DIDAKTIKA je grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog

procesa.
Didaktika je teorija nastave
UENJE je aktivnost kojom pojedinac postie relativno trajnu promjenu svog
ponaanja. Uenje je temelj odgojno-obrazovnog procesa.
OBRAZOVANJE je intencionalno, pedagoki osmiljeno i sustavno
organizirano uenje.
ODGAJATI znai takvo djelovanje na mlado bie, koje e ga uiniti osobom
(linou).
NASTAVA je oblik organiziranog uenja kojemu je cilj odgoj i obrazovanje
njenih sudionika.
Komponente tog sustava su: uenik, uitelj, nastavni sadraji, objektivni
uvjeti, odnosi izmeu sudionika nastave, nastavno dogaanje (situacije uenja)
EDUKACIJA obrazovanje u irem smislu koje ne polazi od didaktike nego teorije
kurikuluma
NAOBRAZBA razina obrazovanja
IZOBRAZBA naziv za obrazovanje ili osposobljavanje za neku praktinu
vjetinu
KOLOVANJE aktivno sudjelovanje u odgoju i obrazovanju kroz odgovarajue
vrste kole

Ciljevi nastave su odgoj i obrazovanje

Obrazovanje je doivotan i cijeloivotni proces koje obuhvaa znanje,

vjetine i sposobnosti

Odgoj je meuljudski odnos koji obuhvaa vrijednosti, interese, stavove,

motive, navike

Odgojni i obrazovni ciljevi i zadaci se isprepliu. Sadre individualni (I)

i drutveni aspekt (D)
-Odgoj: personalizacija (I) i socijalizacija (D)
-Obrazovanje: stjecanje znanja, vjetina te razvoj kljunih kompetencija (I),
daljnji razvoj kulturnih i civilizacijskih dostignua (D)
BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ciljevi i zakon uenja)
ZNANJE prepoznavanje informacija
RAZUMIJEVANJE shvaanje informacija
PRIMJENA primjena znanja u rjeavanju problema
ANALIZA razdvajanje informacija kako bi se prilagodile razliitim situacijama
SINTEZA saimanje i primjena informacija radi poboljanja kvalitete neke
situacije i ivota
VREDNOVANJE prosudba korisnosti i ostvarenosti cilja
ODGOJNO-OBRAZOVNA KOMUNIKACIJA

Intrapersonalna, interpersonalna i masovna komunikacija

Personalna i apersonalna komunikacija

Verbalna i neverbalna komunikacija

Jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija

Neposredna komunikacija i telekomunikacija

Autoritarna i demokratska komunikacija

Nasilna i nenasilna komunikacija

Odgojno-obrazovni program je dokument u kojem su naznaeni odgojni i
obrazovni ciljevi, opseg, dubina i slijed prouavanja nekog sadraja
Nastavni plan je kolski dokument koji u obliku tablice propisuje koji e se
predmeti i s kolikom fondom sati prouavati u nekoj koli
Nastavni program je kolski dokument koji propisuje opseg i dubinu sadraja
koji e se prouavati u sklopu nekog nastavnog predmeta

Vrste kurikuluma
Nacionalni, centralni ili okvirni je standardiziran ali otvoren dokument
koji jasno istie ciljeve koji su zajedniki svim nastavnim predmetima.
kolski kurikulum je planski i radni dokument koji se odnosi na pojedinu
kolu u kojoj se identificiraju i precizno definiraju svi elementi i koraci
organizacije, ostvarenja i evaluacije nastave
Okvir kurikuluma
Kurikulum je osobna karta kole, a donose ga uitelji, struni suradnici i ravnatelji
uz aktivno sudjelovanje uenika, roditelja i lokalne zajednice.
Okvir kurikuluma ine:
Bazini programi koji se izuavaju tijekom cjelokupnog kolovanja
Obvezni programi
Izborni programi
Fakultativni programi
Skriveni kurikulum
Otvoreni kurikulum
Ishodita i etape izrade kurikuluma
Ishodita/polazita kurikuluma su potrebe
Etape izrade kurikuluma
1. Cilj utvrivanje eljenog postignua
2. Zadaci utvrivanje aktivnosti i putova koji omoguavaju dolazak do cilja
3. Sadraji izbor i oblikovanje sadraja koji osiguravaju postizanje cilja
4. Metode utvrivanje najuinkovitijeg naina rada i aktivnog (samo)uenja
5. Evaluacija utvrivanje stupnja ostvarenosti cilja, Znaajan segment i
samoocjenjivanje.
Razliito shvaanje strukture i dinamike odgojno-obrazovnog procesa

V. Mui: razlikuje ui i iri pojam odgoja, a iri sadri odgoj i obrazovanje.

N. Pastuovi: Obrazovanje shvaa u irem znaenju,podrazumijevajui pod

tim odgoj.
Kako organizirati nastavu?
1. subjektivni - motivacija pojedinca, to i zato ui, stimulacije
2. objektivni - opremljenost
3. organizacijski - kognitivno, afektivno i psihomotorno
a) odreivanje ciljeva
b) odreivanje tehnologije uenja
c) vrednovanje
Etape nastave
2

L.Bognar M.Matijevi:
1. Dogovor
2. Realizacija
3. Valorizacija
V. Poljak
1. Pripremanje
2. Obrada nastavnog gradiva
3. Vjebanje
4. Ponavljanje
5. Provjeravanje
Openito: Uvodni dio sata
Glavni dio sata
Zavrni dio sata
Zadaci nastave
V. Poljak Didaktiku definira kao granu pedagogije koja prouava ope
zakonitosti obrazovanja te istie tri najvanija zadatka nastave:
Materijalni zadatak nastave odnosi se na stjecanje znanja o objektivnoj
stvarnosti koja se prouava u pojedinim predmetima
Funkcionalni zadatak nastave odnosi se na razvijanje vjetina i
sposobnosti
Odgojni zadatak nastave odnosi se na razvijanje stanovitih odgojnih
vrijednosti
NASTAVNE METODE
Klasifikacija prema osjetilima:
Verbalne metode:
-Monoloke: predavanje, tumaenje, objanjavanje (koriste se za lake teme)
-Dijaloke: intervju, razgovor, diskusija, polemika (koriste se za teu temu)
Vizualne metode
- Zasnovane na demonstraciji i govoru kao pomonom sredstvu (slike, filmovi,
grafikoni, sheme, tablice.
Prakseoloke metode
- Zasnovane na primjeni, djelatnostima do profesionalnih postupaka (tokar,
limar)
Bloom psihomotorike: interioriziranje, manipulacija (pokuaj i pogreka),
precizacija, sistematizacija
NASTAVNI OBLICI I POSTUPCI
Oblik je nain rada u nastavi:
Frontalni rad istovremeni rad s itavim razredom
Grupni rad rad u skupinama na istim ili razliitim zadacima
Rad u paru rad dva po dva
Individualni - pojedinani samostalni, n a istim ili razliitim zadacima.
Individualizirani rad prilagoen pojedinom ueniku
NASTAVNE STRATEGIJE
Nastavne strategije su metode i postupci koje nastavnik primjenjuje kako bi
strukturirao tijek nastave i ostvario postavljene ciljeve.
Kako osposobljavati uenika za samostalno uenje?

Predlau se otvoreni didaktiko-metodiki sustavi koji uenicima, ali i

uiteljima, pruaju mogunosti izbora
Rije je o sustavima koji su otvoreni prema dijalogu, izboru i
odluivanju te omoguuju samostalno uenje i uenje na temelju
suodluivanja.
PRIPREMANJE
NASTAVA zajedniki in uitelja i uenika
Pripremanje:
1. Materijalno-tehnika priprema
2. Pedagoko-psiholoka
3. Didaktiko-metodika

Etape pripremanja (razliiti obrasci)

Uvoenje (motivacija , cilj)

