Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 33

TF2 1.

kolokvij

Eva Dasovi

Grafika reprodukcija

RAZVOJ MEDIJA ZA PRIJENOS INFORMACIJE:

Imamo dva razliita izvora medija, ovisno o smjeru u kojem e se razvijati, to su elektroniki i tiskani
mediji (objasniti tablicu od izvora informacija do korisnika).
Workflow radni tok tijek niza procesa koji su meusobno povezani i uvjetovani. Uvjetovani znai
da ako smo pogrijeili u jednom koraku, da e to utjecati i na ostale korake, mogunost ispravka
pogreke je veoma mala (pr. Mutna fotografija s digitalcem). Zbog toga svaka faza reprodukcije mora
biti kontrolirana.
Tiskovna forma nositelj informacije koja se prenosi putem boje na tiskovnu podlogu na to
pravilniji nain.
ULOGA TF U INTEGRIRANOM PROCESU GRAFIKE REPRODUKCIJE:
Govori kojom tehnikom reprodukcije e ideja biti realizirana. To je shema koja prikazuje na koji je
nain reprodukcijski tok povezan preko TF do cijelog procesa reprodukcije. Pr.: planirati tok
informacije, strojeva da bi se definirao proces i da bi klijent bio zadovoljan.

TF2 1. kolokvij

Grafika reprodukcija

STRUKTURA I TIJEK PROCESA GRAFIKE REPRODUKCIJE:

Grafika reprodukcija se dijeli na pripremu, tisak i doradu.


GRAFIKA
PRIPREMA
TISAK
Ispis na tf
Ispis na film
tisak
Skeniranje
Obrada ilustracije
raunalo
Obrada teksta
Obrada slike
Impozicija
Prijelom
Kopiranje na tf
Unos teksta
Pr. otisak filma
Raunalo
Digitalni postupak izrade Konvencionalni postupak
tf
izrade tf
Razvijanje, obrada tf

Obrada dig. podataka

Skener
Gotova tf
Priprema
Unos slika

Dig. kamera
Kopirna rama
unos ilustracija

DORADA
Raunalo
dorada

Ispis na TF termin koji vri laserski ispis na TF, to znai da laserskim putem prenosi informacije na
povrinu TF koju elimo reproducirati (najee CTP).
Kopiranje na TF kroz KP osvjetljavamo i dobijemo sliku, time nastaje kopija na povrini TF (analogni
postupak)
Probni otisak ima viestruku namjenu, i moe imati vie faza, a izrauje se tako da bi klijent vidio
boje i ostalo na otisku, da moe rei da li je zadovoljan i da li se proizvod moe otisnuti. To je na neki
nain govor izmeu klijenta i tiskare.
(za duboki tisak se probni otisak izrauje tono s tim formama, a u drugim tehnikama u principu na
pisaima)
Obrada digitalnih podataka rastriranje vietonska slika se reproducira odreen broj boja
Prijelom raspored slike i teksta iznad stranice, vizualni izgled konanog proizvoda
Raunalo omoguava bre razvijanje i realizaciju na temelju informacija koje mi definiramo
2

TF2 1. kolokvij

Grafika reprodukcija

Kopirna rama ureaj kojim se osposobljava TF kod konvencionalnog postupka izrade TF


Impozicija digitalna montaa, runa montaa, to je pravilan raspored araka po povrini tiskovne
forme/tiskovne podloge prema unaprijed definiranom rasporedu. Takoer unaprijed definira kako e
sve biti doraeno i odraeno.
Struktura i tijek procesa grafike reprodukcije, druga shema:
Niz procesa, od unosa teksta, slike i ilustracija, integracije svih tih podataka, preko impozicije i obrade
podataka, do postupka izrade TF

POSTUPCI IZRADE TF:


CtFtP - Computer to Film to Plate - Konvencionalni postupak izrade tiskovnih formi (analogno)
CtP - Computer to Plate - Digitalni postupak izrade tiskovnih formi
+ CtCP Computer to Conventional Plate - Digitalni postupak izrade konvencionalni tiskovnih formi

TF2 1. kolokvij

Grafika reprodukcija

Struktura i tijek procesa grafike reprodukcije, trea shema:

Postupci izrade TF i postupci otiskivanja su razliite stvari. Ovdje govorimo o izradi TF neovisno o
tehnici tiska.
Izrada TF moe biti:
o Konvencionalnim postupkom analogno, to znai da slika u TF koja e se reproducirati nastaje
kontaktnim kopiranjem
o Digitalnim postupkom nastaje digitalnim predlokom iz raunala
+ hibridni postupci djelomino konvencionalni, a djelomino digitalni
USPOREDBA Konvencionalnog i Digitalnog postupka izrade TF:
Potreba izrade filmova (predloaka) radi prijenosa informacija (kontaktnim kopiranjem) na TF. Cilj
kontaktnog kopiranja je formiranje zapisa (slike) koji se eli reproducirati, na povrini TF.
Zahvaljujui sustavima digitalne obrade podataka i automatskog dobivanja filmova, eliminiran je
veliki broj meuprocesa koji su bili neizbjeni prilikom rune izrade filmova.
Automatizacija grafike pripreme skratila je vremensko trajanje do tada voene pripreme, te se
ujedno utjecalo i na smanjenje mogunosti pojave pogreaka u meuprocesima.
Daljnji napredak - eliminiranje procesa izrade filmova i izrada tiskovnih formi izravno iz raunala.
Za takvu tehnologiju i sustave koriste se ureaji za ispis na tiskovne forme (platesetteri), izvori
velike energije zraenja, te novi materijali za izradu i obradu tiskovnih formi.
Uvoenjem CtP postupaka izrade tiskovnih formi se ne mijenja slika samo odjela grafike
pripreme ve i cjelokupne proizvodnje.
Integracijom faza grafike pripreme i eliminiranjem filmova postie povoljniji gospodarski efekt i
u kontekstu utede grafikih materijala, prvenstveno filmova i kemijskih supstanci za razvijanje,
odravanju ureaja, ali i u smanjenju broja zaposlenih i njihovih popratnih trokova.
Takva automatizacija grafike pripreme skratila je vremensko trajanje do tada voene pripreme,
te se ujedno utjecalo i na smanjenje mogunosti pojave pogreaka u meu procesima.
S ekolokog aspekta doprinosi se odravanju kvalitete okolia.
Eliminiranje faze izrade i obrade filmova utjee na znaajno smanjenje problema zbrinjavanja i
recikliranja otpadnih tvari iz fotografskih procesa.
Uporabljene otopine razvijaa, fiksira i vode kod razvijanja filmova potrebno je odvojeno obraditi
fizikalno-kemijskim metodama, te ih tada pustiti kao otpadne vode, a kruti otpad, kao to su
iskoriteni filmovi, pomoni materijali (montane folije, plastina i kartonska ambalaa) potrebno
je adekvatno zbrinut
4

TF2 1. kolokvij

Grafika reprodukcija
Konvencionalni postupak

Kod konvencionalnog postupka izrade tiskovnih formi film se koristio kao dobar medij za
skladitenje podataka, dok CtP sustavi omoguavaju naknadni ispis na tiskovne forme, a i
eventualne ispravke na dokumentima zahvaljujui pohrani podataka u raunalu.
Trendovi razvoj ekoloki povoljnijih CtP postupaka izrade tiskovnih formi.

Konvencionalni postupak:
Ako imamo 4 predloka=4 boje, 12 predloaka=12 boja, a isto toliko i formi. Film se osvjetljava i
razvija, kontaktno kopiranje gdje se osvjetljava TF, te razvijanje.

