LIKOVNA KULTURA

Umjetnost je duhovno stvaralatvo pomou kojega ovjek umije izraziti osobne osjeaje na vie naina.
Likovna umjetnost je duhovno ovjekovo stvaralatvo koje se izraava pomou tri umijea. Prema starogrkoj teoriji imamo est
naina (ili danas sedam) na koje ovjek izraava svoje osjeaje. Od est (ili danas sedam) umjetnosti, tri su likovne: slikarstvo ili
pitura, kiparstvo ili skulptura, graditeljstvo ili arhitektura.
Likovno djelo se sastoji od materijalnih ili fizikih likovnih elemenata (lat. elementum = poelo; u likovnim umjetnostima osnovni
pojam, sastavni dio cjeline, odnosno kompozicije likovnoga djela) i od psihikih likovnih elemenata, a izraava se preko likovnoga
motiva (teme ili sadraja) i likovne forme (naina izraaja likovnoga motiva).
Materijalni ili fiziki likovni elementi su vidljivo tijelo umjetnikoga djela, to jest materija/materijal pomou kojega se
slikar/kipar/graditelj kao umjetnik likovno izraava, to jest likovne tehnike (slikarske, kiparske i graditeljske likovne tehnike).
Psihiki likovni elementi su dua umjetnikoga djela (likovna forma). Dijele se na tri skupine: glavni, pomoni i ostali: glavni
psihiki likovni elementi u slikarstvu (crta i boja) i glavni psihiki likovni element u kiparstvu i arhitekturi (volumen), pomoni
psihiki likovni elementi (simetrija, proporcija, ritam) i ostali psihiki likovni elementi.
Likovni motiv (tema ili sadraj) jest ono to (?) je likovni umjetnik (slikar, kipar, arhitekt) prikazao na likovnom djelu (slika, kip,
zgrada). Prema motivu, likovno djelo (slika, kip, zgrada) moe biti prikazano ili figurativno ili apstraktno.
Figurativna umjetnost je ona umjetnost koja ima motiv vidljive stvarnosti - vizualne realnosti - figuru koja se moe prepoznati.
Apstraktna umjetnost (lat. abstrahere = odstraniti) je nefigurativna umjetnost, umjetnost u kojoj nije prepoznatljiva figura (lik)
nego je izraena od istih elemenata likovne kompozicije.
Likovna forma jest nain kako (?) je umjetnik izrazio/prikazao likovni motiv na svom umjetnikom djelu (slika, kip, zgrada).
Crte je poetak ili temelj umjetnikog djelovanja u likovnim umjetnostima.
Lik (ili oblik) je nain ili sredstvo izraaja u likovnim umjetnostima. Od sredstva izraaja - lika/oblika - likovne umjetnosti dobile
su naziv: likovne umjetnosti. Za likovne umjetnosti postoje jo nekoliko naziva: prostorne umjetnosti, vizualne umjetnosti,
plastine umjetnosti, lijepe umjetnosti.
Prostorne umjetnosti nazivamo likovne umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo, arhitektura) jer lik/oblik zauzima odreeni prostor
(dvodimenzionalni ili trodimenzionalni).
Vizualne umjetnosti ili umjetnosti oka nazivamo likovne umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo, arhitektura) jer lik/oblik
doivljavamo/osjeamo gledanjem/okom.
Plastine umjetnosti nazivamo likovne umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo, arhitektura) jer lik/oblik ima svoju povrinu ili
plastiku/plastinost (ne misli se na plastiku kao industrijski materijal)
Tri likovne umjetnosti: slikarstvo ili pitura, kiparstvo ili skulptura, graditeljstvo ili arhitektura.
Slikarstvo ili pitura (lat. pictura; engl. picture; njem. Malerei; franc. peinture, lat. pittura ) je likovna umjetnost kojoj je temelj
izraaja u crti i boji, to jest u/na plohi. Zato kaemo da je slikarstvo plono likovno izraavanje ili dvodimenzijalna umjetnost jer
se izraava na plohi koja ima dvije dimenzije: irinu i duinu.
