2

Osnove kompenzacije jalove snage

(P=UI)

Iz mree uzeta snaga P jednaka je umnoku napona U i struje I,

Ovo vrijedi kod periodiki promjenljivih veliina sinusnog oblika i to samo ako struja i napon lee u fazi, dakle u istom
vremenu imaju prolaze kroz nulu. To je sluaj kod omskih potroaa, kao npr. kod arulje i elektrinog grijanja. Kako je ovdje
dovedena snaga preteno pretvorena, govori se o djelatnoj snazi.
Magnetska polja su pretpostavka za rad motora i transformatora. Potreban udio energije za njihovo nastajanje ne moe se
pretvoriti u djelatnu snagu, ona se naziva jalova snaga Q.
Induktivnim otporom svitaka dolazi se do pomaka prolaza kroz nulu struje i napona (Slika 1).

Induktivni potroa

Fazni pomak

jalova snaga

vrijeme

0
+
360
-

jalova snaga

jalova snaga

+
-

90

dobavlja se iz mree
ako nema kompenzacije
Slika 1
Prolaz struje kroz nulu pomaknut je prema naponu za fazni kut j. Kako ona mijenja svoj predznak vremenski nakon napona,
govori se o kanjenju struje. Poto je za nastanak magnetskog polja potrebna jalova struja, elektrina pogonska sredstva
(vodovi, trafoi i generatori) moraju se dimenzionirati i za ovaj dodatni udio struje, to jest za geometrijski zbroj djelatnog i
jalovog dijela (Slika 2).

Jalova snaga (kvar)

2

Q= S - P

Qc

Q2
Q1
2

P= S - Q

Prividna snaga

S2

Radna snaga
2

j1

j2

S1

S= P - Q
[kVA]

[kW]

cos j = P/S
sin j = Q/S
tan j = Q/P
Q= S sin j
Q= P tan j

j - fazni kut
jS - -fazni
kut
nekompenzirana
prividna snaga
1
S1 - nekompenzirana prividna snaga
S2 - kompenzirana prividna snaga
S2 - kompenzirana prividna snaga

Slika 2

ERG 2010

2/1

2
Kod prijenosa energije beskoristan jalovi dio treba se drati to manjim. Prijenos jalove snage izaziva dodatne gubitke
prijenosa i zato je neekonomian. Kako je s druge strane jalova snaga potrebna potroau, mora se pokuati dobiti na drugi
nain, a ne preko opskrbne mree. Pritom pomae injenica da kondenzatori (kapacitivni potroai) imaju jalovu struju koja
prethodi naponu.
Udjeli energije elektrinih (kondenzator) i magnetskih (induktiviteti) polja izjednaavaju se. Ovaj se postupak naziva
kompenzacija jalove snage.
Kompenzacijom jalove snage u blizini potroaa mogue je rasteretiti elektrine mree jer se tada jalova snaga vie ne
dobavlja preko mree nego je stvaraju kondenzatori. Pri tome valja uzeti u obzir da pretjerana kompenzacija moe dovesti
do tehnikih problema i da u odreenim okolnostima moe izazvati gospodarsku tetu. To posebno vrijedi glede optereenja
pri viim harmonicima i povratnog djelovanja na MTU.
S cos j oznaava se odnos djelatne snage P prema prividnoj snazi S.
cos j= P/S
Jalova snaga izrauna se iz iznosa prividne i radne snage
2

Q= S - P

(vidite sliku 2)
Kondenzator iste snage (Qc = Q) potpuno bi kompenzirao jalovu snagu i faktor snage podigao na cos j = 1. U praksi e se
cos j nakon kompenzacije u veini sluajeva kretati izmeu 0,95 i 0,99. (Slika 3)
j

S KONDENZATOROM

BEZ KONDENZATORA

JALOVA SNAGA
RADNA SNAGA
RASPOLOIVA RADNA
SNAGA

MOTOR

MOTOR

MOTOR

TRANSFORMATOR

TRANSFORMATOR

MOTOR
KONDENZATOR

Slika 3

VRSTE KOMPENZACIJE
Pojedinana kompenzacija (Stalna kompenzacija)
Pojedinana kompenzacija je tipina za pogon pojedinanih asinkronih motora, transformatora, ureaja za zavarivanje,
izbojnih svjetiljki i kod pogona s regulacijom broja okretaja kao usisni krug. Kod pojedinane kompenzacije induktivna
jalova snaga kompenzira se neposredno na mjestu nastajanja. Svakom induktivnom potroau dodjeljuje se odgovarajui
kondenzator odnosno kondenzatorska baterija. (Slika 4)

Pojedinana
kompenzacija

Prednosti pojedinane kompenzacije:

Prikljuni kabeli se odtereuju od jalove struje.