TF2 1. kolokvij

Grafika reprodukcija
Digitalni postupak

Digitalni postupak:
Ispis kod CtPa je zapravo samo kopiranje kod analognog.

DIGITALNI POSTUPCI IZRADE TISKOVNIH FORMI :


Prednosti: uteda materijala, ekoloki povoljnije, jednostavnije planiranje reprodukcijskog procesa,
manja mogunost pogreaka, vea brzina izrade grafikog proizvoda (manji troak vremena),
mogunost prepravka do samog trenutka izrade TF
Nedostatci: cijena, umnoavanje malih naklada

TF2 1. kolokvij

Tiskovna forma

TISKOVNA FORMA
Nositelj informacije koja se prenosi putem tiskarskog bojila na tiskovnu podlogu
Materijal na kojem su fiziki odvojene tiskovne od slobodnih povrina u svrhu selektivnog
prihvaanja tiskarske boje
Tiskovna forma je odreena meusobnim odnosom i rasporedom tiskovnih elemenata (povrina)
i slobodnih povrina

Struktura tiskovne forme


TISKOVNI ELEMENTI
o Aktivni i funkcionalni segmenti tiskovne forme.
o Po poloaju, veliini i rasporedu odgovaraju elementima slike.
o Prenose informaciju bojom na tiskovnu podlogu.
SLOBODNE POVRINE
o Nefunkcionalni segmenti tiskovne forme.
o Ne prenose boju i ne sudjeluju u tisku.
o Popunjavaju prostor izmeu tiskovnih elemenata.
PODJELA TF:
1) Temeljna podjela tiskovnih formi
a) TF ZA UMJETNIKE REPRODUKCIJE (originalna grafika)
b) TF ZA KOMERCIJALNE REPRODUKCIJE (reproduktivna grafika)
2) Obzirom na tehniku tiska
svaka tehnika tiska definirana je nainom prenoenja informacije s tiskovne forme na tiskovnu
podlogu posredstvom boje ( TF -> tiskarska boja -> TP )
TF za visoki, duboki, ploni i propusni tisak
3) Obzirom na primjenu
konvencionalne i nekonvencionalne tehnike tiska
materijalne i virtualne tiskovne forme

4) Obzirom na postupak izrade


konvencionalne (analogne) tiskovne forme
CtP tiskovne forme
KOPIRANJE/UREAJ ZA KOPIRANJE
Konvencionalni postupak izrade tiskovnih formi (analogno) informacija se prenosi na
fotoosjetljivi materijal kontaktnim kopiranjem. Za kopiranje se upotrebljavaju posebni kopirni
okviri i definirani izvori zraenja.
Kopirni okviri - slini kopirnim ureajima za kontaktno kopiranje u fotografiji.
Kopirni okvir ima unutranju podlogu od gume, a poklopac od stakla koji se moe hermetiki
zatvoriti uz podlogu.
KOPIRANJE OSVJETLJAVANJE EKSPONIRANJE
7

TF2 1. kolokvij

Tiskovna forma

ISPIS/UREAJI ZA ISPIS (PLATESETTER)


CtP postupci - informacija se na fotoosjetljivi materijal prenosi laserskim ispisom po povrini
materijala.
Termin kod izrade TF digitalnim putem; laser vri ispis po povrini TF na temelju informacija iz
raunala
Kljuni elementi CtP-a:

OBRADA TISKOVNIH FORMI:


Proces uklanjanja topivih dijelova fotoaktivnog sloja nakon osvjetljavanja / ispisa izuzetno
nestabilan proces
Kemijska obrada / kemijsko razvijanje
Termalna obrada - laserom u nekom sloju izazivamo fizikalno-kemijske promjene koje kasnije
moramo sankcionirati (razvijanje, termiko fiksiranje i sl.).
Ablacija sloja uklanjamo osvjetljene dijelove FA sloja, fiziki se uklanja dio sloja (smrvi se,
otpada)
Trendovi uklanjanje kemijskih otapala iz postupaka izrade tiskovnih formi
Veza: fotoosjetljivi sloj - izvor zraenja
Osnova svih postupaka u izradi TF su fotokemijske reakcije koje se odvijaju u samom sloju pod
utjecajem odreenog zraenja.
Zapis (kopiju, sliku) na povrini materijala budue tiskovne forme mogue je dobiti samo ako se
na njemu nalazi sloj osjetljiv na odreeno zraenje
Aktinino podruje podruje spektra u kojem fotoni izvora svjetla uz zadani kopirni sloj mogu
izazvati fotokemijsku reakciju.
Fotoosjetljivi (fotoaktivni) sloj
Fotoosjetljivi slojevi nemaju posve jednaku spektralnu osjetljivost te ih s obzirom na vrstu sloja
koji podlijee fotokemijskoj promjeni moemo podijeliti u tri grupe:
o koloidne (najstariji)
o diazo spojevi kao senzibilizatori i diazo smole kao
o fotopolimerne
Funkcija dobivene kopije (zapisa):
o prenoenje motiva s tiskovne forme na podlogu (TF za ploni i propusni tisak);
o zaostali fotoosjetljivi sloj na povrini budue tiskovne forme nakon procesa razvijanja
moe sluiti kao zatita pri procesu jetkanja (tiskovne forme za visoki i duboki tisak);
o Fotoosjetljivi sloj moe predstavljati tiskovnu formu
Fotokemijska reakcija u sloju mijenja topivost sloja: POZITIVSKI i NEGATIVSKI SLOJEVI

TF2 1. kolokvij

Tiskovna forma
Predloci

PROMJENE KOD POSTUPAKA PRIJENOSA SLIKE:

Planckova konstanta (h) jedna je od temeljnih prirodnih


konstanti koja pomnoena s frekvencijom zraenja daje energiju
sadranu u jednom kvantu.
E = h
Njezina je vrijednost 6.626 075 5(40)10-34 J s. Ime je dobila
po njemakom fiziaru Max Plancku (1858.-1947.).

Promjene kod postupaka prijenosa slike (npr. konvencionalni):

Pozitivski: imamo predloak (poz.), fotoosjetljivi sloj (poz.) koji je netopiv i podlogu. Prilikom
osvjetljavanja tamo gdje je prola svjetlost fotopolimer postaje topiv. Razvijanjem uklanjamo topive
dijelove i dobivamo gotovu TF sa definiranim SP i TE.
Negativski: imamo predloak (neg.), fotoosjetljivi sloj (neg.) koji je topiv i podlogu. Prilikom
osvjetljavanja tamo gdje je prola svjetlost fotopolimer postaje netopiv. Razvijanjem uklanjamo
topive dijelove i dobivamo gotovu TF sa definiranim SP i TE.
PREDLOCI (FILMOVI):

Mogu biti pozitivski i negativski,


a to ovisi o tipu fotoosjetljivog sloja na TF

Mogu biti stranino ispravni i neispravni predloci


(sa strane emulzijskog sloja), a to ovisi o tehnici tiska

TF2 1. kolokvij

Tiskovna forma
Predloci

Stranino ispravni zapis indirektne tehnike tiska

Stranino neispravni direktne tehnike tiska

Pr. Izbor predloka za TF za ploni tisak


o Kod izbora predloka nam je bitno kakav je fotoosjetljivi sloj, pozitivski ili negativski, te
kakva je tehnika tiska, direktna ili indirektna
Pr. TF za ploni tisak s pozitivskim fotoosjetljivim slojem

N -> T

TF za ploni tisak s negativskim fotoosjetljivim slojem

T -> N

Pr. Direktna tehnika tiska (TF za visoki tisak s negativskim FS)


T ->

10

TF2 1. kolokvij

TF za duboki tisak
TF ZA DUBOKI TISAK

Tiskovne i slobodne povrine razlikuju se po svom GEOMETRIJSKOM POLOAJU.