Slikar (ili hrvatski: liilac) je likovni umjetnik koji se slui materijalnim ili fizikim likovnim elementima (tijelo umjetnikoga
djela - materija/materijal) da bi na umjetniki nain izrazio psihike likovne elemente (dua umjetnikoga djela - likovna forma).
Slika (gr. eikon; lat. pictura) je izraaj, proizvod ili produkt likovnoga umjetnika koji se bavi slikarstvom, a zovemo ga slikar.
Slikati je umjetnika radnja (u infinitivu) likovnoga umjetnika kojega zovemo slikar.
Kiparstvo ili skulptura (lat: sculpere = sjei, rezati, klesati, tesati) je likovna umjetnost kojoj je temelj izraaja u volumenu. Zato
kaemo da je kiparstvo trodimenzionalna umjetnost jer ima tri dimenzije: irinu, duinu i visinu.
Kipar je likovni umjetnik koji se slui materijalnim ili fizikim likovnim elementima (tijelo umjetnikoga djela materija/materijal) da bi na umjetniki nain izrazio psihike likovne elemente (dua umjetnikoga djela - likovna forma).
Kip (od maarskog: kep = lik) je izraaj, proizvod ili produkt likovnoga umjetnika koji se bavi kiparstvom, a zovemo ga kipar.
Modelirati (a ne kipariti) je umjetnika radnja (u infinitivu) likovnoga umjetnika kojega zovemo kipar.
Arhitektura (gr. arhitekton) je likovna umjetnost kojoj je temelj izraza volumena u prostoru. Zato kaemo da je arhitektura
trodimenzionalna umjetnost jer ima tri dimenzije: irinu, duinu i visinu. Graditeljstvo ili arhitektura je umjetnost, a
graevinarstvo je poduzetnitvo.
Arhitekt (graditelj - projektant ili diplomirani inenjer arhitekture - dipl. ing. arh. - dia) je likovni umjetnik je likovni umjetnik
koji se slui materijalnim ili fizikim likovnim elementima (tijelo umjetnikoga djela - materija/materijal) da bi na umjetniki
nain izrazio psihike likovne elemente (dua umjetnikoga djela - likovna forma). Arhitekt ili graditelj je umjetnik, a graevinar
je poduzetnik.
Zgrada je izraaj, proizvod ili produkt likovnoga umjetnika koji se bavi arhitekturom, a zovemo ga graditelj ili arhitekt ili
diplomirani inenjer arhitekture.
Projektirati je umjetnika radnja (u infinitivu) likovnoga umjetnika kojega zovemo graditelj ili arhitekt ili diplomirani inenjer
arhitekture. Projekt je idejni ili izvedbeni nacrt kao proizvod/produkt likovnoga umjetnika, a prema projektu zgradu gradi
graevinar kao poduzetnik.
Urbanizam (lat. urbs, urbis = grad, urbanus = gradski) gradogradnja; postanak i razvoj grada. Urbi et orbi = Gradu (Rimu) i
svijetu; Urbs aeterna = Vjeni grad (Rim).
Primijenjena umjetnost je umjetniko oblikovanje predmeta svakodnevne i praktine uporabe.
Primitivna umjetnost je tradicionalna (obiajna) umjetnost nastala kao narodna umjetnost.
Naivna umjetnost ili naiva ona je umjetnost koja se temelji na obiajima narodne umjetnosti dotinog kraja (slino kao i
primitivna umjetnost).
Akademizam je jednostrano, teoretski dovreno prilaenje pojedinim likovnim problemima.
Artizam (lat: ars, artis = umjetnost) je virtuozno svladavanje tehnikih i formalnih elemenata u umjetnosti.
Ars gratia artis znai: umjetnost radi umjetnosti (geslo amerike filmske kompanije Metro Goldwin Meyer).
Pristup likovnom djelu

Prvi razred 1

LIKOVNA KULTURA
L`art pour l`art (franc./lar pur lar) znai: umjetnost radi umjetnosti, geslo umjetnikog smjera larpurlartizma.
Akademija (gr. Akademeia) je prvobitno naziv za kolu u blizini Atene u parku posveen uspomeni na heroja Akadema koju je
osnovao starogrki filozof Platon 387. prije Kr., a ukinuo je 529. poslije Kr. bizantinski car Justinijan.. Danas rijei "akademija"
ima vie znaenja: najvia znanstvena ustanova neke zemlje (HAZU = Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) ; drutvo
uenjaka, knjievnika i umjetnika (HDLU = Hrvatsko drutvo likovnih umjetnika); visoka kola ili sveuilite (ALU = Akademija
likovnih umjetnosti); sveana priredba s koncertnim tokama, predavanjima i recitacijama.
Ukus (lat. gustus = zadovoljstvo, uitak) u likovnim umjetnostima je estetska odrednica kojom se izraava smisao za lijepo,
odnosno sposobnost osjeaja umjetnikih vrijednosti. Kao subjektivno i osobno osjeanje, ukus je uvjetovan priroenom
naslijeenom sklonou i odgojem i obrazovanjem. Objektivni kriteriji (prosudbe) ukusa su estetski. De gustibus (et coloribus)
non est disputandum = o ukusima (i bojama) se ne raspravlja.
Boja (hrv: krasa, mast, liilo; engl: colour; njem. Farbe; franc. coleur; tal. colore) osjeaj koji u oku stvara svjetlost emitirana
(odaslana) iz nekoga izvora ili reflektirana (odsijava) od povrine nekoga tijela.
Spektar (lat. spectrum) niz raznobojnih tonova koji nastaju rastavljanjem bijele svjetlosne zrake pri prolazu kroz staklenu prizmu.
Boje spektra spadaju u podruje svjetlosti i nalaze se unutar elektromagnetskih frekvencija u valnim duinama od 400 do 700
milimikrona. Zrake krae valne duine od spektralnih su: ultraljubiaste, rendgenske (x-zrake), radioaktivne (alfa, beta i gama
zrake) i kozmike zrake (ultra beta). Zrake due valne duine od spektralnih su: infracrvene (toplinske), radio i televizijske zrake.
Valer (franc. valeur = vrijednost) je svjetlosna vrijednost, koliina i kvaliteta odlika, kakvoa) svjetlosti koju neka povrina odbija.
U likovnoj praksi (a naroito u slikarstvu) je jedno od osnovnih sredstava likovnog izraaja, odnosno element likovne kompozicije.
Lavir (franc. lavis, od laver = prati) nastaje tako da slikar preko osuenoga crtea, naknadno prijee nekom bojom. Crte laviran
smeom bojom zove se: sepija (gr. sepia = sipa); crte laviran crnom bojom zove se: grisaille (franc. grisaille/grizaj); crte
laviran crvenom bojom zove se: sanguinia (lat. sanguis, - inis = krv).
Gama (gr. gamma) u slikarstvu je prizvuk, odnosno dominacija (isticanje) jedne tonski stupnjevane boje koja daje slici opi
dojam (npr. zelena gama, crvena gama; topla gama, hladna gama).
Kroma (gr. hroma = boja) svojstvo (valer, gama, ton) ili zasienost boje. Meusobnim optikim (svjetlosnim) mijeanjem triju
primarnih (osnovnih) boja aditivne sinteze (RGB boje: Red = crvena, Green = zelena, Blue = modra) pojaava se pojedinana
valerska vrijednost i mijenja kromatska zasienost boja (jer se aditivne boje zbrajaju). Meusobnim fizikim (pigmentalnim)
mijeanjem triju primarnih (osnovnih) boja supraktivne sinteze (CMYK boje: Cyan = modra, Magenta = crvena, Yelow = uta,
Black = crna; oznaka K = Keyline) umanjuje se pojedinana valerska vrijednost i mijenja se kromatska zasienost boja (jer se
pigment boje oduzima mijeanjem).
