Professional Documents
Culture Documents
Hrvatski Povijesni Portal (PDF Br. 10)
Hrvatski Povijesni Portal (PDF Br. 10)
Hrvatski Povijesni Portal (PDF Br. 10)
h p p
ISSN 1846-4432
www.povijest.net
KATALOG
SEMINARI
KATASTROFE
Malinska, Varava,
Amsterdam
str. 4
str. 12
str. 18
Uredniki ...
IMPRESUM
Hrvatski povijesni portal
ISSN 1846-4432
Broj 10
6. prosinac 2013.
Elektroniki asopis za povijest i srodne
znanosti izlazi od 26. sijenja 2006. na
adresi www.povijest.net
Izdava:
Inter nos
Obrt za raunalnu djelatnost
vl. Miljenko Hajdarovi
Dr. Ive Kekea 16
40323 Prelog
Umjesto pisanja silnih znakova ovaj u Uredniki... odradi ba onako uiteljski. Gore
i dolje su dvije vrlo simboline poruke za trenutnu situaciju u Hrvatskoj. U vrijeme
sveope gospodarske i drutvene krize, kada radikalni desniari koriste diskriminaciju
manjina kao oruje nacionalne kohezije, obrazovanju se posveuje samo povrna
panja. Graanski odgoj je nuno uves u kole, ali ni to nee naglo promijeni nau
situaciju sve dok ne shva mo vrijednost razliitos !
Urednik:
Miljenko Hajdarovi, mag.hist.
urednik@povijest.net
Suradnici:
Milivoj Dretar, prof.
Kristina Repar, prof.
Samir Hasanagi, prof.
Snjeana Odak Hrka, prof.
Marta Husi, prof.
Mirna Glavan, prof.
Izlazi mjeseno.
Autori tekstova sami brinu o
gramatikoj ispravnosti istih.
Za oglaavanje u Hrvatskom
povijesnom portalu obratite se na
e-mail
info@inter-nos.biz
Upute za autore
Hrvatski povijesni portal je elektroniki asopis za povijest i srodne znanosti.
asopis izlazi jednom mjeseno u PDF
formatu veliine A4 i pogodan je za ispis
na kunim pisaima. HPP se objavljuje
uglavnom na hrvatskom jeziku osim u
sluaju kada autori iz inozemstva mogu
objavljivati na engleskom jeziku. Kratke
novosti i uvod (ili saetak) strunih lanka se objavljuju na internetskom portalu,
dok se cijeli lanci objavljuju u PDF mjeseniku.
Oprema lanaka
lanci svojim opsegom u naelu ne trebaju prelaziti dva autorska arka (32 kartice, odnosno 58.000 slovnih znakova,
ukljuujui i biljeke). Svaki lanak redom
treba sadravati:
podatke o autoru/autorici: Ime
i prezime (uz akademsku titulu),
ustanovu, e-mail
naslov lanka na hrvatskom ili
engleskom jeziku
saetak i do 10 kljunih pojmova
(nakon naslova)
biljeke na kraju teksta
bibliografiju na kraju teksta
B) UPANIJSKO NATJECANJE
Na upanijsko natjecanje prijavljuju se uenici/ice koji su ostvarili
najbolje rezultate na kolskom natjecanju. O broju sudionika i
provoenju upanijskog natjecanja konanu odluku donose
upanijska povjerenstva, odnosno povjerenstvo Grada Zagreba,
o emu izvjeuju kole na svome podruju.
Testove za upanijsko natjecanje iz povijesti za uenike osnovnih
i srednjih kola izrauje Dravno povjerenstvo i alje po jedan
primjerak Upravnom odjelu u upanijama, a ovi koli u kojoj se
odrava upanijsko natjecanje. Natjecanje provodi upanijsko
povjerenstvo, a u Gradu Zagrebu povjerenstvo Grada Zagreba.
Za upanijsko natjecanje u VII. i VIII. razredu osnovne kole
pitanja e se, po skupinama, odnositi na gradivo (prema HNOS
Nastavnom planu i programu za osnovnu kolu):
C) DRAVNO NATJECANJE
Za Dravno natjecanje pitanja e obuhvatiti gradivo razreda i po
jednu odabranu temu za svaku skupinu u osnovnoj i srednjoj koli
s precizno navedenom literaturom. Testove izrauje Dravno
povjerenstvo. Broj bodova u svim testovima odreuje sastavlja
testa brojem traenih podataka. Poslovi izrade, umnoavanja i
distribucije ispitnih materijala ne smiju biti dostupni javnosti.
Za poslove preuzimanja, umnoavanja i distribuciju testova
odgovoran je predsjednik Dravnoga povjerenstva.
Testovi za dravno natjecanje u osnovnoj koli izrauju se za
svaku skupinu posebno, a sadre naslovnicu i pitanja, od kojih
se oko 50% (u omjeru oko 40% svjetska i oko 10% nacionalna
povijest) odnosi na gradivo razreda (prema HNOS Nastavnom
planu i programu za osnovnu kolu)
2.
3.
4.
Bodovi
1. Oblikovanje pisanog rada
Rad ima manje od 15 500 i vie od 18 200 znakova.
0
Rad je skroman i nema potpunu strukturu (uvod, glavni dio, zakljuak). Rjenik je siromaan,
1
2
Bodovi
0
1
2
3
Bodovi
0
1
3
5
Bodovi
0
1
Bodovi
0
1
3
5
Bodovi
0
1
3
5
izraavanje nespretno i nejasno. Upotreba strune terminologije ne postoji ili je skromna. U tekstu je
mnogo gramatikih i pravopisnih pogreaka.
Rad je djelomino ureen. Struktura rada je jasna, no pojedini elementi nisu doraeni (npr. na
naslovnici nisu istaknuti svi potrebni podaci, nedostaje ili je nejasan sadraj, neoznaene su stranice,
premalo je biljeaka, bibliografija ne sadri sve reference, postoje pogreke pri citiranju, neki su
prilozi loe odabrani i slabo opisani, saetka nema ili u njemu nisu istaknute kljune rijei). Rjenik
je primjeren, izraavanje uglavnom jasno i precizno. Uporaba strune terminologije je uglavnom
primjerena. U tekstu je malo gramatikih i pravopisnih pogreaka.
Rad je u potpunosti sreen i ukljuuje sve potrebne elemente (naslovnica, sadraj, dobro oblikovani
tekst, bibliografija, biljeke, prilozi, saetak, kljune rijei). Struktura rada u potpunosti je razumljiva
(uvod, sredinji dio, zakljuak). Rjenik je bogat, izraavanje jasno i jezgrovito. Koritenje strunom
terminologijom je suvereno. U tekstu gotovo da i nema gramatikih i pravopisnih pogreaka.
2. Uvod (odabir teme i istraivakog pitanja, odreivanje ciljeva i metodologije)
Rad ne zadovoljava nijedan kriterij.
Uvod je loe oblikovan (npr. odabir teme slabo je obrazloen, istraivakog pitanja nema ili je
postavljeno nejasno, cilj rada i/ili metodologija istraivanja nisu objanjeni, nema osvrta na literaturu
i izvore koritene prilikom izrade rada).
Uvod je djelomice oblikovan (npr. istraivako pitanje je postavljeno jasno, ali je preopirno i
preopenito ili ogranieno, odabir teme, cilj i metode obrazloeni su na jednostavan nain, osvrt na
izvore i literaturu je samo djelomian).
Uvod je uspjeno oblikovan (npr. istraivako pitanje postavljeno je jasno i tono, tema i cilj rada,
tj. pitanja koja e se obraditi, jasno su definirani, metodologija je jasno opisana, osvrt na izvore i
literaturu je precizan, postoji kritiki odnos prema prednostima i nedostacima izabranih metoda).
3. Znanje i razumijevanje povijesnih sadraja
Rad ne zadovoljava nijedan kriterij.
Rad pokazuje skroman opseg potrebnog znanja i ogranieno razumijevanje pojmova. Veina
odabranih podataka i primjera ne odgovara cilju i naslovu. Podaci su obraeni skromno i nisu
povezani s kronolokim razvojem.
Rad pokazuje zadovoljavajue znanje o temi i razumijevanje pojmova. Podaci i primjeri uglavnom
odgovaraju cilju i naslovi. Podaci se iznose na razumljiv nain i ukazuju na razumijevanje kronologije.
Rad je potkrijepljen potrebnim znanjem i pokazuje visoku razinu razumijevanja pojmova. Podaci i
primjeri su odgovarajui, iznose se na jasan i razumljiv nain te ukazuju na razumijevanje vanosti
kronologije za odabranu temu.
4. Analiza i argumentacija
Rad ne zadovoljava nijedan kriterij.
Rad sadrava malo vlastita razmiljanja, dijelovi teksta su preuzeti iz razliitih izvora i meusobno
nepovezani. Prevladava pripovijedan ili opisan pristup, a nedostaje objanjavanje i analiza. Ne
objanjavaju se promjene, uzroci i posljedice. Previe je nepotkrijepljenih i openitih tvrdnji te se u
radu ne moe prepoznati navedena metodologija.
Rad sadri vlastita razmiljanja, tekst je povezan ali jo uvijek ne djeluje cjelovito jer su pojedini
dijelovi doslovno preuzeti iz izvora. Analiza postoji, no gradivo se jo uvijek iznosi na previe opisan
nain. Promjene, uzroci i posljedice su djelomice objanjeni. Objanjenja i argumenti djelomino se
temelje na dokazima i uglavnom su u skladu s navedenom metodologijom.
Rad pokazuje visoku razinu samostalnog razmiljanja. Tekst je logian i koherentan. Analiza je
temeljita, a udio opisa primjeren. Promjene, uzroci i posljedice objanjavaju se temeljito i uvjerljivo.
Objanjenja i argumenti su primjereni, dobro organizirani i povezani te u skladu su s opisanom
metodologijom.
5. Interpretacije
Rad ne zadovoljava nijedan kriterij.
Uenik/ca uglavnom nije svjestan/na da se povijest sastoji od razliitih interpretacija.
Uenik/ca je svjestan/na da postoje razliite interpretacije, ali ih navodi nejasno.
Uenik/ca je svjestan/na da povijest pretpostavlja razliite interpretacije dogaaja i to pokazuje u
svojem radu: zna protumaiti zato je to tako i vrednovati pojedina tumaenja.
6. Koritenje povijesnih izvora
Rad ne zadovoljava nijedan kriterij.
U radu se izvori koriste malo i neprimjereno, a razumijevanje njihovih mogunosti i ogranienja je
limitirano.
U radu se dostatno koriste izvori, a razumijevanje njihovih mogunosti i ogranienja uglavnom je
zadovoljavajue i primjereno.
U radu se uspjeno i esto koriste izvori razliitog tipa te se jasno pokazuje sposobnost njihove
evaluacije.
Bodovi
0
1
2
3
Bodovi
0
1
2
3
Bodovi
0
1
2
3
USTROJ POVJERENSTAVA
10
ALBE
albe na postupak provedbe kolskih natjecanja rjeavaju
upanijska povjerenstva, a u Gradu Zagrebu povjerenstvo Grada
Zagreba. albe se rjeavaju odmah.
albe na postupak provedbe upanijskog natjecanja rjeavaju
upanijska povjerenstva, odnosno povjerenstvo Grada Zagreba
u roku od dva sata nakon objavljivanja rezultata natjecanja.
Nezadovoljni natjecatelji mogu se u drugom stupnju aliti
Dravnom povjerenstvu u roku od 48 sati nakon dobivanja
odgovora na albu od strane upanijskog povjerenstva.
Odluke Dravnog povjerenstva su konane, to vrijedi za albe
uenika, mentora i roditelja na rad upanijskih povjerenstava
i povjerenstava na dravnom natjecanju. Natjecateljima i
njihovim mentorima doputen je uvid u zadatke u nazonosti
lana povjerenstva.
Ako se natjecatelji i mentor tijekom dravnog natjecanja ponaaju
neprilino, krei kodeks ponaanja prema odredbama statuta
kole domaina, Dravno e povjerenstvo iskljuiti uenike i
mentora iz natjecanja te e se oni vratiti na svoje matine adrese
o vlastitom troku. Na dravnom natjecanju mogu sudjelovati
samo pozvani natjecatelji i njihovi mentori.
NAGRADE I PRIZNANJA
Uenici koji na upanijskom i dravnom natjecanju osvoje
prvo, drugo i tree mjesto dobivaju diplome, ostali sudionici
pohvalnice, a mentori/ice i organizatori zahvalnice.
Diplome, pohvalnice i zahvalnice na dravnom natjecanju
potpisuje ovlatena osoba Ministarstva znanosti, obrazovanja
i porta i Agencije za odgoj i obrazovanje. Na upanijskom
natjecanju diplome, pohvalnice i zahvalnice potpisuje upan,
odnosno u gradu Zagrebu gradonaelnik Grada Zagreba i
predsjednik upanijskog povjerenstva odnosno povjerenstva
Grada Zagreba.
Zajedno s diplomama, nagraenim uenicima javno se dodjeljuju
prikladne nagrade, koje osiguravaju organizatori natjecanja.
Slobodna Podravina
Ludbreg je dobio novu knjigu o zaviajnoj povijesti. Povodom
Mjeseca hrvatske knjige, u dvorcu Batthyany predstavljena je
nova knjiga ludbrekog povjesniara Milivoja Dretara. Radi se
o brouri koju je ovog rujna tiskao Savez antifaista iz Zagreba,
a posveena je velikim dogaajima od prije 70 godina i najveem sukobu u ljudskoj povijesti - Drugom svjetskom ratu. Kako
je i sam autor napomenuo, bila su to vremena kada je bilo teko ostati neutralan jer mnogo je nevinih stradalo, bilo da su sudjelovali u vojnim jedinicama na jednoj ili drugoj strani, bilo je i
mnogo nedunih civila koji su poginuli daleko od svojih domova.
11
12
Samir Hasanagi
Tomislav imi
profesor u Srpskoj
pravoslavnoj
opoj gimnaziji
Kantakuzina
Katarina Brankovi,
Zagreb:
Na strunim skupovima posveenim prouavanju holokausta
i drugih genocida sudjelujem od poetka
svoje radne karijere.
Nakon posjeta Yad
Vashemu u Jeruzalemu, posjet kui Anne Frank u Amsterdamu bio je poseban
doivljaj. Kao profesor povijesti i geografije, u svom radu potenciram terenski rad, a sudjelovanje na meunarodnom seminaru u kui Anne Frank bio je posebnu doiovljaj, jer se
odvijao na povijesnom mjestu, mjestu tragedije jedne obitelji, koje i dan danas svojim zatamljenim prostorijama Anninog
skovita svjedoi o besmislenosti i dimenzijama poinjenog
zloina i genocida Drugog svjetkskog rata.
Seminar je za mene otvorio i jednu dosad, ne toliko poznatu
temu, temu genocida poinjenog nad europskim Romima tijekom Drugog svjetskog rata.
Zanimljive radionice, novi radni materijali, te brojna nova poznanstva i razmijenjena iskusta europskih kolega, pridonijet
e boljem i kvalitetnijem radu na jednom irem europskom
nivou.
profesor u Osnovnoj
koli Hugo Kon, Zagreb:
Seminar u Amsterdamu
bio je vrlo dinamian,
zabavan i nadasve
edukativan. Okupili su
se na jednom mjestu
profesori iz mnogih
zemalja s ciljem da
proire svoje ideje i
naue nove metode
i pristupe radu s
uenicima. Iako radim
u idovskoj osnovnoj
koli gdje je edukacija o holokaustu i o idovskoj kulturi
dosta prisutna, dobio sam nove ideje za budui rad i daljnje
usavravanje u tom podruju. Posjetili smo kuu Anne
Frank to je zaokruilo predavanja, radionice i rasprave o
holokaustu. Ostao sam zateen i emocionalno i vizualno
nakon obilaska kue. Bogatstvo sadraja i perspektiva koje
prua kua Anne Frank je svakako za preporuiti svakom
posjetitelju Amsterdama. Takoer mi je bilo zanimljivo
predavanje i radionica o genocidu nad Romima u Drugom
svjetskom ratu. injenica je da se o toj tematici manje pria
i predaje u kolama pa mi je drago to sam proirio svoje
spoznaje. O timu kue Anne Frank koji je sve to organizirao i
koji se brinuo da nebudemo gladni i edni te da budemo na
pravom mjestu u pravo vrijeme sve pohvale.
Kristina Repar
profesorica u enskoj
opoj gimnaziji
Drube sestara
milosrdnica, Zagreb:
Teme koje su profesori imali priliku uti na
seminaru posveenom
Holokaustu, iznimno
su zanimljive i dobar
su materijal za poticanje rasprava i razvoja
kritikog miljenja kod
uenika. Cilj je nastave
povijesti sagledati odreen povijesni fenomen iz vie perspektiva te ukazati uenicima na injenicu da niti jedan povijesni dogaaj nije jednoznaan. Naprotiv, trebaju ga prouiti s razliitih stajalita te teiti to veoj objektivnosti. Osim
predavanja, organiziran je i posjet kui Anne Frank, to je bio
osobit doivljaj. Susret s mjestom na kojem je jedna djevojica svojim retcima ispisala povijest budi posebne emocije i
pijetet. Smatram da je seminar bio vrlo edukativan te da e se
brojne radionice moi iskoristiti na nastavi povijesti.
13
Understanding history
| Napisao: Miljenko Hajdarovi|
Sudionici seminara uz dio predavaa i domaina usred spomenika na mjestu Umschlagplatza (mjesto za pretovar idova iz geta na vlakove
prema logorima smrti)
14
Razmjena iskustva
Uz znanje i ideje steene na radionicama i predavanjima
posebno vrijedi istaknuti i element meusobnog upoznavanja
i razmjena informacija i iskustva meu sudionicima. Vrlo je
zanimljivo na jednom mjestu imati kolege iz desetak zemalja
i s njima priati o poloaju obrazovanja, povijesti i odrugim
svakodnevnim temama. esta su tema razgovora bile satnica,
plaa i utjecaj politike na obrazovanje posebno na povijest.
Ispostavilo se da velika veina kolega ima vrlo slinu
ili manju tjednu satnicu od hrvatskih kolega. Plae
se razlikuju i definitivno se vidi pad prosvjetarskih
plaa od zapada prema istoku Europe. Interesantno
je i jezino iskustvo u kojem tokom cijelog tjedna
sudionici pokuavaju nauiti druge poneto iz svog
jezika. esto se radi toga deava da se govore razne
inaice engleskog jezika.
Seminar je bio vrlo intenzivan i dinamian. Predavai
i sudionici su predstavili brojne ideje koje se mogu
isprobati u nastavi. Premda je svaki sudionik
predstavio ideje koje funkcioniraju u odreenom
nacionalnom sustavu obrazovanja iz veine njih se
vidi mogunost primjene u razliitim europskim
sustavima. Vei dio kolega je izrazio spremnost
za daljnju suradnju i razvijanje meunarodnih
projekata.
15
16
Mirna Glavan
profesorica u Osnovnoj koli eerana:
Osnovna kola eerana u Belom Manastiru svake godine prigodnim programom odaje poast rtvama grada Vukovara.
Osim panoa koji je cijeli tjedan imao vukovarsku postavu, ove
smo godine zapoeli kratkom priredbom u kojoj je nastavnica povijesti uputila nekoliko prigodnih rijeci o Vukovaru i
hrvatskim braniteljima spomenutog herojskog grada. Nakon
toga, uenici osmih te predstavnici ostalih razreda zapalili su
svijee na oblinjem spomeniku poginulim braniteljima naega mjesta te time odali poast svim rtvama Domovinskog
rata, a posebno smo se, toga 18.studenog, prisjetili Vukovara
i njegovih heroja. Tijekom programa uenicki je zbor otpjevao
skladbu Naa domovina koju je sama nastavnica glazbene kulture nae kole napisala i uglazbila, a uenice osmih razreda
izrecitirale su prekrasnu pjesmu Moj dom, hrvatskog pjesnika
S.S.Kranjevica. U kratkom mimohodu sudjelovali su i ostali
uitelji, zajedno s pedagoginjom i ravnateljem, a za kraj naeg
kratkog programa, vjerouitelj je izmolio molitvu za sve zrtve
Vukovara.
Povodom Dana sjeanja na rtvu Vukovara Srednja kola akovec svake godine organizira strunu ekskurziju za uenike prvih
razreda. Ovogodinja ekskurzija planirana je za 23. studenog, a
kako bi uenici prije samog puta na terensku nastavu imali to
bolju teorijsku podlogu, organizirana je tribina Vukovar u Domovinskom ratu. U petak 15. studenog prepuna dvorana punih
je 120 minuta sluala to se dogaalo u Vukovaru 1991. godine.
Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog
centra Domovinskog rata odrao je predavanje o povijesnom
razvoju velikosrpske ideje koja je dovela do rata 1991. godine.
U drugom dijelu tribine meimurski policijski veterani dali su
osobna svjedoanstva iz Vukovara. Antun Novak, Zvonko Horvati, Tihomir Domini, eljko Kodba, Dragutin Topolnjak i Andrej
Janec, pripadnici Zasebne postrojbe Policijske uprave Varadin,
priali su o junakoj obrani slabo naoruanih i malobrojnih branitelja koji su se suprotstavili viestruko nadmonom neprijatelju. Kroz osobne prie svjedoili su o ranjavanju i smrti prijatelja,
stanju u bolnici, izvlaenju iz okruenja, zarobljavanju, torturi u
logorima i o ekanju slobode. U vrlo emotivnim trenucima istaknuto je da je u obrani Vukovara vaniji od broja vojnika ili bombi
bio motiv za koji su se borili - domoljublje.
U subotu 23.11.2013. uenici prvih razreda Srednje kole akovec posjetili su Vukovar. Imali su prilike vidjeti Vukovarsku bolnicu, Memorijalno groblje rtava Domovinskog rata, Spomen- dom
na Trpinjskoj cesti, Ovaru i Memorijalni muzej Domovinskog
rata. Bilo je to dirljivo i pouno iskustvo.
17
Nepoznati autor ovako prikazuje prizor iz velikog poara u Londonu 1666. godine
Razdobljem novog vijeka obuhvaene su sve drutvene, materijalne i ekonomske promjene. Brojne tekovine poput
baruta, kompasa, topa i sl. utjecali su na neminovni razvoj drutva u cjelini. Ipak, na podruju urbanizma bilo je potrebno gotovo cijelo stoljee kako bi se unaprijedila gradnja novim materijalima i tehnikom. Naselja i gradovi razvili
su se tijekom 18. stoljea u urbanistikom i stilskom aspektu te su postali ne samo estetski ljepi nego i sigurniji za
ivljenje.
Poar je jedna od katastrofa koja se odvija u svim geografskim
podrujima i povijesnim etapama. Dogaa se neovisno od politikih i drutvenih kretanja, a uzrok je najee ljudski faktor.