Tiskovne povrine su UDUBLJENE, a slobodne povrine su IZBOENE - nalaze se u ravnini
materijala od kojeg se izrauje TF
Podjela TF za duboki tisak
o 1)TF za bakrotisak direktna tehnika tiska
o 2)TF za tampon tisak indirektna tehnika tiska
o ista svojstva odnos TE i SP na tiskovnoj formi
o razliito materijali za izradu TF, primjena, princip otiskivanja
Povijesni razvoj:
o 1446. g. u Njemakoj
o Runo graviranje povrine metala s otrim predmetima bakrorez, suha igla
o 1500. g. kemijsko otapanje metala. Povrina metala se zatitila s tankim kemijski
postojanim slojem (asfaltni lak ili vosak) koji se runo uklanjao s mjesta na kojem je
trebala biti slika - bakropis.
o Koristio se Cu, Zn, Fe, elik
PRIMJENA TF ZA DUBOKI TISAK BAKROTISAK:
Velika izdrljivost TF velike naklade, visoka kvaliteta reprodukcija
Tisak na ambalane materijale (kartone, plastine materijale, metalizirane podloge, aluminijske
folije...), asopisa i kataloga

11

TF2 1. kolokvij

TF za duboki tisak

Vrste TF za duboki tisak bakrotisak


1) Autotipijska
o svi tiskovni elementi imaju istu dubinu.
o sadre uvijek istu koliinu boje, tako da se dobiju jednotonski otisci.
2) Konvencionalna
o tiskovni elementi imaju jednaku povrinu a razliitu dubinu
o na otisak se prenosi razliita koliina boje i dobiju se vietonski otisci.
3) Kombinirana
o tiskovni elementi imaju razliite povrine i razliite dubine
o ova tehnika omoguuje izradu pravih vietonskih reprodukcija.
Elektrogravirna
o povrina i dubina tiskovnih elemenata meusobno su povezane - poveanjem
povrine raste dubina tiskovnih elemenata
o ovom tehnikom razliiti tonovi boje postiu se razliitim volumenom tiskovnih
elemenata.

PRESJEK TF ZA DUBOKI TISAK (BAKROTISAK):

elik osnova cilindra


Temeljni sloj Cu lunati postupak bakrenja (EK)
Meusloj kemijsko taloenje metala
Radni sloj Cu - kiseli postupak bakrenja (EK) u njemu se izrauje TF ( dubina TE cca 50 m
optimalna za tampon tisak.
Zatitni sloj Cr ili Ni, poveava izdrljivost, ide jo na radni sloj
12

TF2 1. kolokvij

TF za duboki tisak

Ballardov postupak izrade


Cilindar na kojem je TF - graen je od osnovnog cilindra i tzv. Ballardovog plata.
Temeljni sloj
o Cu se taloi lunatim (cijanidnim) postupkom iz vod. otopine kalij-tetra-cijanokuprata K3Cu(CN)4.
o Prevlake sporo nastaju, ali su vrlo kvalitetne zbog sitnozrnate kristalne strukture.
o Postupak je ekonomski neisplativ, ekoloki nepovoljan i cijanidne pare su otrovne.
o Debljine 20-50mm, trajno ostaje na cilindru.
PRIPREMA I IZRADA TEMELJNOG SLOJA:
o Izrauje se tvorniki u slinim EK elijama, ali s razliitim elektrolitima (ne dolazi do brze
disocijacije)
o Lunati ili cijanidni postupak bakrenja -elektroliti kombinirane otopine cijanidnog karaktera
o Sloj Cu vee se na drugaiji nain, sporija reakcija
Lunati ili cijanidni postupak bakrenja
Elektrolit je lunata otopina, a glavne su joj komponente K3Cu(CN)4 i KOH. K3Cu(CN)4 je
kompleksna sol koja u vodenim otopinama disocira u dva stupnja:

MEUSLOJ:
sprjeava srastanje Ballardovog plata uz osnovni cilindar.
slui za razdvajanje i spajanje plata i cilindra.
taloi se kemijskim postupkom (ionska izmjena)
metali: Ag, Au, platina, Hg.
najee se koriste kompleksne soli, npr. Na-dicijanoargentat (zasieni fiksir) i jednostavne:
HgCl2.

Danas: razvijene metode izrade cilindra bez temeljnog sloja Cu

13

TF2 1. kolokvij

TF za duboki tisak

BALLARDOV POSTUPAK IZRADE


Radni sloj = Ballardov plat
Cu se taloi kiselim postupkom iz otopine bakrenog sulfata (CuSO4 x 5H20)(u obliku
penta-hidrata). Debljine do 150 m.
Prevlake brzo rastu, ali su krupnozrnate, mekane i hrapave tehnoloki nepovoljne za
izradu TF.
Tvre i glae prevlake se dobivaju bruenjem bakrene prevlake u toku taloenja: kod
taloenja dio Cu cilindra je djelomino uronjen u otopinu, a dio se nalazi izvan
bruenjem se skidaju s povrine neravnine u Cu i istodobno sprjeava rast kristala. Pri
tome nastaju novi centri kristalizacije oko kojih se ugrauju nastali atomi Cu u nova
kristalna zrna.
Druga mogunost u otopinu se dodaju dodaci za tvrdou koji uzrokuju stvaranje
prevlake sa sitnijim kristalnim zrnima. Takve prevlake su uslijed toga tvre i sjajnije.

NOVI POSTUPCI IZRADE TF ZA DUBOKI TISAK


1. Postupak
Osnova elik
Temeljni sloj Cu - ne koristi se
Meu(sloj) nikal ili aluminij
Radni sloj Cu (kiseli postupak)

2. Postupak - alkalno bakrenje


Postupak koji se koristi kod direktnog taloenja Cu na eljezo i elik, bakar, cink i pocinani aluminij
u procesu taloenja koriste se bakreni pirofosfat i odgovarajui ne-cijanidni spojevi (kompleksi
bakrenog hidroksida)

14

TF2 1. kolokvij

TF za duboki tisak

Alkalno bakrenje:
mogue potekoe s adhezijom na neke podloge zbog produkta ortofosfata:

prevlaka bakra koja nastaje je visoke kvalitete


brzina taloenja oko 75% brzine taloenja lunatim postupkom
Prijenos slike na TF za duboki tisak:
Fotomehaniki postupci
o Postoji predloak za prijenos informacije
Izravni postupci (autotipijski bakrotisak)
Neizravni postupci (konvencionalni bakrotisak)
Elektromehaniki postupci
Laserski postupci
NEIZRAVNI POSTUPAK IZRADE TF - KONVENCIONALNI BAKROTISAK:

FAZE JETKANJA BAKRA:


1) Hidratacija molekula elatine djelovanje H2O na elatinski sloj (FeCl3, H2O)
2) Difuzija iona Fe3+ i Cl- kroz hidratiziranu elatinu
3) Otapanje bakra u FeCl3

15

TF2 1. kolokvij

TF za duboki tisak

IZRAVNI POSTUPAK IZRADE TF - AUTOTIPIJSKI BAKROTISAK:


Slika se prenosi izravno na cilindar putem svjetla
Potreban: fotoosjetljivi sloj i predloak
Kontaktno kopiranje, faze izrade:
o Cu cilindar se oslojava s fotoosjetljivim slojem (prskanjem, uranjanjem)
o Predloak sa slikom se namata na cilindar
o Kontaktno se kopira, osvjetljava se FS
o Razvijanje uklanjanje neosvijetljenih dijelova vodom
o Otapanje (jetkanje) u FeCl3 kao kod izrade konvencionalne Tf za duboki tisak
Dubina TE je jednaka nanos bojila jednak jednotonske reprodukcije.
Rastriranjem se stvara iluzija vietonske slike.
ELEKTROMEHANIKI POSTUPCI IZRADE TF:
Kod izrade TF konvencionalnim postupkom potrebno je:
o predloak (film negativ) postavljen na zasebni cilindar
o optiki sustav koji se kree po cilindru koji rotira
o Fotoelija koje generira struju
o Signal se konvertira u elektromagnetsku silu koja daje mehaniku snagu koja se prenosi
na elektrogravirni sustav s dijamantnom iglom i Cu cilindar
Heliogravura ili graviranje
o Razvila se 1970. tih godina Rudolf Hell
Laserski postupci
o Visokoenergetski CO2 laseri
o Bombardiranje atomima
o Pokuaji s polimernim materijalima (nemetalnim TF)Razvila se 1970. tih godina Rudolf
Hell
KROMIRANJE / NIKLANJE CILINDRA ZA DT:
EK postupak taloenja Cr, Ni - prevlaka se nanosi na bakar debljine oko 2m
Bakar pogodan za izradu Tf, ali nije tvrd metal
Potekoe kod skidanja bojila sa SP, rakel djeluje abrazivno
Gotova TF se prevlai slojem kroma (ili nikla) galvanskim postupkom, da bi se poveala trajnost
TF i omoguio tisak velikih naklada
mijenja volumen aica ali ne utjee na kvalitetu otiska
Kao elektrolit se koristi kisela otopina kromatne kiseline H2CrO4 koja nastaje otapanjem
krom(VI)-oksida CrO3 u vodi i sumpornoj kiselini.
Kromatna kiselina disocira u vodi:
H2CrO4 2H+ + CrO42Na katodi e se reducirati ioni: 2H+ + 2e- H2
Krom se nalazi u obliku aniona, tako da se samo mali broj aniona nalazi u blizini katode koji se
mogu reducirati:
CrO42- + 8H+ + 6e- Cr0 + 4H2O
Izrada probnih otisaka:
Kontrola kvalitete tiskovnih formi se provodi izradom probnih otisaka na ureajima s jednim ili
vie probnih cilindara.
Probe se izrauju na tiskovnoj podlozi koja e se koristiti u reprodukcijskom procesu, s bojilima
usporedivih svojstava s onim u tisku.
Time je omoguena detaljna analiza i kontrola kvalitete tiskovne forme prije tiska cijele naklade.

16

TF2 1. kolokvij

TF za tampon tisak

Princip prijenosa informacije na TF za bakrotisak


Prijenos informacije s raunala na TF za duboki tisak predstavlja prvi CtP (Computer-to-Plate)
sustav primijenjen u grafikoj reprodukciji
Taj sustav je pokrenuo ideju za openito eliminiranje faze izrade filmova (predloaka) iz procesa
izrade tiskovnih formi
TF ZA TAMPON TISAK
Tampon tisak je indirektna tehnika dubokog tiska.

ZNAAJKE TAMPON TISKA:


Indirektna tehnika dubokog tiska
o Bojilo- prenosi se putem prijenosnog medija (tampona)
o TE su udubljeni, SP u ravnini
Prenoenje bojila na neravne povrine putem tampona - izraeni od gume ili silikona
o tvrdoa - ima najvaniji utjecaj na kvalitetu otisnutog motiva i na oekivani vijek trajanja
o postoje u raznim oblicima i tvrdoama zbog razliitih vrsta podloga i predmeta na kojima
se tiska. Polukruni, konusni tampon je idealni oblik.
SVOJSTVA TF ZA TAMPON TISAK
Postoje razliiti tipovi klieja u ovisnosti o eljenoj kvaliteti i kvantiteti reprodukcije.
Dubina TE cca 25 m optimalna za tampon tisak. Kako tampon moe prenijeti samo ogranienu
koliinu bojila, vea dubina nije potrebna.
Pri dubini TE od cca 25 m, tampon podie film bojila od cca 12 m, a ostatak ostaje u
udubljenjima klieja.
TF ZA TAMPON TISAK MATERIJALI
Polimerne dobivaju se fotomehanikim kopiranjem i razvijanjem
Metalne (npr. elik, krom) dobivaju se fotomehanikim kopiranjem i razvijanjem, jetkanjem
U novije vrijeme postupci elektromehanikog i laserskog graviranja

17

TF2 1. kolokvij

TF za tampon tisak

FOTOPOLIMERNE TF ZA TAMPON TISAK:


sastoje se sloja polimera osjetljivog na UV zraenje, koji je, pomou adhezijskog sloja vezan za
metalni nosa (aluminijski lim).

TF ZA TAMPON TISAK - POSTUPAK IZRADE POLIMERNE TF:


1) Glavna ekspozicija osvjetljavanje kroz
predloak formiranje buduih tiskovnih
elemenata tamo gdje je prola svjetlost
fotopolimer postaje netopiv
2) Rasterska ekspozicija (kroz raster) formiranje
pregrada izmeu tiskovnih elemenata koje ine
uporite za rakel na mjestima gdje prolazi
svjetlost
3) Razvijanje (H2O + PAT + meh.faktor) uklanjanje
topivih dijelova fotosloja
4) Suenje
5) Postekspozicija osvjetljavanje pod izvorom UV
zraenja, da se dovri proces polimerizacije
6) Gotova TF
TF ZA TAMPON TISAK PRINCIP IZRADE METALNE TF:
1) Glavna ekspozicija kroz predloak formiranje buduih tiskovnih elemenata
2) Rasterska ekspozicija (kroz raster) formiranje pregrada izmeu tiskovnih elemenata
3) Razvijanje u odgovarajuem otapalu (H2O) uklanjanje topivih dijelova fotosloja, + ispiranje
4) Kemijsko jetkanje u vod. ot. HNO3 na mjestima buduih TE (uloga FS - maska za jetkanje
slobodnih povrina), + ispiranje
5) Uklanjanje fotoosjetljivog sloja
6) Gotova tf
NAIN OTISKIVANJA:
Proces tiska se odvija prenoenjem motiva sa klieja na tampon i zatim sa tampona na podlogu.
Faze:
1) Nanoenje bojila valjkom na klieja,
2) Uklanjanje bojila noem/rakelom sa klieja,
3) Prijenos bojila s klieja pomou tampona,
4) Prenoenje bojila na povrinu tiskovne podloge.
TF ZA TAMPON TISAK PRIMJENA:
za tisak ravnih i zakrivljenih (izboenih, udubljenih) povrina predmeta izraenih od raznih
materijala kao to su plastika, staklo, keramika, guma, metal, drvo i sl.
olovke, privjesci, upaljai, pepeljare i slini promotivni artikli; alice, ae, tanjuri, boce
velike naklade, pogotovo metalne TF, otisci otporni na habanje
18

TF2 1. kolokvij

TF za visoki tisak
TF ZA VISOKI TISAK

TF ZA VISOKI TISAK KLIEJI:


