na obrtnom
toku.
Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji su sauvani

u prirodi i obnavljaju se u cjelosti ili djelomino. Tu spadaju
energija vjetra, suneva energija, biogoriva, biomasa, geotermalna energija, energija vodotoka, energija morskih mijena
(plime i oseke) i morskih talasa.
Nuklearna elektrana je elektrana koja kao izvor energije koristi
toplotu dobivenu u nuklearnom reaktoru pomou fizije nuklearnog goriva.
Gravitacija je sila kojom se u prostoru tijela uzajamno privlae.

Vjetroagregat je rotirajui stroj koji pretvara kinetiku energiju
vjetra najprije u mehaniku, a zatim preko elektrinih generatora u elektrinu energiju.
Vjetroturbina je ureaj za proizvodnju elektrine energije iz kinetike energije vjetra.
Fizija je razbijanje jezgra atoma, pri emu se stvara ogromna
koliina nuklearne energije.
Nuklearni reaktor je maina za koritenje i oslobaanje nuklearne energije koja koristi fiziku pojavu nuklearne fizije (razbijanje jezgra atoma).
Radioaktivnost je spontani raspad atomskog jezgra pri emu
se emituju estice elektromagnetnog zraenja.
Jezgro atoma je centralni dio atoma koji sadri protone i neutrone, dok elektroni krue oko jezgra.
Neutron je estica u jezgru atoma, koja nema elektrinog
naboja.
60
Generator je maina koja pretvara energiju kretanja ili kinetiku energiju u elektrinu energiju.

zakljuci
Proizvodnja i koritenje energije je ono podruje ljudskih
aktivnosti koje ima najtetniji uticaj na prirodu. Ovaj uticaj
djelomino zavisi od zakonitosti koje vladaju u samoj prirodi, kao na primjer pri pretvaranju energije nieg kvaliteta u
energiju vieg kvaliteta. Meutim, u mnogim sluajevima
zagaenje ivotne sredine nije neizbjeno i vie je povezano sa neefikasnom potronjom energije, koritenjem neobnovljivih izvora energije, i odsustvom volje i elje da se
prerauje otpad iz te proizvodnje.
Ove negativne posljedice koritenja energije se mogu u
potpunosti savladati, iako to ponekad zahtijeva znaajna
sredstva i postie se sa jako puno rada i truda. Meutim, ovjeanstvo nema izbora. Milioni godina su bili potrebni da
bi ovjeanstvo uspjelo dostii sadanji nivo civilizacije. I
ako mi elimo da ovjeanstvo i sva iva bia na planeti Zemlji opstanu, i ako cijenimo ivot jo nebrojeno mnogo buduih generacija, onda je efikasno koritenje energije koju
imamo na raspolaganju jedini nain da se ovaj cilj ostvari.
Na nama lei velika odgovornost da sauvamo takav svijet u kojem ljudska bia, ivotinje, biljke i svi ivi organizmi
mogu ivjeti. Neka to postane na zajedniki cilj i cilj svakoga od nas.
elimo vam puno uspjeha u tome!
61

