TEHNIKA KOLA KUTINA

Hrvatskih branitelja 6
44320 Kutina

INSTALACIJA GRIJANJA
Zavrni rad k.god. 2012./2013.

Uenica : Marijeta Gombaek, 3.c

Mentor: Kristijan Velcl

Kutina,31. svibanj 2013.


UVOD
U svom maturalnom radu u opisati ukratko o sistemu centralnog grijanja sa
njegovim dijelovima.
U dananje vrijeme pojam centralnog grijanja je jako velik, a ja u govoriti o
klasinom centralnom radijatorskom grijanju,koji se na naim podrujima mnogo koristi.
Kao samostalno gorivo,na ruralnim podrujima se najee koristi ogrjevno
drvo,a esto se koristi u kombinaciji sa plinom. Preko zime ljudi najee koriste
centralno grijanje na drva,a tokom proljea i jeseni koriste plin.

 OPENITO O SISTEMU CENTRALNOG GRIJANJA

Rije je o sistemu grijanja kod kojeg se proizvedena toplinska energija distribuira
s jednog mjesta po prostorijama koje treba zagrijati.
Od kotla vode cijevi,do ogrjevnih tijela po pojedinim prostorijama (cijevne podne
zmije, konvektori, radijatori itd.)
Kada loimo na jednom mjestu,omoguujemo znatno bolju iskoristivost
topline,kvalitetnu regulaciju sistema i ujednaen reim rada.
Neki sistemi grijanja za prijenos topline od izvora do zagrijanije prostorije ne
koriste vodu,nego zrak. Takvi sistemi su kod nas rijetki i obino ih susreemo kod veih
poslovnih objekata.

 SISTEMI IZRADE CENTRALNOG GRIJANJA

Dvocijevni sistem

Najei nam je tzv. klasini sistem postavljanja cijevi centralnog grijanja. Dvije
cijevi paralelno se vode od kotla po unutranjosti objekta do svakog ogrjevnog tijela.
Taj sistem se esto primjenjivao u starim zgradama,s prirodnom cirkulacijom.
Vrlo debele cijevi se mogu vidjeti na starijim objektima,to je znak da je primijenjen
prirodan nain cirkulacije vode u sistemu,ali danas se takav nain centralnog grijanja ne
upotrebljava,jer su nedostatak debele cijevi i ogranienost voenja mree.
Zbog toga se najee primjenjuju dvocijevni sistemi sa prisilnom cirkulacijom.
Postoji cirkulaciona pumpa koja tjera toplu vodu po cijevima kroz ogrjevna tijela.

Slika 3.1 Klasian dvocijevni sustav

Jednocjevni sistem

Sistem je u usporedbi sa klasinim dvocijevnim,ali ima neke nedostatke zbog

kojih nije naiao na iru primjenu.
Kroz prvi radijator kada voda proe jednim dijelom je hladna,takva ulazi u drugi
radijator. Zbog toga moe temperatura na zadnjem radijatoru u sistemu biti manja nego
na poetku sistema,pa je potrebno dobro proraunati sistem zbog ujednaenosti
temperatura.
Takvo jednocjevno grijanje izvodi se u vodoravnim cirkulacijskim krugovima.
Okomita centralna instalacija izvodi se u viekatnim zgradama,a za svaki kat bilo bi
potrebno raditi zaseban cirkulacijski krug. U svakom krugu preporuuje se da toplinski

kapacitet ne bude vei od 10000 do 12000W.

Slika 3.2 Instalacija jednocjevnog grijanja

DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Kada se odluimo za centralno grijanje,predstoji nam niz odluka u pogledu izbora
opreme. Rjeenja i poboljanja na ovom planu pojavljuju se svakodnevno,pa ih stoga
moramo pratiti i poznavati.
Moramo misliti na budunost kako u pogledu energenata,tako i mogunosti etape
gradnje. Vano je da ne izaberemo elemente koji su zastarjeli.
Glavni dijelovi sustava centralnog grijanja na kruta goriva su:
kotao
ekspanzijska posuda
ureaji za regulaciju i kontrolu procesa
armature (ventili i ostali zaporni ventili)

Kotlovi

Kotlovi se konstruktivno razlikuju prema vrsti goriva,ali i po nekim drugim

karakteristikama od kojih je najznaajnija namjena s obzirom na kapacitet.
U obzir dolaze kruta goriva,plin,i tekua goriva,ali se najee u naim krajevima
koriste kruta goriva kao npr. drvo. Mogu biti samostalni za centralno grijanje a mogu se i
kombinirati i za pripremu tople vode.

Primjeri kotla na kruta goriva

VIADRUS kotlovi

Slika 4.1 VIADRUS kotlovi

Tijelo kotla nainjeno je od najkvalitetnijeg sivog lijevanog eljeza koje ima bolje
toplinske karakteristike i otpornost od svih drugih materijala koji se koriste u
kotlogradnji.
Ovaj kotao namijenjen je za loenje krutim gorivima kao npr. drva,ugljen,briket i
sl.
Prednosti kotla:
neogranien ivotni vijek izmjenjivaa topline
mogua upotreba niskokalorinih goriva bez utjecaja na trajnost kotla
visoka ekonominost kod upotrebe razliitih vrsta goriva
mogua zamjena oteenog lanka
jednostavno ienje i odravanje itd.

