Professional Documents
Culture Documents
DR - Mogućnosti Za Održivi Razvoj Turizma Opštine Mladenovac
DR - Mogućnosti Za Održivi Razvoj Turizma Opštine Mladenovac
DR - Mogućnosti Za Održivi Razvoj Turizma Opštine Mladenovac
DIPLOMSKI RAD
MOGUNOSTI ZA ODRIVI RAZVOJ
TURIZMA OPTINE MLADENOVAC
Mentor:
Prof.dr Marija Maksin - Mii
Beograd, 2008.
Student:
Marina Popovi
br. indeksa 32/2004
SADRAJ
UVOD ................................................................................................................................ 3
ZAKLJUAK ................................................................................................................ 36
LITERATURA .............................................................................................................. 38
UVOD
2.2. Stanovnitvo
Prema popisu stanovnitva iz 2002. godine na teritoriji optine Mladenovac ivi
ukupno 52.490 stanovnika, to u odnosu na 1991. godinu predstavlja pad od 2027
stanovnika, odnosno prosean godinji pad od 184 stanovnika. Mladenovac je jedina
prigradska optina grada Beograda u kojoj je prema popisu iz 2002. godine registrovan
pad stanovnitva u odnosu na 1991. godinu zajedno sa jo est gradskih optina.
Procena broja stanovnika do 2006. godine ukazuje da se ovakav negativan trend u optini
Mladenovac nastavlja (tabela 1 i grafikon 1).
Tabela 1. Procena broja stanovnika optine do 2006. godine
Godina
1991.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
Broj stanovnika 53273
52655 52551 52523 52384 52250 52108
Izvor: Republiki zavod za statistiku Srbije, Optine u Srbiji 2007, Beograd, 2008.
2006.
52014
BROJ STANOVNIKA
51500
20
06
.
20
05
.
20
04
.
20
03
.
20
02
.
20
01
.
20
00
.
19
91
.
51000
Izvor: Republiki zavod za statistiku Srbije, Optine u Srbiji 2007, Beograd, 2008.
Ovakvo smanjenje je, pre svega, posledica nepovoljnog odnosa izmeu nataliteta i
mortaliteta ( u 2006. godini broj roenih je iznosio 495, a broj umrlih 704 to ukazuje na
negativan prirodni prirataj od -4.0 promila) i migracije mladih, uglavnom u gradske
optine Beograda.
Osnovna karakteristika polne strukture stanovnitva je vei udeo enskog u odnosu
na muko stanovnitvo. Prema podacima iz 2002. godine udeo mukog stanovnitva je
iznosio 48.7%, a udeo enskog 51.3%.
Karakteristika starosne strukture stanovnitva optine je da se ono moe svrstati u
grupu demografski starih populacija. Podaci iz 2002. godine ukazuju da je broj
stanovnika mlaih od 20 godina i broja stanovnika starijih od 60 godina gotovo isti
(22.4% prema 22.0%). Udeo lica starijih od 80 godina iznosi 2.6%.
Ukupno
ensko
Muko
Ukupno
%
Ukupno
Bez
kolske
spreme
1-3
razreda
osnovne
kole
4-7
razreda
osnovne
kole
Osnovno
obrazovanje
Srednje
obrazovanje
Vie
obrazovanje
Visoko
obrazovanje
Nepoznato
44269
22896
21373
2058
1638
420
807
617
190
6792
4007
2785
11685
6196
5489
18657
8468
10189
1686
826
860
1784
783
1001
800
361
439
100%
4.6%
1.8%
15.3%
26.3%
42.1%
3.8%
4.0%
1.8%
Izvor: Republiki zavod za statistiku Srbije, Optine u Srbiji 2007, Beograd, 2008.
Mladenovac
141
Svega Grad Beograd
87
Izvor: Republiki zavod za statistiku Srbije, Optine u Srbiji 2007, Beograd, 2008.
10
2.3. Privreda
11
Podruje optine Mladenovac sa 17 seoskih naselja predstavlja privredno demografski reon koji raspolae odlinim prirodnim uslovima za razvoj biljne, voarske i
vinogradarske proizvodnje. Razvoju ovih poljoprivrednih grana posebno pogoduju
povoljne klimatske karakteristike i konfiguracija terena, kao i sastav zemljita. Biljna i
stoarska proizvodnja prvenstveno se ogleda u proizvodnji sirovina i zasniva se na oko
27.000 ha obradivog zemljita i delimino izgraenim preraivakim kapacitetima.
Dosadanji razvoj poljoprivrede u ovoj optini nije na zavidnom nivou, jer je njen
razvoj na neki nain zanemarivan u korist razvoja industrije. Njena dosadanja uloga je
vie povezana sa pogodnim prirodnim uslovima i tradicijom ovog kraja, na ta ukazuje i
injenica da je za veinu stanovnika optine poljoprivreda samo dodatna delatnost ili ak
hobi. Znaajni poljoprivredni kapaciteti uglavnom su zasluga pojedinih domainstava
koja su linim radom dovela svoje poizvodne kapacitete na nivo regionalnog znaaja.
