34567

1 5 . P RO S I N C A / D E C E M B R A 2 0 1 0 .

31. sije cnja 6. veljace

Revno sluzi pravome Bogu

STRANICA 3

PJESME: 101, 97

7-13. veljace

Sada je naro cito

povoljno vrijeme
STRANICA 19

Krupna slova

PJESME: 96, 98

1. dio

34567

DECEMBER 15, 2010

SVRHA JE OVOG CASOPISA, Strazarske kule, slaviti Jehovu Boga kao Vrhovnog Vladara svega

sto postoji. Kao sto su strazarske kule u drevno doba omogucavale ljudima da vide sto se

dogaa u daljini, tako i ovaj casopis ukazuje na znacenje svjetskih dogaaja u svjetlu biblijskih

prorocanstava. On tjesi sve ljude dobrom vijescu da ce Bozje Kraljevstvo, vlast koja je vec

uspostavljena na nebu, uskoro unistiti sve zlo i Zemlju pretvoriti u raj. Ovaj casopis potice vjeru

u Isusa Krista, koji je umro da bismo mogli dobiti vjecni zivot, a sada vlada kao Kralj Bozjeg

Kraljevstva. Strazarska kula, koju Jehovini svjedoci objavljuju neprekidno od 1879, ne bavi se

politikom. Zastupa iskljucivo biblijska ucenja.

Ovaj casopis nije za prodaju. Izdaje se u sklopu svjetskog biblijskog obrazovnog programa koji se financira dobrovoljnim prilozima. Ukoliko nije

drugacije naznaceno, biblijski reci citirani su iz suvremenog prijevoda Novi svijet.

CILJ CLANAKA ZA SKUP STINSKO RAZMATRANJE

CLANCI 1 i 2

Iz ovih clanaka saznat cemo kako je Isus pokazi

vao revnost u sluzbi Bogu i time nam dao dobar

primjer koji trebamo oponasati. No zasto je danas

posebno vazno da budemo revni u sluzbi? Zasto

je vrijeme u kojem zivimo naro cito povoljno?

The Watchtower (ISSN 0043-1087) is published semimonthly by Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.; M. H. Larson, President;
G. F. Simonis, Secretary-Treasurer; 25 Columbia Heights, Brooklyn, NY 11201-2483. Periodicals Postage Paid at Brooklyn, NY, and at additional mailing
oces. POSTMASTER: Send address changes to Watchtower, 1000 Red Mills Road, Wallkill, NY 12589-3299.
Vol. 131, No. 24

Izdavac hrvatskog izdanja:
Jehovini svjedoci krscanska vjerska zajednica
Druck und Verlag: Wachtturm Bibel- und Traktat-Gesellschaft

p.p. 58, Strokinec 28, 10090 Zagreb-Susedgrad.

der Zeugen Jehovas, e. V., Selters/Taunus

Odgovorni urednik: Henrik Kovacic
Verantwortliche Redaktion: Ramon Templeton, Selters/Taunus

2010 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania. Sva prava pridrzana.

Printed in Germany Tiskano u Njemackoj Semimonthly Croatian edition (ISSN 1846-632X)


Revno sluzi pravome Bogu

Zetva je velika, a radnika je malo

(MAT. 9:37)

ZAMISLI da moras poslati neke spise koji do

kraja dana trebaju stici do odreene osobe. Sto

ce s uciniti u takvoj situaciji? Na omotnicu ce s sta
viti oznaku HITNO! Zamisli da kasnis na va

zan sastanak. Sto ce s uciniti? Mozda ce s uzeti

taksi i reci vozacu: Molim vas, pozurite, HIT

NO mi je! Doista, kad moramo izvrsiti neku

obavezu, a vrijeme nam bjezi, osjecamo se napeto i postajemo nervozni. Proradi nam adrena

lin te cinimo sve sto mozemo kako bismo sto pri

je izvrsili svoju obavezu. Tako obicno reagiramo

u hitnoj situaciji.

2 Pravim krscanima danas nista nije hitnije

odnosno vaznije od propovijedanja dobre vijesti

1. Kako ljudi obi cno reagiraju u hitnoj situaciji?

2. Koji je zadatak pravim kr s canima danas najva zniji?

1. dio

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

o Kraljevstvu i cinjenja ucenika od ljudi iz svih

naroda (Mat. 24:14; 28:19, 20). Prema izvjestaju

ucenika Marka, Isus je rekao da se taj zadatak

mora izvrsiti najprije, odnosno prije nego sto

doe kraj (Mar. 13:10). To je logican redoslijed

dogaaja. Isus je rekao: Zetva je velika, a radni

ka je malo. Kada doe vrijeme za zetvu, ona ne

moze cekati. Mora se obaviti prije nego sto zavr

si razdoblje predvieno za zetvu (Mat. 9:37).