JUNKERS kotlovi

Suprclass comfort S to je kotao na kruta goriva od lijevanog eljeza koji je

namijenjen za grijanje manjih prostorija.
Goriva za ove kotlove preporuuju se ogrjevna drva,a mogua je i primjena
ostalih vrsta goriva,kao to su npr. koks,briketi,kameni ugljen.

Prednosti:
od lijevanog je eljeza
moe se instalirati kao primarni kotao ili kao dodatak ve postojeoj kotlovnici
lagano punjenje loita kotla
velik spremnik za pepeo
Slika 4.2 Junkers kotao

Plinski bojler za centralno grijanje

Oni predstavljaju mnogo elegantnije rjeenje od kotlova na kruta goriva. Rade se

kao kombinirani ureaji koji osim za centralno grijanje,slue i za pripremu vode.
PRIMJERI PLINSKIH BOJLERA

JUNKERS PLINSKI BOJLERI

Zbog malih dimenzija,plinski ureaj Eurostar praktiki je i svugdje moe nai

svoje mjesto, npr. u kupaonici,hodniku ili svugdje u prostorijama 0,5m na kvadrat zidne
povrine za montau.
Prednosti:
mogunost ekonomine ili komforne pripreme tople vode
kompaktne dimenzije
preklopka za dimnjaara integrirana na upravljakoj ploi
Varijante:
izvedba kao kombinirani ureaj ZWE,i u verziji ZE ureaj samo za grijanje
pogon na tekui i prirodni plin
snaga ureaja:
24 kW dimnjak izvedba
24 i 28 fasadna izvedba

Slika 4.3 Junkers plinski bojler

Ogrjevna tijela

Ogrjevno tijelo ne mora uvijek biti radijator. Moe biti npr. neka cijevna
zmija,cijevni registar,rebraste cijevi, konvektori ili paneli.
Radijatore dijelimo prema materijalu od kojega je napravljen,pa ih razlikujemo:
aluminijske, lijevanoeljezne i radijatore od elinog lima.
Kod nas ima razliitih firma koje proizvode radijatore,ali meu najpoeljnijima su
firme ''Lipovica'', Popovaa pod novim imenom. Ta tvornica radijatora postoji vie od 30
godina. U tom vremenskom razdoblju,tvornica ''Lipovica'' postao je sinonim
kvalitete,trajnosti i pouzdanosti.

Primjer radijatora SOLAR

Aluminijski radijator nove generacije- SOLAR. Linija radijatora Solar, rezultat je

paljivog istraivanja elja kupaca. On je izraen od aluminijske slitine,a ona omoguuje
brz prijenos topline,a zbog korozijske stabilnosti garantira neogranien vijek trajanja.
Prikljuenje na toplinski sustav:
SOLAR radijatori mogu se izravno ukljuiti u toplovodne sustave centralnog
grijanja. Solarni medij u radijatorima je demineralizirana ili umekana voda,a u manjim
sustavima grijanja moe za ogrjevni medij posluiti i sirova voda.
pH vrijednost umekane ili demineralizirane vode more odravati u granicama 7-9,5.
Slika 4.4 Primjer radijatora SOLAR
Tablica 4.1 Karakteristike radijatora SOLAR

Dimnjaci

U sistemu centralnog grijanja jedan od najvanijih dijelova za siguran rad cijelog

sistema centralnog grijanja predstavljaju dimnjaci.
Kako god da se grijemo,potrebni su nam dimnjaci. Dimnjak je kanal koji se nalazi
u zgradi ili izvan zgrade koji slui za dovod plinova nastalih sagorijevanjem tekueg,
krutog, plinovitog goriva u jedan ili vie loita.
Materijal za dimovodne prikljuke i dimnjake mora biti otporan na visoke
temperature, nepropustan za plinove, otporan protiv kemijskog djelovanja produkata
sagorijevanja.
Danas se dimnjaci veinom grade od gotovih elemenata,a najpoznatiji su dimnjaci
firme ''Shiedel.''

 ZAKLJUAK
U najkraim crtama sam nastojala opisati sisteme centralnog grijanja,te njegove
osnovne dijelove i rada grijanja na kruta goriva i plin.
Bez obzira na iskustvo koje dolazi godinama s radom,uvijek moramo biti u trendu
sa nadolazeim novim tehnologijama.
Panju emo morati obratiti i na grijanja koja ovdje nisu spomenuta,ali ve se
primjenjuju u svijetu i kod nas.

 LITERATURA
SAM SPECIJAL- Sve o grijanju; izdava: Sam svoj majstor; 1985.godina
MAJSTOR- tedljivije grijanje; izdava: Majstor press d.o.o.; 2008.godina
Internet stranice: www.lipovica.hr
www.junkers.com/hr/hr/ek
http://www.termometal.hr/