Glavni dio sata Obrada, Vjebanje, Ponavljanje

Zavrni dio sata Sinteza, Evaluacija, Generalizacija

Odgojno-obrazovna klima
Odreena je kvalitetom odnosa u procesu odgoja i obrazovanja
Razlikujemo dominantno i integrativno ponaanje nastavnika:
autoritarno
demokratsko
indiferentno
Integracija i korelacija
povezivanje nastavnih sadraja u vie smislenih cjelina (tema)
povezanost znanstvenih i umjetnikih sadraja i disciplina
timski rad uenika i nastavnika i aktivni oblici uenja
VRJEDNOVANJE, PROCJENJIVANJE, OCJENJIVANJE
Prema nositelju vrednovanja (tko vrednuje):
vanjsko: nositelji razne osobe i institucije,
unutarnje: interno, kolsko.
Prema usmjerenju:
formativno usmjereno vrjednovanje: kontinuirane, sveobuhvatne i
sumirajue prosudbe uinkovitosti pojedinih sudionika odgojno-obrazovnog
procesa i itavog sustava.
sumativno usmjereno vrednovanje: pretvaranje rezultata u dokument svjedodba,diploma.
PISA-Program za meunarodno ocjenjivanje znanja vjetina uenika.
ISPITIVANJA ZNANJA
Aktivan tip ispitivanja podrazumijeva nain da nastavnik dodatnim pitanjima navodi uenika na odgovor.
Pasivan tip ispitivanja oituje se na nain da nastavnik postavi pitanje i uti.
Tada nastavnik moe podcijeniti stvarno znanje uenika.
Objektivno ispitivanje i ocjenjivanje
Prednosti ispitivanja i ocjenjivanja testovima znanja:
ista pitanja za sve uenike (tip i sadraj),
4

 ocjena ne ovisi o ispitivau (broj bodova).

Nedostatak ispitivanja i ocjenjivanja testovima znanja:
mogue je ispitati uglavnom injenina znanja,
nema mogunosti postavljati dodatna pitanja,
ne moe se uvaiti trenutno stanje uenika.
Zakljuiti ocjenu kao kompozitnu vrijednost dobivenu na oba naina ispitivanja i
ocjenjivanja (subjektivno i objektivno).
Za jasnu i pravednu ocjenu unaprijed postaviti skalu i kategorije:
odrediti ono to je prosjeno, uobiajeno,
najee srednja kategorija,
odrediti kategorije u koje se smjeta ono to je iznad prosjeka i ono to je
ispod prosjeka,
koliko kategorija - ovisi o mogunostima razlikovanja kvalitete i kvantitete
onoga to se ocjenjuje.
KOMPONENTE VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA
Znanje sustav injenica i generalizacija koje je uenik razumio, moe
reproducirati i primijeniti.
Radne navike primjena znanja u praksi
Interes zalaganje, stav prema odreenom sadraju, motivacija.
Sposobnosti nadareni, tekoe u razvoju, uenici s posebnim potrebama
Mogunosti za rad stambene prilike, materijalne prilike, obiteljski
problemi, utjecaji
Tradicionalni pristup vrednovanju
Prevladava sumativno vrednovanje (na kraju uenja i pouavanja)
Vrednovanje na temelju samo usmenih i pismenih provjera nastavnika:
procjenjivanje ishoda uenja nakon odreene cjeline ili vremena,
odgovara jednom djelu uenika (kampanjsko uenje),
nemogunost pokazivanja stvarnog znanja.
Ocjena govori kojoj iroj kategoriji pripada uenik (prema uspjehu)
Ne govori to uenik zna li moe, odnosno ne zna ili ne moe
Uenici ne znaju kako treba uiti i kako se vrednuje i samovrednuje
Najee se provjeravaju najnie razine znanja (pitanje odgovor) prema
predavanju nastavnika ili lekcijama udbenika.
Problemi tradicionalnog ocjenjivanja:
Iz razreda u razred sve vei broj uenika sa nedostatnim znanjem,
vjetinama i sposobnostima te odgojnim deficitima
Suvremeni pristup vrednovanju
Prevladava formativno vrednovanje (tijekom uenja i pouavanja)
Kontinuirana procjena kvalitete procesa uenja/pouavanja:
govori o predznanju i razvoju kompetencija tijekom uenja;
rezultat = polazna osnova za individualizirano uenje;
kvalitetnija nastava kao zajedniki in uenika i nastavnika;
vea motivacija za uenje zasnovana na uspjesima;

vea postigua uenika aktivnim uenjem i kontinuiranim vrednovanjem;

samovrednovanjem i vrednovanjem drugih;
uenici tono znaju to rade dobro, a to loe i kako ispraviti loe.
Vrednovanje je u funkciji uenja i razvoja (integrirani pristup)
Nastavnici i uenici prate i vrednuju koliko je djelotvoran konkretan nain uenja,
mogu ga mijenjati, prilagoavati, izvoditi izvan uionice, organizirati projektne
dane, integrirane dane, nastavu bez zvona.