JAPODI

Japodska grupa rasprostire se u Lici, dijelu Gorskog Kotara i sjeverozapadnoj Bosni. Najsjeverniji
lokalitet je Vinice u Sloveniji. Istona granica je Una.
Lokaliteti japodske grupe su Prozor (dvojna gradina Mali i Veliki Vital), Kompolje (2 nekropole),
Smiljan (nekropola), Jezerine kod Bihaa (najvea nekropola u dolini Une) i Golubi (nekropola).
Apijan kae da je Metulon glavni japodski grad u ogulinsko-plaanskoj dolini. To je dvojna gradina
Velika i Mala Viniina kraj Josipdola. Arupium je Mali i Veliki Vital kod Prozora, Avendo je Crkvina u
Kompolju, a Monetium Humac u Brinju.
U poetku eljeznog doba dominira skeletni ukop dok su u Pounju podjednako zastupljena oba naina. U
mlaem eljeznom dobu postotak paljevinskih ukopa raste, pogotovo u Pounju gdje premauje broj
skeletnih. Tamo se poinje i prilagati oruje. Groblja su ravna ili pod tumulima.
Na izvoru Privilice kod Bihaa je svetite na otvorenmo sa rtvenicima koje su Japodi podizali Bindusu. u
1.st.
U rijeci Klokot u bihakome polju naeno je vie kopalja i kratkih maeva.
FAZA I (9.st.=Ha B3)
FAZA II (8.st.=Ha B3)
Karakteristini predmeti su naoalasta fibula, sljepooniarke i privjesci.
Prisutna je ogrlica od 5 otvorenih tordiranih torkvesa.
Od fibula su prisutne 3. generacija Golinjevo fibula, fibule tipa Prozor (8.st.), fibule s raskucanim lukom i
sangvisunga (pijaviaste) fibule.
Naene su igle s ploastom glavom i kosim urezima na vratu (Gajina Peina), zrna jantara i staklene paste
te nanogvice.
Kalotaste kape koje su u prethodnoj fazi bile od sukna ili koe prekrivene bronanim pucetima sada
dobivaju privjeske i lanie.

FAZA III (7.st.=Ha C1 i C2)

Na poetku faze gube se utjecaji KP pa se sada prati razvoj autohtone kulture.
Pokrivala za glavu u ovoj fazi doivljavaju vrhunac. este su jednopetljaste lune fibule sa zrnom
jantara. Takoer se javljaju rebraste fibule, sangvisunga i spiralne naoalaste fibule.
Lijevani okovi za pojas ukraeni su geometrijskim ornamentima. este su dvokrake igle s glavom u
obliku osmica.
Krajem faze javljaju se fibule s tri dugmeta na luku i dugom nogom koja zavrava kuglicom.
FAZA IV (6.st, Ha D1 i D2)
Javljaju se protocertoske fibule lune fibule s dugom nogom koja zavrava bradaviastim ispupenjem.
Rjee su zmijolike fibule s diskosom na luku. Prisutna je i naoalasta fibula.
Nose se privjesci u obliku stiliziranih ljudskih figura.
Jantar je i dalje omiljen.
Vane nekropole ove faze su Prozor, Kompolje, Smiljan i iroka kula.
Fibula s tri kuglice na luku se mijenja kuglice postaju vee pa je takva fibula japodski specifikum.
Pojasne kope s prikazom ratnika su iz Prozora.

FAZA V (5. i 4.st, Ha D2 i D3)

To je vrijeme ranog latena u srednjoj Europi.
Poetku faze pripadaju obraena zrna jantara. Jantarne enske glave iz Kompolja datirane su u 6.-5.st.
Antitetiki postavljene glave ratnika s kacigama su iz Prozora, a konji iz Vrepca.
Javljaju se certosa fibule, bule od bronanog lima, lune fibule s tri kuglice, fibule s tri spiralne petlje i
jantarnim zrnima, okovi za pojas od bronce i eljeza.
Pektoral iz Kompolja datira se u 5.st.