SPARE je meunarodni kolski projekat, kojeg Norveko

drutvo za ouvanje prirode provodi jo od 1996. godine.
U okviru SPARE programa aci ue kako da energiju i resurse efikasno koriste. kole aktivne u SPARE programu
odravaju asove posveene odrivom koritenju energije
i resursa, realizuju praktine mjere za poveanje energetske efikasnosti ili primjene obnovljivih energija, a zatim informiu i svoju okolinu o postignutim rezultatima. U svakoj
zemlji uesnici ove obrazovne aktivnosti koordiniraju lokalne nevladine organizacije koje takoe promoviu ukljuivanje obrazovanja o energiji i zatiti ivotne sredine u dravne nastavne planove, kao i jednostavne tehnologije za
energetsku efikasnost i koritenje novih izvora energije. Do
sada se SPARE obrazovni program sprovodi u nekoliko hiljada kola u 16 zemalja.
Edukativni materijal SPARE programa je namijenjen uenicima starosne dobi od 10 do 14 godina. U njegovom dizajniranju uestvovali su predstavnici nevladinih organizacija
koje se bave pitanjima ivotne sredine i nastavnici koji su
ga aktivno koristili u kolama preko 10 godina. Glavna strategija provoenja ovog programa ukljuuje prilagoavanje
prirunika za nastavnike i metodologije rada specifinostima u svakoj pojedinoj zemlji, kao i obuku za nastavnike
koja se obino odvija u saradnji sa institucijama zaduenim
za dodatno obrazovanje nastavnog kadra. Aktivnosti u kolama su se pokazale kao vrlo efikasan kanal za irenje informacija o energiji i promovisanje energetske efikasnosti u
domainstvima.
Na bazi SPARE programa, lokalni koordinatori iz nevladinih organizacija, kole i ostali partneri sarauju u procesu
pripreme i realizacije jednostavnih i jeftinih mjera poveanja energetske efikasnosti i primjene obnovljive energije u
kolama i domainstvima. SPARE program ima mnogo partnera u raznim dravama, kao to su ministarstava obrazovanja, ministarstva zatite ivotne sredine, institucije za
dodatno obrazovanje nastavnika, lokalne uprave, UNDP i
ostali lokalni donatori i organizacije.
I vi ste dobrodoli kao na partner u promociji odrive
energije!
Posjetite nau web stranicu: www.spareworld.org
UNDP je globalna mrea za razvoj Ujedinjenih nacija, koja zagovara promjene i povezivanje zemalja kroz znanje, iskustvo i
resurse u cilju pomaganja ljudima da izgrade bolji ivot. UNDP postoji u 166 zemalja, radi s njima na njihovim vlastitim odgovorima na globalne i nacionalne razvojne izazove. Razvijajui vlastite lokalne kapacitete, ove se zemlje oslanjaju na ljude
iz UNDP-a i na iroku mreu njegovih partnera.
Publikacija je nastala za potrebe sprovoenja projekta Zapoljavanje i sigurno snadbijevanje energijom koritenjem biomase u Bosni i Hercegovini - Biomass
Globalni fond za okoli (GEF) i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) su omoguili tampanje ove publikacije.
62
www.spareworld.org

BiH Energija I Zivotna Sredina Udzbenik Bosanski

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

BiH Energija I Zivotna Sredina Udzbenik Bosanski

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ENERGIJA I

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

Udbenik za uenike osnovnih i srednjih kola

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

PRVO POGLAVLJE ENERGIJA

DRUGO POGLAVLJE KORITENJE ENERGIJE

1. OVJEANSTVU JE POTREBNO SVE VIE I VIE ENERGIJE

TREE POGLAVLJE KLIMATSKE PROMJENE

ETVRTO POGLAVLJE TEDNJA ENERGIJE

PETO POGLAVLJE IZVORI ENERGIJE

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

O EMU EMO UITI

Da li energije ima dovoljno za svakoga?

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

Taj pad je rezultat smanjenja ekonomskog rasta, dunikih

Budunost su mladi ljudi

Mnogo malih rijeka stvara veliko jezero

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

Saberite sve odgovore sa Da. Ukoliko imate:

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

PRVO POGLAVLJE ENERGIJA

2. ENERGIJA - OBLICI, OSOBINE I

Celzijusa. Ovako opisujemo predmete i okolinu, koristei

Energija - mjerilo neega to moe da se desi

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

Ovo bi bile dvije jednostavne ilustracije opteg pravila koje

U fizici, energija se mjeri u dulima. Odnos izmeu razliitih

Snaga mjera brzine kojom se energija

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

3. PRVI ZAKON TERMODINAMIKE

Koliina energije ostaje nepromijenjena

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

4. DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE

S obzirom na njihov kvalitet, razne oblike energije dijelimo na slijedee kategorije:

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

DRUGO POGLAVLJE KOritenje eNERGIJe

2. POVIJEST KORITENJA ENERGIJE

Koritenje lokalnih izvora energije

na koristilo ljudsko tijelo, to jeste njegova miina energija,

Od obnovljive do neobnovljive energije

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

proizvoda. U savremenoj poljoprivrednoj proizvodnji koja

Kontrola nad energijom daje mo

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

3. KORITENJE ENERGIJE U SVIJETU

Nejednaka globalna raspodjela

Velika Britanija SAD 1970 godine

Energetske potrebe jedne osobe u razliitim fazama razvoja civilizacija

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

Istorija i prognoza proizvodnje energije u svijetu

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

4. POSLJEDICE KORITENJA ENERGIJE

Posljedice na ivotnu sredinu

Ova organska jedinjenja imaju sposobnost sagorijevanja.

Obnovljivi izvori energije

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA