2.1.

Ionizacija plinova
Postoji nekoliko metoda za ionizaciju zraka ili plina, a najee primjenjive su povrinska
udarna ionizacija, termika ionizacija, nuklearna emisija, foto ionizacija i ionizacija elektrinim
poljem Tipian primjer nastanka ionizacije je kad elektron velike kinetike energije udara u atom
i iz njega izbija jedan elektron, te kao rezultat nastaju dva elektrona i jedan pozitivni ion. Drugi
sluaj je kada se elektron pridrui atomu i na taj nain formira negativni ion tog atoma, slika 3.6.

Slika 3.6 Proces ionizacije atoma plina

Za svaki plin potrebna je odreena kinetika energija elektrona da bi isti bio u stanju
izvriti ionizaciju atoma. Napon ionizacije nekih plinova u voltima dat je u tableli 3.2 U ovim
procesima se energija mjeri u elektronvoltima (eV). Energija od 1 eV jednaka je poveanju
kinetike energije elektrona pri slobodnom kretanju izmeu dvije taake s potencijalnom
razlikom od 1 V.
Tabela 3.2 Vrijednosti napona ionizacije pojedinih plinova
Plin
Vodik (H)
Kisik (O)
Duik(N2)
Ugljen dioksid (CO2)
Vodena para (H2O)

Napon ionizacije [V]

15,4
12,5
15,8
14,4
12,7

Ako u elektrinom polju Er djeluje sila Fr tada, energija ionizacije Wi je energija potrebna
za pomak elektrona sa radijusa rB 0.1 nm na putanju beskonanog radijusa na kojoj vlada
napon ionizacije.
Q e e

gdje je:
e

e 1,6 10 19 C 1 eV 1,6 10 19 J
- elementarno naelektrisanje elektrona (
;
)

(3.52)

Shodno tome, energija potrebna za pomak elektrona iz orbite je data izrazom:

Wi Fdr Qe Edr
rB

rB

(3.52)

ili
W i Q eU i

(3.53)

2.1.1. Ionizacija dejstvom elektrinog polja

U ovom radu se ionizacija zraka vri elektrinim poljem zbog jednostavne primjene ove
vrste ionizacije u laboratoriji, te emo s toga i detaljnije opisati tu vrstu ionizacije. Ova metoda
ukljuuje prolaz plina izmeu izmeu ionizacionih elektroda. Kada atomi ili molekule dolaze u
dodir sa povrinom metalnih elektroda, tada oni gube ili dobijaju naboj u ovisnosti od polariteta
elektrode. Meutim, gustina elektrinog polja mora biti dovoljno visoka (reda nekoliko kV/m) da
bi se pokrenuo proces ionizacije. Geometrijske karakteristike elektrode su takoer veoma
vane, jer je elektrino polje jae u okolini otrih metalnih predmeta i sa malim stepenom
zakrivljenosti povrina u odnosu na one koje su tupe ili ravne. Kako se intezitet elektrinog polja
poveava, estice koje se pribliavaju elektrodi bivaju ionizirane prije nego li dospiju do nje.
Stopa ionizacije opada kako se smanjuje intezitet elektrinog polja. Smatra se da je pri veim
pritiscima i veim brzinama strujanja plina potrebno vie elektrine energije za pokretanje
procesa ionizacije. Elektrino polje za ionizaciju je poeljno zbog toga to se veoma
jednostavno kontrolie u laboratorijskim uslovima, takoer se i geometrije elektroda mogu
mijenjati proizvoljno po elji.

Slika 3.7 Proces generisanja negativnih iona

Postoje dva naina ionizacije elektrinim poljem, jedan pomou elektrinog luka, a drugi
pomou pojave korone, to je prikazano na slici 3.7. Kada se intenzitet elektrinog polja povea
dolazi do proboja potencijala plina i odvija se luno pranjenje koje karakterizira tok struje kroz

plin izmeu elektroda i visoka disipacija energije u oblik toplote odmah nakom eksplozije zvuka.
Iako ova metoda moe dati veliku koncentraciju iona i vieg reda ne preferira se zbog oteenja
na elektrodama aparata, grijanja i nestabilnosti pranjenja u obliku luka visokog naboja. Efekat
korone sa druge strane, nizak nivo energije pranjenja koja proizvodi niu gustinu ionizacije
reda nekoliko mW, i zbog male potronje energije ova metoda ionizacije je usvojena za
sprovoenje studije. Korona se moe pojaviti na elektrodi prikljuenoj bilo na pozitivan, bilo na
negativan napon. Negativna korona stabilnija je od pozitivne, te dodani napon elektrodi moe
biti vii kad je negativna, pa je to razlog da ionizacijska elektroda u pravilu ima negativan napon.
Korona je elektrina pojava koja nastaje kada gradijent jaine elektrinog polja oko
elektrode prekorai odreenu graninu vrijednost, pri emu njezino nastajanje zavisi o jaini
napona, obliku i razmaku elektroda, gustoi, vlazi, provodljivosti i temperaturi plina. Pojava
korone je jaa ako je radijus zakrivljenja povrine izbijanja manji (zbog toga se ionizirajue
elektrode rade u obliku ice), tj. to su elektrine silnice zbijenije. Nasuprot tome, kolektorske
elektrode se rade u obliku cijevi ili ploa, jer je na njima pojava korone nepoeljna. Pri pojavi
korone dolazi do emisije svjetla u njezinoj blizini i pojave siktavog zvuka. Zbog pojave korone
nastali ioni se kreu pod uticajem jakog elektrinog polja brzinom od 40-50 m/s. Ioni koji tom
brzinom udare u ionizacijsku elektrodu izbijaju iz njezine povrine elektrone, koji ubrzani
elektrinim poljem udaraju u molekule plina izazivajui time njegovu ionizaciju.
Kako je ionizaciona komora ta koja vri naknadnu obradu ispunih plinova motora SUS
princip rada iste je prikazan na slici 3.8. Zrak koji dolazi na ionizacijske elektrode ionizira se
usljed djelovanja napona na elektrodama, a zatim ostvaruje interakciju sa ispunim plinovima
koji se nalaze u ispunom sistemu.

Slika 3.8 Princip rada ionizacijskih elektroda u ionizacijskoj komori

Vanost negativnih iona

Odavna je poznat utjecaj promjene ionizacije zraka u prirodi na ovjeka. Elektricitet u zraku
najee primjeujemo s promjenom vremena ili nailaskom ciklone. Nagli porast pozitivnih iona
pred oluju loe utjee na ljude, dok izrazito poveanje negativnih iona nakon oluje osvjeuje i
stimulira. Zagaeni zrak velikih gradova oblikuje stalnu ciklonu s velikim manjkom negativnih
iona.
U zatvorenim prostorima ureda, radnih mjesta i modernih stanova negativnih iona ima jo
manje, posebno ako su ti prostori graeni od armiranog betona (Faradayev kavez), uporabom
centralnog i toplozranog grijanja i klimatizacije, TV monitora i raunala te zagaenjem dimom
cigarete ili niskom relativnom vlagom zraka i drugim.
Razna mjerenja pokazuju sline rezultate u razliitim industrijskim podrujima.
Jedno takvo mjerenje pokazuje koliinu negativnih iona po cm 3 zraka:
na selu: 800 1800
ulici veeg grada: 200 450
zatvorenom prostoru vee uredske zgrade: 30 50
Sva ta neprirodna stanja odraavaju se na ovjeka pojavom brojnih simptoma koje neki
nazivaju "boleu civilizacije", a drugi "simptomima bolesnih zgrada".
Navedimo neke:
malaksalost (fizika i mentalna)
gubitak koncentracije
depresija i pesimizam
neuroza i poveana osjetljivost
migrena i glavobolja
besanica
tekoe dinih organa
osjeaj guenja - kao da nema dovoljno kisika u zraku
hipertonija i srane tegobe i druge
Osjetljivima na klimatske promjene takvi uvjeti su neizdrivi i bitno smanjuju njihove radne
sposobnosti uz izrazit osjeaj nelagode. Tajna je u injenici da kisik koji udiemo prodire kroz
alveole plua u krv samo zahvaljujui svom negativnom naboju. U protivnom nastaje osjeaj
guenja - diemo , ali bez ikakvog uinka. To se najjae oituje pred oluju kad je zrak
prezasien pozitivno nabijenim ionima.

Istraivanja pokazuju da jedan negativan ion svojim nabojem omoguuje djelotvorno vezanje od
10 do ak 80 molekula iona kisika, pa negativni ioni uravnoteuju sve znaajne bioloke
procese ljudskog organizma, pospjeujui fiziku djelotvornost miia te hormonalnu i
intelektualnu aktivnost.
Navesti emo zanimljivo zapaanje kao rezultat mjerenja g. Yalcou-a u jednom kazalitu u New
Yorku. Mjerenja izvrena prije izvedbe, u pauzama i nakon predstave pokazuju zapanjujue
poveanje pozitivnih iona a smanjenje negativnih, s poetka prema kraju predstave, kao i jedno
razumljivo zadovoljstvo publike koja izlazi iz kazalita i olakavajue udie ulini zagaeniji zrak,
ali ipak sa vie negativnih iona.
Posljedice smanjenja negativnih iona u zatvorenim prostorima poznate su svima koji
prisustvuju na sastancima i seminarima. U poetku su svi utivi i raspoloeni, postupno ton
raste, razgovori postaju ak agresivni iako temperatura zraka nije porasla. To su simptomi pada
negativnih iona u zraku i udisanja dima cigareta. Isti fenomen pojavljuje se u automobilu, ime
se objanjava tendencija agresivnosti vozaa.
Ioni se u prirodi stalno stvaraju ali i brzo nestaju, a broj im varira ovisno o meteorolokim i
kozmikim uvjetima, te o vlazi i oneienosti zraka. Negativne ione stvaraju kozmika i
suneva zraenja, radioaktivnost zemlje, zatim kia i prskanje vode te vatra (svijea je jak
ionizator).
Novija istraivanja (prof. J.G. Metadier) pokazuju da klorofil biljaka ne stvara neutralni kisik,
ve atome kisika s vikom jednog, obino dva elektrona (O 2- ili O 1-), koji se spajaju u
dvoatomne molekule s dva nesparena elektrona. Takve negativne ione kisika moemo nazivati
"kisikoni" (prema engleskom - oxions). Istaknimo da borove iglice proizvode vie kisikona od
drugog drvea, jer uz klorofil, u listu koji je u obliku igle, stvaraju i negativne ione na osnovu
"efekta difuzora" (vee izbijanje elektrona na povrini manje zakrivljenosti).
Ve se dugo zna da je zrak u borovim umama ljekovit a sada znamo i zato. Vodopadi i
prskanje vode ioniziraju zrak s negativnim ionima na osnovu tzv. "Leonardova efekta".
Negativni ioni nisu samo neophodni za ivot , oni daju ivot i ivotnu efikasnost svim ivim
organizmima bilo bolesnim ili zdravim. Stimuliraju sve funkcije, to su dokazala i mjerenja:
fizika snaga miia (mjereno na ergografu)
intelektualna aktivnost (mjerena na encefalografu)
hormonalna aktivnost (mjerena prema izluivanju lijezda)
Kada su tjelesne funkcije normalne negativni ioni su nedjelotvorni, a vano je istaknuti da su
nekodljivi, ali s posljedicom da mogu ponekad djelovati u jednom, ponekad u drugom smjeru.
Na primjer: ako je arterijski tlak previsok negativni ioni ga smanjuju, a ako je prenizak oni ga

poveavaju.
Negativni ioni takoer vrlo dobro proiavaju zrak, posebno u kombinaciji sa niskom
koncentracijom ozona. Naime, negativno nabijeni ioni se veu za zagaivala i alergene, koji su
pozitivno nabijeni. Novonastale vee estice padaju na tlo i uklanjaju se iz zraka koji udiemo.
Veina lebdeih zagaivala i alergena su pozitivno nabijena. U podruju gdje postoji visoka
koncentracija negativnih iona, dolazi do mijenjanja naboja lebdeih zagaivala u negativan.

To ima za posljedicu magnetsku privlanost meu zagaivalima u zraku, uzrokujui njihovo

meusobno gomilanje.
Tada postaju preteka da bi nastavila lebdjeti u zraku i bezopasno padaju na tlo, odakle ne
mogu dospijeti u va repiratorni trakt. ak ako su udahnute prije nego su dospjele na tlo, te su
estice sada toliko velike da se zaustavljaju se na "filterima" gornjih dinih puteva. Naravno, bez
stalnog generiranja negativnih iona neke od tako uveanih zagaivala se mogu vratiti u zrak.
Neka istraivanja sugeriraju da negativni ioni imaju i bioloki efekt na bakterije i viruse,
unitavajui ih kontaktom u mnogim sluajevima.
Kao izvor negativnih iona u dananjim urbanim sredinama preporuljivo je, pa i neophodno,
koristitiionizator zraka. Budui da su "mali" negativni ioni, koji su bitni za ive organizme, vrlo
nestabilni i brzo nestaju u oneienom zraku (nekoliko sekundi do minute), ionizatori trebaju
biti postavljeni u blizinu ljudi: na radnom stolu preko dana, u spavaoj sobi tijekom noi, u autu
tijekom vonje.
Ukratko, negativni ioni unitavaju bakterije, vitaliziraju nae stanice, poveavaju kapacitet
kisika u krvi, poboljavaju rad metabolizma, poveavaju mo koncentracije i budnost, uklanjaju
umor, poveavaju otpornost prema bolestima, iznimno dobro utjeu protiv glavobolje, besanice,
zatvora, alergija, astme, i mnogih drugih tegoba.