U pravilu nisu potrebni dodatni sklopni ureaji

Ekonominija je pojedinana kompenzacija
kod potroaa:

veih snaga (>20 kW)

stalne snage koji preteno rade u stalnom pogonu

Slika 4

ERG 2010

2/2

2
Grupna kompenzacija
Kod grupne kompenzacije kompenzira se vie induktivnih potroaa koji su
istovremeno u radu, npr. potroai napajani iz jednog podrazdjelnika.

Grupna
kompenzacija

Ako se potroai pojedinano ukljuuju, tada mora takoer i kondenzator sadravati

sklopni ureaj (na primjer sklopnik), koji se ukljuuje samo onda kada su svi
potroai u pogonu ili se instalira regulirani ureaj za kompenzaciju.
Jalova struja i gubici na ovaj se nain smanjuju samo u razdjelnim vodovima a ne u
vodovima izmeu razdjelnika i potroaa. Iz ekonominih razloga esto se vea
rasvjetna postrojenja kompenziraju u grupama.

Centralna (sredinja) kompenzacija

Pogoni s promjenljivim potrebama jalove snage ne doputaju vrstu kompenzaciju,
obzirom da moe doi do neekonomine potkompenzacije ili opasne
prekompenzacije. Potrebna snaga kondenzatora mora se dakle prilagoditi
promjenljivim potrebama jalove snage. Ovdje su posebno pogodna centralno
smjetena kompenzacijska postrojenja.

M M M
Slika 5

Za centralnu kompenzaciju koriste se regulacijske jedinice jalove snage, koje su izravno dodijeljene sklopnom postrojenju,
razdjelniku ili podrazdjelniku. (Slika 6)
Regulacijske jedinice sadre, osim energetskog dijela sa sklopnim ureajima i kondenzatorima, regulator jalove snage, koji
na mjestu napajanja mjeri jalovu snagu. Kod odstupanja izmjerene od zadane vrijednosti faktora snage on prema potrebi
ukljuuje ili iskljuuje kondenzatore stupnjevito.

Centralna
kompenzacija

Prednosti centralne kompenzacije:

1
1

Regul.

M M M

M M M M

snaga kondenzatora automatski se prilagoava

potrebnoj jalovoj snazi potroaa
relativno je jednostavna naknadna ugradba
modula ili jedinica za proirenje
sredinjim poloajem mogu je laki nadzor

Slika 6
Izbor najpovoljnije vrste kompenzacije
Kod odluke, da li e se pojedini potroai najpovoljnije kompenzirati s kondenzatorskim fiksnim stupnjem ili centralnom
regulacijskom jedinicom, treba razmotriti gospodarske i tehnike aspekte postrojenja.
Pojedinano je isplativo kompenzirati vea troila koja su u konstantnom radu i bez veih promjena optereenja.

S obzirom na zahtjeve distribucije da prosjeni faktor snage kod potroaa bude izmeu 0,95 induktivno i
0,95 kapacitivno, da kompenzacijski ureaji ne priguuju MTU signale, kao i svakim danom sve vee prisustvo
viih harmonika u mrei, treba odabrati automatski regulirani ureaj za kompenzaciju, adekvatne izvedbe.
Smanjenje struje i strujnih toplinskih gubitaka uslijed ugradbe kondenzatora
cos j 1
Nekompenzirano
0,5
0,5
0,6
0,6
0,7
0,7
0,8

cos j 2
Kompen
zirano
0,9
1,0
0,9
1,0
0,9
1,0
1,0

Smanjenje struje
i prividne snage
u postocima
44%
50%
33%
40%
22%
30%
20%

Smanjenje
2
gubitaka (I R)
u postocima
69%
75%
55%
64%
39%
51%
36%

Iz gornje tablice vidljiva je korist ugradnje kompenzacije npr. na kraju duljeg prikljunog voda. Optimalnom
kompenzacijom moe se rasteretiti kabel, kao i smanjiti pad napona u respektabilnoj veliini.

ERG 2010

2/3