3 Buduci da nam je djelo propovijedanja toliko

vazno, ono zasluzuje da mu posvetimo svoje vri

jeme, snagu i paznju koliko god to mozemo. Po

hvalno je sto mnogi upravo to cine. Neki su po

jednostavili svoj zivot kako bi mogli zapo ceti s

punovremenom sluzbom kao pioniri ili misionari

ili kako bi sluzili u jednom od mnogih Betela

u svijetu. Oni su vrlo zaposleni. Mozda su se

3. Sto su mnogi u cinili budu ci da je hitno potrebno propovijedati?

4

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

1. dio

mnogo cega morali odreci, a u svojoj se sluzbi

suo cavaju s mnogim izazovima. No Jehova ih

bogato blagoslivlja, a nama je drago zbog toga.

(Pro citaj Luku 18:28-30.) Drugi Bozji sluge,

koji ne mogu biti punovremeni propovjednici, po
sve cuju propovijedanju onoliko vremena koliko

najvise mogu, znajuci da se time spasavaju ljud

ski zivoti, a svoj propovjednicki zadatak izvrsa

vaju i tako sto pomazu svojoj djeci da se spase

(5. Mojs. 6:6, 7).

4 Kao sto smo vidjeli, osje caj hitnosti obicno se

javlja kada je potrebno nesto izvrsiti unutar zada

nog roka, odnosno ogranicenog vremenskog raz

doblja kojem se blizi kraj. Mi zivimo u vrijeme

kraja, za sto postoji mnostvo dokaza i biblijskih i povijesnih (Mat. 24:3, 33; 2. Tim. 3:1-5).

Meutim, nitko od ljudi ne zna kada ce to cno do

ci kraj. Kad je navodio pojedina obiljezja znaka

4. Za sto je nekima mo zda te sko zadr zati osje caj hitnosti?

1. dio

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

po kojem ce se mo ci prepoznati svrsetak ovoga

poretka, Isus je izricito rekao: O tom danu i

casu nitko ne zna, ni aneli nebeski ni Sin, nego

samo Otac (Mat. 24:36). Zbog toga je nekima

mozda te sko iz godine u godinu zadrzati osje caj

hitnosti, posebno ako ve c dugo sluze Bogu (Izr.

13:12). Je li to i tebi ponekad te sko? Sto nam

moze pomo ci da razvijemo odnosno zadrzimo os

je caj hitnosti s obzirom na zadatak koji su nam
povjerili Jehova Bog i Isus Krist?

Razmotrimo primjer na seg Uzora, Isusa

5 Od svih vjernih Bozjih slugu Isus Krist nam

je pruzio najbolji primjer kako sluziti Bogu s os

je cajem hitnosti. Jedan od razloga zbog kojih je

imao osje caj hitnosti bio je taj sto je puno toga

morao uciniti u svega tri i pol godine. Ipak, Isus

je vise od ikoga u povijesti pridonio promicanju

5. Na koje je na cine Isus pokazao da svoju slu zbu obavlja s os

je cajem hitnosti?
6

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

1. dio

prave religije. On je objavio ime svog Oca i njegov naum, propovijedao dobru vijest o Kraljev

stvu, razotkrio licemjerje i lazna ucenja vjerskih

voa te vjerno zastupao Jehovu kao Vrhovnog

Vladara cak i kad mu je zbog toga zivot bio u pitanju. Neumorno je obilazio gradove i sela te po

ucavao ljude, pomagao im i lije cio ih (Mat. 9:35).

Nitko nikad nije toliko postigao u sluzbi u tako

kratkom vremenu. Isus je izvrsavao svoju sluzbu

najrevnije sto je mogao (Ivan 18:37).

6 Sto je Isusa poticalo da neumorno izvrsava

svoju sluzbu? Iz Danijelovog proro canstva Isus

je mogao saznati koliko vremena ima za izvrsavanje svog zadatka s obzirom na Jehovin vremenski raspored (Dan. 9:27). U skladu s pro

ro canstvom, njegova je zemaljska sluzba trebala

zavrsiti u polovici tjedna, odnosno nakon tri i

pol godine. U proljece 33. godine, kratko nakon

6. Na sto se Isus usredoto cio tijekom svoje zemaljske slu zbe?

1. dio

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.


svog sve canog ulaska u Jeruzalem, Isus je rekao:

Dosao je cas da Sin covje cji bude proslavljen

(Ivan 12:23). Iako je znao da ce uskoro umrijeti,

njemu to nije postalo glavna preokupacija u zivotu to nije bio glavni razlog zbog kojeg je rev

no vrsio svoju sluzbu. Umjesto toga, usredoto cio

se na to kako iskoristiti svaku priliku da bi izvr
sio volju svog Oca i iskazao ljubav drugim ljudi
ma. Iz ljubavi je okupljao ucenike oko sebe i po
ucavao ih, a potom ih je slao neka propovijedaju

drugima. Cinio je to zato da bi ih osposobio da

nastave propovjednicko djelo koje je on zapo ceo

te da cine i ve ca djela od njegovih. (Pro citaj Ivana 14:12.)

7 Jedan dogaaj iz Isusovog zivota zorno pokazuje koliko je on bio revan. Pred Pashu 30. godi

ne, nedugo nakon sto je zapo ceo svoju sluzbu,

7, 8. Kakav je dojam na u cenike ostavilo to sto je Isus istjerao

trgovce iz hrama i sto ga je potaknulo da to u cini?

8

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

1. dio

Isus je sa svojim ucenicima dosao u Jeruzalem te

je u hramu ugledao one sto su prodavali gove

da, ovce i golubove te mjenjace novca koji su

ondje sjedili. Sto je Isus tada ucinio i kakav je

dojam to ostavilo na njegove ucenike? (Pro citaj

Ivana 2:13-17.)

8 Ono sto je Isus tom prilikom ucinio i rekao

s pravom je podsjetilo njegove ucenike na pro

ro canske rije ci jednog Davidovog psalma: Rev

nost za dom tvoj izjeda me (Psal. 69:9). Zasto?

Isus je ucinio ne sto vrlo rizicno i opasno. Na

ime, hramski dostojanstvenici sve cenici, pismoznanci i drugi stajali su iza tih sramotnih

trgovackih poslova koji su se odvijali u hramu.

Kad je razotkrio i pomrsio njihove planove, Isus
je na sebe navukao neprijateljstvo tih vjerskih

voa. Njegovi su ucenici dobro zapazili da je tom

prilikom jasno dosla do izrazaja njegova revnost

za Bozji dom, odnosno revnost za pravu religiju.

1. dio

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.


No sto je zapravo revnost? Kako je ta osobina po
vezana s osje cajem hitnosti?

Osje caj hitnosti i revnost

9 Revnost bismo mogli definirati kao gorljivost i predanost u obavljanju nekog zadatka,
a neki od sinonima za taj izraz jesu marljivost,

zar, odusevljenje i entuzijazam. Kad bismo htje

li opisati nacin na koji je Isus vrsio svoju sluzbu,

sasvim sigurno bismo mogli upotrijebiti sve te iz
raze. Stoga rije ci iz Ivana 2:17 u jednom suvremenom prijevodu Biblije glase: Revnost za tvoj

dom, Boze, gori u meni poput vatre (Todays

English Version). Zanimljivo je da se u nekim jezicima Dalekog Istoka pojam revnost sastoji od

dva izraza koja zajedno doslovno znace vatreno

srce i koja stvaraju predodzbu o srcu koje gori.

Stoga nije cudno sto su se Isusovi ucenici pri

sjetili Davidovih rije ci kad su vidjeli sto je nji

9. Kako se revnost mo ze definirati?
10

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

1. dio

hov Ucitelj ucinio u hramu. No zasto je Isusovo

srce po celo gorjeti te ga potaknulo da tako postupi?

10 Rije c koja je u spomenutom Davidovom

psalmu prevedena izrazom revnost izvedena je

iz hebrejske rijeci koja je na mnogim drugim

mjestima u Bibliji prevedena izrazima ljubomo

ra i ljubomoran. Hebrejske i grcke rijeci prevedene s ljubomora i ljubomoran mogu u

tim jezicima imati i pozitivne, a ne samo negativne konotacije. U prijevodu Novi svijet ona
je na nekim mjestima prevedena sa zahtijevati

da se odanost iskazuje iskljucivo odreenoj oso

bi. (Pro citaj 2. Mojsijevu 20:5; 34:14; Jo suu

24:19.) U jednom rjecniku biblijskih izraza sto

ji sljedece: Taj se izraz cesto koristi u kontekstu

bracnih odnosa (...). Ljubomora muza ili zene

moze se opisati kao snazno zahtijevanje ne cega

10. Sto u biblijskom smislu zna ci izraz revnost?

1. dio

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

11

na sto jedino on ili ona imaju pravo. Slicno tome, i Bog ima pravo zahtijevati odanost od onih
koji pripadaju samo njemu i ne dozvoljava da mu
to pravo itko oduzme. Dakle, u biblijskom smi

slu revnost nije samo zarka zelja da se nesto po

stigne ili ostvari, naprimjer kao sto mnogi navi

jaci zarko zele da njihov omiljeni klub pobijedi.

Davidova revnost obuhvacala je nesto vise on

je bio ljubomoran u tom smislu sto nije mogao podnijeti da se netko suprotstavlja njegovom

Bogu niti da ga tko sramoti, nego je zarko zelio

zastititi njegovo ime i ispraviti nepravdu koja mu

je bila nanesena.

11 Isusovi ucenici nisu pogrije sili time sto su

Davidove rijeci primijenili na svog Ucitelja kad

su vidjeli sto je ucinio u hramu. Isus to nije uci

nio naprosto zato sto je u odreenom roku mo

rao izvrsiti svoju sluzbu, nego zato sto je revno

11. Sto je Isusa potaknulo na revnost?

12

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

1. dio


odnosno ljubomorno stitio ime svog Oca i
promicao pravu religiju. Kad je vidio kako se sra
moti i huli Bozje ime, s pravom je pokazao rev

nost, odnosno ljubomoru, i odlucio ne sto poduzeti da bi se to ispravilo. Kad je vidio kako vjerski

voe tlace i izrabljuju obicne ljude, revnost ga je

potaknula da im pruzi utjehu te da ostro osudi

vjerske voe koji su tako postupali (Mat. 9:36;
23:2, 4, 27, 28, 33).

Revno sluzi pravome Bogu

12 Na podrucju religije situacija je danas ista,

ako ne i gora nego u Isusovo doba. Naprimjer,

sjetimo se da je Isus ucio svoje sljedbenike da je

Bozje ime prvo za sto bi se trebali moliti, jer je u

uzornoj molitvi najprije rekao: Neka se sveti ime

tvoje! (Mat. 6:9). Da li danasnji vjerski voe, a

posebno sve censtvo krscanstva, uce ljude kako je

12, 13. Kako postupaju vjerski voe kr s canstva kad se radi o

(a) B o zjem imenu? (b) B o zjem Kraljevstvu?

1. dio

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

13

Bogu ime te da to ime trebaju svetiti, odnosno

iskazivati mu cast? S druge strane, oni pogresno

prikazuju Boga tako sto naucavaju lazna ucenja

kao sto su Trojstvo, besmrtnost ljudske duse i pa

kao, pa tako ljudi stje cu dojam da je Boga te sko

upoznati te da je tajanstven, okrutan i da cak uziva u ljudskim patnjama. Usto oni sramote Boga

skandaloznim ponasanjem i licemjerjem. (Pro citaj Rimljanima 2:21-24.) Osim toga, svim sila

ma trude se sakriti Bozje ime te ga cak uklanjaju

iz svojih prijevoda Biblije. Na taj nacin spre cava

ju ljude da se priblize Bogu i da razviju dobar
odnos s njim (Jak. 4:7, 8).

13 Isus je ucio svoje sljedbenike da se mole i za

Bozje Kraljevstvo: Neka doe kraljevstvo tvoje!

Neka bude volja tvoja, kako na nebu tako i na

zemlji! (Mat. 6:10). Iako vjerski voe krscan

stva cesto izgovaraju te rije ci u molitvi, oni poti

cu ljude da pruzaju podrsku politickim i drugim

14

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

1. dio

ljudskim institucijama. Osim toga, oni omalova

zavaju one koji propovijedaju i svjedo ce o tom

Kraljevstvu. Zbog toga mnogi koji se izjasnjava

ju kao krscani ne zele razgovarati o Bozjem Kraljevstvu, a i ne vjeruju u njega.

14

U molitvi Bogu Isus je jasno rekao: Tvoja

je rije c istina (Ivan 17:17). A prije nego sto je

uzasao na nebo, ukazao je na to da ce posta

viti vjernog i razboritog roba koji ce njegovom narodu davati duhovnu hranu (Mat. 24:45).

Da li sve censtvo krscanstva, koje tvrdi da pouca

va ljude o Bozjoj Rije ci, vjerno izvrsava zada

tak sto ga je Gospodar povjerio tom robu? Ne.

Oni cesto govore da su biblijski izvje staji zapravo

izmisljene price ili legende. Umjesto da svome

stadu daju duhovnu hranu i tako im pruze utje

hu i duhovno svjetlo, sve cenici naucavaju ljud

ske filozofije koje gode usima njihovih vjernika.

14. Kako sve censtvo kr s canstva razvodnjava B o zju Rije c?

1. dio

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

15

Osim toga, oni razvodnjavaju biblijska moralna

mjerila i nastoje ih prilagoditi suvremenim moralnim trendovima (2. Tim. 4:3, 4).

15 Zbog svega sto je do danas ucinjeno u ime

Boga koji je nadahnuo pisanje Biblije mnogi is
kreni ljudi razo carali su se ili su potpuno izgubi
li vjeru u Boga i Bibliju. Postali su zrtve Sotone

i zlog svijeta kojim on vlada. Kako se osje camo

kad iz dana u dan gledamo i slusamo da se dogaaju takve stvari? Kad vidimo kako se Jehovino ime sramoti i kako se huli na njega, ne poti

ce li nas to da kao njegovi sluge ucinimo sve sto

mozemo kako bismo skinuli ljagu s njegovog ime

na? A kad vidimo kako sve censtvo vara i iskori

stava iskrene i dobronamjerne ljude, ne potice li

nas to da tje simo takve osobe? Kad je Isus vidio

kako su ljudi izmuceni i rasijani kao ovce bez

15. Kako se B o zji sluge osje caju zbog onoga sto sve censtvo radi
u ime B oga?
16

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

1. dio


pastira, on ih nije samo sazalijevao, nego ih je

po ceo poucavati o mnogo cemu (Mat. 9:36; Mar.