Tiskovne i slobodne povrine razlikuju se po svom GEOMETRIJSKOM POLOAJU.
Tiskovne povrine su IZBOENE i nalaze se u istoj ravnini, slobodne povrine su UDUBLJENE
Primjena: linorez i drvorez (umjetnika primjena), povijesno prve, te veliki utjecaj na dananji
visoki tisak, to je direktni otisak gdje se pomou posebnog alata izrezivao dio gdje su SP;
Gutenbergova biblija prati rukopisno pismo; svako slovo je na posebnom stupiu lijevano..
TF ZA VISOKI TISAK KLIEJI OD METALA:
METALI: Zn, Cu, Mg, mesing planparalelne ploe
Nain izrade:
o kemijskim otapanjem
o mehanikim izrezivanjem metala (graviranjem)
o elektrolitikim jetkanjem
Primjena: danas najee za reljefni ili slijepi tisak (razliite okolade i bombonjere koje na sebi
imaju reljef sa foliotiskom, parfemi, kutije za pia..), tisak folijom
POLIMERNI MATERIJALI ZA IZRADU TF:
Polimerizacija
o Danas velik broj spojeva, za razliite industrije
o Ambalaa, vreice, namjetaj,
Fotopolimerizacija osnova za izradu klieja
o Mali broj spojeva koji polimeriziraju djelovanjem svjetla
o Ag. stanje monomera tekue, plinovito
o Ag. stanje polimera vrsto
Fotopolimerizacija energija fotona (hn)
o Fotomonomeri osjetljivi na zraenje < 360nm (UV podruje). Podruje osjetljivosti se moe
proiriti i na vidljivi dio spektra, dodatkom senzibilizatora.
o U fotografskom smislu to su negativski slojevi NEGATIVSKI PROCESI fotoslojevi se
osvjetljavaju kroz negativski predloak. Svjetlo prodire u dubinu takve tiskovne ploe i izaziva
fotopolimerizaciju. Osvijetljena podruja postanu netopiva, a neosvijetljena se podruja
otope odgovarajuim otapalom.
Spoznaja o mogunosti izrade reljefnih TF revitalizirala je visoki tisak u komercijalnom smislu
fleksotisak najee tisak na ambalane proizvode, naljepnice, etikete, rijee novine.
Prednost visoka naklada
FOTOPOLIMERI ZA IZRADU TF:
Ulazna veliina: FOTOPOLIMERNA KOMBINACIJA
Smjesa tekuih monomera koji su djelomino ili potpuno nezasieni i vrstog polimera
Potrebna energija fotona val. duljine manja od 360 nm
Postoje polimeri koji mogu polimerizirati iznad 750 nm, a neki i u vidljivom dijelu spektra
Primjena:
o izrada reljefnih tiskovnih formi
o kao fotoosjetljivi slojevi na nekom drugom materijalu (npr. tf za ploni tisak CtP)
o DICO tehnologija (CtP)
Fotoaktivni slojevi od fotopolimera vrlo su trajni pa su pogodni za izradu predoslojenih ploa za
visoki tisak.
19

TF2 1. kolokvij

TF za visoki tisak

Osim toga, hidrofobni su, te se mogu primjenjivati kod TF za plonog tiska kao tiskovne povrine
Negativskog karaktera negativski predloak
o Velika gustoa zacrnjenja predloka (D>4)
Kopiranje/osvjetljavanje
o Posebni ureaji za kopiranje, UV cijevi
o Ekspozicija zraenje ulazi u FS ne samo okomito ve i radijalno, traje i do nekoliko min
(dubinsko eksponiranje, dubinska polimerizacija)
o Stvara se stvara se trodimenzionalni reljefni zapis (TE ima izgled krnjeg stoca)
o UV cijevi zraenje 2040W
o Metalhal. Lampe 25 kW
Postupak izrade:
o Ekspozicija zraenje s UV fluorescentnim cijevima
Trajanje i do nekoliko minuta dubinsko eksponiranje
Zraenje ulazi u fotoosjetljivi monomer, ali ne samo okomito ve i radijalno.
Stvara se zapis trodimenzionalnog oblika (krnji stoac)
Polimerizirani dijelovi monomera postaju netopivi i predstavljat e tiskovne
elemente, a neosvijetljeni e se dijelovi monomera ukloniti mehaniki i pomou
odreenog otapala na mjestima buduih slobodnih povrina.
o Nakon ekspozicije slijede faze:
o Razvijanje (ispiranje) tf (wash out postupak)
o Suenje toplinskim zraenjem
o Naknadno osvjetljavanje UV zraenjem
Dodatni postupci razvijanja:
Blow out postupak (ispuhavanje dijela polimera)
Peel off postupak (uklanjanje sloja, ljutenje neosvijetljenog dijela
polimera)

PODLOGE POLIMERNIH TISKOVNIH FORMI


1) na podlozi od Al lima;
2) na podlozi od tankog elinog lima;
3) na podlozi od poliesterske folije.
U ovisnosti o vrsti materijala postupci izrade tiskovnih formi se u odreenoj mjeri razlikuju.
FOTOPOLIMERNI MATERIJALI ZA IZRADU TF
1. Tekui fotoosjetljivi monomer
Postupak u kojem se upotrebljavaju tekui monomeri mogli bismo nazvati "mokrim"
postupkom.
Poliesterska mat folija (podloga klieja) oslojava se s tekuim fotoosjetljivim monomerom.
Slijedi nekoliko faza osvjetljavanja i razvijanje (odstranjuju se neosvijetljeni dijelovi
fotoosjetljivog sloja).
Osvijetljeni dio djelovanjem svjetla postaje vrst (polimerizira) i ostaje na ploi.
Za provoenje ovakvog postupka postoje posebni ureaji u kojima se sve potrebne operacije
odvijaju automatski, mada je mogua i manualna izrada tiskovnih formi.
2. Smjesa tekueg fotomonomera i vrstog polimera
Tekui fotoosjetljivi monomer pomijea se s odreenim vrstim polimerom i dobije se vrsta
smjesa. Ako je taj tekui monomer topiv u nekom otapalu, onda se njime moe odstraniti i ta
smjesa.
20

TF2 1. kolokvij

TF za visoki tisak

Nakon polimerizacije izazvane svjetlom, fotomonomer prelazi u fotopolimer i lanci tog novog
spoja isprepletu se s lancima postojeeg polimera. Budui da novi spoj nije vie topiv, ni
novonastala smjesa se vie ne moe ukloniti tim otapalom.

3. vrsti polimer koji moe dalje fotopolimerizirati


Postoje polimeri koji su topivi u nekom otapalu (zbog nazonosti nekih funkcionalnih skupina), ali
takoer imaju sposobnost daljnje polimerizacije djelovanjem svjetla.
Npr. polimeri s prostranim lancima u kojima postoje nezasiene veze.
Pod utjecajem svjetla nezasiene veze u prostranim lancima pucaju, a slobodne valencije se
spajaju stvarajui novi polimer ije molekule imaju mreastu strukturu rasprostranjenu u sve tri
dimenzije. Nastali spoj nije vie topiv.
POSTUPAK IZRADE TISKOVNE FORME ZA VISOKI TISAK S VRSTIM POLIMEROM:

21

TF2 1. kolokvij

TF za visoki tisak

POSTUPAK IZRADE TISKOVNE FORME ZA VISOKI TISAK S TEKUIM POLIMEROM:

1)
2)
3)
4)
5)

Predekspozicija prvo polimerizira jedan tanak sloj uz mat foliju (ostvaruje se adsorpcija)
Glavna ekspozicija ide kroz predloak, definiraju se budui TE i SP
Razvijanje (H2O + PAT + meh. Faktor) uklanjaju se topivi dijelovi
Suenje na 60 stupnjeva, pa stoji jo 24h da poprimi konanu debljinu
Post ekspozicija dovrava se proces polimerizacije

22

TF2 1. kolokvij

TF za visoki tisak

SLEEVE (OVOJNE, RUKAVAC) TISKOVNE FORME


Fotoosjetljivi materijal se nalazi na cilindru
o Fotopolimerni materijal se nalazi predoslojen na Al
cilindru.
o Faze izrade:
Predloak se postavi na cilindar
Ekspozicija, razvijanje
Postavljanje na temeljni cilindar

ZNAAJKE TF ZA VISOKI TISAK:


tiskovni elementi (povrine) su povieni u odnosu na ravninu slobodnih povrina, npr. fleksotisak
ili knjigotisak.
Aniloks valjak raster i tono odreene linijature
IZGLED TISKOVNOG ELEMENTA:

A ako ima nedovoljnu glavnu ekspoziciju, polimerizacija e se odvijati u neeljenom smjeru -> nee
biti TE
B ako malo produljimo, TE je nepravilan, suenje u donjem dijelu
C faza izmeu, takoer nepravilan
D idealan TE
Vrijeme predekspozicije je 1/3 ekspozicije
PREPOZNAVANJE FLEKSOTISKA:
dvostruka linija obrisa TE (dvostruki rub) koji nastaje zbog elastine tiskovne forme i naina
otiskivanja
Kvaliteta otiska je u dananje vrijeme vrlo je blizu kvaliteti ofsetnom otisku (zahvaljujui razvoju
polimera u izradi tiskovnih formi).
Vie boje na rubovima, dodatni rub, zbog pritiska ploe se na otisku vidi vea koliina prijenosa
boje na podlogu

23

TF2 1. kolokvij

TF za ploni tisak
TF ZA PLONI TISAK

SVOJSTVA TISKOVNIH FORMI ZA PLONI TISAK


Tiskovne i slobodne povrine nalaze se u istoj ravnini.
Odreeni reljef ipak postoji proizlazi iz injenice da se na podlozi nalazi fotoaktivni sloj (TP)
debljine 2-3 m, no postoje i TF gdje su TP nie od SP.
Do otiskivanja ne dolazi zbog reljefa ve zbog razliitih fizikalno-kemijskih svojstava:
o Slobodne povrine moraju biti HIDROFILNE tako da mogu adsorbirati polarne otopine za
vlaenje. SP imaju aktivnu ulogu spreavaju nanos boje na mjestima na kojima se boja
ne bi trebala nalaziti.
o Tiskovni elementi moraju biti HIDROFOBNI (odbijaju vodu) i OLEOFILNI tako da
adsorbiraju molekule viih masnih kiselina iz tisk. boje.
TE i SP zapravo oleofilne, ali SP manje od TE
Na tiskovne elemente boja se nanosi jednoliko, pa tiskovna forma daje jednotonske otiske. Za
reprodukciju vietonskih originala koristi se rasterska tehnika.
ULOGA OTOPINE ZA VLAENJE:
U prolosti osnovno sredstvo za vlaenje je bila samo voda. Razvoj ofsetne tehnike tiska i sve vei
zahtjevi doveli su do poboljanja svojstava otopine za vlaenje dodavanjem raznih aditiva:
1) vodotopiva gumiarabika
2) soli za destabilizaciju
3) puferi
4) povrinski aktivne tvari
5) otapala
6) kiseline ili njihove soli
7) dodaci protiv pjenjenja
8) dodaci za podmazivanje
9) gensi za kontrolu emulgiranja
10) sredstva za viskoznost
11) biocidi (agensi za kontrolu gljivica, bakterija i pljesni).
FUNKCIJE OTOPINE ZA VLAENJE:
1) odravanje hidrofilnosti slobodnih povrina
2) odbijanje tiskarske boje od slobodnih povrina
3) brzo uklanjanje boje sa slobodnih povrina
4) omoguuje brzo irenje vode na ploi zbog svoje male povrinske napetosti, poboljane
dodatkom povrinski aktivnih tvari, otopina omoguuje brzo i jednolino vlaenje ploe.
5) omoguavanje jednolikog dotoka vode preko valjaka za vlaenje iz istog razloga omoguuje
pravilan dotok preko valjaka za vlaenje.
6) podmazivanje tiskovne forme i gume na ofsetnom cilindru
24

TF2 1. kolokvij

TF za ploni tisak

7) kontrola emulgiranja boje i vode boja za pravilan otisak treba primiti u sebe vlagu, zato je
potrebno pronai povoljnu ravnoteu mijeanja otopine i boje i kontrolirati stvaranje
emulzija.
ULOGA I SASTAV TISKARSKE BOJE:
Uloga prijenos informacije (zapisa) s tiskovne forme na tiskovnu podlogu
Sadri:
1) Pigmente daju obojenje boji
2) Veziva sredstvo za dispergiranje, nosilac pigmenta
3) Punila utjeu na osobine boja, a zamjenjuju skuplje pigmente
4) Otapala organske tekuine koje otapaju tvari koje stvaraju film na povrini otiska. Nakon
otiskivanja otapalo ispari da bi se otisak to prije osuio
5) Suila (sikativi) dodaci boji koji osiguravaju odgovarajue suenje otisaka. Soli olova,
mangana, kobalta, oleinske, abietinske, naftenske kiseline.
POVIJESNI RAZVOJ TF ZA PLONI TISAK:
Prvi materijal - litografski kamen
Svojstva litografskog kamena koji se godinama primjenjivao kao tiskovna forma otkrio je njem.
scenarist Alois Senefelder 1796. godine. Gledajui kamenje u potoku uoio je da su kameni
vapnenakog porijekla, iako veim dijelom izvan vode, uvijek vlani i obrasli mahovinom. Poeo je
prouavati hidrofilna svojstava bruenih vapnenakih kamenih ploa, te je tragao za sredstvom
koje e dovoljno kvalitetno hidrofobizirati budue tiskovne povrine.
Otkrio je da se ispisivanjem masnom votanom kredom na odreenoj vrsti bavarskog vapnenca
(u obrnutom smjeru) i zatim vlaenjem kamena, bojilo pomou valjaka prenosi i prihvaa samo za
povrine ispisane kredom.
Njegovim eksperimentima je otkriveno da takav ispravno obraen kamen moe prenijeti
odreenu sliku na tiskovnu podlogu. Na taj nain je otkriveno ispisivanje na kamen, tzv. stone
printing, pretea litografije.
VRSTE TF ZA PLONI TISAK:
1) Monometalne danas najee - Al
2) Polimetalne (viemetalne)
a. bimetalne
b. trimetalne
c. kvadrimetalne
Povrinska svojstva - povrinu izgrauju dva materijala od kojih jedan ima izraena hidrofilna
svojstva (SP), a drugi hidrofobna svojstva (TP).
Monometalne TF kombinacija Al2O3 (SP) i fotoosjetljivi sloj (TP)
Polimetalne TF kombinacija dvaju metala