Sukladno tendencijama gradnje u novom vijeku, ne treba uditi
uestalost i razmjer poara. Svjesni opasnosti koje predstavlja
poar, vrlo se rano poinju sastavljati pravilnici koji su trebali jamiti sigurnost. Najstariji tampani protupoarni pravilnik u
srednjoj Europi potjece iz 1557. godine za grad Be. Dok je strana historiografija analizirala problematiku poara neto detaljnije (Braudel, u sklopu kapitalnog djela "Strukture svakidanjice.
Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV do XVIII
stoljea"; Zagreb, 1992.; Pyne Steven J., "Vatra:saeta povijest",
Zagreb, 2010., i djelomino u sklopu svakodnevnog ivota, Sarti
Raffaella, "ivjeti u kui", Zagreb, 2006.), u hrvatskoj historiografiji radova koji se dotiu poara i njegovog uzrono-posljedinog
utjecaja na okoli nema. Jedini povjesniar koji je na sebe preuzeo ulogu rasvjetljavanja jest Petri Hrvoje koji u svom radu
18
19
Najpoznatiji zagrebaki poar dogodio se 31. svibnja 1731. godine kada su izgorijela gradska vrata i okvir slike Majke Boje dok
je jedino slika ostala cijela. Poar u Zagrebu 1786. godine poprilino je nepoznat, iako je tada stradalo oko 100 kua te krovite
i kupola crkve sv. Marije na Dolcu. (Pukadija Ribkin, 77.) Neposredno nakon poara, na oteeno podruje grada izala je komisija koja je utvrdila tetu i odredila visinu naknade koja je trebala
biti isplaena kuevlasnicma. Prema nalazu komisije, utvrena
je teta u iznosu od 140, 269 forinti. (Pukadija Ribkin, 79.)
Izravna posljedica tog poara bila je izmjena Radieve ulice gdje
se u iduih deset godina podiu nove kue. Nije bila iznimka da
se poinju nastanjivati novi kuevlasnici jer dotadanji nisu imali
dovoljno novca za obnovu. Nastanjuju se brojni imuni trgovci
to je u konanici dovelo do izmjene ne samostrukture stanovnika Radieve ulice nego i njezine prenamjene u trgovaki centar
grada. (Ribkin Pukadija, 82.)
Varadin, kulturno i barokno sredite sjeverne Hrvatske tijekom
novog vijeka postao je i administrativno sredite, a uz Zagreb,
jedan je od rijetkih urbanih sredina kontinentalne Hrvatske. Njegovu ulogu kulturnog i politikog sredita prekinuo je veliki poar
1776. Godine kada je izgorijelo 70 kua unutar zidina grada, a
izvan njih ak tri puta vie. Poara je izazvan od strane jednog
djeaka koji je puio u staji iako je puenje tada bilo strgo zabranjeno. Sa gradskog majura poar se vrlo brzo proirio na okolne
kue koje su bile graane od drveta. Osim kua stanovnika grada
izgorijele su sve vanije zgrade u gradu popout gradske vijenice,
isusovakog samostana, palaa Drakovi te upanijska palaa,
gradska vrata i druge plemike palae. (Puhmajer, 50.) Posljedice velikog poara i vie su nego vidljive, jer do tada sveprisutni
plemii odlaze i svoje rezidencije premjetaju u Zagreb, gdje se
smjetaju i administrativne funkcije. Varadin se kasnije razvija
u smjeru sredita obrtnika i trgovaca. (Puhmajer, 51.) Kasnije je
tema velikog varadinskog poara bila uzeta i kao predloak knjievnom djelu Marije Juri Zagorke, Grika vjetica.
Na podruju Slavonije poari su takoer bili sveprisutni. Tako je i
grad Vukovar pogodilo nekoliko poara. Prvi koji je prekinuo urbanu strukturu Vukovara bio je onaj na kraju ratova sa Turcima
kada su se povlaei, zapalili grad. Brli Antun Eugen tako napominje da je grad zapaljen () na oigled nadirajue austrijske
vojske tvrdavu i predgrade. (Brli, 7.) Inspekcijom carske komisi-
20
je ustanovljeno je kako su neotecenima ostale samo 44 kuce koje su bile prikladne za stanovanje sa 166 stanovnika. Prilikom obnove
grada ponovno se rabio matrijal iz drva to je
bila tradicija gradnje, ne samo ovog podruja
nego i veine Europe. Ponovni poar u Vukovaru zbio se 1736. godine sa tetom od 26
izgorenih kuca, a nedugo poslije, vec 1743.g.
ponovno je prilikom poara izgorjelo 20 kua.
(Brli, 7.)
Neto vie podataka dostupno je za poar iz
1755. godine. Iz podataka je razvidan popis
izgorenih zgrada sa inventarima i njihovom
vrijednosti. U tom je poaru unitena imovina
veine trgovaca, jednog mesara, trojice trgovaca, dvojice koara, jednog licitara odnosno
voskara te pojedinanih graana za to je ukupna teta procjenjena na 3,471,11 forinti. U
spisima je zapisan i nain i pojedinci koji su
gasili vatru. U gaenju su sudjelovali susjedi,
znanci i namjernici, a poar se gasio ime
god se moglo - voda, aklje, sjekire i drugi alati. (Brli, 8.)
Iako svi razmjeri navedenog poara nisu potpuno poznati, iz popisa trgovaca Srijemske upanije 1771. godine, upisan je samo
jedan trgovac, stoga se moe pretpostaviti kako je poar 1755.
imao dalekosene posljedice na obrt i trgovinu u Vukovaru. (Brli, 8.)
Ova tri grada primjer su na koji je nain poar utjecao na mijenjanje strukture i razvoja grada. Najee je utjecao na razvoj
trgovine i obrta koji su bili neophodni za razvitak grada. Izgradnjom novih kua mijenjana je urbana struktura grada i njegovo
irenje. Ipak najvea posljedica bila je izgradnja svijesti o opasnoti poara i svim mogunostima borbe protiv istih. Novim
zakonima diljem Europe nastojalo se zatiti ljudstvo i soigurati
bolje naine gradnje. Nadzorom gradnje i brojnim odredbama
u nainima gradnje, izboru materijala te poloaju ognjita u kui
mijenjala se ne samo arhitektonska vizura kua nego svijest ljudi
o zatiti i brizi. Osnivanjem vatrogasnih drutava uinjen je veliki
napredak u modernizaciji gradova i regulaciju drutva u cjelini.
Od poetih mjera poput none strae i zvonjave crkvenim zvonom na znak opasnosti do uspostave broja deurnog ljudstva i
njihovih funkcija za vrijeme gaenja poara izmijenila se i drutvena odgovornost. Modernizacija sveukupnih drutvenih normi
te osvijetenost najprije drave, a zatim i pojedinca unutar nje,
omoguen je laki i sigurniji suivot sa poarnom katastrofom.
Literatura
Braudel Fernand, "Strukture svakidanjice. Materijalna
civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV do XVIII stoljea";
Zagreb, 1992.
Brli A.E., Poarne katastrofe i vatrogastvo u Vukovaru, Vukovar, 1965.
Ivanan Ljudevit, "Poari Zagreba XVII. i XVIII. stoljea", Bogoslovska smotra, 19/1931., 1., 7892.
Puhmajer Petar, Barokni ivot Varadina, h p://bib.irb.hr/
datoteka/363829.varazdin.pdf, pogledano na dan 25. 11.
2013.
Pukadija Ribkin Tatjana, "Poar u Zagrebu 1786.", Kaj (Zagreb), 25/1992., 5-6., 77-82.
Pyne Steven J., "Vatra:saeta povijest", Zagreb, 2010.
Sar Raaella, "ivje u kui", Zagreb, 2006.
Bela IV.
| Napisala: Mirna Glavan, mag. edu. hist.|
21
NAPAD TATARA
Poetkom XIII. Stoljea mongolski glavar Temudin ujedinio je
razliita plemena na sjeveru dananje Kine i, prozvavi se Dingis
kanom (najmonijim kanom), pokorio je Kinu, srednju Aziju i
Perziju. Nakon Temudinove smrti (1227.) naslijedio ga je vrhovni
kan Ogotaj (ili Oktaj4), a na europskom istoku vlast je preuzeo
Batu kan. Ogotajev neak, Batu kan, poveo je silnu vojsku
prema zapadu i ve 1237.godine pokorio ruske kneevine, a u
prosincu 1240. osvojio je bogati trgovaki grad Kijev. Nakon toga,
prelazi Karpate i napadne sredinju Ugarsku. 5Godine 1239.
jedan dio Kumana (oko 40 000) preao je na Belinu stranu, kralj
ih je primio pod uvjetom da prijeu na katolianstvo, to su oni
i uinili. Nakon to su saznali za to, Tatari su od Bele IV. traili da
im vrati Kumane, a kad je Bela to odbio, Tatari su odluili napasti
Ugarsku. U svrhu jaanja svojih veza s Kumanima, kraljevska se
kua enidbeno povezala s njima. Stjepan, nasljednik ugarskoga
prijestolja, oenio se kerkom kumanskog princa, koja je dobila
kransko ime Elizabeta. 6 Batu kan je, 1241.godine, okupio
oko 150 000 vojnika (Bela je skupio oko 62 000 vojnika) i spustio
se preko Karpata u sjevernu Ugarsku; a jedan od Batu kanovih
pomonika Kadan, provalio je s druge strane u Erdelj. Na rijeci
aju, kod mjesta Mohi, 1241.godine dolo je do krvave bitke u
kojoj je kraljeva vojska teko potuena. Kralj je jedva pobjegao
u Austriju, a herceg Koloman je poginuo. Austrijski herceg
iskoristio je situaciju i natjerao kralja da mu ustupi tri susjedne
upanije. 7
Slavko Pavii navodi kako su veina Beline vojske bili seljaci,
22
OBNOVA DRAVE I
POSTANAK SLOBODNIH
KRALJEVSKIH GRADOVA
Krajem jeseni 1242.godine kralj
se s velikaima, u pratnji knezova
Krkih, vratio u Zagreb te se susreo s
razruenom zemljom. Napad Tatara
unitio je u godinu dana stoljetno
kulturno i drutveno nastajanje u
Hrvatskoj i Ugarskoj. Zemlja je bila
opustoena, stanovnitvo rastjerano,
a dravna organizacija sruena. Bela
IV. najveu je panju posvetio obrani
zemlje, jer se bojao da e se Tatari
vratiti. Proli napad preivjeli su samo
dobro utvreni gradovi, te je kralj na
toj injenici uspostavio novi obrambeni
sustav. Stare je gradove popravio i
pojaao, a velikae je potaknuo da grade
nove, utvrene i sigurne gradove. Tada
je kralj dao sagraditi Budim, a kraljica
Viegrad. U Hrvatskoj su tada podignuti Kalnik, Medvedgrad,
Gari, Lipovac, Oki i drugi. Opustjelu zemlju odluio je naseliti
strancima, osobito Nijemcima, obeavi im velike privilegije.