6:34). I mi imamo puno razloga revno sluziti pra

vom Bogu, kao sto je to cinio Isus.

16 Ako na svoju sluzbu gledamo poput Isusa,

onda rijeci apostola Pavla iz 1. Timoteju 2:3, 4 za

nas imaju posebno znacenje. (Pro citaj.) Naime,

mi gorljivo izvrsavamo svoju sluzbu ne samo zato

sto znamo da zivimo u posljednjim danima nego

i zato sto znamo da je to Bozja volja. On zeli da

ljudi upoznaju istinu kako bi i oni mogli postati

njegovi sluge i dobiti obe cane blagoslove. Mi ne

zelimo davati sve od sebe u sluzbi samo zato sto

je vrijeme koje imamo ograniceno nego prvenstve

no zato sto zelimo slaviti Bozje ime i pomagati

ljudima da upoznaju njegovu volju. Da, mi revno

sluzimo pravome Bogu (1. Tim. 4:16).

16, 17. (a) Sto nas poti ce da revno izvr savamo svoju slu zbu?

(b) O cemu ce biti rije ci u sljede cem clanku?

1. dio

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

17

17

Kao pripadnici Jehovinog naroda, saznali

smo istinu o Bozjem naumu s ljudima i Zemljom.

Stoga mozemo pomagati ljudima da pronau is

tinsku srecu i da steknu realnu nadu u bolju bu

ducnost. Mozemo im pomagati da uvide sto tre

baju ciniti kako bi prezivjeli unistenje Sotoninog

zlog svijeta (2. Sol. 1:7-9). Umjesto da se ljuti
mo ili budemo obeshrabreni zato sto se dolazak
Jehovinog dana naizgled otegnuo, trebali bismo

biti sretni sto jos uvijek imamo vremena pokazati

da revno zastupamo pravog Boga (Mih. 7:7; Hab.

2:3). No kako mozemo razviti revnost za sluzbu?

O tome cemo govoriti u sljede cem clanku.

Moze s li objasniti?

Sto je Isusa poticalo da neumorno izvrsava svoju

slu
zbu?

Sto u biblijskom smislu znaci izraz revnost?

Kako nas ono sto vidimo u svijetu potice da

revno vrsimo svoju sluzbu?

18

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

1. dio


Sada je naro cito povoljno vrijeme

Evo, sada je naro cito povoljno vrijeme! Evo, sada je

dan spasenja! (2. KOR. 6:2, biljeska)

SVE ima svoje vrijeme, sve sto se cini pod nebom

ima svoje vrijeme (Prop. 3:1). Salamun je govorio
o tome koliko je bitno odrediti pravi trenutak za

neki vazan posao bilo da se radi o obraivanju

zemlje, putovanju, trgovanju ili razgovoru s drugi
ma. No potrebno je odrediti i koji je posao najvaz
nije obaviti u datom trenutku. Drugim rijecima,

moramo jasno odrediti prioritete u zivotu.

2

Dok je bio na Zemlji, Isus je bio itekako svje

stan u kojem vremenu zivi i sto treba raditi. Ima

juci na umu svoje prioritete, znao je da je napokon

doslo vrijeme da se ispune mnoga mesijanska pro

ro canstva (1. Petr. 1:11; Otkr. 19:10). Morao je

1. Za sto moramo odrediti koji je posao najva znije obaviti u datom trenutku?
2. Kako znamo da je Isus dok je bio na Zemlji itekako bio svje
stan u kojem vremenu zivi?
1. dio

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

19


ljudima jasno dati do znanja da je on obe cani Me
sija. Trebao je svjedo citi za istinu o Kraljevstvu i

sakupljati one koji ce u buducnosti zajedno s njim

vladati u Kraljevstvu. Osim toga, morao je posta

viti temelje za osnivanje krscanske skup stine ciji

su clanovi trebali propovijedati i ciniti ucenike po

cijeloj Zemlji (Mar. 1:15).
3

Dakle, Isus je bio svjestan hitnosti svog zada

tka i to ga je snazno poticalo da revno vrsi volju

svog Oca. Svojim je ucenicima rekao: Doista,

zetva je velika, a radnika je malo. Zato molite Go

spodara zetve da posalje radnike u zetvu svoju

(Luka 10:2; Mal. 4:5, 6). Meu svojim ucenicima

najprije je izabrao dvanaestoricu, a zatim sedamdesetoricu, dao im posebne upute i poslao ih da

objavljuju upecatljivu vijest: Priblizilo se kraljev

stvo nebesko. Nakon sto je dao upute dvanaes

torici svojih ucenika, Isus je otisao odande pouca

3. Kako se to sto je Isus bio svjestan hitnosti svog zadatka od
razilo na ono sto je radio?
20

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

1. dio


vati i propovijedati u tamosnjim gradovima (Mat.
10:5-7; 11:1; Luka 10:1).