Intonacija (lat. intonare = podizati glas) u slikarstvu je opi koloristiki dojam postignut naglaavanjem meusobno bliskih boja
(tonova), odnosno naglaavanjem odreenih i za djelo bitnih tonova.
Nijansa (franc. nuance = preljev) je postupni prijelaz boje u boju. U krugu boja nijansa je meuvrijednost dviju uzastopnih boja. U
slikarskoj praksi nijansa je vidljiva razlika izmeu dva susjedna kromatska tona.
Pigment (lat. = pigmentum = boja) je organski (od ivotinja ili biljaka) ili anorganski (zemljani ili mineralni) prah koji ima
svojstvo prekrivanja neke podloge (bojanja).
Plenerizam (franc. plein + air = puni zrak) slikanje u prirodi (pod vedrim nebom i dnevnim svjetlom, za razliku od ateliera).
Dekoracija (lat. decor) ures, ukras; ukraavanje predmeta umjetnikim elementima.
Interijer (franc. interieur, od lat. interior = unutranji) openito unutranji prostor; likovni motiv koji prikazuje ivot u zatvorenom
prostoru.
Eksterijer (franc. extrieur) vanjtina, vanjska strana; vanjski prostor u arhitekturi.
Otvorena faza u likovnoj praksi je vremenski razmak unutar kojega je omogueno razmazivanje boje (premazanog sredstva), a
ovisi o vrsti veziva (npr. razmak je dosta dui kod uljanih tehnika nego kod vodenih tehnika).
Perfekcija (lat: perfectio, od perficere = dovriti) svretak, dogotovljenje, usavravanje, besprijekornost, najvii domet,
nepogrjenost; podii se na najvii stupanj, razviti se do najviih mogunosti.
Percepcija (lat. percipere = primiti u se) je opaanje, primanje dojmova, neposredni osjeaj predmeta i pojava iz okolnog svijeta
kao i doivljaja. Percepcija je organizirana cjelina razliitih osjeaja u kojoj svaki osjetni podatak (vizualni, sluni, tjelesni ili neki
drugi) ima svoje posebno znaenje (odreen je cjelinom i djeluje na cjelinu).
Klasika (lat. classicus = star, drevan; u prenesenom znaenju: odlian, uzoran) je kulturno i duhovno ostvarenje starogrke (u
Periklovo doba, od 460. do 429. god. pr. Kr.) i starorimske umjetnosti (u Augustovo doba, od 27. pr. Kr. do 14. god. poslije Kr.).
Antika (lat. antiquus = star, drevan) je razdoblje starogrke i starorimske kulturne povijesti (do 446., to jest do propasti zapadnoga
Rimskog carstva ili do 529. kada je bizantinski car Justinijan ukinuo atensku filozofsku kolu).
Civilizacija (lat: civilis = graanski) cjelokupno materijalno ljudsko stvaralatvo.
Kultura (lat: cultos, ili culture, od colere = obraivati zemlju; tovati, astiti) cjelokupno duhovno ljudsko stvaralatvo.
Tehnika (gr: techne = vjetina, umijee) sposobnost koritenja likovnih materijala u izradi i dovrenju umjetnikoga djela.
Ikonologija (gr. eikon = slika + logos = rije, govor) znanost koja se bavi prouavanjem forme likovnoga djela (a ne motiva; to
jest prouava likovne elemete likovnoga djela jer za ikonologiju nije vana objektivna stvarnost (likovni motiv, tema, sadraj) nego
se prouava smisao poruke koju slika prikazuje.
Ikonografija (gr. eikon = slika + grafein = pisati) sliko-opis, opis slike; znanost koja se bavi prouavanjem sadraja, smisla i
simbolike prikaza likovnoga djela, to jest prouava nelikovne elemente likovnoga djela (tko je tko i to je tko na slici): osnovni
kompozicijski raspored likova (tko je lijevo, a tko desno), prostor u kojemu se likovi nalaze (pejza, interijer) tipologija likova
(bradati, produhovljeni), odjea likova (kostim), atributi (znak raspoznavanja), boja (plavi plat, bijela haljina, zlatna aureola).
Metafizika (gr. meta = iza + fysis = priroda) je prvobitno Aristotelovo djelo koje je slijedilo iza djela Fizika (gr. meta ta fizika),
a raspravlja o bitku. Kasnije postaje zasebna filozofska disciplina protivna razvojnoj dijalektici temeljna na pojedinanoj datosti i
nepromjenjivosti elemenata, tvari i pojava. To statino, natprirodno, nadnaravno, nadiskustveno (trascedentno) pokuali su neki
likovni umjetnici u slikarstvu (metafiziko slikarstvo).
Pristup likovnom djelu

Prvi razred 2

LIKOVNA KULTURA
Umjetnika ljepota je umjetnika "istina" koja se utjelovljuje u likovnom djelu, a u gledatelju stvara osjeaj ugode (ah, nita,
nita).
Etika (gr. ethos = obiaj) nauka o moralu; znanost koja prouava i vrednuje moralna htijenja s namjerom da ukae na prave i
istinske vrijednosti.
Estetika (gr. aisthanomai = osjetni, opaajni) je filozofska disciplina koja ispituje lijepo, odnosno vrijedno u umjetnosti, istrauje
bitne preduvjete i kriterije umjetnikog doivljaja, stvaranja i prosuivanja, kao i uope smisao, znaenje i bit umjetnikog. Dva su
ishodita prouavanja estetike: Platonova spekulativna (mislena) filozofija umjetnosti i Aristotelova empirijska (iskustvena)
metoda.
Ciklus (gr. kyklos = krug) je skup razliitih meusobno povezanih pojava ili procesa koji se ponavljaju ili nastavljaju u izvjesnom
vremenskom razmaku i sainjavaju zatvorenu cjelinu. U likovnim umjetnostima ciklus je niz umjetnikih djela unutar zajednike
teme ili likovnog sadraja kojim se nastoji rijeiti odreeni likovni problem ili zaokruiti odreeno vremensko razdoblje.
Stil (gr. stylos = drak, pisaljka) je skup posebnosti umjetnikog djela po kojima se ono razlikuje od drugih djela iste vrste. U
irem smislu podrazumijeva i umjetniko razdoblje kao to je srednjovjekovno, renesansno, barokno ili moderno. Stil moe
oznaavati i likovni pravac ili smjer (kubizam, futurizam, dadaizam, nadrealizam...).
anr (engl. genre; njem. Sittenbild; franc. genre; tal. genere) je stil, rod, vrsta, nain; likovni motiv koji prikazuje prizore iz
svakodnevnog ivota.
Umjetnik je ovjek koji se profesionalno bavi umjetnou (bilo likovnom ili nekom drugom) jer je za to struno kolovan.
Amater (lat: amo, amare = ljubiti, voljeti; franc. = amateur = ljubitelj ) ovjek koji se bavi umjetnou iz ljubavi prema umjetnosti,
a nije struno kolovan niti mu je umjetnost profesija.
Diletant (tal. dilettante, od lat. delectare = veseliti, radovati) je nadstrunjak, ovjek koji se bavi umjetnou bez strune speme
samo sebi za zadovoljstvo (amater).
Genij (lat. = genius) osoba izvanredne duhovne i umne sposobnosti kod koje je naroito istaknuta inteligencija i natprosjena
sposobnost za vei broj razliitih aktivnosti (umjetnikih, znanstvenih).
Talent (gr. = talanton; lat. = talentum) je neko starogrka novana jedinica i jedinica za mjerenje teine. Talen(a)t je takoer
duhovna sposobnost umno nadarena ovjeka u nekom podruju (umjetnikom, znanstvenom).
Muza (gr. Musa) u starogrkog mitologiji svaka pojedina od devet boginja, keri Zeusa i Mnemosine (boginje pamenja,
pokroviteljice znanosti i umjetnosti): Talija = pokroviteljica komedije, Uranija = pokroviteljica astrologije, Melpomena =
pokroviteljica tragedije, Polihimnija = pokroviteljica lirske poezije, Erato = pokroviteljica poezije, Klio = pokroviteljica povijesti,
Kaliopa = pokroviteljica krasnoslovlja, Euterpa = pokroviteljica glazbe, Terpsihora = pokroviteljica plesa. U svrhu lakeg
pamenja imena svih muza stvorena je mnemotehnika rije: TUMPECCET = tumpekcet.
Inspiracija (lat. inspirare = puhati u to ili na to) je umjetniko nadahnue, poticaj, trenutak kada razliita podsvjesna zbivanja
proimaju ovjeka za umjetnikim stvaralatvom.
Inteligencija (lat. intelligere = razabrati, razumijevati, shvaati) je sposobnost snalaenja, sposobnost rjeavanja problema;
pospjeuje razumijevanje likovnih datosti, potie stvaralatvo i uzrokuje kritinost.
Hobi (engl. hobby = razanoda) u likovnim umjetnostima podrazumijeva bavljenje likovnim djelatnostima u slobodno vrijeme.
Donator (lat. donare = darovati; gr. ktetor = ktitor; mecena = dobroinitelj , prema: Gaj Cilnije Mecena, iz 1. st. pr. Kr., rimski
bogata koji je pomagao pjesnicima i umjetnicima), darovatelj, osoba koja neto poklanja (redovito umjetniku da se likovno izrazi).
Atelijer (franc. atelier = radionica) je radionica likovnog umjetnika.
Paleta (engl. pallet; njem. Malerscheibe; franc. palette; tal. tavalozza) tanka drvena (metalna ili plastina) ploica na koju slikar
postavi pigment boje za slikanje.
tafelaj (njem. Staffelei) stalak (drveni ili metalni, prenosivi ili fiksni) koji slui slikaru u izradi likovnih djela.
Model (engl. model; njem. Modell; franc. modele; tal. modello) u irem smislu je objekt (ivi ili neivi) prema kojemu se izvodi
likovno djelo, a u uem smisli to je iva osoba koja pozira umjetniku.
Anfas (franc. en face = u lice) u likovnim umjetnostima poloaj figure (stav) ije je lice prikazano potpuno frontalno (okrenuto
prema gledatelju).
Profil (franc. profil) u likovnim umjetnostima poloaj figure (stav) ije je lice prikazano s bone strane (sa strane).
Studija (engl. study; njem. Studie; franc. tude; tal. studio) u likovnim umjetnostima je temeljito izveden pripremni rad za finalno
(konano) ostvarenje umjetnikog djela.
Skica (engl. = sketch; njem. = Skizze; franc. = esquisse, croquis; tal. = schizzo) je jednostavna, nedotjerana, brzo i s nekoliko
osnovnih poteza postavljena likovna misao.
Shema (gr.) je jednostavna skica ili crte, pojednostavljeni prikaz kompleksne cjeline.
Anatomija (gr. anatemnein = rasjeckati) je nauka o grai i sastavu tijela ivih bia i njihovim organa. Kod likovnih umjetnosti,
anatomija (vitalna graa tijela) je nauka koja na temelju izuavanja grae kostura, zglobova i miia omoguuje ispravno
prikazivanje ljudskog tijela i njegovih proporcija u mirovanju, kao i kod promjena koje nastaju prilikom razliitih pokreta.
Analiza (gr. analysis = razjanjenje, razlaganje, ralanjivanje) je nain odgonetanja vrijednosti umjetnikog djela s namjerom da
se tom djelu ocjeni umjetnika vrijednost.
Faktura je umjetniki rukopis, vidljivi znaci tehnike rada kod stvaranja umjetnikog djela.