FAZA VI (3. i 2.st, Lt C)

Pounje i Vinica su jae izloeni keltskim utjecajima.
Prisutne su fibule s unjastim lukom i unazad prebaenom nogom, fibule s okruglim proirenjem na nozi
u koje je ubaeno zrno jantara ili stakla. Ploaste fibule su uvoz s liburnskog podruja.
Zrno jantara s prikazom ratnika naeno je u Prozoru.

FAZA VII (1.st, Lt D)

Naeni su srebrni privjesci koje koriste Liburni pod utjecajem helenizma.

NOVI PAZAR
U Novom Pazaru se nalazi kneevski tumul s kraja 6. i poetka 5. st. Tada se javljaju kneevski tumuli
na Balkanu koji poznaju sloen ritual, odvojeno sahranjivanje od ostalih te veliku koliinu zlatnog i
srebrnog nakita. Ovaj tumul je vjerojatno nastao od 80ih do 60ih 5.st.
Tumul u Novom Pazaru zapravo nema tragova groba pa je mogue da se radi o porodinoj ostavi. Nije
prisutna kaciga, ni oruje ni tit. Vjerojatno se radi o tri osobe od kojih je jedna bila eni (sudei po
nakitu).
U tumulu postoji ostava posua (dvije grke vaze i sedam metalnih posuda) i kovega: (dijelovi ogrlice
od jantara i stakla, zlatne cjevice, ice, igle za kosu, naunice, fibule).
Pod temeljima crkve naeni su zlatni pektorali i brakteje, pterige i mitre. Tu se ubrajaju jo i dva zlatna
pojasa, zlatno prstenje i srebrne narukvice.
Bojna oprema i kola su stavljeni na lomau.

Crnofiguralni olpe s
Par zlatnih pojaseva tipa Mramorac Tri zlatne mitre est zlatnih pektorala prikazom
Dioniza i satira
ploe za ukras i
(6.st.)
(6./5.st.)
zatitu abdomena
Crnofiguralni kiliks s prikazom psa i lisice (poetak 5.st.)
Bronana hidria s drkom u obliku kurosa te prikazom 2 ovna, 2 lava i Gorgone (junoitalsko porijeklo, kraj 6. st.)
Srebrna fiala s pozlaenom aplikacijom u obliku lotosa (rano 5.st.)
Jonska arhajska zlatna igla s glavom u obliku dvije petlje
Bronana situla venetskog porijekla
Bronana cjediljaka ija drka zavrava ovnujskom glavom
Bronani tronoci, bronana oionohe
Paragnatide jantarne metope s prikazima ratnika i votinja
Jantarne statue
Ogrlica od staklenih perli
Dijelovi zlatne ogrlice
Par naunica od zlatnog lima

Dva para zlatnih fibula tipa Novi Pazar (5.st.)

etiri zlatna prstena (poetak 5.st.)
etiri dvojne omega-fibule (6.-5.st.)
Srebrne i bronane fibule
Dvije srebrne narukvice sa zmijskim glavama (6.-5.st.)
Dijelovi ogrlice od obraenog i neobraenog jantara
Pet pteriga
Zlatne aplikacije

ATENICA
U Atenici su naena 2 paljevinska kneevska tumula, ena i mukaac, koji datiraju na kraj 6. i poetak
5.st. ena je pokopana s dijetetom, dvokolicima i konjem. Mukarac je imao titove, ma, etveropreg,
konja i skitske bronane strijele.

GLASINAC
GLASINAC IVa (800.-750.=HaB3)
Vidi se kontinuitet od IIIc.
Prevladava skeletni ukop pod tumulima. Lokaliteti su Ilijak, Gosinja planina, Taline, Rusanovii
Javljaju se dvopetljaste, naoalaste i kolutaste fibule. Naena je i Golinjevo fibula.
GLASINAC IVb (725.-625.=Ha C)
Ukop je iskljuivo skeletni.
Prisutna je masovna uporaba eljeza i pojava kneevskih tumula.
Prisutne su narukvice sa srednjim limenim zavojem koje se nastavljaju iz prethodne faze, kalotasta
dugmad-toke (dijelovi kompozitnog pojasa ili neka vrsta oklopa), dijademe, brusevi, metalno posue,
knemide, maevi glasinakog tipa, eljezni keltovi i sjekire s krilcima.
Kneevski ukopi ove faze su Ilijak III/9 (knemide s brodom) i Ilijak II/1 (knemide, ma, brus, 4
bronane posude, dugmad-toke).
GLASINAC IVc (625.-500./475.=Ha D1 i D2)
Dijeli se na dvije faze: IVc-1 (625.-550=Ha D1) i IVc-2 (550.-500./475.=Ha D2).
U ovoj fazi javljaju se konjanici-ratnici.
Javljaju se fibule s nogom u obliku beotskog tita, unjaste fibule, razni tipovi kolutastih fibula,
glasinake dugmetaste fibule, glasinake fibule s etvrtastom nogom s otvorima, glasinake rebraste
fibule i glasinake krijestaste fibule.
Prisutni su astragalni pojasevi, dvopetljaste dvojne igle, diskoidne igle i glasinaki ma.
Kneevski grobovi ove faze su Ilijak XIII/2 (knemide s jelenom, brus), Osovo II/1 (konjska oprema,
brus, bronano posue), Brezje I/1 (bronano posue), itluci I/5 (konjska oprema, bronano posue,
knemide s muskulaturom, umbo) i Arareva gromila (korintska kaciga, astragalni pojas).
GLASINAC Va (500./475.-350.)
Na kraju IVc faze pojavljuje se paljevinski ukop i sada dominira.
Javljaju se rebraste bronane fibule i certosa fibule.
GLASINAC Vb (350.-250.)
Paralelan je s Lt B2 i C1.
Latenski utjecaji se vide u pojavi rano- i srednjelatenskih fibula.
Grki utjecaji se vide u pojavi trbakih fibula, filigranskih naunica i zrna te prstenju s figuralnim
prikazom.

DONJA DOLINA
Grupa Donja Dolina-Sanski Most rasprostire se u bosanskoj Posavini izmeu Une i Vrbasa, a na jug do
Sane.
Vidljiv je kontinuitet od KP.
Lokaliteti su Donja Dolina (kod Bosanske Gradike), Sanski Most, Otok u Vrpolju i Zecovi kod
Prijedora.
FAZA I (800.-650.)
Vidljiva je tradicija KP, a pokapa se paljevinsko u urnama.
Vani su nalazi Golinjevo fibule i fibule Tijesno-Vrbasa (derivat Golinjevo fibula).
FAZA IIa (650.-575.)
Faza IIa je paralelna s Glasincem IVb i poetkom IVc, te Stinom I.
Pokojnici se i dalje spaljuju, ali se javlja i skeletni ukop.
Naena je dijadema od bronanog lima, vieglave igle od eljeza s bronanom oblogom i diskoidne igle.
Od fibula se javljaju naoalaste fibule bez osmice, fibule s nogom u obliku beotskog tita i kuglaste fibule
ukraene iskucavanjem.
FAZA IIb (575.-525.)
Faza IIb je paralelna s Glasincem IVc te Stinom II.
U ovoj fazi dominira skeletni ukop, a pored paljevinskog ukopa u urnama javlja se i
paljevinski ukop bez urni. Faza ima dosta slinosti s glasinakom kulturom.
Javljaju se bronane posude: fiale-lotos i alica s visokom trakastom drkom.
U Donjoj Dolini su naena dva ljema grko-ilirskog tipa.
Umbo i bronani oklop potjeu iz Donje Doline.
I dalje su prisutne fibule s nogom u obliku beotskog tita, kuglaste fibule ukraene iskucavanjem i
diskoidne igle. Novost su unjaste fibule i glasinake dugmetaste fibule
FAZA IIc (525.-500.)
Faza IIc je paralelna s krajem Glasinca IVc i horizontom zmijolikih fibula.
I u ovoj fazi prevladava skeletni ukop. Vidljive su veze s Glasincem i Dolenjskom.
Javljaju se zmijolike fibule, glasinake rebraste fibule, glasinake dvopetljaste fibule s etvrtastom nogom
i dvije rupe, glasinake krijestaste fibule te unjaste fibule.
FAZA IIIa-1 (500.-450.)
Ukop je biritualan, ali dominira skeletni.
Javljaju se trakaste fibule, protocerosa lune fibule s ptijom glavom i certosa fibule.
FAZA IIIa-2 (450.-350.)
Ukop je biritualan, a dominira skeletni.
U Sanskom Mostu naene su knemide s modeliranom muskulaturom, a u arakovu grkoilirski ljem.
U ovu fazu datiraju mahaira, brusovi, certosa fibule, samostrelne fibule, jugoistonoalpske
ivotinjske fibule, naoalaste fibule s osmicom, vieglave igle, omega i krine ukosnice te
jantarne i staklene perle s oima.
FAZA IIIb (350.-300./275.)
Ukop je biritualan, a dominira inhumacija.
U ovoj fazi se javljaju ranolatenske fibule, samostrelne fibule i naoalaste fibule.