4 U pogledu revnosti i predanosti u izvrsavanju

svoje sluzbe, Isus je bio savrsen primjer za sve svoje sljedbenike. Na to je ukazao apostol Pavao kad
je potaknuo svoje suvjernike: Ugledajte se na me
ne, kao sto sam se i ja ugledao na Krista! (1. Kor.
11:1). U kom se smislu Pavao ugledao na Krista?

Prvenstveno u tome sto je davao sve od sebe u propovijedanju dobre vijesti. Naprimjer, u poslanica
ma koje je napisao nalaze se izrazi kao sto su
u poslu ne budite lijeni, robujte Jehovi, budi
te uvijek zaokupljeni djelom Gospodinovim i sto

god radite, cinite to cijelom dusom kao Jehovi

(Rim. 12:11; 1. Kor. 15:58; Kol. 3:23). Pavao nikad
nije zaboravio da mu se Gospodin Isus Krist uka
zao na putu u Damask te se uvijek sje cao njegovih

rijeci koje mu je vjerojatno prenio ucenik Ananija:

Ovaj mi je covjek izabrana posuda da nosi ime

4. U kom se smislu Pavao ugledao na Isusa Krista?
1. dio

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

21


moje neznaboscima i kraljevima i sinovima Izraelovim (Djela 9:15; Rim. 1:1, 5; Gal. 1:16).

Naro cito povoljno vrijeme

5 Citajuci Djela apostolska jasno mozemo uo ci

ti da je Pavao hrabro i revno izvrsavao svoju sluzbu (Djela 13:9, 10; 17:16, 17; 18:5). On je shva

cao da zivi u vrlo vaznom vremenskom razdoblju.

Rekao je: Evo, sada je naro cito povoljno vrijeme!

Evo, sada je dan spasenja! (2. Kor. 6:2, bilje

ska). Godine 537. pr. n. e. za zidovske izgnanike u Babilonu bilo je povoljno vrijeme da se

vrate u svoju domovinu (Iza. 49:8, 9, bilje ska).

Na sto je Pavao mislio kad je govorio o povolj

nom vremenu? Kontekst nam pomaze da to razumijemo.
6

Pavao je ranije u svojoj poslanici govorio o ve

likoj casti koja je ukazana njemu i drugim po

5. Sto je Pavla poticalo da revno vr si svoju slu zbu?

6, 7. Kakva je cast ukazana pomazanim kr s canima u na se vri

jeme i tko im poma ze izvr siti njihov zadatak?

22

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

1. dio

mazanim krscanima. (Pro citaj 2. Korin canima

5:18-20.) Objasnio je da ih je Bog pozvao s ci
ljem da im povjeri poseban zadatak da vrse

sluzbu pomirenja, odnosno da mole ljude neka

se pomire s Bogom. To je znacilo da su trebali

obnoviti prijateljstvo s Bogom, odnosno dobar odnos s njim.

7 Otkad su se nasi praroditelji pobunili u Edenu, cijeli je ljudski rod otuen od Jehove (Rim.

3:10, 23). Zbog toga su ljudi, op cenito gledajuci,

u duhovnoj tami, koja uzrokuje patnje i smrt.

Znamo da sve stvorenje zajedno uzdise i da je

u boli sve do sada, napisao je Pavao (Rim. 8:22).

No Bog je po ceo poticati, cak moliti, ljude da

mu se vrate, odnosno da se pomire s njim. Cinio

je to preko Pavla i drugih pomazanih krscana koji

su zivjeli u njegovo vrijeme. To povoljno vrijeme, u kojem je Bog iskazivao milost ljudima,
bilo je dan spasenja za sve koji su povjerovali
1. dio

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

23


u Isusa. Svi pomazani krscani i druge ovce, koje
s njima surauju, i danas pozivaju ljude da iskoriste povoljno vrijeme (Ivan 10:16).

8 Jehovin poziv na pomirenje jos je znacajniji

kad se uzme u obzir da je jaz izmeu Boga i lju
di nastao iskljucivo krivnjom jedne strane zato

sto su se prvi ljudi pobunili u Edenu. Unato c

tome, Bog je poduzeo inicijativu kako bi premo

stio taj jaz (1. Ivan. 4:10, 19). Sto je ucinio da bi

to postigao? Pavao je dao odgovor na to pitanje

rekavsi: Bog je preko Krista pomirio svijet sa so

bom, ne racunajuci ljudima njihove prijestupe,

a nama je povjerio poruku o tom pomirenju
(2. Kor. 5:19; Iza. 55:6).

9 Time sto je dao otkupnu zrtvu Jehova je omo

gucio da se onima koji vjeruju u otkupninu opro
ste grijesi i pruzio im priliku da obnove prijateljstvo s njim. Osim toga, posvuda je poslao svoje

8. Zbog cega je Jehovin poziv na pomirenje toliko zna cajan?

9. Kako je Pavao pokazao da cijeni B o zju milost?

24

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

1. dio


izaslanike da poticu ljude da se pomire s njim dok

imaju priliku za to. (Pro citaj 1. Timoteju 2:3-6.)