Kanon (gr. kanon = pravilo, norma) je skup umjetnikih pravila o pomonim psihikim likovnim elementima (simetrija,
proporcija i ritam) koja vladaju u pojedinim razdobljima.
Katalog (gr. katalogos = popis, listina) je sustavni i struni popis umjetnikih djela koji sainjava stalni fond pojedinih
pinakoteka, galerija i muzeja (kao i biblioteka).
Monografija (gr. monos = sam, jedan, jedini + grafein = pisati) je pisana biografija (ivotopis) jednog umjetnika redovito
popraena reprodukcijama njegovih likovnih djela.

Pristup likovnom djelu

Prvi razred 3

LIKOVNA KULTURA
Likovna kritika (gr. krino = luim, biram, oitujem, sudim) je ocjena, analiza, umijee prosuivanja likovnog djela (prijekor,
zamjerka, pokuda, prigovor, osuda).
Dizajn (engl. design = skica, projekt, plan; tal. disegno = crte) je pojam s dvostrukim znaenjem. Izvorna talijanska rije odnosi
se na crte kao uzorak umjetnikog stvaralatva. Znaenje engleske rijei, jer se odnosi na izvanjsko ureenje likova pa je ovaj
pojam i naao na iroku primjenu u industrijskoj proizvodnji.
Fotografija (gr. fos, fotos = svjetlost + grafein = pisati) viefazni postupak izrade slike izlaganjem svijetloosjetljivih slojeva
svjetlosnom ili nekom drugom zraenju.
Film (engl. film = tanka koica, opna, membrana, koprena, maglica, tanki sloj) tanka prozirna opna od celuloita s presvlakom
osjetljivom na svjetlost koja slui za fotografiranje ili za pravljenje kinomatografijskoga snimka (foto-vrpca).
Ilustracija (lat. illustrare = osvijetliti, razjasniti) tumaenje pojedinih tekstovnih sadraja pomou likovnih sredstava izraaja
(vinjeta, inicijal, minijatura).
Plakat (nizoz. placken = lijepiti; engl. poster; franc. placard; tal. manifesto ) pisana, crtana, slikana ili tiskana obavijest obino
umnoena i izloena na javnom mjestu.
Impresija (lat. impressio = utiskivanje) je neposredno doivljeni osjeaj, dojam, primarni svjesni sadraj koji proizlazi iz osjetilno
spoznajnog svijeta (umjetniki pravac: impresionizam; umjetnik: impresionist).
Ekspresija (lat. exprimere = prikazati, jasno izraziti) je osjeaj preko kojega umjetnik subjektivni (osobni) doivljaj prikae na
odreenom likovno djelu (umjetniki pravac: ekspresionizam; umjetnik: ekspresionist).
Simbol (gr. symbolon) je figurativni ili apstraktni znak (antropomorfni: ovjek, zoomorfni: ivotinja, grafiki: slovo, geometrijski
znak) koji ili oznauje neki pojam ili na njega podsjea, jer je poticajan (sugestivni) i prizivajui (evokativni) pojam. Simbol je
posrednik izmeu ljudskog razumijevanja i nerazumijevanja.
Znak (gr. semeion; lat. signum; engl. sign; njem. Zeichen; franc. signe; tal. segno ) je obiljeje, signal, nositelj je znaenja,
odnosno predmet koji upuuje na drugi predmet (u filozofskom smislu). U likovnim umjetnostima znak je (bez obzira na
pripadnost) likovni element kompozicije.
Logotip (gr. logos = rije + typos = lik, trag) je zatitni znak vizualno osmiljen i prepoznatljiv kao nazivni i likovni pojam
odreene djelatnosti.
Memorandum (lat. memorandus = spomena vrijedan, znaajan) je slubeni list papira u ijem se vrhu nalaze otisnut logotip kao
zatitni znak, puni naziv odreene djelatnosti i adresa.