VIX
Horizont kneevskih ukopa: Vix, Kleinasperg, Heuneburg i Hochdorf. Ukopani su u grobne komore uz
bogate priloge s grkim i etrurskim materijalom. Horizont se datira od 600. do 450.
Vix se nalazi u podnoju brda Lassois u Burgundiji. Tamo postoji keltsko naselje Latisco iz 500. g.
Utvrda i nekropola datirane su u Ha D3-Lt A, tj. 480.-430. Iz istog vremena potjea i kneginja iz tumula I
(450, Ha D3).
Pokojnica se nalazila na platformi kola. Dijelovi
kola su bilki poloeni uz istoni zid, a posue uz
zapadni.
Glatki zlatni torkves s figuralnim prikazima.
Krater koji se moe usporediti s kraterom iz
Trebenita, ali uz njega nema oruja. Ruke su s
prikazom Gorgone, a friz s Artemidom.
Bronana oionohe, atiki kiliks, etruanski kiliks,
bronane posude.
Jantarne perle.
Kolut od tordirane bronce.
Ceremonijalna kola.

HOCHDORF
Tumul se nalazi na lokalitetu Eberdingen-Hochdorf, a datiran je u 550, kraj Ha D1. Nema pripadajueg
naselja.
Pokojnik se nalazio na klineu od bronce koji je ukraen frizom ratnika te antropomorfnim nosaima.
Naen je eir od brezove kore, luk i tobolac.
Na ceremonijalnim kolima su bili poloeni prilozi. Bronana posuda lakonskog porijekla ukraena
lavovima. Radionica se nalazila u Regiju u sjevernoj Italiji.
Zlatna ogrlica, dvije zmijolike fibule, narukvica, pojasna kopa, oblozi na bodeu i cipelama.
Devet rogova za pie.

NAstala je vjerovatno tokom 12 11 st . pne. u podrucju gornjeg i srednjeg tka Bosne

tokom 11 st prodrla je i u podruje oko gorenjeg toka vrbasa gdje se nalazi najbolje ispitao nasljee ove grupePod kod
Bugojna. razlikujemo 2 njena glavna perioda (stariji od 11 do sredine 8 st stare ere) 1050-750/727)i mlai dijeli se na
vise razvojnih faza ( faza 2-6) srednjobosnaske grupe ).Sahranjivanje je slabije poznati , ali moze rei da se mrtvi
sahranjivaju u ravnim grobovima , a inhumacija iskljuivo preovladava do 3stt kada prelazi na incineraciju .

Stariji period prestavljaju : pod kod Bugojna, faza C gradine u Alihodzama kod travnika, Gradina u Kopilu kod zenie ,
ostave Motike voliki Mosunj i brgule .

fibule Golinjavo i kakanj , duge spirane naruknice tordirane ogrlice grivn maevi tima veliki mosunj.

pocetak dr perioda u razvoju ove grupe prestavljaju faze " (750/725-625/600) kojij pripadaju slojevi naselja Pod

grupa nalaza iz usjeka pod Gradinom u Alihodzama , najstariji dio naseobinskih i grobnih nalaza na lokalitetu grad u
Svrakama u Vogosci

Faze 3 i 4 (625/600-550-450) nalazi iz Puticeva kod travnika.

Faza 5 i 6(450-450i 350 -300 reprezentiraju mladji slojevi poda

maladji dio nalaza i gracanice

i grobni nalazi iu podastinja i kiseljaka