25

TF2 1. kolokvij

TF za ploni tisak
Monometalna TF

MONOMETALNA TF ZA PLONI TISAK:

danas od Al (prije Cu, Zn), u obliku limova i folija


povrina obraena na specifian nain: gornja povrina mehaniki i elektrokemijski zrnana za
primjenu u plonom tisku (provodi se jer tanak monometalni sloj nije dovoljan da adsorbira OZV)
Povrina Al diskontinuirana, poveanje stvarne povrine, mehaniko zrnanje (kuglice, etke)
EK anodno oksidirana povrina Al radi formiranje porozne oksidne prevlake Al2O3 (SP). Time se
poveava sposobnost adsorpcije otopine za vlaenje u toku reprodukcije, bolja mehanika
otpornost tiskovnih formi.
diskontinuirana i nahrapavljena povrina - bolja adsorpcija fotoosjetljivog sloja te manja
mogunosti klizanja tiskarskog bojila izvan tiskovnih povrina u toku reprodukcije.
Formiranje SP:
o Oksidna prevlaka Al2O3
daje Al polarna, hidrofilna svojstva
spada u tvre mineralne tvari
bolja mehanika svojstva TF
Formiranje TP:
o Oslojavanje fotoosjetljivim slojem, debljine 2-5 m
o Oslojavanje:
pomou valjaka,
rasprivanjem,
elektrostatski (razvoj).
o Povrinska struktura aluminijevog-oksida utjee u odreenoj mjeri na oblik tiskovnog
elementa na tiskovnoj formi.
Oblik tiskovnog elementa:
Fotoosjetljivi sloj pozitivski i negativski
Predloak (film) str. neisp. dijapozitiv. i str. neisp. neg.
Slika zapisa na povrini TF str. isp. pozitiv i str. isp. neg.

26

TF2 1. kolokvij

TF za ploni tisak
Polimetalna TF

POLIMETALNA TF ZA PLONI TISAK:


Na povrini se nalaze barem dva metala: jedan ima vie izraena oleofilna svojstva - tiskovne
povrine; drugi metal ima vie izraena hidrofilna svojstva - slobodne povrine.
1) bimetalna tiskovna forma,
2) trimetalna,
3) kvadrimetalnim ploama.
Trei i etvrti metal u ovakvim sluajevima slue samo kao podloga za bimetalnu
povrinu. Razlog izrade trimetalnih i kvadrimetalnih ploa je ekonomske prirode, jer se
kao podloga upotrebljavaju jeftiniji materijali (obini elik ili aluminij).
Neki od moguih parova za izradu polimetalnih ploa su:
krom-bakar; krom-mjed; krom-bakar-elik; krom-bakar-cink-aluminij; nikal-bakar;
antikorozivni elik-bakar; aluminij-bakar
Kvadrimetalna TF za ploni tisak:

FAZE IZRADE KVADRIMETALNE TF:


1) Osvjetljavanje fotoosjetljivog sloja kroz neg. film (NETOPTOP)
2) Razvijanje u razvijau za poz. slojeve uklanjanje topivih (osvjetljenih) dijelova FS
3) Otapanje kroma kontrolirano otapanje Cr, otopinom ija je osnova HCl, Cr se otapa na
mjestima koja nisu zatiena FS
4) Odslojavanje uklanjanje preostalog fotoosjetljivog sloja s povrine Cr ponovnim
osvjetljavanjem i razvijanjem ili pomou jaeg organskog otapala

Uloga slojeva: kvadrimetalna TF


1) elik nosei sloj, jeftiniji je, daje mehaniki vrstou
2) bakar donji sloj zatitna uloga, titi elik u procesu jetkanja
3) bakar gornji sloj TP (oleofilna svojstva)
4) krom SP (hidrofilna svojstva); zrnata, hrapava povrina
Cr je tu iznad Cu jer je Cu elektropozitivniji od H, Cr nije, pa e HCl otopiti Cr, a dok
doemo do C reakcija e stati
5) fotoosjetljivi sloj zatitna uloga, titi krom na mjestima buduih SP u procesu jetkanj
27

TF2 1. kolokvij

TF za ploni tisak

PRIMJENA MONOMETALNE TF ZA PLONI TISAK


Primjena openito u graf. reprodukciji najira je primjena monometalnih TF za ploni tisak
Prednosti: veinom raunalno voena priprema i obrada TF, stabilnost u toku reprodukcije,
mogunost tiska naklade i do milijun otisaka
razliite tiskanice, novine, asopisi, ambalaa
PRIMJENA POLIMETALNE TF ZA PLONI TISAK:
Primjena
o danas rijetko
kod tiska ambalae, novanica, vrijednosnica
priprema i obrada TF sloenija i skuplja od monometalne TF
o Prije (cca 1970.)
isplativije od monometalnih zbog mogunosti tiska velikih naklada
danas monometalne TF izdravaju nakladu i do milijun otisaka, tako da su
polimetalne TF u sve rijeoj primjeni
na povrini se nalaze 2 metala koji su davali polimetalnoj TF bolju otpornost i
veu stabilnost u tisku od monometalnih TF

TF ZA BEZVODNI OFSET
TF razvijene prije 15-ak god
Osnova TF za ploni tisak otopina za vlaenje
U toku reprodukcije primjenjuju samo bojilo
ULOGA SLOJEVA:
1) Aluminij podloga, baza, nije posebno obraen
kao kod konv. TF za ploni tisak
2) Meusloj inertan, slui kao veza izmeu
aluminija i sloja polimera
3) Fotoosjetljivi ili termalni polimerni sloj
4) Silikonska guma vakumski se nanosi, vrlo
osjetljiva na dodir, prainu...
5) Folija poliesterska, zatitna uloga

28

TF2 1. kolokvij

TF za ploni tisak

IZRADA TISKOVNE FORME ZA BEZVODNI OFSET

TF ZA BEZVODNI OFSET
U toku reprodukcije primjenjuju samo bojilo
Na povrini se nalazi silikonski sloj gume i polimer
Fotopolimerni sloj ima vie izraena oleofilna svojstva od silikonskog sloja, pa e predstavljati TP
u toku reprodukcije
Kod reprodukcije s otopinom za vlaenje otopina hladi cijeli sustav, a sa ovim tiskovnim
formama - poveano trenje i zagrijavanje sustava
Potrebno dodatno, prisilno hlaenje sustava
Tiskarska boja puno vei viskozitet od klasinih boja za ofset
TF skuplje
Nema otpadnih voda
iroka primjena SAD i Japan
USPOREDBA: SA VODOM VS. BEZVODNI OFSET