Monogram (gr. monos = sam, jedan jedini + gramma = slovo) skraenica, zatitni znak, prvobitno kao jedno, a kasnije dva ili
vie slova, koji oznauju im autora umjetnikoga djela.
Original (lat. origo, originis = podrijetlo, zaetak, postanak) je likovni izvornik (za razliku od kopije) izraen od samog umjetnika
Kopija (lat. copia = zaliha, obilje) u likovnim umjetnostima je vjerna reprodukcija originala izvedena istim materijalom i slinom
ili identinom tehnikom.
Falsifikat (lat. falso = krivo + facere = nainiti) je preinaka (kopija, imitacija) umjetnikih djela (kao i drugih predmeta)
napravljenih radi prijevare, odnosno stjecanja materijalne koristi (totalni falsifikat).
Ki (engl. sketch; njem. Kitsch) jeftina, bezvrijedna nadriumjetnost dopadljiva ukusa. Obiljeje je neukusnog umjetnikog obrta i
uglavnom radova diletanata i amatera.
Izloba (engl. exhibition; njem. Ausstelung; franc. exposition; tal. mostra) u likovnim umjetnostima oznauje javno izlaganje
umjetnikih djela.
Bijenale (lat: bis = dvaput, jo, opet + annus = godina) je likovna izloba koja se redovito (tradicionalno) odrava svake druge
godine. Najpoznatiji bijenale u Europi odrava se u Veneciji od 1986. godine: La Biennale di Venezia.
Retrospektiva (lat. retro... = nazad, unatrag + spectare = gledati, motriti ) znai: osvrt, osvrtanje, gledanje unazad, obaziranje na
prolost. U likovnim umjetnostima oznauje izlobu koja obuhvaa likovna djela jednog umjetnika ili grupe umjetnika nastalih
unutar veeg vremenskog razdoblja (ili cjelokupnog ivota).
Instalacija (lat. installare = postaviti) je u suvremenom umjetnikom izraavanju kombinirano likovno djelo (skulptura, mobil
slika...) postavljeno u prostor na nain da s tim prostorom sainjava smislenu cjelinu.
Kolekcija (lat. colligere = skupljati) je skup istovrsnih umjetnikih skupocjenih predmeta.
Kolekcionar (ili kolekcionist) je sakuplja skupocjenih umjetnina.
Zbirka (lat. colectio) je zasebni skup umjetnikih djela pojedinih muzeja, galerija, pinakoteka, biblioteka i kolekcionara.
Aukcija (lat. auctio, od augere = nadmetati se) je javna prodaja ili rasprodaja umjetnina putem nadmetanja (pri kojoj umjetninu
dobije onaj tko ponudi najvei iznos), draba, licitacija.
iri (engl. jury) grupa strunjaka odreenih ili izabranih za prosuivanje umjetnikog dojma pojedinih likovnih djela (osobito pri
odabiru za izlobu) ili za dodjeljivanje poasnih nagrada na izlobama ili natjeajima.
Muzej (gr. museion) je ustanova ili zgrada u kojoj se pohranjuju, uvaju i izlau likovna umjetnika djela kao i predmeti koji su
vrijedni za prouavanje povijesti ovjeanstva.
Galerija (engl. gallery; franc. galerie; njem. Galerie; tal. galleria) je ustanova ili zgrada u kojoj se pohranjuju, uvaju i izlau samo
slikarska i kiparska umjetnika djela.
Pinakoteka (gr. pinax, pinakos = ploica, slika + theke = spremnica) je ustanova (ili zgrada) u kojoj se pohranjuju, uvaju i
izlau slike (samo slikarska likovna djela).
Restauracija (lat. restaurare = popraviti, obnoviti) ustanova ili udruga koja ima ulogu popravljanja i ouvanja umjetnina.
Konzervacija (lat. conservare = sauvati, odrati) ustanova ili udruga koja ima ulogu zatite i odravanje umjetnina.

Pristup likovnom djelu

Prvi razred 4