Strategija oivljavanja poljoprivredne proizvodnje ove optine treba da bude
usmerena ka organizovanom razvoju, poev od edukacije proizvoaa, preko udruivanja
u interesne asocijacije/zadruge i zajednikih investicija u proizvodnju, do organizovanog
otkupa i plasmana na trite ireg regiona. Sve to moe biti znaajno i za razvoj turistike
ponude i afirmisanje koncepta zdrave ishrane uz popularizaciju proizvoda sa autentinom
mladenovakom robnom markom - sir, kajmak, mladenovaka pogaa i dr. Preduslov
za ovakav koncept je, svakako, ekoloki prijateljski razvoj (environmental friendly)
industije i poljoprivrede. Imajui u vidu mogunosti za razvoj turizma i blizinu
beogradskog trita trebalo bi organizovano zapoeti i organsku proizvodnju hrane.
12
13
Izvor: www.panoramio.com,
25.09.2008.
Izvor: www.tom.co.yu,
25.09.2008.
14
15
16
17
Trenutno stanje u kojem se banja nalazi ne prua nikakvu mogunost za razvoj bilo
kakve turistike aktivnosti, jer pored prirodnog potencijala koji poseduje ne postoje
odgovarajui sadraji i objekti, a postojei nisu u funkciji. Od skoro banja je
privatizovana i zatvorena za posetioce.
Generalnim planom Mladenovca predvieno je da se banjsko-rehabilitacioni centar
Selters, parkovsko-rekreativnim povrinama u dolini Alinakog potoka, fiziki povee
sa Koraikom banjom u jedinstven banjski kompleks. Dinamika realizacije plana
zavisie od kapaciteta izvorita i investicionih ulaganja u proirenje prostora, to je
posebno ocenjeno u studiji Strategija razvoja Selters banje.
18
19
20
21
22
23
24
25
Selters banja ima dobru osnovu za razvoj banjskog turizma s jedne strane, ali se
suoava sa brojnim problemima koji ugroavaju njen prirodni potencijal i umanjuju njenu
turistiku atraktivnost, s druge.
Prvi problem vezan je za razvoj industrije u neposrednom okruenju banje to je u
suprotnosti sa njenim osnovnim funkcijama, tj. stvaranja optimalnih uslova za odmor,
rekreaciju, leenje i rehabilitaciju gostiju. Celokupnu situaciju znatno pogorava
korienje zastarelih i prljavih tehnologija usled dugogodinjeg privrednog i
tehnolokog zaostajanja industrijske proizvodnje. Postojea putna mrea takoe
nepovoljno utie na prirodni potencijal banje, zbog velike frekvencije tranzitnog
motornog saobraaja pored banjskih objekata. Istovremeno i ograniava proirenje
banjskog kompleksa. Ne treba zanemariti ni injenicu da je banja sastavni deo gradskog
naselja Mladenovac i da joj sa te strane preti opasnost od zagaenja karakteristiih za
urbana podruja (loita, saobraaj, buka...), ali i od preterane urbanizacije.
Upravo zbog ovako specifine lokacije mora se potencirati na integralnoj zatiti
banjskog prostora sa neposrednim okruenjem, stroijim merama zatite i zoniranju
prostora (sadanjeg i predvienog kompleksa).
Predviene su tri zone zatite banje:
26
27
28
Da korienje obnovljivih izvora energije nije samo deo budunosti, govori i primer
Selters banje koja e eksploatacijom geotermalne energije zapoeti ovogodinju grejnu
sezonu. To e omoguiti da se postojeih 30.000 kvadrata u banji greju mineralnom
vodom umesto dosadanjeg korienja mazuta (za grejanje banjskih objekata bilo je
neophodno 250 t mazuta godinje).
U pogledu zatite ivotne sredine optine i racionalnije upotrebe elektrine energije
poseban znaaj treba dati i intenzivnijem korienju gasa (gasifikacija naselja uticae na
smanjenje emisije iz individualnih loita) i istraivanju ostalih energetskih potencijala
poput suneve energije i biomase.
Zajednika saradnja lokalnih vlasti, stanovnitva, kao i preduzea turistike i ostale
privrede znatno bi doprinela ouvanju kvaliteta ivotne sredine ime bi se ouvao i
kvalitet turistikog proizvoda.
29
30
najosnovniji higijensko sanitarni uslovi (javna kupatila, tuevi, esme). Prostor za ribolov
nije odvojen od prostora za ostale aktivnosti te u letnjoj sezoni dolazi do njihovog
meusobnog ugroavanja. Jedan od veih problema vezan je i za reavanje imovinskopravnih odnosa iz ega proistie i problem nadlenosti. Markovako jezero nalazi se na
teritoriji optine Mladenovac, a povereno je na staranje JVP Srbijavode. Meutim ni
optina ni preduzee Srbijavode ne ulau i ne sarauju dovoljno po pitanju razvoja i
zatite jezera.
Rabrovako jezero je u potpunosti neaktiviran turistiki resurs. Zbog
nepristupanosti terena i dislokacije u odnosu na gradsko naselje neatraktivno je ak i
lokalnom stanovnitvu. U ovom sluaju na to se ne mora gledati kao na nedostatak, jer je
slab dosadanji razvoj sauvao prirodne resurse ovog jezera to je dobra polazna osnova
za njegov budui razvoj.