Ti stranci nazivani su gosti i najee su bili obrtnici. Iz toga su
se razvili slobodni kraljevski gradovi u kojima su graani imali
gradsku upravu u svojim rukama, sobodno birajui suca 8koji je
do polovine XIX.stoljea bio na elu gradske uprave), njegove
pomagae i upnika. Vrlo je vana injenica da su gosti slobodno
mogli raspolagati svojom imovinom. Navedene povlastice u
gradove su privukle mnoge slobodne seljake i nie plemie, koji
su sa starijim iteljima inili hrvatski gradski element. Krajem
1242.godine osnovana je slobodna kraljevska opina Gradec, u
blizini Zagreba. 17
Do kraja Beline vladavine nastala je mrea od gotovo stotinu
takvih modernih utvrda na kraljevim preostalim imanjima te na
imanjima svjetovnih i, u manjoj mjeri, crkvenih zemljoposjednika.
Tako se poela stvarati slika koja se povezuje s maarskim
razvijenim srednjim vijekom utvreni feudalni zamak na vrhu
breuljka, selo u podnoju, plemiki posjed i pojedinane seoske
kuice u poljima. 18
Vjekoslav Klai donosi cijelu priu o nastanku slobodnog
kraljevskog grada Gradeca. Navodi kako se jo za vrijeme kralja
Ladislava uz desni brijeg potoka Crkvenika (kasnije Medveaka)
nalazila vrsta zgarad s kulama. To je bio upni grad zagrebake
upe, koja se prostirala ispod breuljka u ravnici rijeke Save.
Od grada je itav breuljak dobio ime Gradec ili Gradac. Kako
se kralj elio zatititi od novih tatarskih napada, proglasio
je Gradec slobodnim kraljevskim gradom, naseliti ga novim
gostima ili strancima i opasati ga vrstim zidinama. Gradecu je
podijelio brojne povlastice: graani su imali vlastitog suca kojeg
samostalno biraju, dva puta tjedno prireivali su sajam u gradu,
grad je bio obvezan sluiti kralja kada je iao u rat i druge. 19
Nada Klai u svome djelu Izvori za hrvatsku povijest do 1526.
godine objanjava kako je Petrinja postala slobodni kraljevski
grad 1240.godine. Tvrdi da je Sisak u 12.stoljeu doao u ruke
zagrebake crkve te je u tom dijelu srednjovjekovne Slavonije
ostala Petrinja kao jedno od najvanijih naselja na kraljevskom
teritoriju. Njezina je vanost bila u tome to se nalazila uz tzv.
vojniki put (via exercitualis). Petrinja se takoer nalazila na
granici Slavonije prema Hrvatskoj pa je mogla sluiti kao vano
uporite u obrani zemlje. Jednake povlastice kao Petrinja kasnije
e dobiti Samobor i Jastrebarsko. Nada Klai uz kratka objanjenja
23
24
UPRAVNE PROMJENE
Nakon mira sa ekim kraljem Otakarom kralj je Bela uinio
neke promjene u vladanju svoje drave, koje su bile kobne ne
samo za nj i njegovu porodicu nego i za itavu dravu, tako da je
posljednji decenij njegova vladanja ispunjen samim smutnjama
u kraljevskoj porodici. 30
Ferdo ii slae se s tvrdnjama da je oko 1260.godine kralj
Bela IV. uinio je mnoge promjene u upravi hrvatskih zemalja.
Navodi kako je kralj uredio da itavim hrvatskim kraljevstvom
vlada herceg od kraljevskog roda, kojemu je dodijelio dva bana:
slavonskog i hrvatsko dalmatinskog. Kada nije bilo hercega,
onda je upravu nad itavim hrvatskim kraljevstvom preuzimao
slavonski ban. Slavonskom banu morao se pokoravati hrvatsko
dalmatinski ban, koji je katkad nosio naslov primorskog
bana. Tom je podjelom ostvarena osnova u razdiobi do tada
jedinstvenog upravnog i politikog hrvatskog kraljevstva u dva
zasebna politika i upravna teritorija: u Kraljevinu Hrvatsku i
Dalmaciju i u Kraljevinu Slavoniju (ta e se podjela odrati do
XVI. stoljea). 31
Trpimir Macan navodi kako je postojanjem dva bana ojaala
rascjepkanost hrvatskih zemalja. Tvrdi kako je udaljavala pristae
jednog bana od pristaa drugog bana; unato injenici da su svi
pripadali istom narodu. Podvojenost hrvatskoga naroda pojaala
se i sazivom prvog hrvatskog stalekog sabora u Zagrebu. Bio je
to Slavonski sabor 1273.godine na kojem su okupljeni plemii
Zagrebake, Krievake i Varadinske upanije. Iako je sabor
pojaao podvojenost, ipak je na neki nain naglasio posebnost
Hrvatske prema Ugarskoj, jer je u njemu hrvatsko plemstvo s
banom donosilo zakone, to je najvii dravni posao. Tada je u
Hrvatskoj ojaala banska vlast; ban je obavljao poslove koje je
prije obavljao kralj. 32
ZAKLJUAK
Bela IV. jedan je od najznaajnijih vladara iz dinastije Arpadovia.
Vladao je u vrlo osjetljivom razdoblju, prepunom brojnih
previranja. Upravo u vrijeme njegove vladavine dolo je do
snanog napada Tatara na Hrvatsku i Ugarsku, to je uvelike
odredilo smjer njegove politike. Kralj je uzalud pokuao
zaustaviti jaanje plemstva; provala Tatara ipak je ubrzala proces
feudalizacije. Naime, pokazalo se nunim braniti zemlju mreom
utvrenih gradova, to je jo jedno od osnovnih obiljeja njegove
vladavine. U vrijeme Bele IV. nastaju slobodni kraljevski gradovi
iji e razvoj obiljeiti politiku vladara nadolazeeg razdoblja.
Biljeke
1 Ferdo ii: Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Matica hrvatska, Zagreb 1962., str.186. 187.
2 Laszlo Kontler: Povijest Maarske: tisuu godina u Srednjoj Europi,
Srednja Europa, Zagreb 2007., str. 84.