Buduci da je znao sto je Bozja volja i da je bio

svjestan vaznosti vremena u kojem je zivio, Pavao

je neumorno vrsio sluzbu pomirenja. Jehovina

se volja nije promijenila. On jos uvijek poziva lju

de da se pomire s njim. Pavlove rijeci sada je na
ro cito povoljno vrijeme i sada je dan spasenja

jos uvijek vrijede. Jehova je doista milosrdan i su

osjecajan Bog! (2. Mojs. 34:6, 7).
Nemoj propustiti ispuniti njenu svrhu

10 Oni koji su u zajednistvu s Kristom prvi su

imali koristi od nezasluzene dobrote koju im je

Bog pokazao pruzivsi im priliku da se pomire s
njim (2. Kor. 5:17, 18). Za njih je dan spasenja

zapo ceo na Pedesetnicu 33. godine. Tada im je

bio povjeren zadatak da objavljuju poruku o tom

pomirenju. Ostatak pomazanih krscana u nase

10. Sto je dan spasenja zna cio za pomazane kr s cane u pro slo

sti, a sto zna ci za njih danas?

1. dio

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

25

vrijeme jos uvijek izvrsava sluzbu pomirenja.

Oni shvacaju da cetiri anela koja je apostol Ivan

vidio u jednoj proro canskoj viziji cvrsto drze ce
tiri vjetra zemaljska, da nijedan vjetar ne puse na

zemlju. Dakle, jos uvijek traje dan spasenja i

naro cito povoljno vrijeme (Otkr. 7:1-3). Zbog

toga pomazani ostatak od po cetka 20. stoljeca rev

no izvrsava sluzbu pomirenja po cijeloj Zemlji.

Naprimjer, u knjizi Jehovini svjedoci ob
javitelji Bo zjeg Kraljevstva stoji da su krajem

19. stoljeca Charles Taze Russell i njegovi surad

nici cvrsto vjerovali da se nalaze u vremenu zetve

i da ljudi trebaju cuti istinu koja ce ih oslobodi

ti. Sto su u vezi s tim poduzeli? Buduci da su ra

zumjeli da se nalaze u vremenu zetve, odnosno

u naro cito povoljnom vremenu, ta se braca nisu zadovoljila time da samo pozivaju ljude da
11

11, 12. Kako su pomazani kr s cani po cetkom 20. stolje ca poka

zali da su svjesni u kojem vremenu zive? (Vidi sliku na 15. stranici u standardnom izdanju.)
26

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

1. dio

dou na bogosluzje. Upravo su to stoljecima ra

dili svecenici crkava krscanstva. Zbog toga su po

mazani krscani po celi koristiti druge prakticne

nacine za sirenje dobre vijesti. Izmeu ostalog,

mudro su koristili najnoviju tehnologiju kako bi

doprli do sto veceg broja ljudi.

12 Da bi sto djelotvornije sirila dobru vijest o

Kraljevstvu, ta mala grupa revnih propovjednika

koristila je traktate, letke, casopise i knjige. Osim

toga, pisali su propovijedi i clanke koji su se ob

javljivali u tisucama novina. Drzali su biblijske

propovijedi koje su prenosile mnoge radioposta
je u Sjedinjenim Drzavama i drugim zemljama.
Snimali su i prikazivali pokretne slike sa sinkroni

ziranim zvucnim snimkama jos prije nego sto je

filmska industrija po cela javno prikazivati zvucne

filmove. Do cega je dovela njihova ustrajnost i rev

nost? Danas ima vise od sedam milijuna ljudi
koji su se odazvali na dobru vijest i koji drugima
1. dio

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

27


upucuju poziv: Pomirite se s Bogom! Ti Jehovi

ni sluge s po cetka 20. stoljeca doista su nam di

van primjer u revnosti usprkos ogranicenom znanju i iskustvu.

13 Jos uvijek vrijede Pavlove rije ci: Sada je na

ro cito povoljno vrijeme. Mi koji smo osjetili Je

hovinu nezasluzenu dobrotu zahvalni smo sto smo

dobili priliku cuti i prihvatiti poziv na pomire

nje. Nismo samodopadni, nego ozbiljno shvaca

mo sljedece Pavlove rijeci: Ponovno vas molimo

da ne propustite ispuniti svrhu Bozje nezasluzene

dobrote koju ste primili (2. Kor. 6:1). Svrha je

Bozje nezasluzene dobrote da Bog preko Krista

pomiri svijet sa sobom (2. Kor. 5:19).