29

TF2 1. kolokvij

TF za propusni tisak

TF ZA PROPUSNI TISAK
Tehnika tiska koja se koristi u umjetnosti i industriji
Industrijski sitotisak danas je vrlo razvijen
Nudi mnoge zanimljive mogunosti kreativnom pojedincu
KARAKTERISTIKE - PROPUSNI TISAK:
Sjaj boje u mraku, mirisna boja, boja za ispis na tekstil, boje na bazi vode koje su ekoloki
prihvatljive i vrlo visoke kvalitete te razna umjetnika djela otisnuta ovom tehnikom govore o
mnogobrojnim primjenama ove tehnike tiska
Nain ispisa koji omoguuje ispis izravno na gotovo sve vrste podloga, ukljuujui vertikalne,
mekane, tvrde ili okrugle povrine
TF - PROPUSNI TISAK:
Kao tiskovna forma slui sitotiskarska ablona (matrica).
Ona blokira zadana podruja na situ kako bi sprijeila prolaz boje (SP), dok se istodobno drugi
djelovi sita ostavljaju otvorenima kako bi boja nesmetano kroz njih prolazila (TP)
NAIN OTISKIVANJA:
Boja se nanosi na cijelu povrinu tiskovne forme, a zatim se uz pomo protiskivaa (strugaa,
rakela) protiskuje kroz propusne povrine na podlogu.
Na svim otisnutim dijelovima boja ima jednak nanos, pa se stoga ovom tehnikom izrauju
jednotonske reprodukcije. Kako bi se mogli reproducirati i vietonski originali koriste se rasteri.
TF ZA SITOTISAK PRIMJENA:
Reprodukcije na keramikim aama, staklenim aama, plastinim posudama za kozmetiku
Reprodukcije na industrijskim proizvodima kao to su majice, kape, olovke, upaljai, vreice od
raznih materijala, privjesci, naljepnice, sigurnosne kartice, city lights plakati, jumbo plakati, razni
dijelovi strojeva i slino
Primjenjuje se kod izrade elektonskih ploa koje svakodnevno koristimo, a nalaze se u
mobitelima, raunalima, televizorima, daljinskim upravljaima i slinim ureajima.
Industrija keramike i automobilska industrija primjenjuje sitotisak kao sredstvo za ukraavanje.
Reprodukcije umjetnikih originala.
Povijest primjene
o U Kini se jo prije nove ere tiskalo na svilu, papir i keramiku pomou drvenih okvira na
kojima je bila napeta mreica ispletena od dugake enske kose
o Kasnije se poela upotrebljavati mreica od svile
o Koristile su se razliite boje biljnoga ili mineralnoga podrijetla
o Razvitkom masovne proizvodnje ova tehnika se koristila za tisak na papiru i tekstilu te
tako postala vaan dio azijske kulture.
o U 19. stoljeu sitotiskarsku tehniku su upotrebljavali umjetnici u Francuskoj. Tridesetih
godina devetnaestoga stoljea umjetnici su dali ime ovoj tehnici: "serigraphy" - potjee
od latinske rijei seri [svilene] i grke rijei graphein [pisati].

30

TF2 1. kolokvij

TF za propusni tisak

POSTUPAK IZRADE TF:


Od svih klasinih tiskarskih tehnika sitotiskom
se moe dobiti najdeblji sloj otisnute boje i to
oko 60m, to omoguuje dug vijek
postojanosti boje na podlozi.
Koliko e boje proi kroz otvore mreice i doi
na podlogu ovisi o finoi mreice i o
viskozitetu boje. to je boja viskoznija, to e
vie boje ostati na podlozi.
Teoretski gledano, na mjestima gdje su niti
mreice, poslije otiska trebale bi ostati tanke
bijele linije, no to se ne dogaa jer se
tiskarska boja razlije ispod niti mreice i
popuni praznine. Rubovi otisnute
reprodukcije su neravni (nazubljeni) i ta
nazubljenost ovisi o linijaturi mreice.
GRAA TF OKVIRI:
Izrauju se od drveta ili metala
Na drveni okvir mreica se moe napinjati runo ili pomou pneumatskih zatezaljki, a spaja se
spojnicama od ice ili se lijepi.
Metalni okviri su mnogo dimenzionalno stabilniji od drvenih pa se u posljednje vrijeme vie i
upotrebljavaju. Budui da imaju veliku dimenzionalnu stabilnost, koriste se za izradu sita veih
formata.
Na metalne okvire mogue je vrlo dobro i kvalitetno napeti mreicu ime se ostvaruje kvalitetan
otisak. Mreica se na metalni okvir napinje pneumatskim zatezaljkama, a lijepi se odgovarajuim
ljepilom.
GRAA TF MREICE:
Dvije osnovne funkcije:
o slui kao nosa fotoosjetljivog sloja - slobodne povrine
o proputanje boje na mjestima gdje nema fotosloja - tiskovne povrine
Materijali za izradu mreice:
o metali,
o vlakna od prirodnih materijala,
o vlakna od sintetskih materijala.
Od metala dolaze u obzir samo metali koji se mogu izvui u tanka, vrsta, na sobnoj temperaturi
dimenzionalno stabilna vlakna koja su otporna na koroziju. U upotrebi su ice, niti od fosforne
bronze i antikorozivnoga elika.
Sita napravljena od metalnih niti upotrebljavaju se za tisak na krute, tvrde podloge gdje je
potrebna vea vrstoa tiska na keramiku, drvo, metal i slino.
Nedostatak metalnih mreica je taj to nakon sluajne deformacije ostaju trajna oteenja, a time
postaju neupotrebljiva.
Od prirodnih vlakana dugo je u upotrebi bila svila, no pojavom sintetskih vlakana ona se
uglavnom ne upotrebljava jer je znatno skuplja.
Mreice od sintetskih vlakana (poliester, najlon, perlon) danas su najvie u upotrebi. One su
elastine, dugo zadravaju potrebnu dinenzionalnu stabilnost i ne deformiraju se udarcem trajno.
Otporne su na mnoge kemikalije koje se upotrebljavaju u procesu tiska.

31

TF2 1. kolokvij

TF za propusni tisak

Graa mreice :
o Osnovna karakteristika finoa mreice, koja se izraava brojem niti po dunom
centimetru.
o Danas se na tritu mogu nai mreice od 15 niti/cm do 200 niti/cm.
o Metalne mreice imaju uglavnom manji broj niti.
Mreice mogu biti pletene jednostruko (monofilne) ili viestruko (polifilne). Metalne su uvijek
monofilne dok se sintetske pojavljuju u obje kombinacije.

Mreicu definira:
o broj niti po centimetru dunom,
o irina otvora oice,
o relativna povrina oice,
o debljina tkanja oice
POSTUPAK IZRADE TF ZA PROPUSNI TISAK:
Primjenjuju se fotomehaniki i CTP postupci
Fotomehaniki postupci - direktni i indirektni postupak.
U direktnom postupku oice na situ zatvaraju se na nain da se sloj fotoosjetljive emulzije
nanese pomou "laice" na mreicu i zatim se osui.

TF DIREKTNI POSTUPAK IZRADE


Faze izrade:
o Oslojavanje - nanosimo FA sloj na sito, te ga osuimo
o Predloak se polae na poleinu sita (jer su tamo lampe)
o Osvjetljavanje kroz predloak (pozitiv, stranino ispravan)
o Razvijanje s vodom ili odreenim razvijaem
o Suenje

32

TF2 1. kolokvij

TF za propusni tisak

TF INDIREKTNI POSTUPAK IZRADE:


postoji prijenosni medij - plastina folija oslojena fotoosjetljivim slojem, na koju se vri
osvjetljavanje pomou predloka u kopirnoj rami
predloak pozitiv, stranino neispravan.
Faze izrade:
o Osvjetljavanje negativski sloj postaje netopiv
o Razvijanje u vodi, uklanjaju se topivi dijelovi
o Prijenos na sito emulzija nabubri pa se sa folijom
i mehanikim pritiskom prenosi na donju stranu
mreice sita
o Uklanjanje folije fotoosjetljivi sloj se zalijepi za
mreicu, a folija se odstrani

CTP za sitotisak Computer to Screen


Tablica: Usporedba koraka u workflow-u kod konvencionalnog i CtS sustava
Konvencionalni workflow
Kreiranje digitalne slike - priprema
RIP
Prenoenje slike na film
Obrada filma
Retuiranje (korekcije) filma
Postavljanje filma u toan registar
Izrada TF za sitotisak
Postavljanje filma na sito
Postavljanje vakumskog okvira
Izvlaenje vakuuma
Osvjetljavanje sita
Uklanjanje sita sa vakumskog okvira
Uklanjanje filma
Pohrana filma
Razvijanje sita

CtS workflow
Kreiranje digitalne slike - priprema
RIP
Prenoenje slike na sito

Osvjetljavanje sita

Razvijanje sita
Tisak

33

You might also like