3 Vjekoslav Klai: Povijest Hrvata, knjiga prva, Nakladni zavod MH, Zagreb 1981., str.243. 244.
4 V. Klai: Povijest Hrvata, knjiga prva, str.247.
5 Hrvoje Kekez: Bitke prekretnice hrvatske povijesti, Mozaik knjiga, Zagreb 2010., str. 25.
6 Peter Hanak: Povijest Maarske, Barbat, Zagreb 1995., str. 43. 44.
7 Trpimir Macan: Povijest hrvatskoga naroda, kolska knjiga, Zagreb
1992., str. 88. 89.
8 Slavko Pavii: Hrvatska vojna i ratna povijest, Knjigotisak, Split 2009.,
str. 18.
9 V. Klai: Povijest Hrvata, knjiga prva, str.255.
10 F. ii: Pregled povijesti hrvatskoga naroda, str. 139.
11 T. Macan: Povijest hrvatskoga naroda, str.88.
12 Dragutin Pavlievi: Povijest Hrvatske, Naklada avii, Zagreb 1994.,
str. 99.
13 H. Kekez, Bitke prekretnice hrvatske povijesti, str. 28.
14 S. Pavii: Hrvatska vojna i ratna povijest, str. 17.
15 Isto, str. 22.
16 Nada Klai: Izvori za hrvatsku povijest do 1526.godine, kolska knjiga, Zagreb 1972., str. 136.
17 F. ii: Pregled povijesti hrvatskoga naroda, str. 190. 192.
18 L. Kontler: Povijest Maarske: tisuu godina u Srednjoj Europi, str.
85. 86.
19 V. Klai: Povijest Hrvata, knjiga prva, str. 257.
20 N. Klai: Izvori za hrvatsku povijest do 1526.godine, str.133. 143.
21 P. Hanak: Povijest Maarske, str. 43.
22 F. ii: Pregled povijesti hrvatskoga naroda, str. 192.
23 V. Klai: Povijest Hrvata, knjiga prva, str. 261. 262.
24 F. ii: Pregled povijesti hrvatskoga naroda, str. 193.
25 L. Kontler: Povijest Maarske: tisuu godina u Srednjoj Europi, str.
88.
26 V. Klai: Povijest Hrvata, knjiga prva, str. 267.
27 T. Macan: Povijest hrvatskoga naroda, str. 267.
28 L. Kontler: Povijest Maarske: tisuu godina u Srednjoj Europi,str.
88. 89.
29 T. Macan: Povijest hrvatskoga naroda, str. 89. 90.
30 V. Klai, Povijest Hrvata, knjiga prva, str. 269.
31 F. ii: Pregled povijesti hrvatskoga naroda, str. 194. 195.
32 T. Macan: Povijest hrvatskoga naroda, str. 89.
33 V. Klai, Povijest Hrvata, knjiga prva, str. 273. 274.
Literatura
1. Hanik, Peter: Povijest Maarske, Barbat, Zagreb 1995.
2. Kekez, Hrvoje: Bitke prekretnice hrvatske povijes , Mozaik
knjiga, Zagreb 2010.
3. Klai, Nada: Izvori za hrvatsku povijest do 1526.godine,
kolska knjiga, Zagreb 1972.
4. Klai, Vjekoslav: Povijest Hrvata, knjiga prva, Nakladni
zavod MH, Zagreb 1981.
5. Kontler, Laszlo: Povijest Maarske: suu godina u
Srednjoj Europi, Srednja Europa, Zagreb 2007.
6. Macan, Trpimir: Povijest hrvatskoga naroda, kolska
knjiga, Zagreb 1992.
7. Pavlievi, Dragu n: Povijest Hrvatske, Naklada Pavii,
Zagreb 1994.
8. ii, Ferdo: Pregled povijes hrvatskoga naroda, Ma ca
hrvatska, Zagreb 1962.
25
"Da bi ovjek bio slobodan nije dovoljno odbaci svoje okove, ve ivje
na nain da potuje i razvija slobodu drugih ljudi."
Nelson Rolihlahla Mandela (18. srpnja 1918. 5. prosinca 2013.)
Borac za ljudska prava i junak borbe protiv apartheida preminuo je 5.
prosinca 2013. godine u 95. godini.
Njegov otac bio je savjetnik vijea poglavica u plemenu (pleme Tembu) no
zbog gubitka titule u plemenu, obitelj je preselio u jo manje selo sjeverno
od Mveza. Napunivi devet godina umro mu je otac to mu je dramatino
promijenilo ivot. Posvojio ga je poglavica Jongintaba Dalindyebo. Mandela
je tada otiao ivjeti u Mqhekezweni. Ondje je nastavio kolovanje uei
engleski, povijest i zemljopis. Zainteresirao se za afriku povijest, a za vrijeme
studiranja prava ukljuio se u pokret za prava crnaca u JAR-u. Godine 1942.
prikljuio se Afrikom nacionalnom kongresu s ciljem organiziranja pokreta
povratka korijenima te vraanje prava glasa veinskom stanovnitvu.
Uskoro su zapoeli trajkovi i bojkoti (1949.) kojima je bio cilj ostvariti puno
dravljanstvo, podjelu zemlje i besplatno obrazovanje za svu djecu. Mandela
je i kasnije, 20 godina neumorno vodio nenasilne prosvjede protiv vlade i
njene rasistike politike.
Uhien je 1956. godine zajedno sa ostalim aktivistima. Optueni su za izdaju.
Optube su odbaene nakon etverogodinjeg suenja. Prvi puta je osuen
na pet godina zatvora (1962.), a na doivotni zatvor osuen je 1964. godine.
Za vrijeme odsluenja kazne obolio je od tuberkuloze. Iako je kao crni
zatvorenik imao i loiji tretman u zatvoru, od obrazovanja nije odustajao.
Poloio je ispite i diplomirao te postao prvostupnik prava. Ujedno je
usavravao svoje vjetine govornika i lidera. Mandeli je 1985. godine
26
27