14 Sotona je zaslijepio ve cinu ljudi i oni su jos

uvijek otueni od Boga i ne znaju zasto on uka

zuje ljudima nezasluzenu dobrotu (2. Kor. 4:3, 4;

13. Sto je B o zji naum i za sto bismo trebali razmi sljati o njemu?
14. Kako ljudi u mnogim zemljama reagiraju na dobru vijest?
28

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

1. dio


1. Ivan. 5:19). No buduci da je stanje u svijetu iz
dana u dan sve gore, mnogi povoljno reagiraju kad

im se ukaze na to da je otuenost od Boga razlog

zasto u svijetu ima toliko zla i patnji. Cak i u zem

ljama u kojima vecina ljudi ravnodusno reagira na

nase propovijedanje mnogi u posljednje vrijeme

prihvacaju dobru vijest i cine sve sto mogu kako

bi se pomirili s Bogom. Shvacamo li da je sada

vrijeme da jos revnije objavljujemo poziv: Pomirite se s Bogom?

15 Nas zadatak nije re ci ljudima da se samo tre

baju obratiti Bogu, pa ce im on pomo ci rijesiti sve

probleme, a oni ce se bolje osjecati. Mnogi upra

vo to o cekuju kad idu u crkvu, a crkve jedva ce

kaju da udovolje njihovoj zelji (2. Tim. 4:3, 4). No

to nije cilj nase sluzbe. Dobra vijest koju mi propovijedamo govori o tome da nas Jehova ljubi i da
je zbog toga spreman oprostiti nam grijehe preko

15. Sto je cilj na se slu zbe propovijedanja?

1. dio

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

29


Krista. Tako se pojedinci mogu pribliziti Bogu i
pomiriti se s njim (Rim. 5:10; 8:32). Meutim,

naro cito povoljno vrijeme brzo se blizi kraju.

Neka vas duh potice na revnost!

16 Sto nam moze pomo ci da revno sluzimo pra

vom Bogu? Neki su mozda po prirodi stidljivi i

povuceni, pa im je tesko pokazivati osjecaje ili uspostaviti kontakt s drugim ljudima. Meutim, trebamo imati na umu da revnost ne dolazi do izra

zaja samo izvanjskim pokazivanjem osje caja i da

ne ovisi o necijoj osobnosti. Pavao je istaknuo sto

nam moze pomo ci da budemo revni kad je potak

nuo sukrscane: Neka vas duh potice na revnost!

(Rim. 12:11). Jehovin duh uvelike je utjecao na to

sto je apostol Pavao hrabro i ustrajno propovijedao. Od trenutka kad ga je Isus pozvao da mu slu

zi pa sve do njegovog posljednjeg utamnicenja i

mucenicke smrti u Rimu, dakle u razdoblju od

16. Sto je Pavlu uvelike pomoglo da bude hrabar i revan?

30

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

1. dio

preko 30 godina, njegova revnost nije splasnula.

Uvijek se uzdao u Boga, koji mu je putem svog
duha davao potrebnu snagu. Rekao je: Sve mogu

uz pomo c onoga koji mi daje snagu (Filip. 4:13).

Od njega doista mozemo puno toga nauciti!

17 Grcka rije c koja je u Rimljanima 12:11 pre

vedena s revnost doslovno znaci kipjeti. Da bi
voda u loncu kipjela, potreban je stalan izvor to

pline. Slicno tome, da bi nas Bozji duh mogao

poticati na revnost, on mora biti stalno prisu

tan u nasem zivotu. Ako zelimo da sveti duh utje

ce na nas, trebamo koristiti sve sto nam Jehova

daje kako bi nas duhovno ojacao. To znaci da tre

bamo ozbiljno shvacati nase obiteljske i skup

stinske teokratske aktivnosti moramo redovito

proucavati, i kao pojedinci i kao obitelj, redovito

se moliti i sastajati sa svojom bracom i sestrama

u vjeri. Tada ce nas duh poticati na revnost,

17. Kako nas duh mo ze poticati na revnost?

1. dio

STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

31

kao sto vatra potice vodu da kipi. (Pro citaj Djela apostolska 4:20; 18:25.)

18 Za osobu se kaze da je predana nekom poslu

ili zadatku ako se potpuno posvetila ostvarenju

svog cilja i ako ne dopusta da joj nesto olako od

vrati paznju od toga ili je navede da odustane. Bu
duci da smo se predali Jehovi i krstili se, cilj nam

je ciniti sve sto on zeli, kao sto je to cinio i Isus

(Hebr. 10:7). Jehova zeli da se danas sto vise ljudi pomiri s njim. Stoga, poput Isusa i Pavla, rev

no izvrsavajmo taj najvazniji i najhitniji zadatak!

18. Sto bi nam kao kr s canima trebao biti cilj?

Sje cas li se?

Sto je bila sluzba pomirenja koja je bila povje

rena Pavlu i drugim pomazanim krscanima?

Kako pomazani ostatak koristi naro cito povoljno vrijeme?

Kako propovjednike dobre vijesti duh moze

poticati na revnost?
www.watchtower.org

32 STRAZARSKA KULA 15. PROSINCA/DECEMBRA 2010.

wlp 10 12/15-C-1