Brojne manifestacije i bogato kulturno-istorijsko naslee ovog podruja prolaze
nedovoljno zapaeno u iroj javnosti.
Jedan od problema dosadanjeg razvoja turizma u optini jeste i nedostatak turistiki
obrazovanog kadra kao i odsustvo saradnje kljunih aktera razvoja .
31
32
33
34
35
ZAKLJUAK
Veoma povoljan saobraajno-geografski poloaj, prirodni i antropogeni turistiki
resursi optine Mladenovac nisu dovaljan preduslov za razvoj turizma. U proteklom
periodu nije dovoljno uraeno na zatiti, poveanju dostupnosti i atraktivnosti turistikih
resursa. Nije se vodilo rauna ni o zatiti ivotne sredine i turistikih resursa od pritisaka
drugih aktivnosti (industrije i saobraaja). Iako reavanje ovih problema u neku ruku
predstavlja izazov, koristi koje se mogu ostvariti razvojem turizma za ekonomski i
socijalni prosperitet ovog podruja nisu zanemarljive.
Izgradnja odgovarajuih sadraja, kreiranje tematskih itinerera i njihova promocija
od kljunog su znaaja da bi se privukli turisti. Svaki lokalitet/turistiki resurs turistima
mora da ponudi drugaije iskustvo/doivljaj, pa samim tim i mogunost da sami kreiraju
turistiki proizvod.
Razvoj turizma u optini Mladenovac bi trebalo da bude usmeren na objedinjavanje
ponude sa drugim turistikim destinacijama u Turistikoj regiji umadijske planine u
cilju zajednikog nastupa na tritu. Naroito je znaajno da se ponuda Selters i
Koraike banje objedini sa ponudom banjskih centara u okruenju, ali i da se
diversifikuje u odnosu na ponudu Bukovike banje i Palanakog Kiseljaka, kako bi sve
banje bile konkurentne, pre svega, na beogradskom tritu.
Budui razvoj turizma u optini Mladenovac trebalo bi da se zasniva na tri principa.
Prvi je uvoenje ekoloke svesti, to jest ideje o neophodnosti ouvanja prirode i ivotne
sredine kao preduslova za razvoj turizma. Drugi princip je kreiranje prepoznatljivih
turistikih proizvoda na kojima e se bazirati razvoj turistike destinacije optine
Mladenovac. Trei princip je da razvoj kvalitetnog turistikog proizvoda podrazumeva
odrivi proizvod i potronju, a time i odrivu turistiku destinaciju.
Polazei od vrlo slabog stanja planske i razvojne dokumentacije optine, prioritet je
da se uradi Prostorni plan optine, Program odrivog razvoja turizma i Akcioni plan za
zatitu ivotne sredine (LEAP).
Neophodno je razgraniiti nadlenosti i obaveze postojeih i buduih/novih aktera u
planiranju i upravljanju odrivim razvojem turizma na podruju optine. Uspean razvoj
turizma u optini Mladenovac zahteva blisku saradnju i usklaivanje interesa svih nivoa
upravljanja (republiki, gradski i lokalni), lokalnog stanovnitva, turistike i
komplementarne privrede, razliitih udruenja/asocijacija, nevladinih organizacija i dr.
Kljuni akter u domenu turizma bi trebalo da bude meuoptinska Agencija za
razvoj turizma, kojoj bi optine prenele deo svojih nadlenosti u domenu upravljanja
odrivim razvojem turistikih prostora na podruju optine, a naroito monitoring i
kontrolu razvoja turizma. Ova agencija bi preuzela i poslove postojeih optinskih
turistikih organizacija, ili bi ove organizacije razvile dobru koordinaciju aktivnosti i
36
akcija na realizaciji programa odrivog turizma. U prvoj fazi, razvoj agencije bi trebalo
da bude podran od strane drave (gradske i optinske uprave), a potom bi poslovi na
realizaciji programa odrivog razvoja turistike destinacije mogli da se odvijaju i uz
ukljuivanje privatnog sektora, ili da se ugovorom poveravaju privatnom sektoru.
Prioritet je da se formira, razvija i odrava informacioni sistem turistike destinacije,
radi praenja razvoja turizma, njegovog uticaja na turistike resurse i ivotnu sredinu i
monitoringa napretka u ostvarivanju programa odrivog razvoja turizma.
Kompletna destinacija ima potencijal za razvoj zdravstvenog, wellness, kulturnog i
rekreativnog turizma, koji kroz diverzifikovane i fleksibilne programe treba da budu
usmereni, prvenstveno, na beogradsko trite.
37
Literatura
Internet:
www.srbijasume.co.yu
www.natureprotection.org.yu
www.heritage.sr.gov.yu
www.belgradeheritage.com
www.urbel.com
www.mladenovac.org.rs
www.tom.co.yu
www.merr.sr.gov.yu
www.sopot.co.yu
www.mladenovac.info
www.mladenovac.com
www.rehabilitacija.com
38